&nbsp;Crna Gora napredovala je u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, ocijenila je ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke, dodajući da je uvjerena da crnogorska Vlada može ispuniti sve zadatke kako bi do kraja godine zatvorila sva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unjiom (EU).
&nbsp;Rajnke je to kazala u intervjuu grupi crnogorskih medija pred završetak sedmogodišnjeg mandata u Crnoj Gori.
&nbsp;Na pitanje da li je Crna Gora suštinski ojačala ili oslabila ukupne demokratske i institucionalne kapacitete u odnosu na period kada je stupila na funkciju ambasadorke 2018. godine, Rajnke je kazala da je Crna Gora značajno napredovala.
&nbsp;- Crna Gora se kreće ka jačoj demokratiji sa boljim i otpornijim institucijama u evropskom okviru- rekla je Rajnke, dodajući da vjeruje da država sada ide brže ka evropskoj budućnosti.
&nbsp;Rajnke je kazala da se napredak može posmatrati kroz članstvo u NATO-u i pregovore sa Evropskom unijom (EU), dodajući da Crna Gora konstantno pozitivno doprinosi NATO-u i da je sada više nego ikada usklađena sa svojim obavezama u okviru Alijanse.
&nbsp;Podsjećajući da je članstvo u EU cilj velike većine građana Crne Gore, Rajnke je kazala da su pregovori, kada je stupila na funkciju ambasadorke, bili u punom jeku, ali da je proces tekao sporo.
&nbsp;- Posljednjih nekoliko godina, kako je postalo jasno da je nacionalni konsenzus da se Crna Gora pridruži EU, čak i uz političke debate, aktuelna Vlada se vrlo brzo kreće kako bi završila mehanizme, reforme i sve tehničke segmente procesa- &nbsp;kazala je Rajnke.
&nbsp;Prema njenim riječima, nakon toga je na parlamentu da usvaja zakone, a onda i na državama članicama EU da potvrde napredak.
&nbsp;- Vidim ubrzanje i jasan smjer za završetak procesa pridruživanja EU. Potpuno sam uvjerena da ova Vlada može usvojiti reforme i ispuniti tehničke obaveze ove godine- rekla je Rajnke.
&nbsp;Kako je dodala, jasno je da će biti teško i da to nijesu lake reforme, ali će to dovesti i do boljeg funkcionisanja Vlade, procesa u državi, ali i samog društva.
&nbsp;Rajnke smatra da u Crnoj Gori postoji potpuna posvećenost završetku pregovora sa EU i ističe da svi akteri treba da ostave druga pitanja po strani i zajedno rade na postizanju važnog cilja – članstva u EU.
&nbsp;Na pitanje da li je Crna Gora pouzdani partner s jasnim smjerom, ili zemlja koja trenutno nije u fokusu vlade SAD-a, Rajnke je ukazala na važnu ulogu Crne Gore, ističući multikulturalnu prirodu crnogorskog društva koja, kako je navela, funkcioniše.
&nbsp;- Mislim da je različitost u okviru crnogorskog društva snaga Crne Gore- navela je Rajnke, dodajući da smatra da će Crna Gora kao dinamično i snažno društvo upravo to donijeti i u EU.
&nbsp;Na pitanje na koji način je smjena vlasti u Crnoj Gori 2020. godine uticala na odnose sa SAD, Rajnke je kazala da nije bilo nikakve promjene u pristupu SAD-a Crnoj Gori.
&nbsp;- Za nas je Crna Gora ostala saveznik s kojim smo nastavili raditi na jačanju kapaciteta, uz uvjerenje da će do poboljšanja doći- kazala je Rajnke, dodajući da smatra da je usklađivanje države s NATO-om još jače i jasnije definisano nego prije.
&nbsp;Rajnke je kazala da su sa Crnom Gorom, i prije i nakon izbora 2020. godine, radili posebno na jačanju u oblastima koje se odnose na vladavinu prava.
&nbsp;- SAD ovdje želi stabilnog partnera i da Crnoj Gori pomogne da izgradi prosperitetno društvo, koje se može izgraditi samo ako je vladavina prava čvrsto utemeljena- navela je Rajnke.
&nbsp;Ona je kazala da u Crnoj Gori vidi napredak u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, dodajući da je ponosna što su SAD mnogo učinile da pomognu Crnoj Gori u toj oblasti.
&nbsp;- Vidim jasan napredak. Znamo da je Crnoj Gori duboko stalo do rješavanja problema sa korupcijom i da se razbiju transnacionalne organizovane kriminalne grupe- navela je Rajnke, dodajući da SAD žele da država uspije u toj borbi.
&nbsp;Na pitanje koliko je, iz perspektive SAD-a, jak uticaj Rusije i Kine u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu, Rajnke je kazala da prepoznaju njihovu aktivnost.
&nbsp;- Oni su ovdje. Rusija i Kina su aktivni- navela je Rajnke, navodeći da Crna Gora treba da povede računa o tome da njeni partneri priznaju njena suverena prava i da sarađuje sa partnerima koji poštuju njene interese.
&nbsp;Kako je navela, članstvo u NATO-u pokazuje da partneri iz Alijanse, uključujući i SAD, brinu o najboljim interesima Crne Gore.
