Poslanik Socijaldemokrata u Skupštini Crne Gore Nikola Zirojević reagovao je na izjavu šefa poslaničkog kluba Bošnjačke stranke Amera Smailovića povodom snimka na kojem se vidi kako direktor jedne srednje škole u Bijelom Polju pjeva četničke pjesme.
Zirojević je na mreži X poručio da ga, kako navodi, ne iznenađuje reakcija Bošnjačke stranke, dodajući da mu je „fascinantno“ kako se, prema njegovim riječima, uvijek iznenade ponašanjem svojih budućih političkih partnera u Bijelom Polju.
– Ne znam ko vam je ovaj Karličić, ali ga predlažem za novog potpredsjednika Opštine Bijelo Polje. Znate put, vidimo se u velikoj Srbiji. Hairli bilo – napisao je Zirojević u objavi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F2011229631425446235&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Zirojević odgovorio Smailoviću: Karličića predlažem za potpredsjednika Opštine Bijelo Polje

Šef poslaničkog kluba Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore Amer Smailović zatražio je hitnu reakciju Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija povodom snimka koji se pojavio u javnosti, a na kojem se, kako navodi, vidi direktor Srednje elektro-ekonomske škole u Bijelom Polju Velibor Karličić kako pjeva četničke pjesme. Smailović je ocijenio da takav snimak predstavlja ozbiljan alarm za društvo, a posebno za obrazovni sistem, jer je riječ o pjesmama koje, kako je naveo, veličaju ideologiju odgovornu za teške zločine i masovna stradanja na ovim prostorima. On je pozvao ministarku prosvjete, nauke i inovacija Anđelu Jakšić-Stojanović da se hitno uključi u ovaj slučaj, da ga ispita i da se javno izjasni da li smatra da je, kako je naveo, osobi koja javno pjeva takve pjesme mjesto na čelu jedne obrazovne ustanove. – Evropski put Crne Gore i obrazovni sistem ne mogu ići zajedno sa veličanjem četničke ideologije – poručio je Smailović. Naglasio je da posebna odgovornost leži na rukovodiocima obrazovnih ustanova, jer upravo oni svojim ponašanjem šalju poruku mladima o tome koje su vrijednosti poželjne i prihvatljive. Smailović je svoj poziv uputio Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore, tražeći jasnu i odgovornu reakciju nadležnih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260114100136_4459029041775487e133700a166e70d8392723150ff5d4e801d59cb495210f7b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260114100136_4459029041775487e133700a166e70d8392723150ff5d4e801d59cb495210f7b" data-rendition-name="original" width="852" height="623" loading="lazy" alt="fb"> </figure>  &nbsp;

610x380

500x500

Smailović pozvao Ministarstvo da reaguje zbog snimka na kom direktor škole u Bijelom Polju pjeva četničke pjesme

