Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa odlučila je privremeno obustaviti sve imigracione zahtjeve, uključujući aplikacije za zelene karte, za građane 19 zemalja kojima je ranije ove godine zabranjeno putovanje u SAD.
Ova odluka dio je šireg paketa izmjena u imigracionoj politici, koji je uslijedio nakon pucnjave u kojoj su dva člana Nacionalne garde povrijeđena.
Obuhvaćene su zemlje: Afganistan, Mjanmar, Čad, Republika Kongo, Ekvatorijalna Gvineja, Eritreja, Haiti, Iran, Libija, Somalija, Sudan, Jemen, Burundi, Kuba, Laos, Sijera Leone, Togo, Turkmenistan i Venecuela.
Izmjene su detaljno opisane u memorandumu koji je objavljen na zvaničnom sajtu Službe za državljanstvo i imigraciju SAD (USCIS), agencije odgovorne za obradu i odobravanje svih zahtjeva za imigracione povlastice.
Pauza se odnosi na širok spektar imigracionih odluka, uključujući zahtjeve za zelene karte i naturalizaciju za imigrante iz tih 19 zemalja, koje je administracija Trampa označila kao visoko rizične.
Prema saopštenju, odluku o ukidanju pauze donosi direktor USCIS-a Džozef Edlou.
Podsjećamo, u junu je Trampova administracija zabranila putovanje u SAD za građane 12 zemalja, dok je za građane sedam drugih zemalja uvela restrikcije, pozivajući se na nacionalnu bezbjednost.
Nedavne izjave Trampa i visokih zvaničnika njegove administracije, u kojima su kritikovali veliku somalijsku zajednicu u Minesoti, ponovo su skrenule pažnju na imigrante iz Somalije, ratom pogođene istočnoafričke zemlje i njihove potomke.
Tramp je juče izjavio da ne želi Somalijce u SAD jer, kako je rekao, ne donose ništa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Trampova administracija obustavlja imigracione zahtjeve iz 19 zemalja

Andrija Mandić nije u očima Beograda postao manje vrijedan nakon podrške slanju crnogorskih vojnika u misiju pomoći Ukrajini, a na površinske i površne medijske trzaje ne treba nasjedati, već gledati korijen.
Tako politikolog i politički analitičar Aleksandar Musić za Pobjedu komentariše reakciju Aleksandru Vučiću bliskih osoba i medija nakon što je crnogorski parliament usvojio odluku u upućivanju vojnika u NATO misiju u Njemačkoj, gdje će pomagati u obuci ukrajinskih oružanih snaga, što je, između ostalih, podržala Nova srpska demokratija (NSD).
U međuvremenu, Mandić, prema riječima Musića, u Americi “dovršava projekat pranja svog imidža na Zapadu i ide mu odlično”.
Podsjećamo, nakon niza manipulativnih medijskih interpretacija o odlasku crnogorskih vojnika u Ukrajinu, poruku za Mandića imao je i bivši potpredsjednik Vlade Srbije i Vučićev blizak saradnik Aleksandar Vulin, rekavši kako “srbi po potrebi građane šalju da ginu u Ukrajinu”.
- Nisu poslanicima ove srpske partije prijetili ni kamom ni jamom, ne bi im uveli sankcije, vladajuća koalicija se ne bi raspala. Možda bi im neka ambasada uskratila poziv na koktel, Mandić bi možda bio zamijenjen, a u Briselu bi im upisali jedan minus. Sigurno su neki Srbi u Crnoj Gori činili i bjednije izbore ali ne mogu da se sjetim koje - glasila je poruka Vulina.
<h2>Odbrana rusofilskog imidža Vučića</h2>
Ovu izjavu, koja Mandića zatiče u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, Musić vidi kao potez koji “učvršćuje (kvazi)rusofilski imidž Vučića”.
- Vulin ima svoju jasno definiranu ulogu u ekosistemu Vučićevog režima - on je tu poput kućnog ljubimca na lancu, koji se po potrebi malo pusti da urla za unutarnjopolitičku upotrebu, no lojalnost mu nije u Moskvi, nije nikad ni bila, nego je na Banjici, kod Vučića. Primjera radi - Vulin je tobože „proruski“, Zorana Mihajlović je tobože „proamerička“, a ni jedno ni drugo nisu ništa od toga – nego samo servisiraju Vučića - kaže Musić, napominjući da stvarni cilj nije “raniti” Mandića.
Kako navodi, Vučić i Knežević su u osjetno boljim odnosima nego Mandić i Knežević i Mandić i Vučić.
- No nije privatno to koje odlučuje – interes SNS duboke države, neo - crnorukaške strukture za rastućim uticajem u Crnoj Gori toliko je snažan da je tu privatno nebitno, u svim ključnim situacijama to je jedna, jedinstvena i uigrana vertikala gdje privatne čarke znače malo ili ništa. Nadalje, ni Mandiću ni Kneževiću se u Beogradu ne sudi po pitanjima stavova prema Ukrajini, Rusiji, Americi, ekonomiji, kulturi, tehnologiji itd. nego samo i isključivo prema njihovu sluganstvu, njihovoj poslušnosti, a tu dosad nisu iznevjerili - smatra sagovornik “Pobjede”.
