STEGA je, nakon izostanka odgovora premijera Milojka Spajića na njihovo otvoreno pismo, obavijestila ambasadore Kvinte da se amandmanima Nove srpske demokratija na Zakon o državnoj svojini - koje je Vlada Crne Gore prihvatila - otvara mogućnost prepisivanja grobalja u svojinu vjerskih zajednica i drugih privatno-pravnih lica.
Oni su 17. januara Spajiću poslali otvoreno pismo sa zahtjevom da se &nbsp;crnogorskoj javnosti pruže odgovori u vezi izmjena i dopuna Zakona o državnoj imovinim u dijelu promjene statusa grobalja i njihovog svojinsko-pravni režima.
- Polazeći od činjenice da do danas nije bilo odgovora od strane premijera STEGA je sa predmetnom problematikom, svojim dopisom, upoznala ambasade država Kvinte u Podgorici (SAD, Velika Britanija, Francuska, Italija, Njemačka). STEGA je navedene ambasade upoznala sa planiranom izmjenom Zakona o državnoj imovini i da se hoće za groblja zaobići primjena čl. 58 stav 3 Ustava Crne Gore, koji se odnosi na svojinski režim “prirodnih bogastava i dobara u opštoj upotrebi” - istakli su oni.
Dodaju da će i ambasade drugih država članica EU, kao i druge relevante međunarodne organizacije upoznati sa pravnim i drugim posljedicama koje ovako, na brzinu i bez bilo kakve pravne analize, izmjene Zakona mogu proizvesti.&nbsp;
- STEGA podsjeća da prema čl. 16 stav 1 alineja 6 važećeg Zakonu o državnoj imovini ,,groblja su lokalna dobra u opštoj upotrebi kojima raspolažu opštine”. To znači da su sva groblja u Crnoj Gori isključivo u državnoj svojini, tako da prema Ustavu Crne Gore nije moguće, da budu objekt privatne svojine - naveli su oni.
To, kako su podvukli, podrazumjeva da ne mogu biti ni u svojini vjerskih zajednica ili drugih privatno-pravnih lica - osim ako su kriminalnim i nedozvoljenim radnjama izvršeni nedozvoljeni upisi.
- Prihvatanjem amandmana NSD Vlada je, krajnje netransparentno i bez bilo kakve javne rasprave o ovom vrlo osjetljivom i složenom pitanju predvidjela promjenu pravnog statusa grobalja na način da groblja, kao “lokalna dobra u opštoj upotrebi” koja su isključivo državna svojina, budu tretirana kao “druga lokalna dobra od opšteg interesa”, čime se stvara osnov za promjenu svojinsko pravnog režima groblja, utvrđnih čl. 58 stav 3 Ustava Crne Gore i čl. 16 stav 1 alineja 6 Zakona o državnoj imovini - ukazali su u STEGA.
Oni su još jednom pozvali premijera Spajića da povuče predložene izmjene iz procedure, da se organizuje javna rasprava u kojoj bi bila uključena akademska zajednica i NVO, te da na taj način pokaže da iza predloženih izmjena ne stoji “skrivena i loša namjera” i da razumije težinu posljedica koje bi promjene prava vlasništva nad grobljima prozvele.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

STEGA obavijestila ambasadore Kvinte o namjeri da groblja postanu crkvena i privatna imovina

U Podgorici je završen počeo sastanak predstavnika opozicije i ambasadora Kvinte.
Nakon sastanka nije bilo izjava za javnost.&nbsp;
Opozicione partije na skupu predstavljaju Ivan Vuković (DPS), Boris Mugoša (SD), Miloš Konatar (URA) i Adrijan Vuksanović (HGI).
Poslanik DPS-a Ivan Vuković kazao je da će prvo sačekati da vide kako će se rasplesti situacija u Skupštini, pa će se onda obratiti javnosti.
Sastanak je bio dogovoren prije nego što je opoziciji izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama Skupštine.
Kako je ranije saopšteno, predstavnici opozicije na današnjem je sastanku trebalo da predstave sagovornicima plan koji bi vodio ka izlasku iz političke krize. No, usljed novog momenta, pitanje je koje će biti teme razgovora.

