Američki zakon o odbrani, koji navodi Zapadni Balkan kao jedan od strateških prioriteta, naglašava posvećenost Sjedinjenih Država poboljšanju bilateralnih odnosa sa zemljama Zapadnog Balkana i zaokruživanju evropskog projekta, rekao je za RSE bivši potpredjsednik Vlade za evropske integracije i bivši ambasador u Vašingtonu Vasko Naumovski.
Tim zakonom, koji su prošle nedjelje usvojila oba doma Kongresa, od državnog sekretara se traži da preduzme inicijative za tehničku pomoć svakoj od zemalja Zapadnog Balkana.
Cilj je demokratski i ekonomski razvoj, kao i jačanje postojećih nacionalnih strategija protiv korupcije, uključujući političku korupciju, posebno u pravosuđu, i promocija uloge nezavisnih medija u borbi protiv korupcije.
<h2>Prate se maligni uticaji</h2>
Bivši diplomata Nano Ružin ocjenjuje kao pozitivan korak to što je Zapadni Balkan, uključujući Sjevernu Makedoniju, ponovo u prvom planu interesovanja SAD.
- Prvo sam bio pomalo iznenađen činjenicom da u Nacionalnoj strategiji za bezbjednost nema ničega o Balkanu. Ali, poslije toga, evo ovaj dokument na izvjestan način balansira politiku Sjedinjenih Američkih Država i njihov interes za Zapadni Balkan, s obzirom na to da je poslije Ukrajine ovo možda najeksplozivniji region u Evropi- kaže Ružin.
Naumovski ističe da činjenica da time što je u zakonu navedeno da državni sekretar SAD ima zadatak da redovno izvještava Kongres o malignom uticaju Rusije i Kine na balkanske zemlje samo pokazuje da uticaji različitih centara moći prisutnih na teritoriji Zapadnog Balkana ne prolaze nezapaženo u američkoj administraciji.
On kaže da se na ovaj način Zapadni Balkan tumači kao jedan od regiona gde će SAD ostati prisutne u političkom, ekonomskom i bezbjednosnom smislu na duži rok.
- Iako je fokus američke spoljne politike možda bio na drugim djelovima svijeta posljednjih mjeseci, ovo dokazuje da, prije svega, u Kongresu postoji tradicija interesovanja američke administracije i institucija za održavanje prisustva Sjedinjenih Američkih Država kako bi se spriječilo da region padne pod uticaj drugih centara- kaže Naumovski.
Prema Ružinu, Sjeverna Makedonija, kao članica NATO-a, ne bi trebalo da zanemaruje elemente "malignog uticaja".
- Meki uticaj Rusije i Kine je prisutan, iako se naša zemlja strogo zalaže za poštovanje sankcija. Kineski uticaj u našoj zemlji nije toliko jak, osim u određenim elementima kao što su investicije, građevinski radovi i autoputevi- objašnjava Ružin.
U opsežnom Zakonu o odbrani, Kongres SAD je ocijenio da zavisnost zemalja Zapadnog Balkana od ruskih fosilnih goriva vezuje njihove ekonomije i politiku za Moskvu i ometa njihove težnje ka evropskim integracijama.
Druga prepreka evropskim integracijama i daljem razvoju zemalja Zapadnog Balkana, u koje spada i Sjeverna Makedonija, jeste upravo korupcija, uključujući i među ključnim političkim liderima.
<h2>Korupcija kao bezbjednosno pitanje</h2>
Prema riječima Naumovskog, borba protiv korupcije jedan je od ciljeva u koje američka administracija ulaže skoro tri decenije u zemlji, ali i u susjednim zemljama koje su dio Zapadnog Balkana.
- Sve zemlje Zapadnog Balkana imaju ozbiljan problem sa korupcijom, koju Sjedinjene Američke Države često opisuju kao svojevrsno bezbjednosno pitanje, tj. ugrožava ciljeve američke spoljne politike, ali i dobre bilateralne odnose između SAD i zemalja Zapadnog Balkana, i otuda je logično da SAD posvete više pažnje ovoj borbi protiv korupcije- kaže Naumovski.
Prema jednoj od izjava ambasadorke SAD u Skoplju Anđele Prajs Ageler, SAD su do sada uložile oko pola milijarde dolara u reforme pravosuđa.
Američku borbu protiv korupcije podržava i čuvena "američka crna lista" na kojoj su navedeni političari iz Sjeverne Makedonije, poput bivšeg premijera Nikole Gruevskog, bivšeg direktora Uprave za bezbjednost i kontraobavještajne poslove Saša Mijalkova, bivšeg zamjenika vicepremijera Artana Grubija i njegovog partijskog kolege, bivšeg gradonačelnika Struge Ramiza Merka. Politički lideri iz regiona su takođe godinama na toj listi.
Ružin dodaje da se od makedonskih vlasti očekuje da pojačaju borbu protiv korupcije.
- Pojačana borba protiv korupcije ne odnosi se samo na otkrivenim koruptivne slučajeve, već prije svega na pravosudni sistem. Time postoji jedna vrsta sinergije između onoga što Evropska unija odavno ističe kao problem i onoga što se sada naglašava u spoljnoj politici SAD- kaže bivši diplomata.
Stav Kongresa je da SAD treba da sarađuju sa saveznicima i partnerima koji su posvećeni jačanju vladavine prava, diverzifikaciji izvora energije, demokratskim i ekonomskim reformama i smanjenju siromaštva.
Ti segmenti treba da podstaknu jačanje poslovnih veza i investicija između SAD i saveznika i partnera na Zapadnom Balkanu, a time i da prošire američku podršku naporima za regionalnu integraciju u regionu.
Sjeverna Makedonija ove godine obilježava 30 godina bilateralnih odnosa sa SAD. Ona je prva zemlja na Zapadnom Balkanu koja je pokrenula Strateški dijalog s američkom vladom SAD. Iz šireg regiona, to su već učinile Slovenija i Hrvatska. Odbrana, vladavina prava, kultura, trgovina su deo tema u Strateškom dijalogu sa SAD.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