Musić napominje i da je nelogično da Beograd dijelu svoje ekspoziture u Crnoj Gori zamjera eventualno omekšavanje stavova prema Ukrajini, kad je, kako kaže, i sam Vučić opstanak svog režima, kupovao rekordnim isporukama granata Ukrajini “dok je (kvazi)rusofilski urlao prema van ispod žita”.
U tom kontekstu, po mišljenju Musića, neće neće do raskola unutar ZBCG, jer, kako kaže, oni dijele gotovo isto biračko tijelo.
- Mandić je možda nijansu više klerikalan, Knežević je nijansu više boljševički i imaju istog gospodara. U tom smislu u svakom osjetljivom i presudnom trenutku, u svakoj „biti ili ne biti“ situaciji biće jedno, monolit, nezavisno o svojim ličnim, odnosima i mikro-ambicijama. Zapamtite, uvijek valja gledati što se radi, a ne što se govori. Gledati djela i dubinu, tektoniku, a ne riječi, zastave i simbole. Dnevno i nominalno izjašnjavanje je manje bitno, stare balkanske interesne igre su te koje su ključne - smatra on.
<h2>Mandić juri proboj u američku administraciju</h2>
Musić ističe kako Mandić ”zna gdje je, na kraju dana, moć i milost - na Zapadu.”
- Posjetom SAD-u on dovršava projekt pranja svog imidža na Zapadu i ide mu odlično. Na kontaktima u SAD-u radilo se neko vrijeme, očito počelo davati plodove kolumnom u časopisu National Interest, a sada sebi, povezujući se s američkim židovskim organizacijama u trenucima kada je Izrael predmet snažne kritike – Mandić kupuje buduću reputaciju i zatvara ideološke bokove, navodi sagovornik našeg lista.
Dodaje da će te organizacije to znati cijeniti, kao i “one koji su u najtežim trenucima bili uz njih i vratiće višestruko”.
- Sljedeći cilj mu je kontaktima direktno prodrijeti u samu američku administraciju, ako već i nije. A kada mu negdje oko izbora 2027. (a tada će on možda biti i u ulozi mandatara) neki od protivnika spomene Rusiju, Đurišića ili državni udar – on će samo pokazati svoje nove prijatelje i odmahnuti rukom. Njegovi mu birači to neće zamjeriti, za njih će unutar zemlje imati stare poruke, SPC je uvijek tu za njega, a za dovršetak vanjske „legalizacije“ – priča se malo drugačija priča - navodi Musić.
<h2>Procrnogorska strana ništa ne shvata</h2>
Sagovornik Pobjede napominje kako Mandićevu taktiku procrnogorska struja uopšte ne shvata.
- Zato i nastavljaju recitovati istu priču od prije 10 godina misleći da nešto postižu, da to neko čuje - kazao je.
Kako dodaje, sve to se od Mandića odbija kao od teflona.
- Tu je naravno savjetnica Mandića, gospođa Nina Ofner Bokan, čija je uloga vrlo, vrlo zanimljiva. Sve ovo treba promatrati i u kontekstu Dodikovog dogovora sa Amerikancima – dogovora kojim je sebi kupio slobodu i spasio svoju ogromnu privatnu imovinu, kratkoročno smanjio pritisak na entitet RS, a dugoročno nepovratno ranio i utopio entitet RS, zajedno sa Vučićem koji radi još snažniji zapadni zaokret, dobro znajući da mu je to jedini način kupiti nešto vremena, ostati u stranoj milosti s obzirom na studentska kretanja u zemlji. Rusija se nastavlja sramotiti u Ukrajini, a na Balkanu u ovom trenutku ostaje prisutna više u površnoj rusofiliji i anti-zapadnom grču masa, a sve manje u konkretnoj poluzi na terenu kroz ljude i procese. Zapad je taj koji je za tzv. ove prostore uvijek bio ključan – i u dobrom i u lošem, ističe Musić.
<h2>Botun je primjer vanjskog hranjenja unutrašnje nestabilnosti</h2>
Komentarišući protivljenje Milana Kneževića izgradnju kolektora u Botunu, Musić kaže da je u pitanju “puno šire bojište”.
- Na kraju se svodi na to hoće li Crna Gora u EU ući slobodna ili okovana, u kavezu. Saga s kolektorom jedan je u nizu primjera i priča vanjskog hranjenja unutrašnje nestabilnosti. Imate spoj legitimnog lokalnog nezadovoljstva i perfidnog mešetarenja izvana, domaćeg problema i stranog interesa, spoj organskog i vještačkog, podstaknutog. Primjer je to usporavanja europskog puta, ne nužno i zaustavljanja istoga - kaže Musić.
Dodaje da je primarni cilj da se “permanentno stvarati nestabilnost, haos, unositi razdor, pretvarati svako pitanje u trakavicu oko koje se ljudi mjesecima i godinama svađaju i mrze.”