Završen sastanak opozicije i ambasadora Kvinte

Lideri Evropskog saveza Damir Šehović (SD), Ivan Vujović (SDP) i Vatroslav Belan (LP), obratili su se pismom ambasadorima Kvinte i Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori ukazujući da Vlada pokušava nasilno da spriječi formiranje vlasti u Budvi, te da će odgovoriti na to sistemsko nasilje.&nbsp;
- Ovom prilikom želimo da vam skrenemo pažnju na dešavanja u Opštini Budva, gdje je 10. januara sinhronizovanom akcijom partija parlamentarne većine i nadležnih državnih organa, uz prisustvo lica sa, najblaže rečeno, sumnjivom bezbjednosnom pozadinom, spriječeno konstituisanje lokalnog parlamenta. Vlada Crne Gore dodatno produbljuje krizu jer uporno odbija da zakaže nastavak sjednice Skupštine opštine Budva, iako je zakonski na to obavezna - konstatovali su oni u pismu.
Podsjetili su da je resorni ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio Vladi da sjednica bude zakazana za 23. januar, ali da je Vlada taj predlog ignorisala, nastavljajući da ignoriše zakonske obaveze, odnosno da otvoreno opstruira proces konstutuisanja ove lokalne vlasti.
Lideri Evropskog saveza su zato upozorili na ozbiljne posljedice koje može izazvati postupanje aktuelne vlasti u Crnoj Gori.
- Uvažene ekselencije, Upozoravamo vas na ozbiljne posljedice koje ovakvo ponašanje vlasti može proizvesti, budući da svjedočimo kontinuiranom kršenju prava, Ustava i zakona od strane vlasti. Osim udara na Ustav, svjedočimo i udaru na temelje demokratije, uključujući slobodan izborni proces i demokratsko formiranje vlasti. U Budvi se po svaku cijenu - koristeći pravno, ali i fizičko nasilje - pokušava spriječiti formiranje vlasti, samo zato što ta većina ne odgovara interesima parlamentarnih partija na državnom nivou. Ovim se proizvodi potpuni pravni i politički haos, politički procesi se izmještaju iz institucija na ulicu, a stvara se pravna anarhija s nesagledivim posljedicama po političku i društvenu stabilnost Crne Gore. Sve ovo se odvija uz saglasnost i aktivno djelovanje Vlade Crne Gore i partija aktuelne vlasti - navodi se u pismu.
Takođe, Šehović, Vujović i Belan podsjetili su i na ranije ponašanje ove državne vlasti na lokalnom nivou.&nbsp;
- Podsjećamo da je ovo nastavak ranijeg ponašanja vlasti na lokalnom nivou. U opštini Šavnik, isti akteri već dvije godine silom sprječavaju završetak izbornog procesa. U Andrijevici su mjesecima fizički sprječavali smjenu tadašnjeg predsjednika lokalnog parlamenta, dok se u Kotoru već pola godine opstruira odluka Državne izborne komisije o ponavljanju izbora na dva biračka mjesta, čime je grad u potpunoj blokadi - piše u obraćanju ambasadorima.&nbsp;
Oni upozoravaju i da, ukoliko se dozvoli ovakvo postupanje i u Budvi, može doći do ukidanju demokratije i slobodnih izbora u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ako se pravno, političko i fizičko nasilje nastavi u Budvi, a razlozi za to su očigledni, formalno ćemo svjedočiti ukidanju demokratije i slobodnih izbora u Crnoj Gori. Jasno je da se državna vlast vodi principom – ako mi ne možemo formirati vlast, spriječićemo na svaki način da to učini neko drugi - dodali su oni.
Nemaju, kažu, dilemu da će se ovakvo ponašanje vlasti nastaviti i nakon parlamentarnih izbora.
- Sve ove akcije stavljaju opoziciju pred svršen čin i primoravaju je da, u cilju vraćanja političkog procesa u ustavne okvire, preduzme radnje poput onih koje se već preduzimaju u Skupštini Crne Gore. Nasilno sprječavanje formiranja vlasti u Budvi može kao reakciju izazvati blokadu lokalnih parlamenata širom zemlje, budući da ne postoji drugi način da se odgovori na sistemsko nasilje i obesmišljavanje demokratije. Ozbiljnost, složenost i potencijalna opasnost situacije koja slijedi zahtijevaju da vam, kao našim partnerima i prijateljima, ukažemo na ovu situaciju i zatražimo vašu pažnju – zaključili su lideri Evropskog saveza.
Oni su konstatovali i da je Crna Gora već jednoj od najvećih političkih i institucionalnih kriza poslednjih godina - krizi koja prijeti da parališe politički život, a čiji su uzrok ponašanje i postupci parlamentarne većine.&nbsp;
Ova kriza je započela neustavnom i nezakonitom smjenom sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije. Sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga parlamentarna opozicija blokira rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
Lideri ES su u pismu ambasadorima Kvinte i Delegaciji EU ustvrdili da je ovo najteže narušavanje ustavnog poretka.&nbsp;
- U sistemu podjele vlasti, kada jedna grana vlasti preuzme nadležnosti druge, radi se o najtežem narušavanju ustavnog poretka. Zbog ovoga, kao i tvrdoglavog odbijanja parlamentarne većine da se vrati u ustavne okvire i poništi neustavne odluke, svjedočimo blokadi Parlamenta, koji predstavlja legitiman, ali i jedini mogući čin otpora kako bi poslala poruku da neće dozvoliti brutalno i očigledno kršenje Ustava. Poštovanje Ustava nije samo temelj vladavine prava, već i ključni uslov za napredak Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji - dodaje se u pismu.