&nbsp;- Ne znam da li Rusija i Kina brinu o najboljim interesima Crne Gore. To je na Crnoj Gori da procijen-i navela je Rajnke.
Na pitanje kako vidi budućnost NATO-a u ovom trenutku, posebno u svjetlu rata u Ukrajini, Rajnke je naglasila da SAD ostaju posvećena članica NATO-a.
&nbsp;- Nedavni samiti su potvrdili posvećenost svih članica da NATO učine još jačim- kazala je Rajnke.
&nbsp;Navodeći da je Crna Gora u potpunosti usklađena sa zahtjevima članstva u Alijansi, u smislu budžetskih i obaveza prema ciljevima sposobnosti, Rajnke je navela da su i SAD usklađene.
&nbsp;- Radimo na tome da osiguramo da naša vojska uvijek bude spremna. Ne vidim nijednu državu članicu da oklijeva u jačanju NATO-a kao institucije- rekla je Rajnke, ističući da sve države članice žele jači NATO.
&nbsp;Upitana da li bi potencijalna intervencija SAD-a na Grenlandu mogla dovesti u pitanje budućnost NATO-a, Rajnke je kazala da su Kina i Rusija veoma blizu na Arktiku i da to stvara zabrinutost u SAD.
&nbsp;Kako je dodala, to je briga i za Dansku, EU, ali i ostale saveznike u NATO-u.
&nbsp;- Prisustvo tih zemalja, i to u velikom broju, u toj arktičkoj regiji utiče na bezbjednost i stabilnost regije- navela je Rajnke, dodajući da je za SAD to pitanje nacionalne odbrane.
&nbsp;Upitana da prokomentariše američku intervenciju u Venecueli, Rajnke je, ističući da je Nikolas Maduro bio nelegitiman vođa kog mnoge države nijesu priznavale i da je optužen za trgovinu narkoticima, kazala da je akcija SAD-a u Venecueli bila akcija sprovođenja zakona.
&nbsp;- To je bila hirurški precizna operacija sprovođenja zakona- kazala je Rajnke, dodajući da je cilj te intervencije postizanje dobrobiti i za SAD i za građane Venecuele.
&nbsp;SAD, kako je naglasila, želi bolju budućnost za Venecuelu.
&nbsp;- Mislimo da bolja budućnost za narod Venecuele stabilizuje region i čini susjedstvo u kojem živimo boljim i sigurnijim- rekla je Rajnke, podsjećajući i na ranije izjave američkih zvaničnika.
&nbsp;Na pitanje o povlačenju SAD iz brojnih agencija Ujedinjenih nacija, ali i Venecijanske komisije, Rajnke je pojasnila da je to u skladu sa generalnom politikom administracije predsjednika Donalda Trampa da, na osnovu mandata koji ima od građana, smanji Vladu.
Kada su u pitanju vanjska politika i učešće u međunarodnim organizacijama, Rajnke je rekla da američka administracija procjenjuje da li određene organizacije služe interesima SAD-a.
&nbsp;- Ne mogu komentarisati nijednu od tih organizacija pojedinačno, ali svaka od njih je bila odlučna da u velikoj mjeri ne služi interesima SAD-a- navela je Rajnke.
&nbsp;Kako je istakla, SAD se fokusira na bilateralne odnose sa pojedinačnim državama, dodajući da su uvjereni da na taj način mogu rješavati sva pitanja.
&nbsp;Upitana o politikama Trampa i njegove administracije, Rajnke je kazala da Tramp želi da učini da SAD budu bezbjednije, jače i prosperitetnije.
&nbsp;- Predsjednik Tramp stvari govori na mnogo direktniji način nego što to obično drugi političari čine- navela je Rajnke.
&nbsp;Kako je dodala, ljudi možda nekada ne razumiju da on sprovodi volju građana SAD-a koji su ga izabrali.
&nbsp;- Građani SAD-a žele da Amerika bude prva- istakla je Rajnke. &nbsp;
&nbsp;Ističući da je i sama uvijek predstavljala Ameriku i radila za nju, Rajnke je kazala da to čini i u Crnoj Gori dok se trudi da, u saradnji sa crnogorskom vladom, kreira najbolje moguće bilateralne odnose između dvije države.&nbsp;
&nbsp;Na pitanje šta američke kompanije vide kao glavne prednosti Crne Gore, a šta kao prepreke za investiranje, Rajnke je naglasila da Crna Gora ima važne potencijale, ali da je potrebno dalje graditi predvidljivost poslovnog okruženja.
&nbsp;- Stabilnost u regiji dolazi i vidim mnogo stabilnije okruženje- rekla je Rajnke, dodajući da će se više američkih kompanija opredijeliti za investicije kada postoji predvidljiv i stabilan ambijent.
&nbsp;Rajnke, koja je ambasadorka SAD u Crnoj Gori od 2018. godine, mandat završava 16. januara.
&nbsp;Ona je kazala da ne zna ko će je naslijediti na tom mjestu, jer nije dio procesa nominacije koji će se odvijati u Vašingtonu.
&nbsp;Funkciju otpravnice poslova u Ambasadi SAD-a u Podgorici obavljaće na kratko viša službenica Deni Holder, dok se u Crnu Goru ne vrati zamjenica ambasadorke Nikol Otala, koja će funkciju otpravnice poslova obavljati do izbora novog ambasadora.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rajnke: Ostvaren napredak u borbi protiv korupcije, Vlada može završiti pregovore sa EU do kraja godine