- Ono što treba shvatiti u odnosu SNS režima prema Crnoj Gori kada je riječ o EU – njemu nije nužno prioritet potpuno zaustaviti evropski put Crne Gore. Usporiti ga svakako, no prioritet svih prioriteta jeste promijeniti sadržaj Crne Gore. To mijenjanje sadržaja čak može biti i kompatibilno s ulaskom u EU (nije „ili-ili“) jer je bit tog nauma situacija u kojoj Crna Gora ako i ulazi u EU - ulazi uništena iznutra, sa slabim, zakrvljenim i nepovjerljivim društvom, društveno četnizirana, ekonomski razvaljena, ulazi kao ljuštura i žetončić u nekoj vrsti podređenog (utješnog) položaja u široj i većoj kombinaciji vodećih europskih država sa SNS režimom - dodaje Musić.
Kada se, kako kaže, nekoj državi promijeni unutarnji sadržaj, postaje nebitno čega je ona nominalno član.
- Ulazak u članstvo tada je tek birokratski čin i ništa više, a članstvo lijepo upakovano ropstvo i ništa više. To je najopasniji scenarijo i njega trebaju biti svjesni svi koji žele dobro Crnoj Gori. Ponavljam – zaboravite stare 2D kategorije, igra se danas igra na jednoj daleko perfidnijoj i za Crnu Goru kudikamo opasnijoj razini - zaključuje Musić.

Musić: Beograd fingira ljutnju, dok Mandić u SAD brusi zapadni imidž

Multimilijarder Elon Mask povukao je objavu u kojoj je naveo da se američki predsjednik Donald Tramp pominje u dokumentima o seksualnom zlostavljačku Džefriju Epstajnu, te da ih zbog toga američka administracija nije objavila u potpunosti.
- Vrijeme je da se baci velika bomba: (Tramp) je u Epstajnovim dosijeima - napisao je Mask na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), u trenutku kada je njegov sukob sa republikanskim predsjednikom prerastao u žestoku javnu prepirku.
To je, kako je tada naveo, pravi razlog zbog kojeg dokumenti nijesu objavljeni.
U odgovoru, Bijela kuća je kratko poručila da su takvi napadi žalosni, dok je predsjednik Tramp izjavio da misli da je Mask „potpuno izgubio razum“.
Mask nije iznio dokaze za svoje tvrdnje, ali je ponovo podijelio video iz 1992. godine u kome se, kako izgleda, Tramp i Džefri Epštajn šale tokom jedne večere.
Te poruke danas više nijesu dostupne na Maskovom nalogu. Obrisane su i neke druge objave milijardera, među kojima i ona u kojoj traži opoziv Trampa.
Iako ne izgleda da su Tramp i Mask spremni na pomirenje poslije burne javne svađe, čije političke i ekonomske posljedice mogu biti ozbiljne, juče uveče situacija je djelovala malo smirenije.
Predsjednik je novinarima rekao „samo mu želim sreću“, a Mask je na mreži Iks odgovorio: „takođe“.
Potpredsjednik SAD Džej Di Vens u intervjuu objavljenom juče rekao je da Ilon Mask pravi veliku grešku kada napada predsjednika Trampa, ali je nastojao da umanji značaj tih napada, nazivajući Maska „emocionalnim čovjekom koji je postao frustriran“.
- Nadam se da će se Ilon na kraju vratiti u krilo stranke. Možda to sada nije moguće jer je toliko pobesnio - rekao je Vens.
I drugi republikanci posljednjih dana pozivaju ove nekada bliske saradnike da se pomire.
Priča o Džefriju Epštajnu, američkom finansijeru u centru velikog međunarodnog skandala zbog seksualnog zlostavljanja, koji je počinio samoubistvo u zatvoru 2019. godine prije nego što mu je suđeno, podgrijava mnoge teorije zavjere i opsjeda dio američke radikalne desnice.
Trampova administracija se obavezala da će „otkriti sve o toj gnusnoj aferi“ i u februaru je objavila veliki broj dokumenata iz tog dosijea, ali ne i kompletan dosije.
Prema nekim pristalicama republikanskog predsjednika, određene slavne i političke ličnosti bliske Epštajnu su uključene u skandal.

Mask obrisao objavu u kojoj dovodi Trampa u vezu sa aferom Epstajn

Vlada je pokrenula proceduru za izmjenu člana 86 Ustava Crne Gore, kojom bi se ukinuo imunitet predsjedniku i članovima Vlade za krivična djela povezana sa korupcijom, a zatražiće mišljenje Evropske i Venecijanske komisije radi usklađivanja sa preporukama GRECO-a i evropskim standardima.
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Informaciju o potrebi upućivanja Prijedloga za izmjenu člana 86 Ustava Crne Gore na mišljenje Evropskoj i Venecijanskoj komisiji, u cilju obezbjeđivanja njegove usklađenosti sa evropskim standardima i preporukama GRECO komiteta.
U okviru Petog kruga evaluacije, Group of States against Corruption (GRECO) preporučio je da se imunitet članova Vlade revidira tako da se iz njegovog djelokruga izričito isključe sva krivična djela povezana sa korupcijom, bez obzira na visinu zaprijećene kazne. 