Ministar unutršanjih poslova Danilo Šaranović je saopštio i da 97.995 stranaca ima odobren privremeni i stalni boravak u Crnoj Gori u skladu sa Zakonom o strancima. U prvih devet mjeseci ove godine kontrolisano je 36.0000 stranih državljana, donijeto je 1.295 rješenja o povratku, 141 rješenje o protjerivanju, a iz države su prinudno udaljena 162 stranca.
Šaranović je, odgovarajući na pitanja poslanika u parlamentu, kazao da u Crnoj Gori dozvolu za privremeni boravak ima 26.539 stranaca, &nbsp;dozvolu za privremeni boravak i rad ima 41.792, dok stalni boravak ima 29.664 stranaca
- Zemlje porijekla stranaca koji u Crnoj Gori borave po osnovu odobrenog privremenog boravka, a koji su najzastupljeniji u Crnoj Gori, su: Ruska Federacija, Republika Srbija, Turska, Bosna i Hercegovina, Republika Kosovo. Takođe, po osnovu privremenog boravka u Crnoj Gori borave i državljani drugih država, ali u znatno manjem broju - rekao je Šaranović u parlamentu.
Kada je u pitanju stalni boravak koji stranci imaju u Crnoj Gori, ministar kaže da su najzastupljeniji državljani Srbije, Bosne i Hercegovine, Republike Kosova, Hrvatske i Ruske Federacije.
- Tako je u Crnoj Gori 20.793 državljana Ruske Federacije ima odobren privremeni i stalni boravak; 23.980 državljana Republike Srbije ima odobren privremeni i stalni boravak; 13.506 državljana Turske ima odobren privremeni i stalni boravak; 7.287 državljana Bosne i Hercegovine ima odobren privremeni i stalni boravak; 4.023 državljana Kosova ima odobren privremeni i stalni boravak - saopštio je Šaranović.
On je rekao da je, prema podacima iz Registra prijave boravka do 90 dana, u prvih devet mjeseci prijava boravka izvršena za 2.476.729 stranih državljana (2,4 odsto više u odnosu na isti period 2024. godine).&nbsp;
- Najviše prijava izvršeno je za državljane Srbije – 434.850, Rusije – 196.861, Bosne i Hercegovine – 192.233, Turske – 157.895, Njemačke – 146.896, Kosova – 78.504, Ukrajine – 78.356 i Albanije – 42.367 - istakao je Šaranović.
<h2>Kontrole i rješenja</h2>
Šaranović je rekao da je za devet mjeseci 2025. godine, prilikom izvođenja samostalnih i zajedničkih akcija pod nazivom „Pojačana kontrola kretanja, boravka i rada stranih državljana“, kontrolisano više od 36.000 stranih državljana.
- Službenici Sektora za borbu protiv kriminala su u periodu od 1. januara do 1 oktobra 2025. godine nadležnim tužilaštvima procesuirali &nbsp;696 stranih državljana koji su počinili 673 krivična djela. U najvećem broju, strani državljani kao počinioci krivičnih djela potiču iz: Srbije – 191, Turske – 93, Kosova – 63, Rusije – 61 i BiH – 49 - saopštio je Šaranović.
U prvih devet mjeseci ove godine ograničena je sloboda kretanja smještajem u Prihvatilište za strance u Spužu za 106 stranih državljana, podnijeto ili izdato 8.479 prekršajnih prijava i naloga, naplaćeno 538.764 eura novčanih kazni po prekršajnim nalozima, donijeto 1.295 &nbsp;rješenja o povratku, 141 rješenje o protjerivanju.
Prinudno je, navodi Šaranović, udaljeno 162 stranaca, donijeto je 1.526 rješenja o otkazu boravka do 90 dana, podnijeto 1.287 inicijativa za prestanak privremenog boravka stranim državljanima i dato 9.499 negativnih mišljenja za odobrenje/produženje &nbsp;privremenog boravka
- Takođe, za 791 lice nije dozvoljen ulazak u Crnu Goru na graničnim prelazima, dok je doneseno i 296 rješenja o zabrani ulaska u Crnu Goru shodno članu 8 stav 1 tačka 9 Zakona o strancima (ako to zahtijevaju razlozi nacionalne, odnosno unutrašnje bezbjednosti ili javnog zdravlja). U istom periodu, prilikom kontrole stranih državljana zaposlenih u različitim privrednim društvima, samostalno ili u saradnji sa nadležnim inspekcijskim službama, od ukupno 1.526 slučajeva otkaza boravka do 90 dana, policijski službenici su donijeli 1.470 rješenja o otkazu boravka zbog neposjedovanja dozvole za privremeni boravak i rad u Crnoj Gori, u skladu sa članom 35, stav 1, tačka 5 Zakona o strancima (slučajevi kada stranac koristi boravak suprotno svrsi za koju mu je odobren) - kazao je Šaranović.
<h2>"Srpiječena eskalacija sukoba, traga se za onima koji su uništavali imovinu stranaca"</h2>
Odgovarajući na pitanje poslanika Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović koje mjere je MUP preduzelo u cilju očuvanja reda i mira i bezbjednosti građana u Crnoj Gori nakon nedavnih incidenata na Zabjelu, Šaranović je rekao da je pravovremenom i odlučnom reakcijom Uprave policije uspostavljena kontrola nad svim registrovanim grupnim okupljanjima, čime je, tvrdi, spriječena dalja eskalacija sukoba i dodatno usložnjavanje bezbjednosne situacije.
Šaranović je rekao da je u ovom slučaju angažovan kompletan operativni sastav Uprave policije, kako u Podgorici, tako i u svim ostalim opštinama Crne Gore, radi sprečavanja narušavanja javnog reda i mira i vršenja krivičnih djela.