Svakome ko se bavi politikom jasno je da ni Nova srpska demokratija ni Demokratska narodna partija nijesu odstupile od svojih političkih agendi, pa su dešavanja vezana za Botun samo u cilju udaljavanja Crne Gore od evropskog puta i stvaranja unutrašnjih i spoljnopolitičkih problema – rekao je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E odbornik Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Budimir Mugoša.
Pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, kaže Mugoša, maksimalno je ispolitizovano, iako su mještani Botuna s pravom zabrinuti zbog eventualnog štetnog uticaja tog postrojenja, jer, podsjeća on, imaju veoma loše iskustvo sa Kombinatom aluminijuma i bazenom crvenog mulja.
– Strahovanja mještana Botuna su prilično opravdana, doduše ja mislim da je kolektor rješenje, a ne problem i o tome treba da razgovaraju ljudi kojima je to uža specijalnost. Ono što je sigurno jeste da su strah i iskrena namjera Botunjana i Zećana izmanipulisani u političke svrhe. Ovdje smo od problema postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda došli do nekih imaginarnih identitetskih pitanja – pitanja zastave, himne, statusa srpskog jezika u Crnoj Gori. Mi znamo da je status srpskog jezika, barem u jezičkom smislu, isti kao u Srbiji – to je jezik u službenoj upotrebi, i sada smo došli u situaciju da se, pored toliko problema koje ovaj grad i ova država imaju, bavimo time. Ono što je ovdje sigurno jeste da su svi sadašnji akteri na političkoj sceni u Crnoj Gori, konkretno vlast u Podgorici, a najvećim dijelom i na državnom nivou, bili protiv gradnje kolektora. Danas smo došli u poziciju kako da se kolektor gradi, a da mi opravdamo svoje nastupe, pa je onda, vjerovatno, neko vrlo mudro i politički iskusno odlučio da sav teret gradnje padne na DNP Milana Kneževića, a u posljednje vrijeme i Dajkovića – da oni preuzmu ulogu boraca za ekologiju i boraca za srpski jezik, da oni izigravaju ekstremnu desnicu – rekao je Mugoša.
Smatra da je premijer morao izaći sa jasnim stavom, što nije učinio, a što može imati političke posljedice, jer povlačenjem odbornika DNP-a vlast u Podgorici nema većinu.
Podsjeća i da su izbori zakazani za jun 2027. godine, da se Skupština može ne sazivati šest mjeseci, nakon čega bi uslijedilo uvođenje prinudne uprave od strane Vlade, što je, kako tvrdi, još šest mjeseci, nakon čega dolaze izbori.
– Ovo je, vjerujte mi, izvanredno isplanirana situacija. Sa stava političkog subjekta koji ja zastupam, to je loše po Crnu Goru, ali sa stava koji zastupaju DNP, NS i vladajuća većina u Podgorici, ovo je sjajno odigrano. Oni se tajmingom i deklarativno prilagođavaju svojim biračima. Ono što pričaju, pogotovo DNP, jeste ono što u Zeti vole da čuju njihovih sedam–osam odsto birača, tako da se neće ništa desiti osim što će doći do sunovrata Glavnog grada, jer Glavni grad ne može da funkcioniše bez Skupštine Glavnog grada. Neće se donositi odluke, doći će do ogromne štete, ne samo zbog priče oko kolektora već i zbog mnogih drugih pitanja. Grad će jednostavno biti blokiran, a oni će politički profitirati jer su, očigledno, vrlo rano počeli predizbornu kampanju za izbore 2027. godine – zaključio je Mugoša.

