Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa opozvala je gotovo 50 ambasadora širom svijeta, prenosi Njujork post.
Povlačenje ukupno 48 diplomatskih predstavnika iz Afrike, Azije, Istočne Evrope, kao i Centralne i Južne Amerike uslijedilo je nakon masovnih smjena zvaničnika koje je imenovao bivši predsjednik Džozef Bajden tokom prvih mjeseci Trampovog drugog mandata, navodi list.
Podsjećamo, prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ftramp-smijenio-rajzing-rajnke-o-kraju-misije-u-crnoj-gori-obavijestena-u-srijedu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Radi se o standardnom procesu u svakoj administraciji - izjavio je neimenovani visoki zvaničnik Stejt departmenta za Njujork post.
Kako je dodao, ambasador je lični predstavnik predsjednika i šef države ima pravo da obezbijedi da ga u svakoj zemlji zastupaju oni koji promovišu agendu “Amerika na prvom mjestu”.
Među opozvanim ambasadorima u afričkim zemljama su diplomatski predstavnici u Kongu, Egiptu, Nigeriji, Ruandi, Somaliji i Južnom Sudanu.
Kada se radi o Evropi, povučeni su, između ostalih, ambasadori iz Jermenije, Litvanije, Sjeverne Makedonije i Slovačke, navodi list. Afrika je kontinent sa kojeg je povučen najveći broj ambasadora SAD, njih 25, a isto tako je opozvan i predstavnik u Afričkoj uniji.
Na drugom mestu je Azija, odakle su opozvani ambasadori u 11 zemalja među kojima su Brunei, Kirgistan, Laos, Mongolija, Nepal, Oman, Šri Lanka, Tadžikistan, Turkmenistan, Uzbekistan i Jemen.
U međuvremenu, administracija tek treba da imenuje stalne ambasadore u zemljama koje su ključni saveznici i partneri, kao što su Australija, Njemačka, Katar, Saudijska Arabija, Južna Koreja i Ukrajina.
- Imamo oko 80 upražnjenih ambasadorskih pozicija - izjavila je senatorka Džin Šahin, članica Komiteta za spoljne poslove Senata.
Ona je za Politiko rekla da, i pored toga, predsjednik Tramp prepušta američko vođstvo Kini i Rusiji time što uklanja kvalifikovane karijerne ambasadore koji su lojalno obavljali funkciju bez obzira na to ko se nalazi na vlasti.
Agencija AP je juče prenijela da je šefovima diplomatskih misija u više od 20 zemalja prošle nedjelje rečeno da će se njihovi mandate završiti u januaru.
Opozvani ambasadori neće izgubiti mjesto u diplomatiji, već će im po povratku u Vašington biti ponuđena druga namještenja, navela su dvojica neimenovanih zvaničnika Stejt departmenta, prenio je Njujork post.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Njujork post: Tramp opozvao gotovo 50 ambasadora širom svijeta

