Ministarskim sastankom Američko-jadranske povelje (A5), održanom danas u Tirani, završeno je jednogodišnje predsjedavanje Albanije tom regionalnom inicijativom.
Crnu Goru je na sastanku predstavljala Milena Kalezić, v.d. generalne direktorice za NATO i politiku bezbjednosti u Ministarstvu vanjskih poslova.&nbsp;
Tokom dvije radne sesije učesnici su diskutovali o aktuelnim bezbjednosnim i političkim izazovima, sa akcentom na buduće modalitete razvoja regionalne saradnje zemalja članica i posmatrača A5 u domenu suprotstavljanja hibridnim prijetnjama u regionu, kao i dostignuća i perspektivu ove inicijative.&nbsp;
U okviru prve sesije, razmatrani su mogući zajednički odgovori na trenutne bezbjednosne prijetnje, s ciljem jačanja regionalne otpornosti, posebno nakon rata u Ukrajini.&nbsp;
- Dodatno, učesnici su razgovarali i o potrebi efikasnije koordinacije i komunikacije između A5 zemalja u cilju unaprjeđenja razumijevanja evoluirajućih bezbjednosnih prijetnji u regionu - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
Tokom druge sesije poseban fokus je stavljen na hibridne prijetnje i sajber bezbjednost, imajući u vidu izazove sa kojima se suočava region u ovom pogledu.&nbsp;
Na toj liniji je istaknuto da A5 može poslužiti kao platforma za dalje snaženje regionalne saradnje, kako bi se uspješno odgovorilo na savremene izazove koje dolaze iz svih strateških pravaca.
V. d. generalne direktorice za NATO i politiku bezbjednosti Kalezić ukazala je na značaj Povelje za dalju integraciju regiona, te podsjetila da su „regionalni mehanizmi još više dobili na značaju tokom prethodnih godina, budući da integrišu naše zajedničke napore za adresiranje bezbjednosnih izazova, rješavanje zajedničkih pitanja i promociju naše evropske i evroatlantske perspektive“.
Kalezić je istakla da je od izuzetnog značaja politička i praktična podrška promociji evropskih i evroatlantskih vrijednosti u regionu, posebno u kontekstu perspektive članstva u Evropskoj uniji.&nbsp;
Ukazala je da su hibridne prijetnje izazov koji zahtijeva usvajanje novih strategija u cilju zaštite nacionalne bezbjednosti, te da je A5 važan mehanizam i platforma za koordinaciju zajedničkih odgovora s ciljem jačanja otpornosti Regiona na maligne uticaje trećih strana.&nbsp;
Kalezić je podsjetila da je Crna Gora posvećena ispunjavanju ciljeva iz evroatlantske agende, te da intenzivno radi na zatvaranju pregovaračkih poglavlja, ističući da su članstvo u EU i NATO-u komplementarni procesi koji doprinose trajnoj stabilnosti u regionu.&nbsp;
Kalezić je čestitala Albaniji na uspješnom predsjedavanju inicijativom, te poželjela uspjeh narednoj predsjedavajućoj Bosni i Hercegovini.&nbsp;
Na sastanku je usvojena Zajednička izjava kojom su precizirani budući ciljevi u funkcionisanju ove inicijative i potvrđena posvećenost članica i posmatrača daljem radu u okviru A5 incijative, a sastanku su prisustvovali predstavnici država članica A5 inicijative - Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Sjedinjene Američke Države, kao i država posmatrača - Kosovo, Slovenija i Srbija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