RSE: Američki Kongres drži Zapadni Balkan u fokusu

Televizije imaju najveću publiku u Crnoj Gori i tu vrstu medija mjesečno prati skoro 95 odsto građana, pokazalo je <a href="https://amu.me/wp-content/uploads/2025/12/AMU-Istrazivanje-javnogmnjenja-o-povjerenju-u-programe-crnogorskih-emitera-decembar-2025.pdf%20">istraživanje koje je za potrebe Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) sproveo IPSOS</a>. Predstavnik IPSOS-a Vladimir Raičević rekao je da je istraživanje sprovedeno od 25. oktobra do 11. novembra, na uzorku od 1.041 ispitanika. - Podaci ukazuju da najveću publiku u Crnoj Gori ima televizija koju mjesečno prati skoro 95 odsto, internet skoro 90 odsto i društvene mreže na mjesečnom nivou prati 82 odsto ukupne populacije - kazao je Raičević. On je rekao da te tri vrste medija imaju najveći dnevni domet, gdje sedam od deset punoljetnih građana prati jedan od ta tri medija. - To je značajno, kada se shvati koliko se to promijenilo unazad desetak godina. Mi smo danas izloženi svakom mediju, čak u isto vrijeme, pa često u kući imate uključen televizor, na internetu ste i društvenim mrežama - naveo je Raičević. Kako je rekao, televizija kao dominantan medij raspolaže najmasovnijom publikom i skoro tri četvrtine populacije prati na dnevnom nivou televizijske programe, a svega šest odsto skoro nikada ne prati televiziju. - Dominantno ovi koji ne prate su mlađi, a koji svakodnevno prate su dominantno stariji - preko 60 godina - rekao je Raičević i dodao da struktura gledalaca televizije nije ništa drugačija u odnosu na region i svijet. On je kazao da, prema podacima, radio koji su često zaboravljali i istraživači i oglašivači, i dalje pokazuje da je aktuelan i više od jedne trećine punoljetne populacije svakodnevno prati taj medij. - Radio danas postaje medij mlade generacije. Nekad je bio vezan za stariju populaciju - dodao je Raičević. <h2>Štampa</h2> Kako je rekao, štampani mediji su u značajnoj mjeri u problemu i već godinu u padu u dnevnom i mjesečnom dometu. - Trenutno skoro 60 odsto punoljetne populacije ne prati taj kanal komunikacije i dnevni domet štampe je tek oko šest odsto. To je u poređenju sa periodom prije 15-ak godina velika razlika - naveo je Raičević, dodajući da se to promijenilo kada su svi krenuli sa digitalnim izdanjima. On je rekao da štampana izdanja i ostale magazine ne prati 60 odsto populacije. Govoreći o internetu, Raičević je rekao da se internet više puta dnevno jako često koristi i više od tri četvrtine crnogorske populacije dnevno prati neke sadržaje na internetu. - Ukupan procenat korisnika interneta je skoro 90 odsto, što jasno ilustruje snagu tog izvora - istakao je Raičević. On je kazao da su pokušali da saznaju da li postoji razlika između internet stranica i aplikacija domaćih medija i drugih medija na našem jeziku. - Digitalna izdanja domaćih dnevnih novina i magazina su postali dominantan oblik konzumacije medija svuda u svijetu, pa i kod nas. Četiri od deset punoljetnih crnogorskih građana konzumira tu vrstu medija na dnevnom nivou i 30 odsto javnosti koristi tu vrstu medija nedjeljno - rekao je Raičević i dodao da to jasno ukazuje šta se desilo štampanim izdanjima. On je rekao da je kod internet stranica domaćih televizija i radija nešto manji domet u odnosu na slične platforme dnevnih novina i na dnevnom nivou njih prati skoro trećina crnogorske populacije. Raičević je rekao da inostrana digitalna izdanja na našem jeziku nešto manje od trećine javnosti prati na dnevnom nivou. On je kazao da je istraživanje pokazalo da sedam od deset punoljetnih građana koristi digitalne medije kao izvor. Istaživanje je pokazalo da su podkasti već prodrli u crnogorsku publiku i, kako je rekao Raičević, nešto manje od 60 odsto punoljetne populacije prati tu vrstu medija. - To ukazuje na našu spremnost da se brzo adaptiramo, kao konzumenti i kao proizvođači tog medijskog sadržaja - kazao je Raičević. <h2>Društvene mreže</h2> On je naveo da su, prema