Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa odlučila je privremeno obustaviti sve imigracione zahtjeve, uključujući aplikacije za zelene karte, za građane 19 zemalja kojima je ranije ove godine zabranjeno putovanje u SAD.
Ova odluka dio je šireg paketa izmjena u imigracionoj politici, koji je uslijedio nakon pucnjave u kojoj su dva člana Nacionalne garde povrijeđena.
Obuhvaćene su zemlje: Afganistan, Mjanmar, Čad, Republika Kongo, Ekvatorijalna Gvineja, Eritreja, Haiti, Iran, Libija, Somalija, Sudan, Jemen, Burundi, Kuba, Laos, Sijera Leone, Togo, Turkmenistan i Venecuela.
Izmjene su detaljno opisane u memorandumu koji je objavljen na zvaničnom sajtu Službe za državljanstvo i imigraciju SAD (USCIS), agencije odgovorne za obradu i odobravanje svih zahtjeva za imigracione povlastice.
Pauza se odnosi na širok spektar imigracionih odluka, uključujući zahtjeve za zelene karte i naturalizaciju za imigrante iz tih 19 zemalja, koje je administracija Trampa označila kao visoko rizične.
Prema saopštenju, odluku o ukidanju pauze donosi direktor USCIS-a Džozef Edlou.
Podsjećamo, u junu je Trampova administracija zabranila putovanje u SAD za građane 12 zemalja, dok je za građane sedam drugih zemalja uvela restrikcije, pozivajući se na nacionalnu bezbjednost.
Nedavne izjave Trampa i visokih zvaničnika njegove administracije, u kojima su kritikovali veliku somalijsku zajednicu u Minesoti, ponovo su skrenule pažnju na imigrante iz Somalije, ratom pogođene istočnoafričke zemlje i njihove potomke.
Tramp je juče izjavio da ne želi Somalijce u SAD jer, kako je rekao, ne donose ništa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Trampova administracija obustavlja imigracione zahtjeve iz 19 zemalja