Predsjednik Upravnog odbora FCJK, prof.dr &nbsp;Boban Batrićević, uputio je otvoreno pismo ambasadorima EU, Velike Britanije i SAD.
Pismo prenosimo integralno:&nbsp;
Pišem Vam duboko zabrinut posljednjim gestom Uprave policije Crne Gore koja je odlučila procesuirati 35 građana i građanki koji su u julu tekuće godine protestovali zbog načina na koji je dodijeljena najviše crnogorsko državno priznanje – Trinaestojulska nagrada.
Tada je, kao što vam je poznato, crnogorska policija primijenila prekomjernu silu što je rezultiralo time da je nekoliko građana završilo u Urgentnom centru, o čemu postoji obimna medicinska dokumentacija. Među povrijeđenima se tada našao i dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, prof. dr Aleksandar Radoman, kojemu je tom prilikom oštećena rožnjača budući da ga je dok je stajao ispred policije – što se jasno vidi i na dostupnim snimcima – policija dvaput prskala biber sprejom, bez ikakva osnova.
Sada je, zajedno s još 34-oro građana, naš dekan procesuiran zbog navodnog ometanja policije u vršenju službene dužnosti i napada na policijske službenike.
Takav čin Uprave policije smatramo ogavnim i zabrinjavajućim, budući da na ovaj način nastoji kriminalizovati kritičare vlasti, a da posljedica ovog čina može biti dodatan udar na slobodu riječi i stanje demokratije u državi.
Molim vas da se informišete o biografijama ljudi koji će biti procesuirani – u pitanju su gotovo sve javne ličnosti – umjetnici, filmski i pozornici režiseri, glumci, pisci, novinari, komunikolozi, arhitekte, poslanici, civilni i mirovni aktivisti. Među njima ima nagrađivanih stvaralaca, ljudi čiji je rad međunarodno prepoznat ili pojedinaca čija se naučna i umjetnička djela izučavaju na brojnim svjetskim univerzitetima.
Vjerujem da ponekad možete pomisliti kako javna kritika vlasti od strane tih ljudi, čijem krugu i sam pripadam, nekada nadilazi granice akademskog djelovanja, ali vjerujte mi, pritisci vlasti pojedinačno na svakog od nas su svakodnevni i jedino što nam preostaje jeste pružanje aktivnog otpora u granicama Ustava Crne Gore i njenih zakona. Procrnogorski građani koji su izloženi političkom i kulturnom pritisku, koji se na momente graniči s aparthejdom jer se iz državnih institucija uklanjaju samo zato što pripadaju crnogorskoj naciji i što ne pristaju na asimilaciju i miješanje stranih država i vjerskih institucija u pitanja svog ličnog identiteta i poimanja multivjerske i multietničke Crne Gore, danas nemaju nikakvu političku i sistemsku zaštitu. Da bi lakše razumjeli kontekst o kojem govorim, dovoljno je da pogledate i analizirate gestove i narative koje u javnom prostoru, ali i političkoj akciji poduzimaju sljedbenici Andrije Mandića, Alekse Bečića, Crkve Srbije (zvaničan naziv za Srpsku pravoslavnu crkvu koji koristi Vaseljenska patrijaršija), i djelova partije Pokret Evropa sad. Upravo njihovo otvoreno negiranje crnogorskoga identiteta i favorizovanje anticrnogorskih ideja i ideologija dovode procrnogorske građane u situaciju da svoje stavove sve češće izražavaju na protestima. I toga će biti sve više, ubijeđen sam, ukoliko nosioci vlasti ne prestanu s degradacijom crnogorskoga identiteta koji iz popisa u popis pokazuje ranjivost i matematički pokazuje koliko je crnogorska nacija izložena asimilaciji.
Sve ovo navodim jer govorimo o sveukupnoj bezbjednosnoj situaciji u državi i regiji koja je prije 3 decenije zapala u ratno stanje baš zbog identitetskih negacija i velikodržavnih projekata. Kao multietnička država Crna Gora ne može biti država favorizovanja samo jednog nacionalnog i samo jednog vjerskog identiteta jer takvi postupci dijele društvo i narušavaju zajednički život.
U procesu evropskih integracija, kojima svi zajedno težimo, treba tražiti načine i sredstva koja mogu pomoći rješavanju pomenutih problema, budući da je pitanje identiteta jedno od osnovnih demokratskih prava. Ljudi koji su protestovali zbog Trinaestojulske nagrade nijesu tamo išli da bi se sukobili s policijom, već zbog činjenice da su povrijeđena njihova nacionalna ośećanja i da su nagrađeni oni koji negiraju crnogorsku naciju na način na koji su to radili nacisti – primitivno, varvarski i vašarski, kako je taj modus operandi u prošlom vijeku slikovito opisao veliki Thomas Mann. Da ne govorimo o tome da se među nagrađenima našao i čovjek koji je protivzakonito nagrađen za knjigu koju ni žiri ni publika nijesu imali priliku da vide u tome momentu, što je potvrđeno i iz Nacionalne biblioteke, kao krovne ustanove za knjigu u Crnoj Gori, koja je potvrdila da nema dokaza da je u momentu dodjele nagrade knjiga uopšte bila objavljena.
Šef delegacije EU u CG, gospodin Satler, nedavno je lansirao vrlo znakovitu izjavu: da u Crnoj Gori želi što manje debata o identitetu. I tu se s njim apsolutno slažem. Ako danas pogledamo ko najviše potencira identitetske raspre i čiji politički repertoar izaziva podjele, krivca je lako naći - to su upravo radikalni djelovi Vlade i njihove produžene vjerske i kulturne organizacije. Tome zaista treba stati na kraj. A mi ga ne naziremo – jedino što vidimo jeste da asimilatorne politike iz regiona, koje ljubomorno mjerkaju crnogorsku teritoriju i geostratešku poziciju, gotovo otvoreno osporavaju njene rezultate u evropskim integracijama. Jedino što vidimo jeste da su upravo te politike danas uzele silu kao jedino sredstvo protiv svojih kritičara i da će zbog toga 35 uglednih građana vjerovatno završiti na sudu.
Uzdam se u vašu pomoć, uzdam se u vas kao u čuvare evropskih vrijednosti koje su izgradile ozbiljna društva tolerancije i ljudskih prava i koja danas kao svjetionik služe zemljama kandidatima za članstvo.
Trideset pet ljudi koji će biti procesuirani, mi kao akademska zajednica i civilni aktivisti, moraćemo da branimo. Na njihovim sudbinama se prelama i sudbina Crne Gore jer će krajnji ishod pokazati da li je naša država spremna biti dio porodice kojom upravlja Brisel ili će ostati "svet" kojim upravlja Beograd, u kojem se studenti, novinari, profesori, režiseri, umjetnici i civilni aktivisti pritvaraju i premlaćuju jer su protiv vlasti.
Molim vas da ovaj posljednji čin Uprave policije uzmete za ozbiljno i da se u skladu sa svojim pozicijama ovim slučajem pozabavite.