rezultatima istraživanja, društvene mreže jedan od tri najpraćenija izvora medijskog sadržaja u Crnoj Gori i da imaju publiku od skoro tri četvrtine populacije. - Izloženost društvenim mrežama i informacijama sa društvenih mreža je ogromna - naglasio je Raičević. On je kazao da je istraživanje pokazalo visok nivo zainteresovanosti za informativne sadržaje, pa tri četvrtine punoljetnih građana ima neki nivo zainteresovanosti za te sadržaje. - Kao glavni izvor informisanja i dalje je televizija sa 83 odsto, slijede društvene mreže sa 45 odsto, internet pretraživači 41, internet stranice ili aplikacije domaćih dnevnih novina i magazina 30 odsto, a radio 23 odsto - naveo je Raičević. On je rekao da je to što su za skoro polovinu građana društvene mreže glavni izvor informisanja opasnost po društvo, ali i medije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223121236_dfc6aa889e630c62d63698c02a6dd263cdccce922fd9f30dcc942e1e289fbf82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251223121236_dfc6aa889e630c62d63698c02a6dd263cdccce922fd9f30dcc942e1e289fbf82" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Sa predstavljanja istraživanja"><figcaption>Sa predstavljanja istraživanja(Photo: AMU)</figcaption></figure>  Raičević je rekao da je prema istraživanju najviši stepen zainteresovanosti građana za vijesti i informacije iz lokalnog okruženja, a slijede vijesti iz svijeta, o zdravlju, politici, ekonomiji. Kako je naveo, na pitanje zašto prate informativni sadržaj, najviše građana kaže zato što žele da se osjećaju informisanim i da imaju o čemu da pričaju sa prijateljima. - Ono što prizvode mediji je dio svakodnevice. Proizvodite sadržaj o kom mi pričamo, ne samo da se time bavimo u slobodno vrijeme, nego da i to vrijeme potrošimo komentarišući šta smo danas saznali ili pročitali - rekao je Raičević. On je istakao da je fenomen izbjegavanja vijesti formiran i među crnogorskom publikom, pa prema istraživanju više od 20 odsto crnogorske publike vrlo često izbjegava informativne sadržaje. - Treba se zapitati zašto je to tako, iako je to globalni trend. To znači da smo preuzeli matricu koja se dešava i vani, pa smo možda postali dosadni, neatraktivni - rekao je Raičević. Prema istraživanju, kao motive za izbjegavanje sadržaja ispitanici navode previše politike u vijestima, previše ratova i patnji, uglavnom negativne i pesimistične vijesti koje utiču na raspoloženje. - Prije 15-ak godina u sličnom istraživanju je zaključak bio da je sve crno-bijelo, a danas smo na ivici da bude sve crno, nemamo mnogo „bijelih“ vijesti, nijesam siguran da je to pravi put - naveo je Raičević. <h2>TV i portali</h2> On je rekao da, kada je televizija kao izvor u pitanju, među crnogorskom publikom dominiraju Televizija Vijesti i prvi kanal Televizije Crne Gore (TVCG), a slijede zatim Prva, Nova M, TVCG 2, programi lokalnih javnih emitera, pa ostale televizije sa nacionalnom ili kablovskom pokrivenošću. - Kao glavni izvor informativnih sadržaja nedvosmisleni lider je Televizija Vijesti, koju više od 40 odsto građana smatra primarnim izvorom informisanja, zatim TVCG 1 sa skoro 30 odsto, a slijede Nova M, Prva, TV E, lokalni javni emiteri - naveo je Raičević. On je kazao da najveći dio javnosti ocjenjuje da se može vjerovati u informativne sadržaje koji se emituju u domaćim televizijskim programa. Za dio crnogorske medijske javnosti koji se informiše preko digitalnih izdanja medijskih kuća, važni izvori informisanja su Vijesti, CDM, koje prati između 60 i 80 odsto tog segmenta publike, a slijede portal Analitika, Mondo, Antena M, RTCG i ostali portali. - Kao glavni izvor informisanja među digitalnim izdanjima medija dominantan izvor su Vijesti, CDM, Dan, RTCG, portal Analitika - rekao je Raičević. Prema istraživanju, kako je naveo Raičević, od dijela publike koji koristi digitalna izdanja domaćih medija, preko 80 odsto kaže da im se može vjerovati. Raičević je rekao da je istraživanje pokazalo da se tim digitalnim