Podsjetio je da je jedna od ključnih mjera u cilju efikasne koordinacije sveobuhvatnih aktivnosti formiran Operativni štab za koordinisano praćenje i sprovođenje planskih aktivnosti usmjerenih na održavanje javnog reda i mira, sprečavanje vršenja krivičnih djela, te obezbjeđenje lične i imovinske sigurnosti svih građana.
- Svakodnevno je angažovan kompletan raspoloživi sastav Uprave policije radi praćenja dešavanja na teritoriji Crne Gore, posebno u vezi sa neprijavljenim javnim okupljanjima u Podgorici i drugim opštinama - istakao je Šaranović.
Osvrćući se na prijave o uništenju i oštećenju imovine koja je vlasništvo stranih državljana, Šaranović je rekao da policijski službenici, u saradnji sa nadležnim tužilaštvom, preduzimaju opsežne mjere i radnje u cilju identifikacije osoba koje su učestvovala u izvršenju tih krivičnih djela.
Ministar je podsjetio da su neposredno uoči protesta, koji je 28. oktobra održan u Podgorici protiv migracija, službenici Uprave policije priveli 11 osoba, među kojima je i devt maloljetnika.
&nbsp;- Ova lica su, pored određene količine narkotika, posjedovala i pirotehnička sredstva i druga sredstva koja se koriste u situacijama narušavanja javnog reda i mira u većem obimu. Takođe, na osnovu preduzetih aktivnosti, osam osoba je uhapšeno zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivična djela sa elementima izazivanja nacionalne i vjerske mržnje, nasilničkog ponašanja i narušavanja javnog reda i mira - dodao je Šaranović.
Uprava policije je, dodaje on, identifikovala i osumnjičenog da je na području opštine Zeta podmetnuo požar na vozilima državljana Turske.&nbsp;
- Takođe, Uprava policije je na osnovu preduzetih aktivnosti procesuirala i jedno lice iz Kotora zbog postupanja u odnosu na državljane Turske - naveo je Šaranović.
<h2>Reforma migracione politike</h2>
On je podsjetio da je Ministarstvo unutrašnjih poslova pripremilo, a Vlada Crne Gore krajem jula ove godine utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima. Ovaj Predlog zakona je 1. septembra ove godine dostavljen Skupštini Crne Gore na usvajanje.
- Osnovni razlog izmjene ovog zakona prepoznat je u okviru Poglavlja 24, tj. potrebno je da se omogući slobodno kretanje ljudi uz garantovanje njihove bezbjednosti. Takođe, pravnom tekovinom za Pregovaračko poglavlje 2 omogućava se građanima jedne države članice EU da rade u drugoj državi članici. Odnos prema tzv. radnicima migrantima EU mora biti isti kao prema domaćim radnicima kada su u pitanju uslovi rada, socijalne i poreske olakšice. Sloboda kretanja radnika svrstava se među temeljne principe Evropske unije i jedno je od četiri slobode unutrašnjeg tržišta - naveo je, pored ostalog, Šaranović.
Kako bi se preduzela zaštita i puna kontrola nacionalnog interesa Crne Gore, ministar navodi da je u Prijedlogu zakona definisan Vizni informacioni sistem (VIS).&nbsp;
- Na ovaj način Crna Gora se obavezuje da će uvesti dodatne sigurnosne mjere kako bi bolje provjeravala dolaske bez viza, postigla interoperabilnost između sistema i baza podataka koje se koriste u sadašnjem sistemu izdavanja viza. U drugoj fazi Crna Gora treba da započne rad na prikupljanju biometrijskih podataka u skladu sa zahtjevima budućeg članstva u Šengenskoj oblasti. U tom smislu, u ovom zakonu je propisano uspostavljanje i upravljanje VIS-om. VIS se koristi za prikupljanje, obradu, čuvanje i razmjenu podataka o vizama, obezbjeđivanje sigurnog i efikasnog procesa izdavanja viza, kao i olakšavanje saradnje organa državne uprave nadležnog za vanjske poslove sa Ministarstvom, Agencijom i policijom, te saradnje sa drugim državama i međunarodnim organizacijama u vezi sa kontrolom ulaska i boravka stranaca - pojasnio je Šaranović.
Ključna novina u Prijedlog zakona je, dodaje on, definisanje odredaba kojima će se omogućiti strancima da zahtjev za izdavanje dozvola za privremeni boravak i dozvola za privremeni boravak i rad mogu podnijeti u elektronskom obliku, preko informacionog sistema kojim upravlja Ministarstvo unutrašnjih poslova.
- Takođe, Predlogom zakona uveden je restriktivniji pristup odobravanju dozvola za privremeni boravak i rad, u smislu da će kategorija stranaca – preduzetnici i izvršni direktori – morati da imaju najmanje tri zaposlena sa ugovorima o radu na puno radno vrijeme. Zbog određenih zloupotreba koje su se dešavale u praksi, u ovom zakonu uvedena je obaveza da se uz zahtjev za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad prilaže i dokaz o izvršenim obavezama po osnovu poreza i doprinosa za vrijeme trajanja prethodne dozvole za privremeni boravak i rad. Na osnovu navedenog, jasno je da će se donošenjem ovog zakona izvršiti reforma kada su u pitanju migracije, koja je od suštinskog značaja za dalji put Crne Gore ka EU, kroz punu implementaciju preporuka iz izvještaja Evropske komisije, što će značajno doprinijeti nastavku evropskih integracija Crne Gore - poručio je Šaranović.