Batrićević: 35 ljudi koji će biti procesuirani moraćemo da branimo, na njima se prelama i sudbina Crne Gore

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović kazao je da očekuje da u što kraćem periodu Crna Gora imenuje ambasadore u Albaniji i Bosni i Hercegovini, ali ističe da ne zavisi sve od njegovog resora.
Ibrahimović je u parlamentu rekao da je, po pitanju širenja diplomatske mreže, za 16 mjeseci popravljeno ono što nije moglo da se uradi u prethodnih pet godina.
- Pokušamo da popravimo što se taložilo više godina. I Albanija i BiH su nama prijateljske države i moramo to oslikati postavljanjem ambasadora - rekao je Ibrahimović, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Abaza Dizdarevića u Skupštini Crne Gore.
On je podsjetio da u taj proces treba da budu uključene najvažnije institucije u državi.
- U narednom periodu daću snažan doprinos, kao i za ovih 15 ambasadora i jednog generalnog konzula. Mislim da u MVP-u postoje kvalitetni ljudi da obnašaju funkciju ambasadora u ovim zemljama - kazao je Ibrahimović.
Ponovio je da Albanija i BiH imaju rezidentne i opunomoćene ambasadore u Crnoj Gori, dodajući da pokazuju da žele da unapređuju bilateralne odnose.
- Ta njihova poruka nas obavezuje da u što kraćem periodu izaberemo ambasadore, ne samo kod njih, neć i u Njemačkoj, Grčkoj, Emiratima... Radićemo na tome, moj tim daje sve od sebe - poručio je Ibrahimović.
Kako je istakao, preostaje im još izbor 12 šefova diplomatsko-konzularnih predstavništva i najavio uskoro otvaranje ambasade u Bernu i kancelarije u Luksemburgu.

Tamara Klikovac

Ibrahimović: Što skorije imenovati ambasadore u Albaniji i BiH, ne zavisi sve od MVP

Nije tajna da su mediji zakonski odgovorni, ali ovdje se ne radi o odgovornosti nego o ataku na njih - poručio je izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović osvrnuvši se na današnju poruku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića koji je, govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) koja targetira kritički nastrojene medije, rekao da je za njihovu slobodu - ali bez imuniteta od odgovornosti.
Vujović je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, rekao da misli da je predsjednik, po običaju, htio da zadovolji sve strane i da se nikome ne zamjeri.&nbsp;
- Treba da pričamo o slobodi medija, a ne krivičnoj odgovornosti - naglasio je on cijeneći da Milatović nije bio jasan i da je poslao pogrešnu poruku u ovom trenutku.
Svaki medij, kako je rekao, zna da ima i profesionalnu i zakonsku odgovornost.
- Nema potrebe da pričamo o tome u trenutku kad je medij ugrožen - jasan je Vujović.
<h2>NEKO BI DA ZAVLADAJU SAMO MEDIJI KOJI PODRŽAVAJU VLAST</h2>
Veliki broj godina, kako je ustvrdio, imamo priliku da gledamo kako se u Srbiji targetiraju mediji, pollitički neistomišljenici, opozicija i svi koji drugačije misle, a mislio je da se to nikad neće desiti u Crnoj Gori.
- Nažalost, ono što sam mislio da nikad iz Srbije neće doći ovdje polako se preslikava i gotovo iste scene iz tih televizijskih studija možemo da vidimo u Crnoj Gori - ocijenio je zvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju.
Imali smo, kako je rekao, priliku da vidimo kako to na Pinku izgleda kada svi pričaju isti stav.
- Pojedini mediji pozivaju na hapšenje i privđenje novinara i urednika... To nije dobro jer je pluralizam medija osnov demokratije. Ovdje vidimo da su zaboravili da bi trebalo da postoji taj pluralizam i da bi neko htio da obriše ili diskredituje sve opozicione medije ne bi li scenom zavaldali samo mediji koji podržavaju vlast ili vladajuće partije - jasan je Vujović.
Mogli smo, kako je rekao, da ispratimo puno tih medijskih kampanja.
- Sinoć smo čuli da je jedna organizovana zbog afere Do Kvon - jer URA nije mogla da uđe u koaliciju sa Pokretom Evropa sad (PES). Možete misliti kako se onda ova prljava kampanja organizuje. Žalosno je što mediji prednjače i učestvuju u toj kampanji - decidan je Vujović.
<h2>SATLER URADIO PRAVU STVAR</h2>
Osvrnuvši se na jučerašnji sastanak urednika targetiranih medija sa ambasadorom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanom Satlerom, Vujović je rekao da je jako dobro što se to desilo.
- Sami poziv Satlera je pozitivan znak. Prije toga je dao jedan odgovor koji nije bio najjasniji - ali je sada sa ovim pozivom uradio pravu stvar. To istovremeno znači i podršku medijima - ocijenio je Vujović.
Konstatovao je da su predstavnci medija zadovoljni onim što su čuli od ambasadora Delegacije EU.&nbsp;
- Pozdravio bih taj gest i mislim da bi slično mogli da reaguju ostali ambasadori, pogotovo Kvinte - poručio je Vujović ističući da je važna svaka podrška medijima u ovom izuzetno osjetljivom trenutku koji je okarakterisao kao nezapamćeni institucionalno organizovani napad.