platformama najviše pristupa preko telefona, a slijede pametni televizori, pa tek onda računari. Istraživanje je pokazali da je nešto više od trećine publike kazalo da koristi društvene mreže kao izvor informisanja, a dominantno Facebook, dok slijede Instagram, Viber i YouTube. <h2>Povjerenje</h2> Govoreći o povjerenju, Raičević je rekao da 47 odsto ima visok nivo povjerenja u informacije plasirane preko televizije, dok svi ostali mediji ostvaruju daleko manji nivo povjerenja. On je rekao da javnost najveće rezerve iskazuje prema društvenim mrežama, za koje isto tako kažu da su im glavni izvor informisanja. Raičević je, govoreći o dijelu istraživanja o objektivnosti, nezavisnosti i profesionalizmu medija, rekao da značajan broj građana procjenjuje da mediji nijesu nezavisni od političkog i ekonomskog uticaja u izvještavanju. - Medijski pluralizam se ocjenjuje pozitivno, uz ocjenu da i dalje nedostaje objektivnost i nepristrasnost u izvještavanju - rekao je Raičević. <h2>Fake news</h2> On je dodao da, prema rezultatima istraživanja, 48 ispitanika nije saglasno da je izvještavanje medija većinom nezavisno od političkog i državnog uticaja. Govoreći o lažnim vijestima, Raičević je rekao da se skoro polovina populacije često pita šta je istinito, a šta lažno. - Tek 15 odsto vjeruje neupitno u istinitost sadržaja koji dobije od svog medija. To govori da smo uspjeli u namjeri da stalno postavljamo pitanje da li je tačno. Mediji koji su kredibilni moraju da imaju visok nivo povjerenja i ne smije biti dileme da li je lažno ili nije, a konzumenti kažu nijesu sigurni da je tačno - kazao je Raičević. Kako je naveo, skoro dvije trećine ispitanika je skoro primijetilo neku lažnu vijesti u crnogorskom medijskom prostoru, a većinu na društvenim mrežama. Raičević je istakao da je, prema istraživanju, skoro trećina populacije zabrinuta zbog pojave lažnih vijesti. - Lažne vijesti su zamka koju ne shvatamo na najbolji način. Povjerenje je u direktnoj vezi sa lažnim vijestima. Sa jednom lažnom viješću može se gubiti povjerenje - naglasio je Raičević. On je rekao da su posljedice po medije velike, ali po društvo daleko veće i mnogo opasnije. <h2>Razlika između gledanosti i povjerenja</h2> Direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) Sunčica Bakić rekla je da savremeni medijski ambijent zahtijeva praćenje ponašanja publike i da različiti aspekti mjerenja odnosa publike prema medijskim sadržajima daju cjelovitu sliku o ulozi medija u društvu. Ona je ukazala na razliku između gledanosti i povjerenja, navodeći da gledanost govori koliko je neki medij ili neka vrsta sadržaja praćena, ali ne kako publika taj sadržaj vrednuje. - Povjerenje pokazuje koliko građani određene izvore doživljavaju kao tačne i pouzdane - dodala je Bakić. Kako je rekla, iako AMU prema zakonu ima obavezu da jednom godišnje objavi istraživanje povjerenja u medije, istraživanje koje je predstavljeno danas je dio i šire odgovornosti Agencije da javnosti obezbijedi pouzdane i uporedive podatke. Bakić je istakla da je povjerenje u medije važno, ne samo sa aspekta pojedinačnih medijskih usluga, već i sa aspekta grupa medija i vrsta komunikacije. - Imajući u vidu specifičan društveni i politički kontekst Crne Gore, važno je pratiti koje vrste medijskog sadržaja i komunikacije građani doživljavaju kao najkredibilnije -rekla je Bakić. Ona je dodala da im je veoma važno da isprate koliko urednički kontekst ima uticaj na izgradnju tog povjerenja i da li i dalje profesionalni standardi, transparentnost i jasnost uređivačkih politika imaju uticaja na percepciju konzumenata u odnosu na medijske sadržaje. Bakić je dodala da su danas predstavljeni podaci značajni za donošenje odluka, kako u regulatornom, tako i u medijskom i tržišnom smislu. - Pouzdani podaci o povjerenju i gledanosti predstavljaju osnov za odgovorno planiranje, unapređenje kvaliteta medijskih sadržaja i jačanje povjerenja javnosti u medijski sistem - zaključila je Bakić.