Tamara Klikovac

1250x600

1084x550

Šaranović: U Crnoj Gori zakonito boravi 98.000 stranaca, od početka godine prinudno udaljeno 162

Crna Gora mora zadržati puni fokus na evropskoj agendi i jedinstvo svih političkih aktera oko ključnog državnog cilja – članstva u Evropskoj uniji (EU), poručio je šef poslaničkog kluba Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović.
On je kazao da Izvještaj Evropske komisije, koji je predstavljen danas u Briselu, još jednom potvrđuje da je Crna Gora najspremniji kandidat za članstvo u EU.&nbsp;
Smailović je u saopštenju poručio da BS snažno podržava reformski proces i napore koji Crnu Goru vode ka zatvaranju novih pregovaračkih poglavlja već ove godine.
- Evropski put Crne Gore je naš zajednički interes i najbolja garancija stabilnosti, napretka i očuvanja multietničkog sklada - rekao je Smailović.&nbsp;
On je istakao da će BS i dalje biti pouzdan partner u ostvarivanju pune evropske perspektive države.
- Istovremeno, Crna Gora mora zadržati puni fokus na evropskoj agendi i jedinstvo svih političkih aktera oko ključnog državnog cilja – članstva u EU - navodi se u saopštenju Smailovića.

Smailović: Zadržati puni fokus na evropskoj agendi

Izvještaj Evropske komisije još jednom potvrđuje da je Crna Gora najspremnija zemlja kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji - poručio je šef poslaničkog kluba Bošnjačke stranke Amer Smailović.
On je podvukao da Bošnjačka stranka snažno podržava reformski proces i napore koji nas vode ka zatvaranju novih pregovaračkih poglavlja već ove godine.
- Evropski put Crne Gore je naš zajednički interes i najbolja garancija stabilnosti, napretka i očuvanja multietničkog sklada. Bošnjačka stranka će i dalje biti pouzdan partner u ostvarivanju pune evropske perspektive naše države - naveo je on.
Dodao je da, istovremeno, Crna Gora mora zadržati puni fokus na evropskoj agendi i jedinstvo svih političkih aktera oko ključnog državnog cilja - članstva u EU.

Smailović: Crna Gora mora zadržati puni fokus i jedinstvo političkih aktera oko članstva u EU, BS će i dalje biti pouzdan partner

Parlamenti moraju da institucionalizuju učešće mladih, ne kao simboličan gest, već kao standardan dio upravljanja, kazala je nezavisna poslanica u crnogorskom parlamentu, Jevrosima Pejović.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Skupštine, Pejović je to rekla na sastanku Mreže mladih parlamentaraca, u Nikoziji, na kom je učestvovala zajedno sa poslanikom Bošnjačke stranke Amerom Samilovićem.
Navodi se da je sastanak bio posvećen diskusijama na teme: „Deset godina od Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN 2250 o mladima, miru i bezbjednosti – parlamentarni doprinos“ i „Pristupačno stanovanje za mlade – izazovi i mogućnosti u regionu OEBS-a“.&nbsp;
Pejović je istakla da je godišnjica donošenja Rezolucije mnogo više od trenutka za refleksiju, navodeći da su mladi danas na prvoj crti klimatske krize, digitalne nesigurnosti, dezinformacija i polarizacije.&nbsp;
Prema riječima Pejović, glasovi mladih od 2015. godine postali su vidljiviji u mirovnim procesima, inicijativama pomirenja i jačanju otpornosti zajednica.
Kako je kazala, postavlja se pitanje koliko je parlamenata pretočilo tu Rezoluciju u zakone, budžete ili institucionalne mehanizme koji osnažuju mlade.
Pejović je istakla da su mnoge zemlje razvile nacionalne akcione planove ili strategije za mlade i afirmisala činjenicu da parlamentarne rasprave, rezolucije i odbori koji se bave pitanjima mladih postaju sve češći.&nbsp;
- Dok obilježavamo godišnjicu ove Rezolucije, moramo se zapitati – kakav je zapravo bio njen uticaj? Parlamenti moraju da institucionalizuju učešće mladih – ne kao simboličan gest, već kao standardan dio upravljanja - navela je Pejović.&nbsp;
Prema njenim riječima, potrebno je ojačati saradnju sa omladinskim organizacijama i mrežama u zakonodavnim procesima.&nbsp;
- Neophodno je obezbijediti održivo finansiranje i pravni okvir koji podržava ulogu mladih u izgradnji mira - naglasila je Pejović.&nbsp;
Kako je kazala, potrebna je posvećenost Rezoluciji 2250 kao osnovnom okviru za inkluzivnu bezbjednost u narednoj deceniji.
Kako se navodi u saopštenju, učesnici su razgovarali i sa predsjednicom Predstavničkog doma Kipra, Anitom Demetriju.