A5 važna platforma za dalje snaženje regionalne saradnje

Ministar odbrane, Dragan Krapović učestvovaće na sastanku ministara odbrane zemalja članica i posmatrača Američko-jadranske povelje (A-5), od 3. do 5. decembra u Tirani, u okviru predsjedavanja Albanije ovom regionalnom inicijativom.
Kako je navedeno u platformi o učešću na ovom događaju, sastanak ministara odbrane biće prilika da se razmotre dosadašnji rezultati saradnje u okviru A5 inicijative, kao i dalje perspektive snaženja Američko-jadranske povelje, u kontekstu izmijenjene bezbjednosne arhitekture.
- Ministri će razmijeniti mišjenja o budućim ciljevima Američko-jadranske povelje, mogućnostima zajedničkog doprinosa širim naporima međunarode zajednice, sa posebnim fokusom na podršku kolektivnim zadacima u okviru Sjevernoatlantske alijanse. Ministri će razgovarati o aktuelnoj političko-bezbjednosnoj situaciji na Zapadnom Balkanu i ukazati na strateški značaj regiona za stabilnost Evrope i cijelog evroatlantskog područja. Imajući u vidu bezbjednosna dešavanja na istočnim granicama Alijanse, kao i na Bliskom istoku, ministri će ukazati na važnost solidarnosti u izazovnim geopolitičkim okolnostima i kao pozitivan primjer uspješne regionalne saradnje i zajedničkog doprinosa kolektivnim naporima, naglasiti upućivanje Mobilnog trening tima (MTT) u Irak, kao podršku u obuci Iračkih snaga bezbjednosti - navedeno je u dokumentu koji je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici.
Na sastanku se očekuje učešće ministara odbrane zemalja članica Američko-jadranske povelje (A-5): Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Sjedinjenih Američkih Država (vodeća nacija), kao i ministara odbrane zemalja posmatrača: Kosova, Srbije i Slovenije (učestvuje po pozivu).
Kako je navedeno u vladinoj platformi, Krapović će u Tirani istaći da je Američko-jadranska povelja, koja je nastala zajedničkim naporima zemalja regiona, prerasla, ne samo u uspješan model regionalne bezbjednosne i odbrambene saradnje, već i u inicijativu koja daje snažan impuls integraciji svih država članica u sistem kolektivne odbrane kakav je NATO savez. 
- Ministar će naglasiti da Ministarstvo odbrane aktivno sprovodi aktivnosti i obaveze koje proizilaze iz članstva u A-5, kao i da ostaje posvećeno daljem razvoju sposobnosti i zajedničkom učešću u međunarodnim misijama i operacijama - ističe se u platformi.
Krapović će govoriti i o prioritetima 44. Vlade Crne Gore, naglašavajući, kako se navodi, posvećenost ubrzanju integracija Crne Gore u EU "i nastavak potpunog usklađivanja sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, imajući u vidu da je sticanje punopravnog članstva u Evropskoj uniji glavni spoljnopolitički prioritet aktuelne Vlade". 
- Takođe, kazaće da Crna Gora ostaje posvećena kredibilnom članstvu u NATO, te da ćemo nastaviti da aktivno dopinosimo jačanju položaja odvraćanja i odbrane, kroz angažman u borbenim grupama NATO isturenih kopnenih snaga u Letoniji i Bugarskoj. Ministar će istaci da će pripadnici Vojske Crne Gore i dalje doprinositi snaženju globalnog mira i stabilnosti učešćem u NATO, EU i UN međunarodnim misijama i operacijama. Dodaće da je Vlada Crne Gore za potrebe odbrane ove godine opredijelila 2,02 odsto BDP-a, te da će više od trećine budžeta za odbranu biti namijenjeno modernizaciji Vojske. Krapović će ukazati na važnost jačanja otpornosti zemalja članica Inicijative. Iako se radi o primarno nacionalnoj odgovornosti, ministar će konstatovati da kontinuirano snaženje regionalne saradnje pozitivno utiče i na ovu oblast, koja se smatra prvom linijom odbrane NATO saveznica - navedeno je u platformi o učešću.
Ministar će, dodaju, istaći i da je Američko-jadranska povelja (A-5) uspješan projekat regionalne bezbjednosne saradnje, te da je Crna Gora kao NATO članica snažno posvećena promociji evroatlantskih vrijednosti, zbog čega će na svim nivoima podržati sprovođenje politike „otvorenih vrata" Alijanse.
- Krapović ce naglasiti da udruženo djelovanje i intenzivna regionalna saradnja snažno doprinose stabilnosti u regionu Zapadnog Balkana, kao i da integrisanim djelovanjem u okviru regionalnih inicijativa, potvrđujemo političku zrelost i posvećenost našeg regiona jačanju globalne stabilnosti i bezbjednosti - zaključuje se u platformi.
Pored Krapovića, u crnogorskoj delegaciji u Tirani biće Radmila Perović, v.d. generalne direktorice Direktorata za politiku odbrane, Želimir Pojužina, šef Kabineta ministra odbrane i Đina Kontić, visa savjetnica u Direkciji za međunarodnu saradnju. 
T.K.