U Izvještaju o usklađenosti konstatovano je da ova preporuka nije implementirana i upućen je poziv Crnoj Gori da u najkraćem roku preduzme odgovarajuće ustavne izmjene. 
Važeće rješenje iz člana 86 Ustava omogućava da imunitet u određenim situacijama predstavlija procesnu prepreku za efikasno vođenje krivičnih postupaka za krivična djela protiv službene dužnosti i visoke korupcije, naročito kada zaprijećena kazna ne prelazi pet godina zatvora. 
- Takvo normativno rješenje može dovesti do odlaganja ili otežanog procesuiranja, slabljenja povjerenja javnosti u institucije i narušavanja principa jednakosti pred zakonom - navedeno je u saopštenju Vlade.
Polazeći od preporuka GRECO-a, Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije je predložio Vladi da se implementira ova preporuka GRECO i pokrene izmjena Ustava u skladu sa članom 155 Ustava Crne Gore. 
Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije obrazovao je Radni tim koji su činili potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, ministar pravde i ministar bez portfelja. 
- Prema Nacrtu rješenja, predlaže se promjena odredaba člana 86 stav 4 Ustava Crne Gore, kojima se uređuje pitanje imuniteta na način da glasi: predsjednik Crne Gore, predsjednik i članovi Vlade, osim za krivična djela protiv službene dužnosti, predsjednik Vrhovnog suda, predsjednik i sudije Ustavnog suda, vrhovni državni tužilac - navedeno je u saopštenju Vlade.
Ovim rješenjem se precizira ustavna norma na način da predsjednik i članovi Vlade ne uživaju imunitet za krivična djela protiv službene dužnosti, odnosno za krivična djela povezana sa korupcijom, bez obzira na visinu zaprijećene kazne. 
Time se, kako je pojašnjeno, omogućava pokretanje i vođenje krivičnog postupka bez prethodnog odobrenja zakonodavnog tijela, uz zadržavanje funkcionalnog imuniteta isključivo za izražena mišljenja radnje preduzete u vršenju ustavnih nadležnosti. 
- Predložena izmjena predstavlja sistemski iskorak u jačanju odgovornosti najviših nosilaca izvršne vlasti i usklađivanju sa međ unarodnim standardima u oblasti borbe protiy korupcije. Istovremeno, ona doprinosi ispunjavanju obaveza iz procesa pristupanja Evropskoj uniji, posebno u okviru Poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava, i šalje jasan signal institucionalne posvećenosti vladavini prava i integritetu javne vlasti - poručeno je u saopštenju.

Tražiće mišljenje EK i VK: Bez imuniteta premijeru i članovima Vlade za koruptivna djela

Iz državnog budžeta biće izdvojeno pet miliona eura za nabavku lakih oklopnih vozila namijenjenih Posebnoj i Specijalnoj jedinici policije, s ciljem jačanja kapaciteta za odgovor na visokorizične bezbjednosne prijetnje.
To je navedeno u informaciji koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici. Vijeće za nacionalnu bezbjednost je prethodno predložilo Ministarstvu odbrane da pokrene proceduru nabavke.&nbsp;
U dokumentu koji je Vlada usvojila navodi se da trenutno raspoloživa vozila Specijalne jedinice policije (SJP) i Posebne jedinice policije (PJP) ne omogućavaju optimalan odgovor u situacijama visokog rizika.
- Savremeni bezbjednosni izazovi – uključujući terorizam, organizovani kriminal, nasilni ekstremizam, ilegalne migracije, javne nerede i visokorizične policijske operacije – zahtijevaju brzu, taktički efikasnu i bezbjednu upotrebu specijalizovanih policijskih i vojnih snaga. Nabavkom novih lako oklopnih vozila obezbijediće se povećana zaštita pripadnika jedinica u najsloženijim operativno-taktičkim operacijama, veća mobilnost, vatrena moć i operativna efikasnost, taktička prednost i dominacija u kriznim situacijama borbe protiv terorizma i naoružanih ekstremista, integracija savremenih borbenih i komandno-komunikacionih sistema (RCWS, C2, navođenje), usklađenost sa NATO standardima i interoperabilnost sa jedinicama Vojske koje se u određenim situacijama upotrebljavaju u zajednički koordinisanim akcijama - ističe se u dokumentu.
Vozila ovog tipa već predstavljaju standard u policijskim specijalnim jedinicama država regiona, što ih, kako se ističe u vladinom dokumentu, stavlja u značajnu taktičku prednost u odnosu na crnogorske snage.
- Realizacijom ove nabavke došlo bi do jačanja nacionalnih kapaciteta u sistemu kolektivne bezbjednosti i odbrane, kao i dugoročne otpornosti na bezbjednosne prijetnje i krizne situacije - naglašeno je u dokumentu.
Za 2026. godinu planirano je ukupno izdvajanje od 75 miliona eura za nabavku opreme i sredstava za potrebe Vojske Crne Gore, Ministarstva odbrane i Ministarstva unutrašnjih poslova, dok je za pet lakih oklopnih vozila predviđeno pet miliona eura.