Pejović: Institucionalizovati učešće mladih u radu parlamenata

Nema mjesta nervozi - Crna Gora je priznala nezavisnost Republike Kosovo, a svi konstituenti vlasti obavezali su se na puno poštovanje te činjenice - kazao je poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović.
- U interesu svih država Zapadnog Balkana je da cijeli region bude dio Evropske unije, a u tom kontekstu treba posmatrati i članstvo Republike Kosovo u Savjetu Evrope - istakao je Smailović.&nbsp;
Međusobno priznanje i dobrosusjedski odnosi, prema njegovim riječima, podrazumijevaju punu uzajamnu podršku u svim regionalnim, evropskim i globalnim inicijativama.&nbsp;

Smailović o glasanju za članstvo Kosova u SE: Nema mjesta nervozi

Šef poslaničkog kluba Bošnjačke stranke Amer Smailović poručio je da, ako je korišćeno službeno vozilo Skupštine Crne Gore prilikom napada u kojem je bratanić i tjelohranitelj predsjednika Skupštine Andrije Mandića, Danilo Mandić ranio dvojicu sugrađana, neko treba da odgovara.
&nbsp;On je pozvao nadležne da utvrde šta se dogodilo.
&nbsp;- Treba provjeriti te informacije, vjerujem da ukoliko je korišćeno službeno vozilo Skupštine Crne Gore ili bilo koje druge institucije u neke druge svrhe, a da to nisu službene svrhe, treba neko da odgovara i za cjelokupnu situaciju. Ostavljam nadležnim organima da se bave time- kazao je Smailović u “Bojama jutra” na TV Vijesti.
U međuvremenu, Više tužilaštvo zatražilo je od sudije za istragu da Mandiću odredi pritvor do 30 dana, zbog sumnje da je pokušao da ubije Darka Perovića i Arisa Turkovića prije tri noći u centru Podgorice.

Smailović: Ako je korišćeno službeno vozilo Skupštine prilikom napada, neko treba da odgovara

Šef kluba poslanik Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović kazao je nakon današnjeg sastanka sa premijerom Milojkom Spajićem da će ta partija podržati Sporazum Vlade o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
- Veoma sadržajan sastanak sa Spajićem, premijer me je upoznao sa svim detaljima sporazuma, smatramo da je veoma važno sarađivati sa renomiranim investitorima - rekao je Smailović.&nbsp;
Smailović je dodao da smatra da će nakon usvajanja ovog sporazuma u Skupštini Crne Gore, krenuti ozbiljno kada su u pitanju investicije.

Smailović: BS će podržati sporazum Vlade sa Emiratima

Mileta Radovanić i URA posljednji su koji imaju pravo da govore o kredibilitetu Crne Gore, jer su upravo oni 2020. godine zaustavili njen proevropski kurs i otvoreno radili protiv njenih interesa - poručio je šef poslaničkog kluba Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović osvrnuvši se na navode generalnog sekretara Radovanića da Crna Gora, tačnije njeni lideri, premijer Milojko Spajić i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović rade protiv interesa države.
Smailović smatra da su upravo funkcioneri URA-e, dok su bili na vlasti, urušili institucije, pokleknuli pred interesima trećih strana, te u tom smislu omogućili da Crna Gora postane “igralište” za one koji je nikada nisu željeli kao nezavisnu državu.
- Što se tiče ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića, on interese Crne Gore uvijek stavlja na prvo mjesto. Za razliku od vas, gospodine Radovaniću, i vaših partijskih drugova, Ibrahimović je pokazao državničku ozbiljnost i posvećenost jačanju naše pozicije u regionu i svijetu. To što ne možete da se pomirite s činjenicom da Bošnjačka stranka vodi ključne resore u Vladi samo pokazuje vašu frustraciju i kompleks zbog toga što ste postali irelevantna politička partija - naveo je Smailović.
Ovakvi stavovi su, cijeni on, iznijeti neosnovano i neprovjereno - nakon izjave Milorada Dodika da je i Crna Gora bila angažovana kako se ne bi raspisala poternica Interpola za njim i Nenadom Stevandićem, koji su pravosnažno osuđeni u BiH.
Ibrahimović je tu informaciju jutros demantovao.

Smailović: Funkcioneri GP URA su pokleknuli pred interesima trećih strana, posljednji imaju pravo da govore o našem kredibilitetu

Plavljanka R.Đ. (26) uhapšena je jer je sedamdesetogodišnjaku u tom gradu ukarala novac u iznosu od 70.000 eura, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Kako je navedeno u saopštenju, policija je u roku od jednog dana od prijave rasvijetlila tešku krađu.
- Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Plav su u roku jednog dana rasvijetlili krivično djelo teška krađa u kojoj je oštećenom licu otuđeno 70.000 eura, 1.100 dolara i 300 švajcarskih franaka, a što je oštećeni ovom Odjeljenju bezbjednosti prijavio 19.02.2026. godine. Policijski službenici su u najkraćem roku, u toku jednog dana, identifikovali osumnjičenu, lišili je slobode i u šteku u njenom stanu pronašli i oduzeli više od polovine otuđenog novca, a pronađeno je i oduzeto i vozilo kupljeno novcem koji je otuđila. Ona je krivično djelo, sumnja se, počinila skoro mjesec dana prije nego je oštećeni tešku krađu prijavio Policiji - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Ona je, kako se sumnja, 24. januara ove godine oko 19.00 sati, koristeći prethodno stečeno povjerenje oštećenog sedamdesetogodišnjaka, ušla u njegovu porodičnu kuću čija su vrata bila nezaključana.&nbsp;
- Ona se potom stepenicama popela na sprat kuće i iz spavaće sobe, sa više mjesta – iz džepova sakoa, otuđila nekoliko koverti u kojima se nalazilo ukupno 15.000 eura, 1.100 dolara i 300 švajcarskih franaka. Zatim je, sumnja se, znajući gdje se sef nalazi, otuđila i sef koji je, kada se udaljila sa lica mjesta sa navedenim novcem i sefom, uz upotrebu podesnog sredstva i fizičke snage obila u svojoj kući i iz sefa otuđila još oko 55.000 eura - dodaje se u saopštenju.
Osumnjičena R.Đ. je potom, sumnja se, sav otuđeni novac smjestila u plastičnu kutiju i sakrila ga u šteku u svom stanu – šupljini zida ispod stepenica koja se nalazi iza kuhinjskih elemenata.&nbsp;
- Novac, koji je krila na navedenom mjestu koje nije bilo vidljivo i koje je bilo dobro zamaskirano, je potom počela da troši na putovanja, luksuznu garderobu, nakit i poklone, dok je dio novca – 11.000 eura dala svom emotivnom partneru. Njen emotivni partner je za taj novac kupio vozilo „VW Golf“ VII na auto placu u Tuzima - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Policijski službenici su, kako ističu, postupajući po prijavi oštećenog, vrlo brzo, za manje od jednog dana, došli do identiteta osumnjičene, kod koje su u kući pronašli sakriven novac u šteku u iznosu od 36.850 eura.&nbsp;
- Novac je oduzet i biće vraćen oštećenom vlasniku, a takođe je i oduzeto i navedeno vozilo koje je kupljeno otuđenim novcem koje će takođe, nakon kriminalističke obrade i procedura, biti predato vlasniku otuđenog novca. Osumnjičena će, uz krivičnu prijavu, biti privedena državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu, zbog sumnje da je počinila navedeno krivično djelo - naglasili su u saopštenju.&nbsp;
Policijski službenici nastavljaju sa preduzimanjem mjera i radnji iz svoje nadležnosti, radi rasvjetljavanja svih krivičnih djela među kojima i djela iz oblasti imovinskog kriminala, a u cilju zaštite građana i njihove imovine.