Andrija Mandić nije u očima Beograda postao manje vrijedan nakon podrške slanju crnogorskih vojnika u misiju pomoći Ukrajini, a na površinske i površne medijske trzaje ne treba nasjedati, već gledati korijen.
Tako politikolog i politički analitičar Aleksandar Musić za Pobjedu komentariše reakciju Aleksandru Vučiću bliskih osoba i medija nakon što je crnogorski parliament usvojio odluku u upućivanju vojnika u NATO misiju u Njemačkoj, gdje će pomagati u obuci ukrajinskih oružanih snaga, što je, između ostalih, podržala Nova srpska demokratija (NSD).
U međuvremenu, Mandić, prema riječima Musića, u Americi “dovršava projekat pranja svog imidža na Zapadu i ide mu odlično”.
Podsjećamo, nakon niza manipulativnih medijskih interpretacija o odlasku crnogorskih vojnika u Ukrajinu, poruku za Mandića imao je i bivši potpredsjednik Vlade Srbije i Vučićev blizak saradnik Aleksandar Vulin, rekavši kako “srbi po potrebi građane šalju da ginu u Ukrajinu”.
- Nisu poslanicima ove srpske partije prijetili ni kamom ni jamom, ne bi im uveli sankcije, vladajuća koalicija se ne bi raspala. Možda bi im neka ambasada uskratila poziv na koktel, Mandić bi možda bio zamijenjen, a u Briselu bi im upisali jedan minus. Sigurno su neki Srbi u Crnoj Gori činili i bjednije izbore ali ne mogu da se sjetim koje - glasila je poruka Vulina.
<h2>Odbrana rusofilskog imidža Vučića</h2>
Ovu izjavu, koja Mandića zatiče u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, Musić vidi kao potez koji “učvršćuje (kvazi)rusofilski imidž Vučića”.
- Vulin ima svoju jasno definiranu ulogu u ekosistemu Vučićevog režima - on je tu poput kućnog ljubimca na lancu, koji se po potrebi malo pusti da urla za unutarnjopolitičku upotrebu, no lojalnost mu nije u Moskvi, nije nikad ni bila, nego je na Banjici, kod Vučića. Primjera radi - Vulin je tobože „proruski“, Zorana Mihajlović je tobože „proamerička“, a ni jedno ni drugo nisu ništa od toga – nego samo servisiraju Vučića - kaže Musić, napominjući da stvarni cilj nije “raniti” Mandića.
Kako navodi, Vučić i Knežević su u osjetno boljim odnosima nego Mandić i Knežević i Mandić i Vučić.
- No nije privatno to koje odlučuje – interes SNS duboke države, neo - crnorukaške strukture za rastućim uticajem u Crnoj Gori toliko je snažan da je tu privatno nebitno, u svim ključnim situacijama to je jedna, jedinstvena i uigrana vertikala gdje privatne čarke znače malo ili ništa. Nadalje, ni Mandiću ni Kneževiću se u Beogradu ne sudi po pitanjima stavova prema Ukrajini, Rusiji, Americi, ekonomiji, kulturi, tehnologiji itd. nego samo i isključivo prema njihovu sluganstvu, njihovoj poslušnosti, a tu dosad nisu iznevjerili - smatra sagovornik “Pobjede”.
Musić napominje i da je nelogično da Beograd dijelu svoje ekspoziture u Crnoj Gori zamjera eventualno omekšavanje stavova prema Ukrajini, kad je, kako kaže, i sam Vučić opstanak svog režima, kupovao rekordnim isporukama granata Ukrajini “dok je (kvazi)rusofilski urlao prema van ispod žita”.
U tom kontekstu, po mišljenju Musića, neće neće do raskola unutar ZBCG, jer, kako kaže, oni dijele gotovo isto biračko tijelo.
- Mandić je možda nijansu više klerikalan, Knežević je nijansu više boljševički i imaju istog gospodara. U tom smislu u svakom osjetljivom i presudnom trenutku, u svakoj „biti ili ne biti“ situaciji biće jedno, monolit, nezavisno o svojim ličnim, odnosima i mikro-ambicijama. Zapamtite, uvijek valja gledati što se radi, a ne što se govori. Gledati djela i dubinu, tektoniku, a ne riječi, zastave i simbole. Dnevno i nominalno izjašnjavanje je manje bitno, stare balkanske interesne igre su te koje su ključne - smatra on.
<h2>Mandić juri proboj u američku administraciju</h2>
Musić ističe kako Mandić ”zna gdje je, na kraju dana, moć i milost - na Zapadu.”