Televizije u Crnoj Gori imaju najveću publiku, radio postaje medij mlade generacije, štampa u problemu...

Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ iz Nikšića, odgovorila je na reagovanje Danice Nikolić povodom dodjele nagrade koja nosi ime njenog oca, pjesnika Vitomira Vita Nikolića.
Podsjetimo, Nikolić je optužila „četnike iz nikšićke vlasti“ da dodjelom nagrade koja nosi ime njenoga oca žele da „operu svoje svakodnevne fašističke i četničke ispade“.&nbsp;
Iz Književne zajednice „Vladimir Mijušković“ su istakli da nagradu „Vitomir Vito Nikolić“ „nije ustanovila niti je dodjeljuje Opština Nikšić“, već da udruženje samostalno formira Žiri koja bira dobitnika. Napominju da je nagrada ustanovljena još 1995, ali da tokom više godina iz „objektivnih razloga“ nije dodjeljivana te da ju je do sada dobilo 10 istaknutih crnogorskih stvaralaca.
- Nagrada je definisana i Statutom i Pravilnikom o dodjeli nagrada i priznanja Književne zajednice, u kojem jasno stoji da se dodjeljuje za liriku crnogorskom autoru. Što se tiče sastava Žirija, on je uvijek bio nepoznat široj javnosti, sve do objavljivanja odluke o dobitniku nagrade, kako bi se izbjegao bilo kakav pritisak i uticaj na rad Žirija. Uvjeravamo Vas da je Žiri kompetentan, kao i svaki put dosad, i da se veoma vodi računa da ova prestižna nagrada ode u prave ruke. Takođe, kako ovo nije državna nagrada, sastav Žirija se ne objavljuje unaprijed. U reagovanju ste pomenuli kako je konkurs Književne zajednice „izmišljen“ i skoro pa „tajan“, što isto nije tačno. Svaki naš konkurs objavljen je u medijima, pa tako i ovaj, koji su crnogorski mediji objavili 16. novembra 2025. godine. Dalje, u vezi dobitnika nagrade Žiri još nije donio odluku, pa njegovo ime nije sakriveno, kako kažete, nego će Žiri zasijedati 23. decembra i objaviti odluku ko je dobitnik nagrade. Za sve ove godine koliko nagrada nije dodjeljivana nijeste se zapitali zašto se ne dodjeljuje, kontaktirali nekoga u Književnoj zajednici „Vladimir Mijušković“, ponudili pomoć- navodi se u odgovoru.&nbsp;
Kažu kako im je žao što Nikolić kao kćerka pjesnika koji je bio njihov član i prvi dobitnik nagrade „Zaloga“ dovodi Književnu zajednicu „Vladimir Mijušković“ u kontekst bilo koje politike.&nbsp;
- Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ nikada nije radila tajno, nijesmo nikakva podmukla antidržavna organizacija, naprotiv! Ono što smo uradili za 58 godina postojanja ostaje kao kulturno dobro Crne Gore i Nikšića. Da ništa nijesmo uradili osim pokretanja znamenitih „Nikšićkih književnih susreta“ i objavili preko 650 naslova, bilo bi dovoljno, s obzirom na to da smo do skoro bili i bez prostora za rad. Tokom više od pola vijeka postojanja trudili smo se da se ne uprljamo politikom. U Zajednici koja broji preko 30 članova svih generacija ima različitih mišljenja o aktuelnim zbivanjima, što bi valjda trebalo da bude normalno, ali Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ nije i neće nikad biti sredstvo za dnevnopolitička prepucavanja ni „ovih“ ni „onih“.Tokom svih ovih godina nikad nam se nije desilo da nam se lokalna vlast u Nikšiću miješa u donošenje odluka oko književnih nagrada, pa nije ni ova aktuelna. A pamtimo svačiju pomoć i podršku. Od ustanovljenja nagrade 1995. godine, koje je podržala porodica Nikolić, do danas, nikada niko nije reagovao na ovaj način, niti je osporavao naše pravo da dodijelimo nagradu koju smo ustanovili i koju iz objektivnih razloga nijesmo dodjeljivali duže vrijeme, tako da ovo nije nikakvo „obnavljanje“ ili ponovno ustanovljenje nagrade „Vito Nikolić“ iza kojeg stoje neke skrivene namjere“- ističe se u odgovoru.
Podsjećaju da su dosadašnji dobitnici ove nagrade: Dušan Govedarica, Dragomir Brajković, Đoko Mijanović, Vukman Otašević, Miodrag Tripković, Milo Kralj, Zoran Kostić, Spasoje Bajović, Pavle Goranović i Mladen Lompar.
- Na kraju, vjerujemo da Vam je jasnija naša uloga u dodjeli nagrade „Vitomir Vito Nikolić“, da nijesmo ničiji eksponenti, da ne koristimo i ne zloupotrebljavamo ime i djelo Vašeg oca, jer misija Književne zajednice „Vladimir Mijušković“ nije revizionistička i dnevnopolitička, već razvoj i afirmacija crnogorske književnosti, kojoj svakako pripada i Vito Nikolić. Želimo Vam sve najbolje i povodom ovoga se Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ više neće oglašavati- zaključuje se u odgovoru Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.9316%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnikolic-necete-ime-i-djelo-mog-oca-zloupotebljavati-za-vase-revizionisticke-ciljeve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ odgovorila Nikolić: Vlast u Nikšiću nikada nam se nije miješala u dodjeljivanje nagrada