Lideri ES pisali ambasadorima Kvinte i Delegaciji EU: Vlada nasilno pokušava da spriječi formiranje vlasti u Budvi, odgovorićemo na sistemsko nasilje

Portal ETV vam želi srećnu i uspješnu 2026. godinu!
Iza nas je godina obilježena brojnim izazovima koji su testirali društvo, institucije i svakodnevni život građana. U novu ulazimo s optimizmom i željom da vam donosimo pregršt dobrih, povoljnih i konstruktivnih vijesti, koje će voditi stabilnoj i boljoj budućnosti.&nbsp;
Zahvalni smo vam na povjerenju i podršci koje ste nam pružali tokom cijele godine!
Čitamo se i u 2026!

Portal ETV vam želi srećnu i uspješnu Novu godinu!

&nbsp;U većem dijelu Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, jutro će biti jako hladno, u kontinentalnim predjelima umjeren do jak, a na primorju ponegdje slab mraz.&nbsp;
Duvaće salb vjetar promjenljivog smjera, tokom noći mjestimično umjeren južni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 14 do jedan, najviša dnevna od nula do devet stepeni.

Prvi dan 2026. sunčan i hladan

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarao je o mogućnosti drugog kruga napada na Iran tokom sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, objavili su mediji u srijedu, javlja Anadolija.
Tokom sastanka u Bijeloj kući, Netanjahu je, prema navodima portala „Axios“, iznio zabrinutost Izraela zbog iranskog nuklearnog i raketnog programa, kao i zbog nastojanja Hezbolaha da obnovi svoj arsenal raketa dugog dometa u Libanu.
Američki zvaničnik kazao je da se razgovaralo o „mogućnosti ponovnog napada na Iran 2026. godine“, šest mjeseci nakon 12-dnevnog rata između američko-izraelskog saveza i Irana.
Mete napada bili su iranska nuklearna infrastruktura i raketni kapaciteti.
Tramp, koji je ranije junske napade opisao kao „ogroman uspjeh“, izjavio je: „Ako Iran pokuša da obnovi svoj nuklearni program, Sjedinjene Američke Države će ga ponovo uništiti“, prenose mediji.
Međutim, američki zvaničnik je dodao da, iako bi Tramp mogao podržati obnovljenu ofanzivu ukoliko se utvrdi da Iran preduzima „stvarne i provjerljive korake“ ka oživljavanju svog nuklearnog programa, „glavni problem ostaje dogovor o tome šta se smatra rekonstrukcijom“.
Izrael je tokom posljednjih sedmica ponovo podigao uzbunu zbog iranskog razvoja raketa, optužujući Hezbolah da gomila novo oružje dugog dometa u Libanu.
<h2>Reakcija Teherana</h2>
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan odgovorio je upozorenjem na „oštru“ odmazdu na bilo kakve akte agresije.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči pozvao je Trampa da nastavi pregovore „u duhu poštovanja“.
Prema riječima američkog zvaničnika, nije postignut dogovor o vremenskom okviru niti o pragovima za eventualne buduće vojne akcije.
<h2>Dvanaestodnevni rat</h2>
Kancelarija izraelskog premijera odbila je da komentariše ove navode, dok je Bijela kuća uputila „Axios“ na Trampove ranije izjave.
Tokom dvanaestodnevnog rata sa Izraelom u junu, američka vojska napala je tri velika iranska nuklearna postrojenja — Fordo, Natanz i Isfahan — koristeći bombe za uništavanje bunkera.
Napadi su uslijedili više od sedam dana nakon što je Izrael pokrenuo iznenadni napad na Iran, u kojem su ubijeni visoki vojni komandanti i nuklearni naučnici, a gađane su i pojedine nuklearne lokacije.
<h2>Prekid vatre u Gazi</h2>
Prema izvještaju, Tramp je takođe pristao da nastavi sa drugom fazom sporazuma o prekidu vatre u Gazi, uz obećanje podrške izraelskim vojnim akcijama ukoliko Hamas ne bude razoružan.
Očekuje se da će se Odbor za mir u Gazi sastati u Davosu 23. januara.
Od oktobra 2023. godine, izraelska vojska je ubila više od 71.000 Palestinaca, dok je više od 171.000 ranjeno u brutalnim napadima, nakon kojih je palestinska enklava ostala u ruševinama.
Ujedinjene nacije procijenile su troškove obnove na oko 70 milijardi dolara (59,63 milijarde eura).