Krapović u Tirani uvjerava da država sprovodi obaveze iz članstva u A-5 i obećava posvećenost zajedničkom učešću u međunarodnim misijama

Slučajevi seksualnog zlostavljanja maloljetnica od strane emotivnih partnera njihovih majki, nažalost, nijesu rijetkost u Crnoj Gori. Iako se o tome javno malo govori, takvi monstruozni činovi ostavljaju velike posledice na žrtvu, koje je prate kroz čitav život.
Da situacija bude još tragičnija, sudeći prema ispovijestima djevojčica koje su doživjele silovanje ili nedozvoljene polne radnje od strane očuha, one u nekim slučajevima nemaju glavnu podršku koju bi morale da imaju – od svoje majke. Umjesto toga, maloljetne žrtve duže vremena trpe seksualno zlostavljanje upravo iz straha da im majke neće vjerovati i da će stati na stranu svojih emotivnih partnera.
Viši sudovi i Apelacioni sud Crne Gore u poslednje vrijeme donijeli su brojna rješenja o određivanju i produžavanju pritvora osumnjičenima za vršenje krivičnih djela protiv polne slobode, među kojima su i oni čije žrtve su bile njihove pastorke. U odlukama sudova navedeni su djelovi iskaza tih djevojčica. One su traume koje preživljavaju povjeravale daljim srodnicima, nastavniku ili psihologu škole i drugaricama. "Ne mogu da kažem mami, neće mi vjerovati", "Majka ne zna, uvijek je i za sve na njegovoj strani", "Neće mi vjerovati i šta će onda biti sa mnom? Gdje ću živjeti?", bolna su svjedočenja ovih djevojčica.
Psiholog Radmila Stupar-Đurišić kazala je da pojedinačne slučajeve ne može da komentariše jer su svi podaci koje posjeduje povjerljivi, ali ima poruku za sve djevojčice koje trpe seksualno uznemiravanje.
- &nbsp;Svako dijete ima svog ljekara opšte prakse, ima svoju nastavnicu, ima svog voditelja slučaja u Centru za socijalno ako su roditelji razvedeni. Svi moji podaci su povjerljive prirode i ja nemam komentar, ali imam poruku za svu djecu: Nekada moraš naći snage tamo gdje onaj koji te povređuje misli da nemaš. Moraš reći... Prestaće ako im dokažeš da ti nisi ta osoba koja ćuti. Krik bola i osjećaj sramote pretvori u riječi koje ćeš uputiti svijetu oko sebe: To nije u redu i ja ne želim da mi se ovo dešava - poručila je Stupar-Đurišić.
U jednom slučaju, djevojčica koja je učenica jedne osnovne škole žalila se drugaricama da je očuh seksualno uznemirava, a nakon toga se požalila i razrednom starješini. Ispričala mu je da se dešavalo da se partner njene majke uvuče kod nje u krevet i dodiruje je ispod garderobe. Jednom prilikom to je uradio i dok je bila u krevetu s mlađim bratom. Razrednom starješini je pokazala ožiljke po rukama i rekla da su oni posledica samopovređivanja jer trpi seksualno zlostavljanje od strane očuha. Bez oklijevanja, razredni je učenicu odveo kod direktorice škole i psihologa kako bi prijavio slučaj. Pošto su razgovarale sa djevojčicom, koja je izjavila da nije smjela to da prijavi jer se plašila reakcije svoje majke, one su joj objasnili da ipak mora da joj ispriča šta se dešava. Djevojčica je od psihologa i direktorice škole tražila da oni to kažu njenoj majci, što su one i uradile. Pozvale su majku te djevojčice i prenijele joj njene navode, na šta je ona, kako piše u rješenju suda, neprimjereno reagovala. Rekla je da je njen partner požrtvovan za njenu porodicu. Razredni starješina je u jednom momentu izveo djevojčicu iz kancelarije kako ne bi gledala neprimjerenu reakciju svoje majke.
U drugom slučaju djevojčica se požalila ženi koja joj je dalji srodnik da bi voljela da se sa raspusta nikada ne vrati u stan kod majke. Kada je ta žena počela da je ispituje, djevojčica je prvo odbijala da priča, a zatim je priznala da ju je u više navrata fizički zlostavljao emotivni partner njene majke, koji ju je jednom čak i silovao, ali da to nije smjela da kaže majci jer se plašila da joj neće vjerovati.
Ana Jaredić, koordinatorka servisa podrške Centra za ženska prava, kaže da je seksualno zlostavljanje djece jedno od najtežih iskustava koje dijete može preživjeti, a djeca o tome često ćute.
– Ne zato što nemaju povjerenja u roditelja, već zato što su samookrivljavanje, osjećaj sramote i strah od odmazde česte posljedice traume. Pored toga, djeca su nekada zaštitnički nastrojena prema roditeljima i ne žele da im saopšte nešto za šta vjeruju da bi moglo da im nanese patnju ili izazove emocionalnu reakciju. U slučajevima incesta djeci je posebno teško da govore o onome što im se dešava. Zbog toga, djeca ponekad lakše povjeravaju ono što im se događa osobi izvan porodice – nastavniku, razrednom starješini ili drugom odraslom kojem vjeruju. Škola u tim situacijama ima veoma važnu ulogu: potrebno je da odrasli pažljivo prate promjene u ponašanju, povlačenje, pad u učenju ili znake samopovređivanja, jer takvi signali nikada ne smiju biti zanemareni – kazala je Jaredić za "Dan". 
&nbsp;