Predloženo je da Ministarstvo odbrane formira interresornu radnu grupu koja će sprovesti ispitivanje tržišta i, po modelu međudržavne nabavke (G2G), predložiti Vladi zaključak na osnovu kojeg bi bio potpisan implementacioni sporazum sa državom iz koje bude izabran najpovoljniji dobavljač.
Radnu grupu činiće predstavnici Ministarstva odbrane, Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije, kao i drugih organa po potrebi, dok će naknade članovima biti isplaćene jednokratno po završetku posla, u skladu sa važećim propisima.

Crna Gora nabavlja laka oklopna vozila: Pet miliona za jačanje kapaciteta policije i odbrane

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je zatečen presudom Višeg suda za prekršaje u Bijelom Polju u slučaju napada na fotoreportera Vijesti, Borisa Pejovića, fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića, kao i novinara Vijesti Balšu Rudovića, koji su izvještavali o nezakonitom postavljanju spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, u Gornjem Zaostru kod Berana. Sud je sve okrivljene za napad na novinare i fotoreportere oslobodio.
CGO podsjeća da napadi na medijske radnike nijesu incidenti bez šireg značenja, već direktan udar na pravo javnosti da bude informisana i na elementarne demokratske standarde. Posebno brine, kako kažu u toj organizaciji, kada se takvi napadi dešavaju u kontekstu pojačanih tenzija i događaja koji generišu javnu pažnju.&nbsp;
- Upravo je prisustvo novinara i fotoreportera u takvim prilikama ključno za dokumentovanje činjenica i sprječavanje manipulacija. Napadi koji ostaju bez adekvatnog sudskog epiloga nose dodatni rizik od zastrašivanja. Time se medijskim radnicima faktički nameće granica šta se smije, a što ne smije snimiti i objaviti, i to mimo kriterijuma javnog interesa, što neminovno djeluje demotivišuće na njihov rad - kazao je Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO.
Kada društvo ne dobije jasnu poruku da je napad na novinara nedopustiv i sankcionisan, Obradović kaže da se povećava osjećaj nesigurnosti u profesiji, a raste i rizik od autocenzure.
- To je posebno opasno u maljim medijskim zajednicama, gdje se posljedice pritisaka osjećaju brže i dublje. Dugoročno, takva praksa smanjuje spremnost za izvještavanje o osjetljivim temama, slabi istraživačko novinarstvo i uskraćuje javnost za provjerene informacije - ocijenio je on.
CGO ukazuje da mediji u Crnoj Gori već rade u složenom i zahtjevnom okruženju, opterećenom bezbjednosnim rizicima, političkim i ekonomskim pritiscima, kao i strukturnom ranjivošću profesije.
- U takvom ambijentu, svaki slučaj nasilja prema medijskim radnicima, a naročito institucionalni ishodi koji može biti shvaćeni kao nedovoljno odvraćajući, samo pogoršavaju ukupnu klimu i šalje lošu poruku i medijskoj zajednici i javnosti - naveo je Obradović.
On je podsjetio da Evropska unija u izvještajima svojih institucija o Crnoj Gori kontinuirano naglašava potrebu dosljedne primjene standarda u oblasti slobode izražavanja, pri čemu bezbjednost novinara ostaje jedan od ključnih pokazatelja stvarnog napretka u vladavini prava.
- U suprotnom, stvaraju se uslovi u kojima nasilje postaje prihvaćena taktika pritiska, a profesionalno izvještavanje se tretira kao provokacija, umjesto kao ostvarivanje javnog interesa - istakao je Obradović.
CGO poziva nadležne institucije da afirmišu politiku nulte tolerancije prema nasilju nad medijima kroz dodatno osnaživanje sistem zaštite medijskih radnika, efikasnije i pravovremeno postupanje po prijavama, unapređenje procjene rizika i dosljednu primjenu standarda koji garantuju bezbjedan rad medija.
- CGO će nastaviti da prati slučajeve napada i pritisaka na medijske radnike, kao i institucionalno postupanje u tim predmetima, insistirajući da se bezbjedan i dostojanstven rad medija prepozna i tretira kao prioritet od javnog interesa - poručio je Obradović.

Obradović: Zabrinjavajuća presuda u slučaju napada u Gornjem Zaostru, nosi dodatni rizik od zastrašivanja

Žene u Crnoj Gori nisu manje zainteresovane i kompetentne za politiku, ali ih ograničavaju duboko ukorijenjene rodne norme, stereotipi o društvenim ulogama, nejednaka raspodjela moći unutar političkih struktura, kao i neprijateljsko okruženje koje uključuje diskreditaciju, govor mržnje i rodno zasnovane napade u javnom prostoru.
To je saopšteno na okruglom stolu „Osnaživanje žena za političku budućnost Crne Gore“, koji je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).
Programska direktorka CeMI-ja Teodora Gilić, poručila je da unaprijeđeni zakonski okvir, uključujući kvotu od 40 odsto za manje zastupljeni pol, ne znači automatski i suštinsku ravnopravnost žena u politici.