Anja Ivanović

Vujović o Milatovićevoj izjavi: Ovdje se ne radi o odgovornosti nego o ataku na medije, predsjednik poslao pogrešnu poruku

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je akreditivna pisma novoimenovanih, izvanrednih i opunomoćenih ambasadora: Komonvelta Australije Pitera Džordža Trasvela, ambasadorke Južnoafričke Republike Lindive Msengana Ndlele, ambasadora Kralljevine Tajland Prom Phaholpolphajuhasena i ambasadora Republike Kirgistan Ruslana Kazakbaeva.
- U odvojenim razgovorima sa ambasadorima u rezidenciji na Cetinju, &nbsp;Milatović im je poželio dobrodošlicu u Crnu Goru i uspješno obavljanje diplomatske misije - kazali su u njegovom kabinetu.
Tokom sastanaka su konstatovani dobri i prijateljski odnosi Crne Gore sa državama koje predstavljaju, te istaknuta potreba daljeg jačanja bilateralne saradnje.
- Predsjednik Milatović je ambasadore upoznao sa glavnim vanjskopolitičkim prioritetima Crne Gore: članstvom u Evropskoj uniji do 2028. godine, jačanjem kredibilnosti Crne Gore kao članice NATO saveza i snaženjem dobrosusjedskih odnosa - istakli su u njegovom kabinetu.
Uz zahvalnost Milatoviću na prijemu, ambasadori su poručili da će tokom trajanja svojih diplomatskih mandata doprinositi daljem unaprjeđenju međudržavnih odnosa.

Milatović primio akreditivna pisma novih ambasadora Australije, Južnoafričke Republike, Tajlanda i Kirgistana

Skupštinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je pozitivno mišljenje na predlog da se za ambasadorku Crne Gore u Francuskoj imenuje Dubravka Lalović, a za ambasadorku u Švajcarskoj Marija Lakić Barfus.
Lalović i Lakić Barfus je za te funkcije predložila Vlada.
One su na današnjoj sjednici Odbora dobile jednoglasnu podršku svih prisutnih članova tog skupštinskog tijela.

Podrška prijedlogu da Lalović bude ambasaorka u Francuskoj, a Lakić Barfus u Švajcarskoj

Crna Gora, država koja pretenduje da bude prva sljedeća članica EU, i to 2028. godine, ambasadore nema u 16 zemalja. Prema podacima koje je Portal ETV dobio od Ministarstva vanjskih poslova kojim rukovodi Ervin Ibrahimović, Crna Gora nema ambasadore u Albaniji, Argentini, Belgiji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Grčkoj, Njemačkoj, Ruskoj Federaciji, Svetoj Stolici, Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Ujedinjenom Kraljevstvu, Hrvatskoj, Španiji, Nizozemskoj i Švajcarskoj. Kada je u pitanju imenovanje ambasadora,iz MVP za Portal ETV kažu da se naša konzularna mreža trenutno sastoji od 30 ambasada, četiri konzulata i šest misija. - Svih šest mjesta stalnih predstavnika (ambasadora) u misijama su popunjena, a od četiri generalna konzulata, trenutno su popunjena tri mjesta generalnih konzula, te samo jedno upražnjeno (GK Frankfurt) - navode oni. Što se tiče ambasada, Crna Gora trenutno nema ambasadore na šesnaest lokacija. - U junu očekujemo stupanje na dužnost ambasadora u Poljskoj i Danskoj, a tokom jula/avgusta u Rumuniji. Podsjećamo i da je u proceduri imenovanje još šest ambasadora, koje takođe možemo očekivati ubrzo, imajući u vidu da su procedure u finalnoj fazi, te su dobijeni agremani država prijema - poručuju iz MVP.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506090524_7abc6ac1ef3d84263cc4c42fce8459c333ec3f3e8dfd7c6cf37620ca61e0001b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506090524_7abc6ac1ef3d84263cc4c42fce8459c333ec3f3e8dfd7c6cf37620ca61e0001b" data-rendition-name="original" width="940" height="788" loading="lazy" alt="Ervin Ibrahimović"><figcaption>Ervin Ibrahimović(Photo: Ministarstvo vanjskih poslova)</figcaption></figure>  Sa novim imenovanjima i onima koja su u procesu, kako poručuju, na čelu više od 2/3 diplomatsko konzularnih predstavništava ćemo imati ambasadore, što je značajan iskorak u odnosu na prethodni period. - Ukazujemo, takođe, da Ministarstvo vanjskih poslova, u okviru redovne procedure upućivanja diplomata na rad u DKP, u kontinuitetu unapređuje kadrovske kapacitete naših predstavništava, uz posvećenost popunjavanju ambasadorskih mjesta, u skladu sa svojim nadležnostima u tom postupku - poručuju iz ovog resora. Dodaju da, u saradnji sa ostalim institucijama uključenim u proces, očekuju da u najskorijem roku budu okončane procedure za već predložene kandidate, aa uporedo sa tim radimo i na predlozima za popunjavanje ostalih, upražnjenih pozicija.