- Posjetom SAD-u on dovršava projekt pranja svog imidža na Zapadu i ide mu odlično. Na kontaktima u SAD-u radilo se neko vrijeme, očito počelo davati plodove kolumnom u časopisu National Interest, a sada sebi, povezujući se s američkim židovskim organizacijama u trenucima kada je Izrael predmet snažne kritike – Mandić kupuje buduću reputaciju i zatvara ideološke bokove, navodi sagovornik našeg lista.
Dodaje da će te organizacije to znati cijeniti, kao i “one koji su u najtežim trenucima bili uz njih i vratiće višestruko”.
- Sljedeći cilj mu je kontaktima direktno prodrijeti u samu američku administraciju, ako već i nije. A kada mu negdje oko izbora 2027. (a tada će on možda biti i u ulozi mandatara) neki od protivnika spomene Rusiju, Đurišića ili državni udar – on će samo pokazati svoje nove prijatelje i odmahnuti rukom. Njegovi mu birači to neće zamjeriti, za njih će unutar zemlje imati stare poruke, SPC je uvijek tu za njega, a za dovršetak vanjske „legalizacije“ – priča se malo drugačija priča - navodi Musić.
<h2>Procrnogorska strana ništa ne shvata</h2>
Sagovornik Pobjede napominje kako Mandićevu taktiku procrnogorska struja uopšte ne shvata.
- Zato i nastavljaju recitovati istu priču od prije 10 godina misleći da nešto postižu, da to neko čuje - kazao je.
Kako dodaje, sve to se od Mandića odbija kao od teflona.
- Tu je naravno savjetnica Mandića, gospođa Nina Ofner Bokan, čija je uloga vrlo, vrlo zanimljiva. Sve ovo treba promatrati i u kontekstu Dodikovog dogovora sa Amerikancima – dogovora kojim je sebi kupio slobodu i spasio svoju ogromnu privatnu imovinu, kratkoročno smanjio pritisak na entitet RS, a dugoročno nepovratno ranio i utopio entitet RS, zajedno sa Vučićem koji radi još snažniji zapadni zaokret, dobro znajući da mu je to jedini način kupiti nešto vremena, ostati u stranoj milosti s obzirom na studentska kretanja u zemlji. Rusija se nastavlja sramotiti u Ukrajini, a na Balkanu u ovom trenutku ostaje prisutna više u površnoj rusofiliji i anti-zapadnom grču masa, a sve manje u konkretnoj poluzi na terenu kroz ljude i procese. Zapad je taj koji je za tzv. ove prostore uvijek bio ključan – i u dobrom i u lošem, ističe Musić.
<h2>Botun je primjer vanjskog hranjenja unutrašnje nestabilnosti</h2>
Komentarišući protivljenje Milana Kneževića izgradnju kolektora u Botunu, Musić kaže da je u pitanju “puno šire bojište”.
- Na kraju se svodi na to hoće li Crna Gora u EU ući slobodna ili okovana, u kavezu. Saga s kolektorom jedan je u nizu primjera i priča vanjskog hranjenja unutrašnje nestabilnosti. Imate spoj legitimnog lokalnog nezadovoljstva i perfidnog mešetarenja izvana, domaćeg problema i stranog interesa, spoj organskog i vještačkog, podstaknutog. Primjer je to usporavanja europskog puta, ne nužno i zaustavljanja istoga - kaže Musić.
Dodaje da je primarni cilj da se “permanentno stvarati nestabilnost, haos, unositi razdor, pretvarati svako pitanje u trakavicu oko koje se ljudi mjesecima i godinama svađaju i mrze.”
- Ono što treba shvatiti u odnosu SNS režima prema Crnoj Gori kada je riječ o EU – njemu nije nužno prioritet potpuno zaustaviti evropski put Crne Gore. Usporiti ga svakako, no prioritet svih prioriteta jeste promijeniti sadržaj Crne Gore. To mijenjanje sadržaja čak može biti i kompatibilno s ulaskom u EU (nije „ili-ili“) jer je bit tog nauma situacija u kojoj Crna Gora ako i ulazi u EU - ulazi uništena iznutra, sa slabim, zakrvljenim i nepovjerljivim društvom, društveno četnizirana, ekonomski razvaljena, ulazi kao ljuštura i žetončić u nekoj vrsti podređenog (utješnog) položaja u široj i većoj kombinaciji vodećih europskih država sa SNS režimom - dodaje Musić.
Kada se, kako kaže, nekoj državi promijeni unutarnji sadržaj, postaje nebitno čega je ona nominalno član.
- Ulazak u članstvo tada je tek birokratski čin i ništa više, a članstvo lijepo upakovano ropstvo i ništa više. To je najopasniji scenarijo i njega trebaju biti svjesni svi koji žele dobro Crnoj Gori. Ponavljam – zaboravite stare 2D kategorije, igra se danas igra na jednoj daleko perfidnijoj i za Crnu Goru kudikamo opasnijoj razini - zaključuje Musić.