Djevojčice ćute o silovanju jer majke štite partnere

Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske održavaju se danas, a biračka mjesta se zatvaraju u 19 sati.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je za učestvovanje na prijevremenim izborima za predsjednika RS ovjerila kandidature Dragana Đokanovića (Savez za novu politiku), Branka Blanuše (SDS- Srpska demokratska stranka), Siniše Karana (Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD – Milorad Dodik), Nikole Lazarevića (Ekološka partija Republike Srpske), kao i nezavisnih kandidata Igora Gaševića i Slavka Dragičevića.
U Centralni birački spisak upisano je ukupno 1.264.364 birača, od toga 20.269 birača koji glasaju putem pošte, te 258 birača koji glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u Minhenu, Berlinu, Beču i Beogradu. Ukupno je formirano 2.211 biračkih mjesta, a na terenu će raditi 139 mobilnih timova. Putem mobilnog tima moći će glasati 4.767 birača.
Centralna izborna komisija BiH akreditirala je 639 posmatrača. Od toga je 515 posmatrača iz nevladinih organizacija, 99 iz međunarodnih organizacija, a 25 iz političkih subjekata.
Procjenjuje se da će troškovi održavanja prijevremenih izbora za predsjednika RS iznositi 6.460.000 KM.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je oduzela mandat predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku poslije pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine. Dodik je osuđen na zatvorsku kaznu od godinu, koju je novčano otkupio, te na šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita.

Danas prijevremeni izbori za predsjednika RS: U birački spisak upisano 1.264.364 birača

Na 1.146 novih parking mjesta u gradu biće uvedena naplata parkiranja, saopštio je Dražen Vidaković, predstavnik Parking servisa, na centralnoj javnoj raspravi o izmijenjenom elaboratu o parking zonama na teritoriji Glavnog grada.
Od toga broja, kako je saopštio Vidaković, 452 se nalaze na opštim, a 694 na posebnim parkiralištima. Parking će se, kako je predviđeno elaboratom, naplaćivati u ulicama 19. decembra, Oktobarske revolucije, crnogorskih serdara i na dva mjesta u Ulici bratstva i jedinstva.
Predstavnik Sekretarijata za saobraćaj Adnan Muratović saopštio je zbog čega su radili izmjene elaborata.
– Polazeći od potreba i zahtjeva građana, a sa ciljem da se omogući nesmetano korišćenje svih raspoloživih mogućnosti parkiranja na teritoriji glavnog grada, pristupili smo izradi izmjena i dopuna elaborata o parking zonama, dozvoljenom vremenu parkiranja, kategorijama motornih vozila koja se mogu parkirati, kao i načinu naplate naknade na opštim i posebnim parkiralištima. Ove izmjene su urađene na osnovu detaljnog ispitivanja i analize stanja, sa namjerom da se dodatno unaprijede usluge parkiranja – saopštio je Muratović.
On dodaje da je jedan od važnih ciljeva izmjena i dopuna elaborata proširenje parking zona u sistemu glavnog grada.
– Na taj način bi građani i privredna društva sa prebivalištem i sjedištem u Podgorici dobili određeni vid zaštite i prioritet u korišćenju parking usluga. Posebno ističemo da će stanari zgrada u kojima se uvodi zona naplate moći da koriste parking kao povlašćeni korisnici, po cijeni od šest eura mjesečno, kako bi se obezbijedila pravedna i dostupna usluga za one koji u tim zonama svakodnevno žive – saoštio je Muratović.