Miraš Dušević

Šokantni podaci MVP: Crna Gora nema ambasadore u 16 zemalja

Ambasadori zemalja članica Evropske unije postigli su danas dogovor o uspostavljanju novog fonda kojim bi u kratkom roku trebalo da se obezbijedi 150 milijardi eura za odbrambene projekte.
Kako navodi Rojters pozivajući se na pouzdan, neimenovamni izvor upoznat sa ovom akcijom EU, sporazum je podstaknut strahom od Rusije i sumnjama u buduću američku zaštitu Evrope.
Evropska komisija je predložila fond u martu, jer je među evropskim liderima rasla bojazan i sumnja da administracija predsjednika SAD Donalda Trampa neće stati u odbranu Evrope u slučaju eventualnog napada.
Uznemirene ruskom invazijom na Ukrajinu, strahujući da bi mogle biti sljedeća meta Moskve, zemlje EU su u posljednje tri godine već povećale izdvajanja za odbranu za više od 30 odsto, ali lideri EU tvrde da to nije dovoljno.
Inicijativa EU, poznata kao Bezbjednosna akcija za Evropu (SAFE), ima za cilj rušenje nacionalnih barijera finansiranjem zajedničkih projekata zemalja EU i snažno upućuje na kupovinu evropskog naoružanja težeći jačanju odbrambene industrije u Evropi.
Da bi se neki projekat kvalifikovao za finansiranje SAFE, 65 odsto njegove vrijednosti mora poticati od kompanija sa sjedištem u EU, širem Evropskom ekonomskom prostoru ili Ukrajini, prenosi Politika.
Međutim, kompanije iz zemalja koje su potpisale Partnerstvo za bezbjednost i odbranu sa EU takođe mogu biti podobne ako ispunjavaju dodatne uslove.
Velika Britanija je potpisala takav sporazum sa EU u ponedjeljak, čime su britanske kompanije poput „BAE Systems” postale korak bliže učešću u SAFE projektima.

EU ambasadori dogovorili novi fond: 150 milijardi za odbrambene projekte

Članovi skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike dali su pozitivno mišljenje za tri predložena kanditata Vlade za nove ambasadore.&nbsp;
Riječ je o o prijedlozima Vlade Crne Gore da se Snežana Radović postavi za izvanrednu i opunomoćenu ambasadorku Crne Gore u Kraljevini Danskoj, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Kopenhagenu, da se Danilo Brajović postavi za izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Rumuniji, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Bukureštu, te da se Veljko Milonjić postavi za izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Republici Poljskoj, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Varšavi.
Odbor je pozitivno odlučio o sva tri kandidata, te se sada čeka odluka predsjednika države, Jakova Milatovića, koji u odlučivanju o amabasadorskim naimenovanjima ima posljednju riječ.

Predloženi ambasadori Crne Gore u Danskoj, Rumuniji i Poljskoj, čeka se mišljenje predsjednika države

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović imao je danas oproštajne susrete sa ambasadorom Brazila u Crnoj Gori, na nerezidentnoj osnovi, Žoze Maurom da Fonseka Kosta Koutom i ambasadorom Sjeverne Makedonije Zećirom Ramčilovićem i tom prilikom su konstatovani prijetljski odnosi između zemalja. U razgovoru sa ambasadorom Brazila, Ibrahimović je zahvalio na aktivnom doprinosu razvoju sveukupnih odnosa između dvije države tokom prethodne tri godine, te poželio uspjeh u budućem profesionalnom radu.&nbsp; - Konstatujući da dvije države imaju dobre i prijateljske odnose, sagovornici su potvrdili posvećenost daljem snaženju političkih kontakata, uključujući i mehanizam bilateralnih konsultacija - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.&nbsp; Bilo je riječi o daljim koracima ka intenziviranju bilateralne saradnje, uz poseban osvrt na oblasti ekonomije, turizma, kulture, poljoprivrede i energetike.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408150424_6bcef398be1f42bd4b65bc11073ac8239d1e0093dc4505bc6e071f7483bd5f43.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250408150424_6bcef398be1f42bd4b65bc11073ac8239d1e0093dc4505bc6e071f7483bd5f43" data-rendition-name="original" width="2500" height="1665" loading="lazy" alt="Ibrahimović sa ambsadorom"> <figcaption>Ibrahimović sa Ramčilovićem(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  Na sastanku sa ambasadorom Ramčilovićem, konstatovano je da Crna Gora i Sjeverna Makedonija njeguju prijateljske odnose, praćene intenzivnim kontaktima na najvišem nivou, čemu je, kako je kazao ministar, poseban doprinos dao ambasador tokom svog mandata. - Obostrano je ukazano na važnost NATO savezništva i zajedničkih evropskih i evroatlantskih vrijednosti za dalje jačanje stabilnosti i prosperiteta cijelog regiona, te iskazana posvećenost nastavku dinamične saradnje u brojim oblastima od obostranog interesa - navedeno je iz MVP-a.