- Brojevi su važni, ali sami po sebi ne garantuju stvarni uticaj, ravnopravno učešće u donošenju odluka niti promjenu političke kulture - kazala je Gilić.
Ona je istakla da žene u Crnoj Gori nijesu manje zainteresovane za politiku niti manje kompetentne, ali da ih ograničavaju duboko ukorijenjene rodne norme, stereotipi o društvenim ulogama, nejednaka raspodjela moći unutar političkih struktura, kao i neprijateljsko okruženje koje uključuje diskreditaciju, govor mržnje i rodno zasnovane napade u javnom prostoru.
Prema njenim riječima, izazovi su višeslojni: od rodnih predrasuda koje utiču na percepciju liderstva žena, nedovoljne podrške unutar partijskih struktura i ograničenog pristupa neformalnim mrežama moći, do otežanog usklađivanja privatnih i profesionalnih obaveza i medijske reprezentacije koja se često fokusira na lične karakteristike, a ne na političke kompetencije. Gilić je ukazala i na jaz između formalnih politika rodne ravnopravnosti i njihove primjene u praksi.
Govoreći o projektu koji je CeMI realizovao, Gilić je navela da je po prvi put pokrenut podcast serijal „Bez filtera“, kao prostor za otvoren dijalog o političkom angažmanu žena.
- U okviru projekta realizovane su tri epizode i 12 pratećih videoklipova, koji su ostvarili više od 160.000 pregleda na različitim platformama, ne računajući televizijsko emitovanje. Paralelno su organizovane obuke iz oblasti liderstva, javnog nastupa, zagovaranja i razumijevanja političkih procesa, kroz koje je osnaženo 35 učesnica iz institucija, političkih partija, organizacija i aktivističkih inicijativa - navela je Gilić.
Kazala je da je u okviru projekta pripremljen i izvještaj o političkoj participaciji žena u Crnoj Gori, koja pokazuje da, uprkos normativnom napretku, žene i dalje nijesu ravnopravno zastupljene na mjestima stvarne moći, naročito na izvršnim funkcijama i u partijskim strukturama odlučivanja. Publikacija, kako je navela, sadrži konkretne preporuke od unapređenja izbornog zakonodavstva i mehanizama sankcionisanja do unutarpartijskih reformi i odgovornije medijske prakse.
- Ključno pitanje više nije samo koliko žena imamo na listama, već koliko njih zaista učestvuje u kreiranju politika, vodi ključne odbore i procese i da li politički sistem prepoznaje rodnu ravnopravnost kao demokratski standard, a ne kao formalnu obavezu - poručila je Gilić.
Ona je ocijenila da unapređenje političke participacije žena nije samo žensko pitanje, već pitanje kvaliteta demokratije, navodeći da su potrebne snažne institucionalne garancije, dosljedna primjena zakona, podrška unutar partija, rodno-odgovorno medijsko izvještavanje i kontinuirano osnaživanje žena za liderske pozicije.
Tokom prvog panela Žene i moć - ko odlučuje o granicama? poslanik i član Odbora za rodnu ravnopravnost Boris Mugoša je kazao da se javno izjašnjava kao feminista, naglašavajući da pod tim podrazumijeva zalaganje za potpunu jednakost žena i muškaraca u svim sferama života: socijalnoj, ekonomskoj, kulturnoj i političkoj.
- Apsolutno sam protiv nasilja, seksizma i mizoginije. U tom korpusu sebe posmatram kao feministu - naveo je, dodajući da je zbog takvih stavova nerijetko nailazio na negativne reakcije, posebno iz dijela muške populacije.
Govoreći o svom angažmanu u Ženskom klubu Skupštine, čiji je pridruženi član, Mugoša je istakao da vjeruje da problemi sa kojima se žene suočavaju nijesu „ženska pitanja“, već pitanja ljudskih prava koja se tiču cijelog društva. Smatra da je neophodno zajednički raditi na stvaranju ambijenta u kojem žene neće biti diskriminisane.
Govoreći o izbornom zakonodavstvu, Mugoša je ocijenio da je sistem kvota donio određene pomake, ali da su oni nedovoljni. Ukazao je i na nedosljednosti u primjeni zakona poput pravila da ženu u parlamentu može zamijeniti samo žena, ali da to ne važi ukoliko kandidatkinja uopšte ne prihvati mandat.
On smatra da se društvo prečesto zadržava na osudama seksističkih i mizoginih napada, dok suštinske promjene izostaju.
- Stvorili smo ambijent u kojem gotovo svakodnevno imate potrebu da reagujete na takve pojave - rekao je Mugoša, dodajući da je potrebno snažnije i sistemsko djelovanje.
Mugoša je poručio da političari ne bi smjeli da svoje stavove prilagođavaju isključivo procjeni reakcije javnosti, praveći kompromise sa sopstvenim uvjerenjima. Istakao je da kvalitet često ostaje u manjini, ali da to ne znači da treba odustati od borbe za vrijednosti u koje se vjeruje.