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

Britanski list Financial Times objavio je opsežna predviđanja za 2026. godinu, koja obuhvataju ključne geopolitičke, ekonomske i tehnološke teme - od mogućeg mirovnog sporazuma za Ukrajinu, preko unutrašnjih političkih potresa u vodećim zapadnim državama, do sudbine globalnog „balona“ vještačke inteligencije. List istovremeno napominje da se čak sedam od 20 predviđanja iz prethodne godine nije ostvarilo, što predstavlja najgori rezultat u istoriji ovakvih godišnjih prognoza.
<h2>Ukrajina i rat sa Rusijom</h2>
Prema ocjeni lista, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski neće biti primoran da napusti Donbas u okviru eventualnog mirovnog sporazuma sa Rusijom. Takav potez bi, kako se ističe, bio izuzetno rizičan sa ustavne, vojne i političke tačke gledišta.
FT smatra da je kapitulacija Ukrajine moguća samo u slučaju „nevjerovatnog kolapsa njene odbrane“, dok je povlačenje trupa radi stvaranja demilitarizovane zone ocijenjeno kao neizvodljivo i neprihvatljivo i za Moskvu i za Kijev.
<h2>SAD: carine, izbori i impičment</h2>
Američki predsjednik Donald Tramp bi, prema procjeni lista, mogao da odustane od uvođenja novih carina na poluprovodnike i farmaceutske proizvode, a postojeće da ublaži kroz posebne sporazume. Razlog za to su pad cijena akcija, odmazdne mjere Kine i drugih država, kao i rastuće potrošačke cijene, koje su oslabile njegovu carinsku kampanju.
FT prognozira da će Republikanska stranka izgubiti kontrolu nad Predstavničkim domom poslije novembarskih međuizbora, što bi demokratama otvorilo prostor za istrage o zloupotrebama unutar Trampove administracije. Postupak impičmenta ne isključuje se, uz ocjenu da će Tramp, sa svoje strane, učiniti sve kako bi spriječio pobjedu Demokratske stranke.
<h2>Evropa: Francuska, Njemačka i Britanija</h2>
U Francuskoj, kako se navodi, neće biti vanrednih parlamentarnih izbora. Većina političkih stranaka usmjerila je pažnju na predsjedničke izbore u proljeće 2027. godine i ne vidi interes u ponavljanju parlamentarnih izbora, što je 2024. oslabilo koaliciju predsjednika Emanuela Makrona.
U Njemačkoj, kancelar Fridrih Merc mogao bi da se suoči sa ozbiljnim testom ukoliko svojoj Hrišćansko-demokratskoj uniji (CDU) zabrani saradnju sa krajnje desničarskom Alternativom za Njemačku (AfD), a ta stranka ostvari značajan uspjeh na predstojećih pet regionalnih izbora.
Britanski premijer Kir Starmer i njegova Laburistička stranka, prema navodima lista, suočiće se sa izazovima na lokalnim izborima u maju, gde bi loš rezultat mogao da dovede do promjena u stranačkom vrhu.
<h2>Azija i Bliski istok</h2>
FT procjenjuje da će Sanae Takaiči ostati premijerka Japana, uprkos upornoj inflaciji i rastu kamatnih stopa.
Kada je riječ o Bliskom istoku, Saudijska Arabija, po oceni FT-a, neće normalizovati odnose sa Izraelom, bez obzira na želje Donalda Trampa. Rijad insistira na „jasnom putu“ ka stvaranju palestinske države, što izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbacuje. Čak i u slučaju njegovog izbornog poraza, malo je vjerovatno da bi stav Izraela bio značajno ublažen.
<h2>Ekonomija, tržišta i tehnologija</h2>
FT predviđa da Tesla Ilona Maska neće uspjeti da povrati tržišni udio u SAD, EU i Kini. Kompanija je, kako se navodi, pod pritiskom Vašingtona zbog isteka federalnih poreskih olakšica za električna vozila i ukidanja mjera za smanjenje emisija, dok su njeni izgledi u Evropi i Kini još neizvjesniji.
Centralne banke će, prema prognozi, nastaviti ciklus smanjenja kamatnih stopa, sa izuzetkom centralne banke Japana. Kineski juan neće jačati uprkos visokom trgovinskom suficitu, što ukazuje na potcijenjenost valute i prisutnu deflaciju u kineskoj ekonomiji.
Cijena zlata mogla bi da pređe 5.000 dolara po unci, uslijed pojačane kupovine od strane centralnih banaka i investitora koji ga vide kao zaštitu od budžetskih deficita, geopolitičkih previranja i devalvacije fiat valuta (direktni novac - prim.aut. Politika).
<h2>Vještačka inteligencija i tržišni balon</h2>
Jedno od najupadljivijih predviđanja odnosi se na vještačku inteligenciju: FT smatra da će balon AI pući, jer investitori ukazuju na probleme Nvidija kod tehnoloških giganata, u svjetlu napretka Gugl-a i pada cijena akcija kompanije Meta.
<h2>Podsjećanje na ranija predviđanja</h2>
List podsjeća da je 2024. godine prognozirao postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine tokom 2025, po kojem bi Kijev priznao „de fakto“ kontrolu Moskve nad izgubljenim teritorijama i dobio bezbjednosne garancije, dok bi mu članstvo u NATO-u bilo zamrznuto.&nbsp;
Upravo činjenica da se značajan deo takvih prognoza nije ostvario, dodatno naglašava neizvjesnost ulaska svijeta u 2026. godinu.