Ibrahimović primio u oproštajne posjete ambasadore Brazila i Sjeverne Makedonije: Konstatovani dobri i prijateljski odnosi

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da su Karakas i Vašington postigli dogovor o izvozu venecuelanske sirove nafte u Sjedinjene Američke Države u vrijednosti od dvije milijarde dolara.
Prema njegovim ruhečima, cilj dogovora je preusmjeravanje isporuka sa Kine i sprječavanje većih rezova u proizvodnji nafte u Venecueli, prenio je AP.
Tramp je naveo da dogovor obuhvata između 30 i 50 miliona barela nafte koja je pod američkim sankcijama.
Kako je navedeno, Bijela kuća organizuje sastanak u petak sa rukovodiocima američkih naftnih kompanija, kako bi se razgovaralo o Venecueli.
Prema osobi upoznatoj sa planovima, koja je želela da ostane anonimna, sastanku u Bijeloj kući trebalo bi da prisustvuju predstavnici kompanija "Ekson", "Ševron" i "KonokoFilips".
S obzirom na to da se nafta trguje po ceni od oko 56 dolara po barelu, Trampova najavljena transakcija mogla bi da vredi i do 2,8 milijardi dolara.
SAD u proseku troše oko 20 miliona barela nafte i srodnih proizvoda dnevno, što bi značilo da bi isporuka iz Venecuele predstavljala ekvivalent oko dva i po dana američkog snabdijevanja.
Uprkos najvećim dokazanim rezervama sirove nafte na svetu, Venecuela trenutno proizvodi oko milion barela dnevno, znatno manje od prosječne dnevne proizvodnje SAD, koja je u oktobru iznosila 13,9 miliona barela.
Kancelarija za štampu venecuelanske vlade nije odgovorila na zahtjev za komentar o Trampovoj objavi.
Prema anketi sprovedenoj tokom vikenda, Amerikanci su podeljeni po pitanju hapšenja venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura: oko četiri od deset ispitanika podržalo je slanje američke vojske, približno isti procenat bio je protiv, dok je ostatak neodlučan.
Gotovo polovina ispitanika protivi se tome da SAD preuzmu kontrolu nad Venecuelom i imenuju novu vladu, dok je velika većina navela da bi o budućem vođstvu trebalo da odlučuje narod Venecuele.
Maduro se u ponedjeljak pred američkim sudom izjasnio da nije kriv po saveznim optužbama za trgovinu drogom.
Američke snage uhapsile su njega i njegovu suprugu Siliju Flores u subotu u ranim jutarnjim satima, tokom racije na kompleks koji su obezbjeđivali kubanski stražari.

Tramp: SAD i Venecuela postigli dogovor o izvozu nafte vrijedan dvije milijarde dolara

Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević konstatovao je da se nijedan crnogorski zvaničnik nije oglasio povodom poplava u više gradova Crne Gore, uništavanja infrastrukture, odsječenih sela i poplavljenih imanja i objekata. On je saopštio da je sinoć u Danilovgradu evakuisano još 11 građana.
Obimna kiša, koja pada danima, izazvala je probleme u više crnogorskih gradova, a najviše u opštinama Danilovgrad i Nikšić.
Poplavljeni objekti evidentirani su u Sekulićima, kao i u nikšićkim naseljima Grebice i Duklo. Nivo Morače u Podgorici prethodnih dana je dostigao skoro 11 metara, što je blizu rekordnih brojki. Zbog obilnih padavina i odrona obustavljen je saobraćaj na više putnih pravaca.
Dragićević je objavio video na Fejsbuku na kom gradonačelnik Skadra Benet Beci, sa ministarkom unutrašnjih poslova Albanom Kočijuom, direktorom civilne zaštite Hakijem Čakom i prefektom Holtom Dudom obilaze sinoć teren u tom albanskom gradu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.6316%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Freel%2F859185580414760&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
 
- Iako je situacija na terenu mnogo manje problematična nego kod nas, svi državni organi podignuti su na najveći mogući stepen pripravnosti, u konstantnom je zasijedanju nacionalna Agencija civilne zaštite (AKCM) i na svako sat obavještavaju građane o situaciji na terenu. Na terenu su 24 sata i ministar poljoprivrede i njegov kabinet - naveo je Dragićević u objavi.
Podsjetio je i da se albanski premijer Edi Rama obraća naciji putem društvenih mreža i sredstava javnog informisanja tri puta dnevno o situaciji.&nbsp;
Imaju i poseban broj telefona gdje se građani mogu informisati o stanju na putevima, tražiti pomoć, obavijestiti o promjeni stanja.&nbsp;
- Ozbiljna država i ozbiljno uređenje. Kod nas se niti jedan državni zvaničnik nije oglasio povodom poplava koje su pogodile Crnu Goru, uništavanja infrastrukture, odsječenih sela i poplavljenih imanja i objekata - upozorio je Dragićević.