Smatra da je u borbi za rodnu ravnopravnost ključno uključivanje većeg broja muškaraca.
- Samo zajedno, uz strpljenje i međusobno razumijevanje, možemo gurati društvo naprijed - zaključio je Mugoša.
Nezavisna poslanica u Skupštini Crne Gore Jevrosima Pejović poručila je da u postojećem društvenom ambijentu malo ko može biti zadovoljan stvarnim položajem žena u politici.
Pejović je kazala da joj je teško da govori o ličnim doprinosima, ali da smatra važnim to što kao mlada žena obavlja funkcije koje su tradicionalno rezervisane za muškarce. Podsjetila je da je potpredsjednica Odbora za bezbjednost i politički sistem u Parlamentarnoj skupštini OEBS-a, kao i da djeluje u Odboru za odbranu i bezbjednost u crnogorskom parlamentu.
- Trebalo mi je vremena da osvijestim koji je to uspjeh - navela je Pejović, dodajući da je podršku i potvrdu značaja svog rada dobila i od kolega iz drugih država, ali i od žena koje joj se javljaju sa porukama podrške.
Istakla je da tema rodne ravnopravnosti ne smije biti izolovana kao isključivo „ženska tema“, navodeći da ravnopravnost podrazumijeva zajedničko djelovanje žena i muškaraca.
Govoreći o granicama sa kojima se žene suočavaju, Pejović je ocijenila da je licemjerno govoriti o napretku samo kroz podatak o 40 odsto žena u Parlamentu, ukoliko istovremeno ne postoje osnovna prava za poslanice. Navela je primjer da poslanica nakon spontanog pobačaja nema pravo na bolovanje.
- Ne možemo govoriti o ispunjenim kvotama ako nemamo kapacitet da se izborimo za prava koja svaka druga žena u društvu ima, a poslanice nemaju - poručila je Pejović.
Ukazala je i na političke pritiske, nejednake radne uslove i, kako je navela, postojanje neformalne solidarnosti među muškarcima na pozicijama moći, posebno kada procijene da neka žena predstavlja ozbiljnu prijetnju.
Osvrnula se i na strateška dokumenta u oblasti rodne ravnopravnosti, ocjenjujući da ih ima mnogo, ali da često nedostaje njihova konkretna primjena i realna procjena stanja u društvu.
Govoreći o percepciji politike, Pejović je kazala da stalno predstavljanje političara kao nemoralnih i „svih istih“ ne doprinosi društvu.
Naglasila je da politika ne bi trebalo da bude prljava i da je odgovornost i na građanima da se uključe, umjesto da ostaju po strani i samo kritikuju.
- Ako se dobri, etični i profesionalni ljudi povlače, onda stvaramo ambijent u kojem politika ostaje onakva kakvom je kritikujemo - zaključila je Pejović.
Savjetnica Predsjednika Crne Gore za javne politike Marija Vesković poručila je da se ključni problemi u oblasti rodne ravnopravnosti ne nalaze u donošenju zakona, već u njihovoj primjeni.
Govoreći o političkoj participaciji žena, podsjetila je da je jedan od tri ključna predloga koje je kabinet predsjednika uputio Skupštini uvođenje pune rodne ravnopravnosti na izbornim listama po principu 50–50.
- Postigli smo određeni progres sa 30 na 40 odsto, ali to i dalje ne znači da će sastav Skupštine zaista predstavljati ono što je stanje u društvu - istakla je Vesković.
Ukazala je da političke partije često formalno poštuju pravila, ali žene postavljaju na pozicije sa kojih je mala vjerovatnoća da osvoje mandat.
- Vi zaista ispoštujete sva pravila, ali na neki suptilan način diskriminišete žene, a to je tako što ih postavite na određenim pozicijama na kojima nije realno da zapravo osvoje mandate - kazala je Vesković.
Govoreći o otvorenim izbornim listama, ocijenila je da one možda neće donijeti „revoluciju u prvom izbornom ciklusu“, ali da predstavljaju važan iskorak.
- Otvorene izborne liste zahtijevaju od svakog kandidata da se više angažuje u kampanji. Dovešće do veće izloženosti žena, njihove veće vidljivosti - navela je Vesković, dodajući da to sa sobom nosi i veću izloženost napadima.
Istakla je da kandidatkinje koje osvoje mandat zahvaljujući direktnoj podršci birača imaju snažniji legitimitet.
- Kada uđe u Skupštinu na osnovu otvorenih izbornih lista, ona svoj legitimitet ne duguje nekome ko ju je postavio na listu, već onome ko ju je izabrao, građanima - rekla je Vesković.
Zaključila je da reforme poput pune rodne ravnopravnosti, otvorenih lista i nezavisnih kandidatura ne treba odbacivati zato što djeluju zahtjevno.
Tokom drugog panela Žene u politici - Cijena glasa i neposlušnosti, građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić, poručila je da su pomaci u oblasti rodne ravnopravnosti i dalje nedovoljni, uprkos brojnim inicijativama.
Govoreći o sektoru bezbjednosti, navela je da su prepreke i predrasude prema ženama u toj oblasti mnogo izraženije.