Musić: Beograd fingira ljutnju, dok Mandić u SAD brusi zapadni imidž

Multimilijarder Elon Mask povukao je objavu u kojoj je naveo da se američki predsjednik Donald Tramp pominje u dokumentima o seksualnom zlostavljačku Džefriju Epstajnu, te da ih zbog toga američka administracija nije objavila u potpunosti.
- Vrijeme je da se baci velika bomba: (Tramp) je u Epstajnovim dosijeima - napisao je Mask na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), u trenutku kada je njegov sukob sa republikanskim predsjednikom prerastao u žestoku javnu prepirku.
To je, kako je tada naveo, pravi razlog zbog kojeg dokumenti nijesu objavljeni.
U odgovoru, Bijela kuća je kratko poručila da su takvi napadi žalosni, dok je predsjednik Tramp izjavio da misli da je Mask „potpuno izgubio razum“.
Mask nije iznio dokaze za svoje tvrdnje, ali je ponovo podijelio video iz 1992. godine u kome se, kako izgleda, Tramp i Džefri Epštajn šale tokom jedne večere.
Te poruke danas više nijesu dostupne na Maskovom nalogu. Obrisane su i neke druge objave milijardera, među kojima i ona u kojoj traži opoziv Trampa.
Iako ne izgleda da su Tramp i Mask spremni na pomirenje poslije burne javne svađe, čije političke i ekonomske posljedice mogu biti ozbiljne, juče uveče situacija je djelovala malo smirenije.
Predsjednik je novinarima rekao „samo mu želim sreću“, a Mask je na mreži Iks odgovorio: „takođe“.
Potpredsjednik SAD Džej Di Vens u intervjuu objavljenom juče rekao je da Ilon Mask pravi veliku grešku kada napada predsjednika Trampa, ali je nastojao da umanji značaj tih napada, nazivajući Maska „emocionalnim čovjekom koji je postao frustriran“.
- Nadam se da će se Ilon na kraju vratiti u krilo stranke. Možda to sada nije moguće jer je toliko pobesnio - rekao je Vens.
I drugi republikanci posljednjih dana pozivaju ove nekada bliske saradnike da se pomire.
Priča o Džefriju Epštajnu, američkom finansijeru u centru velikog međunarodnog skandala zbog seksualnog zlostavljanja, koji je počinio samoubistvo u zatvoru 2019. godine prije nego što mu je suđeno, podgrijava mnoge teorije zavjere i opsjeda dio američke radikalne desnice.
Trampova administracija se obavezala da će „otkriti sve o toj gnusnoj aferi“ i u februaru je objavila veliki broj dokumenata iz tog dosijea, ali ne i kompletan dosije.
Prema nekim pristalicama republikanskog predsjednika, određene slavne i političke ličnosti bliske Epštajnu su uključene u skandal.

Mask obrisao objavu u kojoj dovodi Trampa u vezu sa aferom Epstajn

Poslanica Jelena Nedović u zakonom predviđenom roku nije prijavila Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) uvećanje imovine u iznosu većem od 10.000 eura, saopštili su "Danu" iz te institucije u odgovoru na pitanje da li je ta javna funkcionerka prijavila kupovinu stana i nestambenog prostora u roku koji predviđa Zakon o sprečavanju korupcije.
Iz ASK su kazali da je u ovom slučaju pokrenut postupak.
Kako je saopšteno iz te institucije, u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije i Godišnjim planom provjere za 2025. godinu, sproveli su postupak provjere tačnosti i potpunosti izvještaja o prihodima i imovini javne funkcionerke Jelene Nedović, utvrdivši da su podaci koje je dostavila u redovnom godišnjem izvještaju za 2024. bili tačni i potpuni.
– Dok izvještaj u slučaju uvećanja imovine preko 10.000 eura nije dostavljen u zakonom predviđenom roku. U skladu sa nalazima kontrole, Agencija je pokrenula odgovarajuće postupke, o čijem će ishodu, kao i do sada, javnost biti obaviještena po njihovom okončanju – rekli su za Dan iz ASK.
"Dan" je u drugoj polovini decembra prošle godine objavio tekst u kojem je navedeno da je više poslanika vlasti i opozicije Agenciji prijavilo uvećanje imovine u toku prošle godine, zbog čega su toj instituciji podnijeli vanredne izvještaje o prihodima i imovini, shodno zakonskoj obavezi da u roku od 30 dana od uvećanja imovine preko 10.000 eura o tome obavijeste ASK. Za Nedović je navedeno da je prijavila kupovinu stana, što je poslanica potom demantovala, tvrdeći da je proces kupovine stana započet 2022. i da je to jasno vidljivo iz relevantne ugovorne dokumentacije i podataka koje je uredno i blagovremeno prijavila nadležnim institucijama, u skladu sa zakonom. U tom reagovanju je dostavila izvještaj iz 2023, u kojem su, kako je ustvrdila, prijavljeni kredit i stan po osnovu kupovine. Međutim, ni u tom, a ni u narednim izvještajima koje je podnijela ASK, stan nije naveden, do 16. oktobra 2025, kada je kao godina sticanja navedena 2025, a kao osnov sticanja kupovina.
Prema saznanjima "Dana", stan od 39 kvadrata koji je Nedović kupila i nestambeni prostor od tri metra kvadratna kao njeno vlasništvo su upisani početkom avgusta. U slučaju da je taj podatak tačan, Nedović je morala najkasnije početkom septembra da prijavi uvećanje imovine. Poslanica PES-a je uvećanje imovine, prema podacima sa sajta ASK, prijavila 16. oktobra.