Mugoša: Ništa se neće desiti osim što će doći do sunovrata Glavnog grada

Francuski ministar vanjskih poslova Žan-Noel Baro poručio je danas da Grenland „nije na prodaju“.
On je pozvao Sjedinjene Američke Države da prestanu sa ucjenama.
- Napad na drugu članicu NATO-a ne bi imao smisla, čak bi bio i suprotan interesima Sjedinjenih Američkih Država. Stoga ova ucjena očigledno mora da prestane - rekao je Baro na RTL-u, prenose mediji.
On je potvrdio da Francuska podržava Dansku.
Najavio je i otvaranje francuskog konzulata na ostrvu 6. februara.
- Nismo izgubili rat, igra nije gotova, lopta je u dvorištu evropskih parlamentaraca - kazao je Baro, aludirajući na diplomatske napetosti u vezi sa Grenlandom, piše Rojters.
U istom intervjuu, Baro je kritikovao iransku vlast zbog suzbijanja demonstracija širom zemlje.
Ocijenio je da je ta represija „najnasilnija u savremenoj istoriji Irana“.
Istakao je i da ona „apsolutno mora da prestane“.

Ministar vanjskih poslova Francuske: Grenland nije na prodaju, podržavamo Dansku

Generalni sekretar DPS-a i poslanik u Skupštini Crne Gore Nikola Milović upozorio je da je avio-dostupnost Crne Gore dovedena u ozbiljno pitanje, navodeći da sve veći broj građana koristi Aerodrom u Tirani umjesto podgoričkog i tivatskog aerodroma.
Milović je na mreži X istakao da je tokom 2025. godine čak 140.000 crnogorskih pasoša registrovano na Aerodromu u Tirani, što predstavlja rast od 15 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
– Taj rast je za devet odsto veći od ukupnog povećanja broja putnika na aerodromu u Tirani, što dodatno potvrđuje trend odlaska građana Crne Gore na inostrane aerodrome – naveo je Milović.
Podsjetio je da je tokom cijele 2024. godine više od 120.000 građana Crne Gore koristilo Aerodrom u Tirani umjesto aerodroma u Podgorici i Tivtu.
– Ovo nijesu samo statistički podaci, već jasan alarm da je avio-dostupnost države ozbiljno narušena. Bez snažne i pouzdane avio-povezanosti nema konkurentnog ni održivog turizma – poručio je Milović.
On je naglasio da su hitna modernizacija, profesionalizacija i proširenje kapaciteta aerodroma u Podgorici i Tivtu, kao i povećanje broja avio-linija, postali nužnost.
– Odluka o načinu prevazilaženja ovog sumornog stanja mora se donijeti odmah, strateški i u interesu dugoročnog razvoja Crne Gore – zaključio je Milović.

Milović: Avio-dostupnost Crne Gore ozbiljno narušena, potrebne hitne mjere

Najmanje 22 ljudi je poginulo danas kada je građevinski kran pao na putnički voz na sjeveroistoku Tajlanda, saopštili su zvaničnici.
Kran je korišćen za izgradnju brze nadzemne željeznice, a on je pao na voz u pokretu na putu od Bangkoka do provincije Ubon Ratčatani, koji je iskliznuo iz šina i zapalio se, objavljeno je u gradu Nakon Ratčasima.
Navodi se da je požar pod kontrolom i da spasioci traže ljude zarobljene u vozu.
Ministar saobraćaja Tajlanda Pifat Račakitprakan rekao je da je najmanje 22 ljudi poginulo i da je u vozu bilo 195 ljudi, kao i da je naredio istragu o nesreći.

Kran pao na putnički voz na Tajlandu: Više od 20 ljudi poginulo

Kolumne

Dosta je laži Crkve Srbije i Andrije Mandića

Hronika

Policija ćuti o zastrašujućim prijetnjama

Politika

Zašto Milojko Spajić ne želi da čuje ili vidi Milana Kneževića?

SRUŠENA OPTUŽNICA: Baković: Belivuku i Miljkoviću nije bila izrečena zabrana ulaska u Crnu Goru

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Tag: ambasadorka-sad

Rajnke: Ostvaren napredak u borbi protiv korupcije, Vlada može završiti pregovore sa EU do kraja godine

Mugoša: Ništa se neće desiti osim što će doći do sunovrata Glavnog grada

Ministar vanjskih poslova Francuske: Grenland nije na prodaju, podržavamo Dansku

Milović: Avio-dostupnost Crne Gore ozbiljno narušena, potrebne hitne mjere

Kran pao na putnički voz na Tajlandu: Više od 20 ljudi poginulo

PRATITE TVe UŽIVO