Velika prognoza za 2026: Šta čeka Ukrajinu, SAD, Evropu i svjetsku ekonomiju

U Skupštini Crne Gore za danas je zakazan nastavak čak četiri sjednice, a poslanici će se, pored ostalog, izjasniti o prijedlogu za izbor dvoje sudija Ustavnog suda.
Matični skupštinski odbor predložio je za sudiju Ustavnog suda Nikolu Mugošu, dok je Predrag Krstonijević kandidat predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Poslanici će raspravljati i o predlogu za člana Savjeta Centralne banke, prijedlogu za razrješenje ministra sporta Dragoslava Šćekića, kao i o prijedlogu za imenovanje dva člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

Poslanici danas o kandidatima za sudije Ustavnog suda i razrješenju Šćekića

U Crnoj Gori ovog jutra saobraća se po pretežno suvim kolovozima i uz dobru vidljivost, a zbog niskih jutarnjih temperatura u sjevernim predjelima mjestimično je izražena poledica, saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore (AMSCG).
Vozačima skreću pažnju da voze pažljivije i da poštuju pravila saobraćaja.
U vremenskom periodu od 15.11.2025.godine do 01.04.2026.godine upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snijeg,led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Od 31.12.2025.godine uspostavlja se odvijanje saobraćaja na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac na lokalitetu Sokolovina uz poštovanje privremene saobraćajne signalizacije.
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.
U periodu od 16.12.2025.godine pa do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvodjenja radova.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova I regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobravase promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara na mag. putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Zbog izvođenja radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“ od 10.11. 2025. godine vršiće se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo. Neophodan je dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.
Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025.godine. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

AMSCG: Kolovozi suvi, na sjeveru oprez zbog poledice

Neradni dani, povodom novogodišnjih i božićnih praznika, su 1, 2, 6, 7. i 8. januar 2026. godine - saopšteno je iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
Na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima Nova godina praznuje se dva dana i to: četvrtak 1. januara i petak 2. januara.
Na osnovu Zakona o svetkovanju vjerskih praznika vjernici pravoslavne vjeroispovjesti imaju pravo na plaćeno odsustvo, radi svetkovanja vjerskog praznika za Badnji dan i Božić, i to: utorak 6. januara (Badnji dan), srijeda 7. januara (prvi dan Božića) i četvrtak 8. januara (drugi dan Božića).

Neradni dani 1, 2, 6, 7. i 8. januar

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici (ODT) podiglo je optužnicu protiv J.J. i S.R. iz Pančeva zbog sumnje da su ostavili svoje maloljetno dijete u teškom zdravstvenom stanju bez adekvatne medicinske pomoći usljed čega je nastupila smrt.
- Prema navodima optužnice, maloljetno dijete je tog dana, u stanju teškog stepena pothranjenosti i bolesti, ostavljena kod sestre okrivljenog, u njenoj porodičnoj kući gdje je i preminula u noći izmedu 5. i 6. oktobra 2024. godine, u ranim jutarnjim časovima - saopšteno je iz podgoričkog ODT-a.
Njima se na teret stavlja krivično djelo kršenje porodičnih obaveza.

Tag: ambasadori-kvinte