Nedović zakasnila sa prijavom stana?

Broj nasilnih djela u kojima adolescent napada svoje roditelje ili očuhe/maćehe povećao se za više od 60 odsto u posljednjoj deceniji, prema podacima najveće britanske policijske uprave.
Podaci koje je objavio Skotland jard pokazuju da je 2015. godine zabilježeno 1.886 takvih djela, dok je samo u prvih 10 mjeseci 2025. godine taj broj porastao na 3.091, piše Gardijan.
U ovim slučajevima osumnjičeni su imali između 10 godina – starosti krivične odgovornosti u Engleskoj, Velsu i Sjevernoj Irskoj – i 17 godina, a bili su evidentirani kao djeca ili pastorci/pastorke navodnih žrtava.
Podaci Metropolitske policije ukazuju na veliki skok zabilježenih incidenata tokom pandemije kovida, iako su se brojke postepeno povećavale tokom prethodne četiri godine, dok su u posljednje dvije ponovo naglo porasle.
Džejn Atkinson, izvršna direktorica organizacije Capa First Response, koja radi sa porodicama u kojima postoji agresija djece prema roditeljima, sugerisala je da ovi podaci odražavaju nacionalnu sliku, budući da je njena organizacija u posljednje dvije godine zabilježila povećanje broja upućenih slučajeva za 90 odsto u odnosu na raniji period.
Atkinson je navela da dio objašnjenja može biti povećana svijest o dostupnoj pomoći, ali da niz drugih faktora može podsticati nasilje.
„Nedavno sam razgovarala sa ženom koja je imala slomljenu vilicu i prst zbog svoje kćerke, i rekla je da se to dešava već dugo, a da tek kada stvari počnu da eskaliraju shvatite da možda postoji veći problem“, kazala je Atkinson.
Dodala je:
„Uradili smo internu analizu podataka i uočili porast broja roditelja koji su nam se obraćali – a to su bili oni čija djeca imaju šest, osam i 12 godina. Ljudi to prepoznaju ranije i pokušavaju da kažu: ‘Dobro, ovo je više od običnih dječjih nestašluka.’“
Atkinson je dodala da bi rast dječjeg siromaštva u Ujedinjenom Kraljevstvu i percipirani neuspjeh roditelja da ispune očekivanja mogli biti faktori koji doprinose porastu zabilježenog nasilja.
„Sve više porodica se bori da ispuni očekivanja, možda u poređenju s drugom djecom i onim što njihovi vršnjaci dobijaju. Ljudi se zaista teško snalaze i bore. Kada se bore spolja, bore se i unutar svojih porodica, a odnosi počinju da trpe.“
Studija akademika sa univerziteta u Oksfordu i Mančesteru iz 2020. godine istraživala je uticaj pandemije kovida na filijalno zlostavljanje.
Jedna majka, čije je svjedočenje uključeno u studiju, rekla je da ju je sin „tukao toliko jako da, da policija nije stigla na vrijeme, ne bih bila živa“.
Objašnjenja za očigledan porast nasilja kretala su se od promjena u strukturi i rutinama do pritisaka izazvanih školovanjem kod kuće i gubitkom spoljne podrške tokom karantina.
Helen Bonik, autorka knjige o filijalnom zlostavljanju, kazala je da se nada da novi podaci ukazuju na to da stigma u vezi s prijavljivanjem ovakvog nasilja polako nestaje.
Bonik je dodala da je „istraživanje rađeno širom svijeta, ali da je u Britaniji postojao poseban fokus“, te da je novo „razumijevanje traume i neurodiverznosti, na primjer, promijenilo način na koji shvatamo šta se dešava u porodicama“.
Filijalno nasilje stručnjaci smatraju najskrivenijim i najstigmatizovanijim oblikom porodičnog nasilja, a zabilježene brojke vjerovatno samo nagovještavaju stvarne razmjere problema.
Studije ukazuju da zlostavljanje roditelja može početi u ranom uzrastu, ali obično dostiže vrhunac između 14. i 16. godine.
Postoji nedostatak čvrstih istraživanja o njegovoj učestalosti, iako se na međunarodnom nivou smatra rastućim problemom.