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) donijelo je niz mjera u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha u Pljevljima.
U resoru Damjana Ćulafića uvjeravaju da su preduzeli sve mjere iz svoje nadležnosti nakon što su hitna mjerenja emisija u Termoelektrani Pljevlja pokazala značajna prekoračenja azotnih oksida i sumpor-dioksida. 
Ministarstvo je naložilo aktiviranje postrojenja za odsumporavanje i redukciju gasova, zatvaranje kotlarnice u Skerlićevoj ulici i preporučilo lokalnoj samoupravi kontrolu individualnih ložišta.
- Na osnovu izvještaja Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI), kojim je utvrđeno da su hitna emisijska mjerenja na postrojenju Termoelektrane Pljevlja pokazala prekoračenja graničnih vrijednosti ukupnih azotnih oksida izraženih kroz azot dioksid (473,8 mg/m3) i sumpor-dioksida (3249 mg/m3), ekološki inspektor je dana 22.12.2025. godine donio rješenje kojim se subjektu nadzora nalaže da postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova i postrojenja za redukciju azotnih oksida u dimnim gasovima stavi u funkciju, sa rokom izvršenja od 30 dana od dana prijema rješenja - navodi se u saopštenju MERS-a.
Nakon prijave Agencije za zaštitu životne sredine o povećanim koncentracijama sumpor-dioksida u Pljevljima, 14. decembra izvršen je vanredni inspekcijski nadzor, tokom kojeg je konstatovano da sistem za automatsko mjerenje emisija (AMS) na dimnjaku TE Pljevlja nije bio u funkciji.
- Tim povodom je usmenim rješenjem naloženo da se sistem hitno dovede u funkcionalno stanje (što je, u međuvremenu, učinjeno), kao i da se preko ovlašćene stručne institucije sprovedu hitna emisijska mjerenja. Zbog neodržavanja AMS sistema u funkcionalnom stanju, protiv pravnog i odgovornog lica u pravnom licu podnijet je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka - navodi se u saopštenju.
U cilju doprinosa rješavanju situacije u Pljevljima, Ministarstvo je, u okviru svojih nadležnosti, donijelo paket mjera.
Ovaj paket mjera, kako je objašnjeno, obuhvata rješenje o stavljanju postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova i postrojenja za redukciju azotnih oksida u dimnim gasovima u funkciju, sa rokom izvršenja od 30 dana od dana prijema rješenja; nalog za sprovođenje svih mjera utvrđenih Elaboratom o procjeni uticaja na životnu sredinu za ekološku rekonstrukciju TE „Pljevlja“; rješenje o zatvaranju kotlarnice u Skerlićevoj ulici koje će ostati na snazi sve dokle emisije gasova budu preko dozvoljenog nivoa; preporuku lokalnoj samoupravi Opštini Pljevlja da, u skladu sa nadležnostima, komunalna inspekcija izvrši hitnu kontrolu individualnih ložišta i postrojenja snage manje od 1 MW.
Ministarstvo naglašava da problem zagađenja vazduha u Pljevljima ima višestruke uzroke (među koje treba uračunavati i geografski položaj, klimatske odlike i promjene, vremenske prilike, ali, naravno, i već poznate uticaje koji su plod djelovanja čovjeka) i da njegovo rješavanje zahtijeva koordinisano djelovanje više institucija, uključujući druge nadležne resore, lokalnu samoupravu i same zagađivače.
- MERS je u potpunosti iskoristio sve mehanizme i ovlašćenja iz svoje nadležnosti i nastaviće da, u saradnji sa ostalim institucijama, preduzima dodatne aktivnosti u cilju unapređenja kvaliteta vazduha i zaštite zdravlja građana Pljevalja - zaključeno je u saopštenju.

MERS donio paket mjera za poboljšanje vazduha u Pljevljima, kotlarnica zatvorena sve dok emisije gasova budu preko dozvoljenog nivoa