- Sektor bezbjednosti je prostor seksizma, homofobije, prostor gdje je sila i moć na najradikalniji način norma - rekla je Bajramspahić, dodajući da se ljudska prava u tom sektoru često doživljavaju kao prepreka, a ne kao standard.
Podsjetila je da se tom oblašću bavi 17 godina i ocijenila da nije sigurna da je danas mladim ženama lakše da uđu u taj sektor, jer se, kako je kazala, i dalje bilježe negativni obrasci kadriranja i nedovoljna demokratizacija institucija.
Bajramspahić je ukazala i na pokušaje diskreditacije onih koji se bave pitanjima bezbjednosti i vladavine prava, navodeći primjer kada je njena koleginica bila optužena da radi za organizovane kriminalne grupe zbog principijelnog stava.
Odgovarajući na pitanje o osporavanju stručnosti, Bajramspahić je kazala da vjeruje da žene moraju biti „deset puta bolje“ da bi bile priznate kao ravnopravne u raspravi.
- Moramo da napravimo razliku između toga da li kritike dolaze zbog naših ličnih nedostataka ili zbog patrijarhalnog uvjerenja da žene nemaju sposobnosti - navela je Bajramspahić.
Naglasila je da žene ne treba poštedjeti kritike, ali da je važno da ona bude usmjerena na meritum javnih politika, a ne na lične karakteristike.
„Kod nas se žene kritikuju zbog izgleda, boje glasa, da li su udate ili nijesu, da li su rodile ili nijesu, a ne zbog sadržaja njihovih stavova“, smatra Bajramspahić.
Ocijenila je i da patrijarhat nije isključivo muški problem, već da su i žene često njegove nositeljke.
- Patrijarhat je spektar. I mi koje smo feministkinje takođe smo patrijarhalne u određenoj mjeri. Svaka žena mora da radi na sebi da prestane da reprodukuje takva ponašanja - zaključila je Bajramspahić.
Izvršna direktorka SOS telefona Podgorica Biljana Zeković, kazala je da je nasilje nad ženama danas vidljivije, ali i brutalnije.
- Da ste mi ovo pitanje postavili prije pet godina, rekla bih da nemamo drastičan porast nasilja, nego da su žene osnaženije da ga prijave. Međutim, ono što je karakteristično za protekli period jeste da nasilje postaje brutalnije i da imamo potpuno nove pojave koje nemamo adekvatno definisane zakonom - kazala je Zeković.
Istakla je da je i dalje prisutan problem dokazivanja nasilja, jer se, kako je navela, u praksi dešava da „žrtva treba da dokaže da je žrtva“, dok su vrijednosti sistema izvrnute.
Govoreći o ženama u politici, Zeković je napravila paralelu sa nasiljem u porodici.
- Sve metode i tehnike zlostavljanja koje postoje u nasilnim porodicama - omalovažavanje, osporavanje moralnog kredibiliteta, mentalnih sposobnosti, seksualizacija, možemo da prepoznamo i u odnosu prema ženama u politici - rekla je Zeković.
Naglasila je da je razlika u tome što je porodično nasilje usmjereno ka jednoj ženi, dok je nasilje prema političarkama poruka svim ženama.
- Sve to što se dešava jednoj ženi na javnoj sceni upućeno je svim ženama u Crnoj Gori. Poruka je jasna - nije vam ovdje mjesto - ocijenila je Zeković.
Ona je istakla da mnoge žene odustaju od aktivnijeg političkog angažmana upravo zbog takvog ambijenta.
Ukazala je i na snažan uticaj patrijarhata u društvu, uključujući i među obrazovanim i profesionalno ostvarenim ljudima, kao i na potrebu većeg znanja i edukacije o rodnoj ravnopravnosti.
Posebno je kritikovala sistemska rješenja koja, kako je navela, žene vraćaju u tradicionalne uloge bez adekvatne institucionalne podrške.
- Najlakše je produžiti roditeljsko odsustvo, a nemamo dovoljno jaslica i vrtića. Tako žena ostaje van tržišta rada, a kasnije snosi posljedice po svoje obrazovanje i karijeru - kazala je Zeković.
Dodala je da se karijera žene često pogrešno tumači kao težnja ka visokim funkcijama, iako ona podrazumijeva pravo na posao za koji se školovala i koji želi da radi.
Zaključila je da je cijena političkog angažmana za žene visoka, posebno ako nemaju podršku porodice, jer se često suočavaju sa etiketiranjem da su „loše majke“, što je, kako je navela, jedna od najtežih društvenih osuda.
Panelima je moderirala članica BiEPAG-a, Jovana Marović.
Događaj je organizovan u okviru projekta „Prevazilaženje rodnih predrasuda i jačanje političke participacije žena u Crnoj Gori kroz javno informisanje, obuke za jačanje kapaciteta i zagovaranje rodne zastupljenosti“, koji CeMI sprovodi uz finansijsku podršku Kanadske ambasade, kroz program Kanadskog fonda za lokalne inicijative (CFLI).

Tag: americka-administracija