Plav: Uhapšena osumnjičena za krađu novca u iznosu od 70.000 eura

Mithat Kuč, kandidat koji se prijavio na konkurs za direktora Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), obratio se Savjetu ASK nakon što je to tijelo najavilo da će od Višeg suda za prekršaje zatražiti informaciju o kazni – sudskoj opomeni – koja mu je izrečena.
U dopisu Savjetu ASK, u koji je Portal ETV imao uvid, Kuč, koji je nekadašnji vršilac dužnosti sekretara Sekretarijata Tužilačkog ssvjeta, detaljno informiše Savjet o pravosnažnosti rješenja, razlozima zbog kojih nije izjavio žalbu, kao i o svim izvještajima o prihodima i imovini koje je podnosio tokom vršenja funkcije i nakon njenog prestanka. Takođe, on obrazlaže okolnosti koje su dovele do pokretanja prekršajnog postupka.
Kuč u dopisu navodi:
„Ovim putem želim da Vas obavijestim, u vezi samom kandidaturom za direktora, da je rješenje Suda za prekršaje kojim mi je izrečena sudska opomena postalo pravosnažno. Takođe Vas obavještavam da na navedeno rješenje nijesam ulagao žalbu.“
Prema njegovim riječima, on je od dana imenovanja redovno i blagovremeno podnosio izvještaje o prihodima i imovini, u skladu sa zakonskim obavezama, te cijeni da je potrebno da ib i detaljnije upoznam u ss tim.&nbsp;
„Dana 15.12.2022. godine, od strane Tužilačkog savjeta, određen sam za VD Sekretara Sekretarijata Tužilačkog savjeta. U skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije, uredno i blagovremeno sam, u roku od 30 dana od stupanja na navedenu funkciju, podnio Agenciji izvještaj o prihodima i imovini.“
On ističe i redovne godišnje izvještaje.&nbsp;
„Takođe, do 30. marta 2023. godine, uredno i blagovremeno sam Agenciji podnio redovni godišnji izvještaj o prihodima i imovini za 2022. godinu, te za 2023. godinu do 30. marta 2024. godine.“
Kuč u dopisu navodi da je, nakon prestanka funkcije, uredno podnio izvještaj.
„Nakon što mi je 6. juna 2024. godine prestala funkcija VD Sekretara Sekretarijata Tužilačkog savjeta, u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije, u roku od 30 dana od prestanka funkcije, podnio sam Agenciji izvještaj o prihodima i imovini.“
On dalje ističe vanredne izvještaje podnesene nakon prestanka funkcije.
„Dana 3. decembra 2024. godine, nakon što mi je prestala funkcija, kada je moja supruga refinansirala potrošački kredit, podnio sam blagovremeno i uredno Agenciji vanredni izvještaj, koji u prilogu dostavljam.“
„Dana 30. decembra 2024. godine, dakle nakon što mi je prestala funkcija, a kada sam refinansirao potrošački kredit, podnio sam vanredni izvještaj Agenciji, koji u prilogu dostavljam.“
„Takođe, 2. jula 2025. godine, nakon što sam ponovo refinansirao navedeni kredit, te nakon što je moja supruga takođe refinansirala potrošački kredit, podnio sam blagovremeno i uredno Agenciji vanredni izvještaj, koji u prilogu dostavljam.“
Kuč u dopisu podvlači:
„Dakle, iz naprijed navedenog jasno proizilazi da sam Agenciji, nakon što mi je prestala funkcija, podnio četiri izvještaja o prihodima i imovini, a tokom vršenja funkcije tri.“
Kako je kazao, nakon prestanka funkcije konsultovao je Zakon o sprečavanju korupcije.&nbsp;
„Nakon što mi je prestala funkcija, konsultovao sam Zakon o sprečavanju korupcije, kako bih video koje su mi obaveze po prestanku funkcije, te utvrdio da je odredbom člana 25 stav 4 Zakona o sprečavanju korupcije, koji je bio važeći u trenutku kada mi je prestala funkcija, propisano da je javni funkcioner dužan da, u roku od 30 dana od dana prestanka funkcije, obavijesti Agenciju i podnese izvještaj, što sam i učinio, dok je stavom 5 istog člana propisano da javni funkcioner kome je prestala funkcija dužan da jednom godišnje u naredne dvije godine po prestanku funkcije podnese izvještaj Agenciji, sa stanjem na dan podnošenja izvještaja. Dakle, nije bilo propisano ograničenje da se izvještaj po prestanku funkcije u naredne dvije godine podnosi do 30. marta tekuće godine za prethodnu, te iz tog razloga izvještaj za 2024. godinu nijesam podnio do 30. marta 2025. godine, cijeneći da je navedena odredba važeća.“
On navodi razloge kašnjenja.&nbsp;
„Međutim, nakon što je protiv mene pokrenut prekršajni postupak da izvještaj o prihodima i imovini za 2024. godinu nijesam dostavio do 30. marta 2025. godine, utvrdio sam, a što mi do tada zaista nije bilo poznato, da se nakon prestanka funkcije (funkcija prestala dana 05. juna 2024. godine) izmijenila odredba člana 25 stav 5 Zakona o sprečavanju korupcije (‘Službeni list CG’, br. 54/2024 od 11.6.2024. godine, a stupio je na snagu 12.6.2024), kojom je propisano da javni funkcioner kome je prestala funkcija dužan je da jednom godišnje u naredne dvije godine po prestanku funkcije, do kraja marta tekuće godine za prethodnu godinu, podnese izvještaj Agenciji.“
Prema njegovim riječima, &nbsp;Izvještaj o prihodima i imovini za 2024. godinu nije &nbsp;dostavio blagovremeno (do 30. marta 2025. godine), zato što mu je promakla izmjena člana 25 stav 5 Zakona o sprečavanju korupcije (koja izmjena je stupila na snagu nakon prestanka funkcije), a zbog čega je i pokrenut prekršajni postupak protiv njega, u kom postupku je pred sudom detaljno naveo razloge propuštanja, te tokom postupka, odnosno dana 5. novembra 2025. godine, otklonio nepravilnost, odnosno Agenciji dostavio izvještaj za 2024. godinu (koji u prilogu dostavljam), te o tome obavijestio sud, nakon čega mu je izrečena sudska opomena.
„Dakle, imajući u vidu prednje, moja kandidatura ni na koji način ne može biti sporna, jer sam u konkretnom slučaju otklonio nepravilnost, prijavio imovinu, izrečena mi je najblaža sankcija i nema elemenata prikrivanja ili sticanja koristi, a što pokazuje da nema trajne povrede integriteta, nema teškog oblika kršenja zakona i radi se formalnom izricanju sankcije.“
On dalje ističe:
„Smatram da kao Savjet, prilikom daljeg odlučivanja o mojoj kandidaturi trebate imati u vidu da li je bilo namjere da izvještaj za 2024. godinu ne podnesem blagovremeno – a iz svega naprijed navedenog jasno je da nije, da li je bilo prikrivanja – a nije, jer sam izvještaj naknadno podnio, te da li postoji kontinuitet povreda – a ne postoji, jer sam za nepune tri godine (tokom vršenja funkcije te nakon prestanka funkcije), u periodu kada sam bio u obavezi da dostavljam redovne i vanredne izvještaje o prihodima i imovini, dostavio Agenciji blagovremeno i uredno šest (6) izvještaja, koji se nalaze na zvaničnom sajtu Agencije, što sam provjerio.“
Na kraju, Kuč u dopisu navodi:
„Ukoliko Savjet ocijeni da nijesam prošao test integriteta (što po mom dubokom uvjerenju ne može biti) zbog izrečene sudske opomene, koja mi je izrečena zbog propuštanja roka za podnošenje izvještaja o prihodima i imovini za 2024. godinu, koju nepravilnost sam otklonio, zanemarujući naprijed navedene činjenice, ukazujem na odredbu člana 88 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije, koja se primjenjuje i na izbor direktora Agencije, a koja propisuje da se ne može birati lice koje je pravosnažno osuđeno za krivična djela iz oblasti korupcije i koje nije prošlo provjeru integriteta u skladu sa ovim zakonom. Dakle, prostim jezičkim tumačenjem formulacija je kumulativna, te zbog toga obje smetnje moraju postojati da bi kandidat bio eliminisan.“