Glavni spoljnopolitički savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, Jurij Ušakov, kazao je da do sada niko nije ozbiljno raspravljao o inicijativi Kijeva za trilateralnim pregovoima, tvrdeći da se ona čak ni ne priprema, ali da je ruski predjsednik spreman za razgovor sa francuskim kolegom.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je da su Sjedinjene Američke Države predložile trilateralne pregovore Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, najavljujući pritom i mogućnost učešća Evropljana u takvim pregovorima.&nbsp;
Posljednji direktni ukrajinsko-ruski pregovori održani su u Istanbulu prije šest mjeseci. Zelenski je podržao takav prijedlog. Kremlj je, očekivano, po ko zna koji put odbio prijedlog direktnih razgovora sa Zelenskim.&nbsp;
Iako Zelenski kaže da je riječ o inicijativi Vašingtona, u Moskvi tvrde da je u pitanju prijedlog Ukrajinaca. Glavni vanjskopolitički savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, Jurij Ušakov, kaže da do sada niko nije ozbiljno raspravljao o inicijativi Kijeva, tvrdeći da se ona čak ni ne priprema. Ruska strana takođe odbacuje bilo kakve razgovore u prisustvu Evropljana, iako su predstavnici tri evropske države — Njemačke, Francuske i Britanije — već učestvovali u pregovorima na Floridi, ali sa Ukrajincima i Amerikancima. Iako je Rusija ta koja je pokrenula invaziju na Ukrajinu i koja tu invaziju ne želi da okonča, u Kremlju Evropljane nazivaju „ratnim huškačima“, pokušavajući da evropske lidere prikažu kao najodgovornije za to što rat i dalje traje, iako je odluka o ratu i miru isključivo u Putinovim rukama. Ušakov pritom naglašava da promjene za koje su Evropljani i Ukrajinci odgovorni u američkim prijedlozima za okončanje rata ne povećavaju izglede za mir.
Inače, Amerikanci su puni hvale za razgovore koje sa ruskom i ukrajinskom stranom vode Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Trampov zet Džered Kušner, iako su pregovori već mjesecima u slijepoj ulici, i to isključivo zbog ruskog odbijanja svih mirovnih prijedloga, dok američka strana pokušava da primora Ukrajince na što veće ustupke. I Sjedinjene Američke Države i Ukrajinci opisuju američko-ukrajinske razgovore na Floridi kao „produktivne“ i „konstruktivne“, a Vitkof nakon razgovora s Putinovim izaslanikom Kirilom Dmitrijevim takođe tvrdi da Rusija ostaje „u potpunosti posvećena postizanju mira u Ukrajini“. Ta izjava ponovo svjedoči o nedovoljnoj kapacitiranosti i nerazumijevanju ruske pregovaračke taktike, i to ne samo Vitkofa lično, već i kruga ključnih ljudi oko Donalda Trampa u administraciji, koji ne shvataju da Rusija ne pregovara da bi okončala rat, već isključivo da bi odugovlačila i u tom odugovlačenju razbila koaliciju koja pomaže Ukrajini i tako došla do svog stvarnog cilja — kapitulacije Ukrajine.
I dok ne želi da razgovara sa Zelenskim, Putin je, kako je saopštio portparol Kremlja Dmitrij Peskov, izrazio spremnost za razgovore s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, koji je nakon evropskog samita u Briselu u petak izjavio da bi bilo korisno da Evropa i Ukrajina ponovo razgovaraju s Putinom kako bi se mogle direktno uključiti u pregovore, umjesto da te pregovore same vode Sjedinjene Američke Države. Makronov kabinet odmah je pozdravio Putinovu spremnost da se sastane s Makronom, iako još nije jasno kada će do susreta doći.&nbsp;
- Pozdravljamo činjenicu da je Kremlj javno pristao na ovu inicijativu. U narednim danima odlučićemo kako je najbolje dalje postupiti- poručeno je iz Pariza.
Makron i Putin razgovarali su telefonom 1. jula, prvi put nakon tri godine. Makron je bio među posljednjima koji su u Moskvi, uoči pokretanja sveobuhvatne invazije prije četiri godine, bezuspješno pokušavali da Putina ubijede da odustane od rata. Zašto Putin ne želi da razgovara sa Zelenskim, dok mu je razgovor s Makronom prihvatljiv? Putinov cilj je uništenje ukrajinske države i njenog suvereniteta, a Zelenski je simbol te države. Zbog toga Putin konstantno pokušava da delegitimizuje Zelenskog, tvrdeći da ukrajinski predsjednik nema mandat i da Ukrajinci moraju na izbore — što je prihvatio i Donald Tramp — pa Zelenski po toj logici ne može biti legitiman sagovornik. Kada bi razgovarao sa Zelenskim, Putin bi priznao da Ukrajina i dalje funkcioniše kao suverena država, a time i sopstveni poraz. S druge strane, razgovor s Makronom mu je prihvatljiv jer se i u tom slučaju radi o razgovoru o Ukrajini bez Ukrajine, iako Makron uvjerava da će se svi razgovori voditi „u potpunoj transparentnosti“ prema ukrajinskom predsjedniku i evropskim liderima. Putin želi da Ukrajinu prikaže isključivo kao marionetu Zapada, a ne kao suverenu državu s vlastitom političkom voljom. Zbog toga Peskov kaže da se, ukoliko postoji obostrana politička volja, na razgovore Putina i Makrona može gledati samo pozitivno.
Peskov je takođe poručio da američke obavještajne službe griješe ukoliko vjeruju da Putin želi da zauzme cijelu Ukrajinu i djelove Evrope koji su nekada bili dio Sovjetskog Saveza. Tu informaciju je ovih dana objavila agencija Rojters, pozivajući se na čak šest neimenovanih izvora, prema kojima Putin nije odustao od namjere da osvoji cijelu Ukrajinu i obnovi sovjetski imperijalni prostor. Takvi zaključci američkih obavještajaca u oštroj su suprotnosti s tvrdnjama predsjednika Donalda Trampa, koji je uvjeren da Putin iskreno želi kraj rata, zbog čega je takve navode demantovala i direktorica američke obavještajne zajednice Talsi Gabard, koju brojni kritičari često optužuju za naklonost Kremlju.
Međutim, ruske tvrdnje treba uzeti s rezervom. Nesporno je da Putin u februaru 2022. godine nije poslao svoju vojsku ka Kijevu samo zbog Donbasa, tim prije što se ruska invazija na Ukrajinu fokusirala na osvajanje Donbasa tek nakon neuspjeha u zauzimanju Kijeva. Osim toga, u Kremlju se konstantno naglašava da rat neće biti završen dok Rusija ne ostvari svoje ciljeve u Ukrajini, a među tim ciljevima su i „demilitarizacija“ i „denacifikacija“ Ukrajine, odnosno promjena vlasti u Kijevu i pretvaranje Ukrajine u vazalnu državu. Iako Kremlj taj cilj u ovom trenutku nije u stanju da ostvari vojnim putem, to ne znači da to neće pokušati u budućnosti, naročito u slučaju prethodne „demilitarizacije“ Ukrajine, što od Ukrajinaca zahtijevaju i Sjedinjene Američke Države.