Dragićević: Crnogorski zvaničnici ni riječi o poplavama, u Danilovgradu sinoć evakuisano 11 građana

Iako meteorolozi najavljuju slabljenje kiše tokom dana, hidrolozi upozoravaju da je situacija i dalje zahtjevna, te da su vodostaji na metar od maksimuma otkada se vrše mjerenja.
Saobraćaj na više magistralnih puteva zbog odrona i pucanja asfalta je i dalje obustavljen, a hidrolog Ervin Kalač je u "Bojama jutra" TV Vijesti pozvao na opez.
Premijer Albanije Edi Rama saopštio je da su usljed povećanog protoka rijeke Drim, započela kontrolisana ispuštanja vode iz hidroelektrana Koman i Vau i Dejes i upozorio da bi to moglo dovesti do naglog porasta nivoa Skadarskog jezera, ali Kalač kaže da je nivo Skadarskog jezera za sada povoljan i da nema razloga za brigu.
- Što se tiče Danilovgrada, situacija je takva da od početka ovog perioda uopšte nismo imali nikakve padove vodostaja, imali smo juče u jednom periodu malu stagnaciju, a nakon toga opet imamo neki rast, tako da je situacija dosta složena i zahtijeva oprez. U odnosu na ono što je vremenska prognoza, nadamo se da će u toku naredna dva dana doći do smirivanja situacije, ali opet kažem, pitanje su mali slivovi, vodostaji su već poprilično došli, visoki, tako da moramo biti na oprezu - ističe Kalač.