Kuč pisao Savjetu ASK: Sudska opomena ne može biti prepreka kandidaturi za direktora – riječ je o formalnom propuštanju roka

Nekadašnjoj ministarki prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesni Bratić juče je ukinut pritvor, a već u ponedjeljak biće joj ukinuta mjera zabrane napuštanja stana i skinuta nanogica ukoliko se tog dana prema planu Specijalnog tužilaštva saslušaju sva tri svjedoka u okviru ove istrage, kazao je za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vesni-bratic-vec-u-ponedjeljak-skidaju-nanogicu">Pobjedu </a>advokat Mitar Šušić.
- U istrazi su predviđena saslušanja tri svjedoka – Milice Kadović, Dejana Dašića i Jovane Mijović – nakon čega će, praktično, prestati razlozi za trajanje mjere zabrane napuštanja stana – precizirao je advokat Šušić.
Slučaj Vesne Bratić dobio je novi obrt nakon što joj je Viši sud u Podgorici u petak ukinuo pritvor i odredio blaže mjere nadzora: zabranu napuštanja stana uz elektronski nadzor i zabranu kontakta sa svjedocima na udaljenosti manjoj od 50 metara.
Odluka je uslijedila nakon što je vanraspravno vijeće Višeg suda uvažilo žalbe odbrane advokata Mitra Šušića, Aleksandra Rmuša i Aleksandra Delevića i preinačilo rješenje sutkinje za istragu Suzane Mugoše od 17. februara, odbijajući prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za određivanje pritvora.
Vanraspravno vijeće Višeg suda je konstatovalo da u ovom trenutku postoji osnovana sumnja da je Bratić izvršila produženo krivično djelo zloupotrebe službenog položaja.
Ključna pravna dilema u ovoj fazi postupka nije bila da li postoji osnovana sumnja, već da li su ispunjeni uslovi za pritvor.
Za razliku od sutkinje Mugoše, vanraspravno vijeće Višeg suda ocijenilo je da, kad je u pitanju Bratić, ne postoji opasnost da će pobjeći, dok je eventualni rizik od uticaja na svjedoke moguće u potpunosti neutralisati blažim mjerama nadzora.
Bratić je tako, umjesto pritvora, dobila nanogicu i kućni nadzor, uz upozorenje da bi kršenje mjera moglo rezultirati ponovnim određivanjem pritvora.
- Mjere će trajati dok za to postoji potreba, a najduže do pravosnažnog okončanja postupka – precizirali su iz Višeg suda i dodali da će nadzor nad sprovođenjem ovih mjera izvršavati Uprava policije – Centar bezbjednosti Podgorica.
Advokat Šušić je za Pobjedu kazao da je odbrana zadovoljna odlukom vijeća da ukine pritvor Bratić, barem kada su u pitanju pritvorski razlozi, odnosno samo postojanje pritvora.
Time su, kako navodi, potvrđene teze koje je odbrana iznosila od samog početka postupka i u žalbama – da ne postoje razlozi za pritvor, niti opasnost od bjekstva, niti opasnost od uticaja na svjedoke.
- Opasnost od bjekstva je u potpunosti odbačena kao osnov za određivanje mjere. Mjera zabrane napuštanja stana izrečena je isključivo kao mjera obezbjeđenja u odnosu na navodnu opasnost od uticaja na svjedoke, a ne zbog bjekstva – precizirao je Šušić.
On je kazao da, iako je zadovoljan ukidanjem pritvora, nije saglasan sa ocjenom da postoji osnovana sumnja da je Bratić izvršila krivično djelo.
- Smatram da, čak i kada bi se dokazalo da je tačno ono što joj se stavlja na teret, u tim radnjama nema elemenata krivičnog djela. Samim tim, ne može postojati ni osnovana sumnja u bilo kojoj fazi postupka - naveo je on.
<h2>Hapšenje</h2>
Bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić uhapšena je u ponedjeljak po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u okviru istrage koja se odnosi na način na koji su tokom 2021. godine vršena razrješenja i imenovanja direktora obrazovnih ustanova.
Prema navodima iz istrage, Bratić se sumnjiči za selektivnu primjenu zakonskih ovlašćenja: razriješila je osam direktora za koje su sudovi kasnije utvrdili da su nezakonito smijenjeni, dok istovremeno nije razriješila oko četrdeset direktora koji, prema dokumentaciji tužilaštva, nijesu ispunjavali zakonske uslove za ostanak na funkciji.
Zanimljivo je da fokus SDT-a nije primarno na nezakonitim smjenama osam direktora, koje su već dobile sudski epilog u parničnim postupcima, već na navodnom nepostupanju, odnosno propuštanju da se razriješi veći broj direktora. Upravo ta razlika između građanskopravne odgovornosti (naknade štete zbog nezakonite smjene) i eventualne krivične odgovornosti zbog nečinjenja otvorila je brojna pitanja o osnovu ove istrage Specijalnog tužilaštva.
Slučaj tako ima dvostruki karakter: parnični, u kojem su pojedini direktori dobili sporove protiv države i dosuđene su im odštete, i krivični, koji tek ulazi u fazu ispitivanja osnovanosti optužbi.
Hapšenje bivše ministarke izazvalo je snažne političke reakcije.
Dio političkih subjekata ocijenio je hapšenje kao politički progon, dok su drugi tvrdili da je riječ o zakasnjelom, ali nužnom procesuiranju.
U javnu raspravu uključio se i predsjednik države Jakov Milatović, koji je, nakon apela sestre Vesne Bratić, Slavice, zatražio izjašnjenje Ministarstva pravde u vezi s mogućim pomilovanjem.
Ministar pravde Bojan Božović saopštio je da neće preporučiti pomilovanje.
Milatović je potom naglasio da je postupao isključivo u skladu sa Ustavom i zakonom, ističući da ne može niti želi da utiče na stav Ministarstva, te poručio da „selektivna pravda može biti gora od najveće nepravde“.
Paralelno sa raspravom Milatovića i Božovića, iz Demokratske Crne Gore poručeno je da je mjera kućnog nadzora u slučaju Bratić pokazala da se ista takva mjera mogla primijeniti i u drugim predmetima, konkretno u slučaju Miloša Medenice.
Poslanik Momčilo Leković problematizovao je različit pristup u određivanju pritvora i mjera nadzora, otvarajući pitanje dosljednosti pravosudne prakse.
On je podsjetio da se ni nakon više od 20 dana od zahtjeva tužilaštva, Vesni Medenici ne određuje pritvor, već joj je izrečena mjera zabrane napuštanja mjesta prebivališta.
„Pobijedila je pravda, slava i hvala Gospodu na svemu!“
Bivša ministarka Vesna Bratić nakon ukidanja pritvora zahvalila je na podršci koju je dobila. Prokomentarisala je i oslobađajuću presudu protiv optuženih u slučaju „državni udar“ riječima da je pravda povrijedila.
- Slava i hvala Gospodu na svemu! Volim vas i hvala vam do neba! - poručila je Bratić na društvenoj mreži X.
Na objavi iznad postavljene fotografije predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića napisala je:,, Pobijedila je pravda“.
Bratić se juče nakon izlaska iz Istražnog zatvora u Spužu javila u Centar bezbjednosti Podgorica, a zatim otišla kući gdje joj je određena mjera nadzora.
Joanikije: Nadam se da će nastavak postupka biti pravičan
Mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve Joanikije izrazio je zabrinutost zbog načina pritvaranja bivše ministarke Vesne Bratić, ocjenjujući da takvo postupanje ne doprinosi jačanju povjerenja u vladavinu prava, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske.
On je, nakon što je Bratić ukinut pritvor i određena mjera zabrane napuštanja stana, posjetio bivšu ministarku i istakao da, kao i dio javnosti, dijeli zabrinutost zbog načina na koji je sprovedena mjera lišenja slobode i ukupne atmosfere koja je pratila taj slučaj.
Iz Mitropolije su naveli da nije dobra poruka ako se univerzitetska profesorka, koju nadležni organi ne terete za pribavljanje lične koristi na štetu države ili naroda, tretira na način koji ostavlja utisak nesrazmjernosti. Naglašeno je i da takav pristup može dovesti do „osude prije presude“, što ne bi smjelo biti cilj društva koje nastoji da jača institucije i pravnu sigurnost.
Mitropolit Joanikije izrazio je nadu da će nastavak postupka biti pravičan, te da će se kroz dostojanstven i zakonit proces u najkraćem roku utvrditi istina. Bratić je, kako se navodi, zahvalila na posjeti i poručila da su za svakog čovjeka najvažniji čista savjest, strpljenje i dostojanstvo pred Bogom i ljudima.