Bez Kijeva za stolom: Putinova strategija odugovlačenja mirovnih pregovora

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke Slobodanke Krgović, koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp; Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje. – Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović. Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  – Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona. Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje. – Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona. Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari: - &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja, - &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO, - sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan. Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

Nećete ime i djelo Vitomira Nikolića zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve, nećete praviti nove bećirovske skandale po Crnoj Gori. Ostavićete moga oca, njegovo ime i djelo na miru zauvijek - poručila je kćerka pjesnika Danica Nikolić u reagovanju povodm dodjelu nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
Kako ističe, četnici iz nikšićke vlasti opet tajno i podmuklo, kao što samo oni umiju, pokušavaju da prisvoje Vitomira Nikolića - ovog puta dodjelom nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
- Izmislili su konkurs Književne zajednice "Vladimir Mijušković", skriven od najvećeg dijela javnosti, kao što su sakrili sastav žirija i dobitnika "nagrade". Ništa vi nećete dodjeljivati sa imenom Vitomira Nikolića. Ne može - poručila je Nikolić.&nbsp;
Dodaje da su se sjetili samo zato što im ime i djelo Vitomira Nikolića trebaju da operu svoje svakodnevne fašističke i četničke ispade, te da njega prikažu kao "svoga".
- Da izlažirate njegovu biografiju kao što ste bezbroj puta pokušali i dalje pokušavate, da prećutite "Noć sa Dubrovnikom" kao da se nikad nije desila, da poništite njegov antiratni angažman i antifašističku tradiciju čitave jedne porodice, da "dokažete" da nije bio Crnogorac i crnogorski pjesnik, da ga uprljate svim onim što svakodnevno radite na razgradnji države, izazivanju međunacionalne i međuvjerske mržnje... Ne može. Prije svega ne može jer ste Vitomir Nikolić i vi, bando izdajnička, dvije galaksije koje se ni za milijardu godina neće dodirnuti. Vaši ideološki preci su od njega napravili ratno siroče i ne postoji način da njegovo ime bude u istom korpusu sa vama - ističe Nikolić.&nbsp;
Ne može, kako dodaje, zato što su opet pokušali da mimo konsultacije sa mjom kao jedinim nosiocem autorskih prava na djela Vitomira Nikolića, a samim tim i nosiocem prava na poštovanje djela i moralnih prava (Zakon o autorskom i srodnim pravima), zloupotrijebe njegovo ime i djelo za svoje prljave ideološke rabote.&nbsp;
- Niti ste me obavijestili o konkursu i o dodjeli nagrade, niti pitali za dozvolu, niti na bilo koji način pokušali (svakako ne biste uspjeli) da me uključite u rad nepoznatog žirija, komisije ili čega već. Sram vas bilo. Da je živ, prezirao bi vas jednako kao što je prezirao vašeg idola Rista Radovića i mijenjao bi program na televiziji kada se pojavite. Gonio bi vas za svaku laž i krivotvorenje njegove biografije koje ste pokušali da plasirate. Došao bi lično da vam pljune na konkurs i nagradu, taman da na nju stavite njegovu sliku u prirodnoj veličini - naglasila je Nikolić.&nbsp;
A pošto on ne može da dođe jer, kako navodi, leži mrtav dobrano zahvaljujući tome što su njihovi "ratni drugovi" razarali njegov rodni Mostar, voljeno Sarajevo i gospodin Grad Dubrovnik, doći će ona.&nbsp;
- Da vidim šta ćete da uradite. Vidimo se u petak u Nikšiću - poručila je Nikolić..

Nikolić: Nećete ime i djelo mog oca zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve

Bivšem ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutinu Simoviću određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu.
On je uhapšen jutros po nalogu SDT-a.
Njegov branilac, advokat Miroslav Adžić, za Portal ETV je kazao da se Simoviću na teret stavlja zloupotreba službenog položaja, odnosno da je u periodu od 2017. do 2020. godine kao ministar poljoprivrede zloupotrijebio pravo na reprezentaciju.
- Na teret mu se stavlja da je u roku od tri godine u desetak slučajeva zloupotrijebio pravo na reprezentaciju u ukupnom iznosu od oko 5.000 eura, te da je riječ o vise računa u iznosu od &nbsp;100 do oko 500 eura - rekao je Adžić.&nbsp;
Simović je, dodaje advokat, tokom saslusanja pred specijalnom tužiocem Sinisom Milićem iznio svoju odbranu i detaljno objasnio sve čega se mogao sjetiti iz tog perioda, a vezano za krivično djelo koje mu se stavlja na teret.&nbsp;
Advokat Adžić na kraju je dodao da za sada nije poznato da li će tužilac Milić zatražiti od Višeg suda da se Simoviću odredi pritvor.

Simoviću zadržavanje do 72 sata: SDT ga tereti za zloupotrebu "tešku" 5.000 eura

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.
To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.
Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.
Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.
Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".
Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.
Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.
U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.
Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.

Tag: americki-kongres

RSE: Američki Kongres drži Zapadni Balkan u fokusu

Televizije u Crnoj Gori imaju najveću publiku, radio postaje medij mlade generacije, štampa u problemu...

Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ odgovorila Nikolić: Vlast u Nikšiću nikada nam se nije miješala u dodjeljivanje nagrada

MERS donio paket mjera za poboljšanje vazduha u Pljevljima, kotlarnica zatvorena sve dok emisije gasova budu preko dozvoljenog nivoa

Bez Kijeva za stolom: Putinova strategija odugovlačenja mirovnih pregovora

PRATITE TVe UŽIVO