Broj nasilnih djela adolescenata nad roditeljima porastao za više od 60 odsto u posljednjoj deceniji

Udruženje za podršku Roma i Egipćana iz Berana uručilo je zahvalnicu direktoru Osnovne škole „Radomir Mitrović“ Aleksandru Vujoviću, za posvećenost, profesionalan pristup i kontinuiranu podršku unapređenju obrazovanja djece iz romske i egipćanske zajednice.
Kako je saopšteno iz Udruženja, kroz dosadašnju saradnju sa ovom obrazovnom ustanovom ostvaren je značajan iskorak ka stvaranju inkluzivnog školskog okruženja u kojem se uvažavaju potrebe djece iz RE populacije. Posebno je istaknuta otvorenost rukovodstva škole za saradnju, razumijevanje izazova sa kojima se učenici i njihove porodice suočavaju, kao i spremnost da se zajednički radi na prevenciji ranog napuštanja školovanja.
Direktor Vujović je, kako navode, u više navrata pružio podršku inicijativama usmjerenim na redovno pohađanje nastave, jačanje komunikacije sa roditeljima i stvaranje podsticajne, nediskriminatorne školske klime, što je u skladu sa ciljevima koje Udruženje promoviše kroz svoje projekte i javne aktivnosti.
Udruženje je istaklo i važnu ulogu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, koje kroz strateški i normativni okvir, kao i obrazovne politike, doprinosi unapređenju položaja i obrazovanja romske i egipćanske populacije u Crnoj Gori. Kako navode, zvanični izvještaji o sprovođenju Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana, kao i sektorski izvještaji iz oblasti obrazovanja, potvrđuju napredak u povećanju obuhvata djece u osnovnom obrazovanju, jačanju mehanizama podrške i razvoju inkluzivnih praksi u školama.
Posebno je naglašeno da podrška Ministarstva omogućava jačanje saradnje između obrazovnih institucija i civilnog sektora, čime se stvaraju uslovi za održive i konkretne rezultate na terenu.
– Samo zajedničkim djelovanjem škola, državnih institucija i civilnog društva mogu se ostvariti trajne promjene. Zahvalnost direktoru Vujoviću i Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, na čelu sa ministarkom Anđelom Jakšić-Stojanović i njenim saradnicima, predstavlja priznanje za dosadašnji rad i poziv da se započeta saradnja nastavi i dodatno unaprijedi, na dobrobit djece, porodica i cijele zajednice u Beranama i Crnoj Gori – poručio je izvršni direktor Udruženja Sultan Beća.

Berane: Zahvalnica direktoru OŠ „Radomir Mitrović“ za doprinos inkluzivnom obrazovanju

Američki automobilski div General Motors otpisaće šest milijardi dolara u sklopu smanjenja proizvodnje električnih vozila i baterija.
Kompanija je najavila i dodatni trošak od 1,1 milijardu USD zbog restrukturiranja poslovanja u Kini, prenosi Hrportfolio.
I GM-ov konkurent Ford signalizirao je nedavno da planira otpis u poslovanju s električnim vozilima, od čak 19,5 milijardi dolara.
Nakon Teslinog uspjeha, veliki američki proizvođači automobila uložili su puno novca u proširenje ponude električnih vozila, uključujući i popularne kamionete.
Američki kupci i dalje preferiraju vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem i hibridne modele.
Prodaja električnih kamioneta nije ispunila očekivanja, a dodatni udarac bilo je i ukidanje poreskog podsticaja za kupovinu električnih vozila od 7,5 hiljada dolara.
GM je planirao da uloži 35 milijardi dolara u električna vozila do prošle godine kako bi dostigao proizvodni kapacitet od milion vozila godišnje. Sada namjeravaju da se fokusiraju na smanjenje troškova za nove modele električnih vozila, s težištem na novim tehnologijama baterija.

Tag: americka-administracija