Vesni Bratić već u ponedjeljak skidaju nanogicu

Izmjene Ustava koje predlaže Vlada, u dijelu koji se odnosi na Tužilački savjet ne rješavaju ključni sukob interesa i neprimjerene koncentracije moći u funkciji Vrhovnog državnog tužioca koji po službenoj dužnosti predsjedava Tužilačkim savjetom, a uvođenjem kvalifikovane većine neopravdano otežavaju izbor netužilačkih članova Tužilačkog savjeta u Skupštini, saopšteno je iz Instituta Alternativa.&nbsp;
Vlada predlaže da se uvede dvotrećinska odnosno tropetinska većina glasova poslanika kao neophodna za izbor članova Tužilačkog savjeta, stavljajući tako još jednu pravnu, a tešku političku prepreku, što izvjesno može dovesti do toga da Tužilački savjet mjesecima ili godinama bude bez članova koji nisu državni tužioci.&nbsp;
Iskustva Skupštine, kako se navodi u saopštenju Instituta Alternativa, u naporima da postigne navedene većine su upozoravajuća.&nbsp;
- Naš predlog je bio da se članovi iz reda uglednih pravnika biraju apsolutnom (natpolovičnom) većinom poslanika u Skupštini, za razliku od sada dovoljne obične većine (većine od prisutnih poslanika). Vladini predlozi ne nude objašnjenje ni opravdanje da &nbsp;Sudskim savjetom predsjedava član koji nije sudija, a Tužilačkim savjetom Vrhovni državni tužilac. Predlozima Vlade se ne obezbjeđuje ustavna nadležnost nadzora Tužilačkog savjeta nad državnim tužilaštvom. U vrijeme pisanja Ustava, Venecijanska komisija je preporučila da njegova ustavna funkcija treba takođe da bude "nadgledanje da se tužilačka aktivnost sprovodi u skladu sa načelom zakonitosti - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Predloženim izmjenama Ustava, kako pojašnjavaju, ne mijenja se sastav Tužilačkog savjeta, kako bi se to moglo zaključiti iz nekih medijskih naslova, jer sastav Tužilačkog savjeta nije upisan u Ustavu.&nbsp;
- Riječ je o tome da se vladinim predlogom sastav Tužilačkog savjeta propisan Zakonom iz 2024.godine prepisuje u Ustav, a da se i konačno odustaje od sastava koji je bio propisan izmjenama iz 2021.godine - izmjenama koje su omogućile početak reforme u državnom tužilaštvu. Ustavom Crne Gore predviđeno je da Vrhovni državni tužilac predsjedava Tužilačkim savjetom, osim u disciplinskom postupku. Navedeno rješenje uvedeno je u Ustav, amandmanima iz 2013. godine. Navedeno rješenje, VDT koji je istovremeno i predsjednik Tužilačkog savjeta, proizvodi očigledan sukob interesa, donosi neprimjerenu koncentraciju moći, te kao posljedicu ima ograničenje kontrole rada tužilaštva od strane Tužilačkog savjeta - naglasili su u saopštenju.&nbsp;
Nije moguće, podvlače, da Vrhovni državni tužilac istovremeno bude odgovoran "za vršenje poslova Državnog tužilaštva i dužan je da preduzima mjere i radnje za efikasno i zakonito vršenje poslova Državnog tužilaštva", a s druge strane da kao Predsjednik Tužilačkog savjeta traži od sebe, rukovodilaca i državnih tužilaca kojima je hijerarhijski nadređen i za čiju zakonitost rada odgovara, odgovore na pitanja, dostavljanje informacija i izvještaja Tužilačkom savjetu.&nbsp;
- Suštinska nespojivost funkcije VDT i predsjednika Tužilačkog savjeta, potvrđena je kada su neke pozitivne kontrolne prakse, ukinute ili obesmišljene, nakon imenovanja Vrhovnog državnog tužioca u januaru 2024.godine. Podsjećamo da Venecijanska komisija, u mišljenju iz 2007.godine, u dijelu koji se odnosi na Sudski savjet, navodi da bi "bilo poželjnije da se, umjesto da se predsjedniku Vrhovnog suda po službenoj dužnosti povjeri predsjedavanje Sudskim savjetom, predvidi da predsjednika bira Sudski savjet iz reda uglednih pravnika, kako bi se obezbijedile neophodne veze između pravosuđa i društva i izbjegao rizik od „autokratskog upravljanja“ pravosuđem." Iako je ova preporuka usvojena za Sudski, nije za Tužilački savjet, iako bi po logici da je sud nezavisan, a tužilaštvo samostalno, prije trebala da bude usvojena u slučaju Tužilačkog savjeta. U mišljenju Venecijanske komisije se takođe ističe da "Postoji rizik da bi, kao članovi tužilačkog vijeća, tužioci glasali u bloku, slijedeći uputstva (formalna ili neformalna) svojih nadređenih. Tužilački savjet koji nema jaku i istinski nezavisnu komponentu neće biti efektivna kontrola ovlašćenja viših tužilaca, a posebno glavnog tužioca - objasnili su iz Instituta Alternativa.&nbsp;
Prethodno navedena zabrinutost, kako kažu, nažalost je dobila svoju potvrdu u praksi, jedinstvom i hijerarhijskom disciplinom tužilaca članova Tužilačkog savjeta, što vodi korporativizmu unutar tužilačke organizacije.&nbsp;
- Korporativizam u državnom tužilaštvu predstavlja obrazac u kome državni tužioci razvijaju zatvoren sistem odlučivanja, snažnu unutrašnju solidarnost i ograničenu spoljašnju kontrolu. Iako je autonomija tužilaštva ključna za zaštitu od političkog uticaja, međunarodni standardi naglašavaju da ona mora biti uravnotežena jasnim mehanizmima odgovornosti, transparentnosti i nadzora. U suprotnom, postoji rizik da se samostalnost državnog tužilaštva i profesionalna nezavisnost tužilaca pretvori u profesionalnu izolaciju i međusobnu zaštitu od odgovornosti - ističu.&nbsp;
U tom smislu, dodaju, neophodno je razmotriti da se umjesto ustavnog propisivanja strukture Tužilačkog savjeta iz aktuelnog Zakona o državnom tužilaštvu, ustavnim izmjenama propiše apsolutna većina za izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika i nevladinih organizacija.&nbsp;
- Mi razumijemo, čitajući preporuke Venecijanske komisije, da sastav Tužilačkog &nbsp;savjeta &nbsp;nije bio sporan prije izmjena iz 2024.godine, već je bilo sporno što je Skupština mogla da izabere člana Tužilačkog savjeta prostom većinom glasova poslanika. - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Tag: amer-smailovic