Nivo Skadarskog jezera za sada povoljan, oprez u Danilovgradu

Sukob koji traje duže od godine u Opštinskom odboru Nove srpske demokratije u Pljevljima između aktuelnog predsjednika podružnice Milana Lekića i predsjednika Opštine Darija Vraneša, prema nezvaničnim informacijama, biće okončan na Vranešovu štetu, jer je, u međuvremenu napavio neprijatelje i od Pokreta Evropa sad i Demokrata, koji sada, takođe, insistiraju na njegovoj smjeni. Izvori Portala ETV kažu da je Lekić konačno uspio da obezbijedi prevagu u Odboru, odnosno da dobije većinsku podršku za smjenu Vraneša, koju je prvi put pokušao još u septembru 2024. godine. Ipak, ne ide sve lagano, kako je Lekić zamislio i dobio „zeleno svjetlo“ od lidera partije, predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. U Odboru ima više struja, pa iako je svim predloženim kandidatima zajedničko da su lojalni Lekiću, on sada mora naći kompromis ko je od njih najprihvatljiviji većini. <h2>TROJE KANDIDATA</h2> Portal Antena M objavio je prije nekoliko dana da kao najozbiljniji kandidati za novog predsjednika Opštine slove Bojan Strunjaš i poslanica NSD Milica Rondović, ali su, prema riječima naših izvora, znatnom dijelu Odbora neprihvatljivi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107080148_508432d379effa1054086045fd44d30a9272a3782551657bc23528d51d8f861c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107080148_508432d379effa1054086045fd44d30a9272a3782551657bc23528d51d8f861c" data-rendition-name="original" width="1072" height="657" loading="lazy" alt="Bojan Strunjaš "><figcaption>Bojan Strunjaš(Photo: RTV Pljevlja)</figcaption></figure>  - Strunjašu se zamjera što je u raspodjeli funkcija dobio poziciju direktora Srednje stručne škole u Pljevljima, jer neki smatraju da mu to nije pripadalo, a pozvaju se i na njegovu navodnu sklonost prekomjernom uživanju alkohola. Ima čak i onih koji mu prigovaraju zbog bliskih veza sa predsjednikom Srbije Aleksandom Vučićem, koje datiraju još iz vremena kada su zajedno bili u Radikalnoj stranci Vojislava Šešelja. S druge strane, Milici Rondović se zamjera da je važila za miljenicu i kadar bivšeg direktora jedne osnovne škole u Pljevljima iz redova DPS-a – kažu izvori Portala ETV iz NSD.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107080148_3d93879420b1a42d74f13328cb3f2de002bb895abd1d6ccb6f5d5fa9f6d7ced9.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107080148_3d93879420b1a42d74f13328cb3f2de002bb895abd1d6ccb6f5d5fa9f6d7ced9" data-rendition-name="original" width="1207" height="873" loading="lazy" alt="Milica Rondović"><figcaption>Milica Rondović(Photo: NSD)</figcaption></figure>  Njihovoj kandidaturi, tvrde oni, najviše se protivi odbornik NSD-a u lokalnom parlamentu Slobodan Radović koji, navodno, godinama ima ambiciju da bude predsjednik odbora stranke. - On Lekića i ekipu konstantno podsjeća da je napravio brojne ustupke kada se birao predsjednik Opštine 2023. godine, ali i menadžment Rudnika uglja i rukovodstvo OO NSD u Pljevljima prošle godine, kao i kada je za šefa Kluba odbornika postavljen deseti sa izborne liste Marko Potparić – kažu naši sagovornici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107080152_f4be04f6193a7a16587055cd25694a09e8c5e5218a251a19a77a2a8a9f663e65.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107080152_f4be04f6193a7a16587055cd25694a09e8c5e5218a251a19a77a2a8a9f663e65" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Marko Potparić"><figcaption>Marko Potparić(Photo: RTV Pljevlja)</figcaption></figure>  Radović je zapošljen u Rudniku uglja, a bio je treći na izbornoj listi na izborima 2022. - U privatnim razgovorima često ističe da ima dobre odnose sa Ivicom Dačićem – tvrde izvori Portala ETV. A ambiciju da bude novi predsjednik Opštine, prema njihovim riječima, ima i Potparić, kojeg podržava jedna struja. - On važi za Lekićevog čovjeka od povjerenja. Zapošljen je u Rudniku. Od svih odbornika NSD on je jedini uvijek stao u odbranu Lekića i njegove supruge, direktorice gradskog preduzeća „Čistoća“ – kažu naši sagovornici. Ko će od kandidata koji se pominju – Strunjaš, Rondović ili Potparić dobiti podršku većine članova pljevaljskog odbora NSD, prema riječima naših sagovornika, skoro je pa nebitno, jer su svi lojalni Lekiću i bez zadrške će ispunjavati njegove naloge. <h2>SLIJEDI NOVI SPORAZUM</h2> Portal PV Informer objavio je prije nekoliko dana da su od više izvora iz „parlamentarne većine dobili informaciju da će nakon praznika biti određenih konsultacija i dogovora unutar parlamentarne većine“, kao i „da bi se moglo očekivati ubrzo poslije praznika zakazivanje nove sjednice Skupštine opštine Pljevlja“. Sjednica lokalnog parlamenta na kojoj je trebalo da bude razmatran i Prijedlog budžeta za 2026. godinu nije održana 29. decembra, zbog nedostatka kvoruma. Pet dana ranije odbori Pokreta Evropa sad i Demokrata pozvali su NSD da hitno inicira koalicione konsultacije i pokrene proces redefinisanja odnosa unutar lokalne vlasti, odnosno zaključivanje novog koalicionog sporazuma, sa precizno definisanim pravima, obavezama i odgovornostima svih partnera. Ocijenili su da koalicioni dogovor iz 2023. godine „nije obezbijedio međusobno poštovanje pozicija“, te da je došlo do „umnožavanja problema i tačaka sporenja“, kao i do pojedinačnih djelovanja političkih partnera bez zajedničkog usaglašavanja ključnih lokalnih politika. Zbog neusvajanja budžeta u Pljevljima će morati da se uvede privremeno finansiranje. Ova situacija nije mnogo zabrinula NSD, jer su 31. decembra saopštili da će „nakon Božića odgovoriti na zahtjeve sadašnjih, a ujedno i budućih, koalicionih partnera i organizovati sastanak svih predstavnika lokalne vlasti u Pljevljima u cilju rješavanja nagomilanih problema u lokalnoj samoupravi“. - Nova srpska demokratija je svjesna toga da problem postoji, ali da nije nerješiv. Kao stranka koja je odgovorna prema svojim građanima i glasačima, potrudićemo se da u saradnji sa konstituentima lokalne vlasti u najkraćem roku riješimo problem koji opterećuje živote svih građana u Opštini Pljevlja – poručili su oni tada, jasno adresirajući da je problem Dario Vraneš.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107080152_a537fc6e30b6b711681fe4c52c866658934facb76c67a8322c5abf8e4136fcbc.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107080152_a537fc6e30b6b711681fe4c52c866658934facb76c67a8322c5abf8e4136fcbc" data-rendition-name="original" width="768" height="480" loading="lazy" alt="Pljevaljski parlament"><figcaption>Pljevaljski parlament(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  <h2>PRIPREMA LI VRANEŠ ODGOVOR?</h2> Portal ETV objavio je 1. avgusta prošle godine da Milan Lekić priprema novi udar na Vraneša, nakon neuspjelog godinu ranije, ali da sada ima i punu podršku lidera partije Andrije Mandića. Pisali smo da Vraneš ima zaštitu vlasti u Srbiji i obećanje da će, ako pokuša da ga sruši, protiv Lekića u Srbiji, navodno odmah biti pokrenut krivični postupak zbog sumnje u zloputrebe ugovora iz 2022. godine o izvozu uglja Elektroprivredi Srbije dok je bio na čelu Rudnika uglja Pljevlja. - Na sastanku odbornika NSD i članova Opštinskog odbora većina je zauzela stav da je neophodno izvršiti kadrovsku promjenu predsjednika Opštine Pljevlja, odnosno smijeniti Vraneša. Još nije odlučeno ko bi mogao biti njegov nasljednik, a konačna odluka će biti usaglašena sa rukovodstvom stranke u Podgorici – kazali su tada naši nezvanični sagovornici, ističući da je Lekićev kandidat za novog predsjednika Opštine Bojan Strujaš. Izvori Portala ETV tada su tvrdili i da Vraneš sa svojim „krilom“ iz NSD pravi novu političku platformu. On, za sada, odbija da komentariše krizu vlasti u Pljevljima i očiglednu namjeru partije, ali i većine u lokalnom parlamentu, da ga smijeni sa mjesta predsjednika Opštine.

Tag: ambasadori