U Podgorici se uvodi naplata na 1.146 novih parking mjesta: Mjesečna karta za stanare šest eura

Član Glavnog odbora DPS-a Elvir Zvrko prije dva dana između ostalog je ocijenio da dok Albanija bilježi najdinamičniji rast u regionu, Crna Gora stagnira bez ikakve strategije razvoja.
Da je crnogorski turizam definitivno u fazi stagnacije, za Antenu M potvrđuje i predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović.
- Ocjena da je ovo jedna od najboljih sezona nije tačna. Može ona biti po parama najbolja, ali nijesam siguran da je i to, jer ako taj novac ne daje efekat u Budžetu, onda smo zalud radili - naglašava Radulović.
Podsjeća da je turizam trenutno vodeća grana privrede.
- Ne znam koliko će to tako biti, ali trenutno je takva situacija da definitivno ovisimo, pa i Budžet ovisi o rezultatima turističkih sezona - ističe Radulović.
Podvlači da je ova godina bila slabija nego prošla.
- Ne znam koja je to metodologija po kojoj su oni računali. Nije mi jasno i dalje, ali ja znam, pošto sam u materiji i pošto se svakodnevno borim sa nedaćama koje su nas zadesile ove godine – da to nije isto. Na primjer, da budem jasniji – sedam i po miliona prije nepune tri godine je bio fond plata u mojoj kompaniji na godišnjem nivou. Do kraja ove godine je 12 i po miliona - navodi Radulović.
To, kako pojašnjava, znači da su za tri godine porasli troškovi rada pet miliona.
- I to će svako reći – super, radnici dobijaju mnogo više para. Na papiru kad gledamo, taj je utisak. Međutim, kad se to prebaci u realni život, oni imaju manje mogućnosti. Sa tim većim parama manje će da kupe, nego što su kupovali sa sedam i po miliona - podvlači Radulović.
Ističe da ga najviše brine to što nigdje nije dostupan podatak koliko je Budžet prihodovao po osnovu PDV-a od turizma.
- Ja mislim da se Budžet nije dobro punio, da može po ciframa da bude nominalno veći nego prošle godine, ali taj novac mnogo manje vrijedi ove, nego što je taj prošle godine. A uzrok svega toga bilo je nesretno rješenje da se PDV na smještaj podigne na 14 odsto, gdje su nama otkinuli tu jednu nogu na kojoj je stajao cijeli turizam, barem kad je kolektivni smještaj u pitanju, a i ostali - izričit je Radulović.
Činjenica je, navodi, da turizam u ovom trenutku stagnira.
- Niko me ne može ubijediti, jer sam iz te materije, iz te problematike, svakoga dana, pa znam šta pričam - naglašava Radulović.
Brine ga, kako ističe, 2026. godina.
- I molim one koji donose odluke da budu jako oprezni i obazrivi, jer smo mi upozoravali na ovo što se sad dešava i što se desilo i prošle godine. Međutim, nije bilo odziva na to i vjerovatno su oni bili ubijeđeni da su oni u pravu. Međutim, vrijeme je dokazalo da nijesu - ukazuje Radulović.
Da se identična situacija ne bi ponovila i naredne godine, Radulović apeluje na nadležne da paze šta rade sa nametima kad je u pitanju privreda.
- Jer svako podizanje bilo kojeg poreza je tektonski poremećaj za ovako tananu ekonomiju kakva je crnogorska. Nama sad treba da se spuštaju cijene, a ne da se podižu. I to da mi spuštamo prvi, ne da me moli država, ili da donosi uredbu i da nas ograničavaju iz hira - navodi Radulović.
To je, kako poručuje, jedini način da nastavimo sa rastom naredne i svih sljedećih godina.
- Jer smo mi ove godine, ne zbog nas, nego što je uveden porez na PDV takav kakav je, morali da podižemo cijene i to je rezultiralo time čime je rezultiralo. Iduće godine, mogli bi da imamo više gostiju, bolji početak i završetak sezone nego ove godine, ali sve zavisi od cijena. Doduše zavisi i od viza, ali to je posebna tema, pa je ne bih otvarao sad - zaključuje Radulović.

Radulović: Crnogorski turizam stagnira

čelnik cetinjske policije u vrijeme zločina u Medovini, Dalibor Šaban potpisao je dopis kojim se filijala MUP-a na Cetinju obavještava ,,da je protiv Vuka Borilovića podnešena krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja, kao i da je osim toga dato i neko usmjerenje da se postupa u skladu sa Zakonom o oružju“.
On je to saopštio juče na suđenju bivšoj načelnici filijale MUP-a Cetinje Oliveri Krivokapić, optuženoj za nesavjestan rad u službi, odnosno za nepokretanje upravnog postupka da se Boriloviću oduzme oružje, za koje se kasnije ispostavilo da je koristio da izvrši masakr u Medovini, kada je ubio deset osoba, među kojima i dječake Marka i Mašana Martinovića.
Prema riječima Šabana, kao kontakt osoba naveden je Aleksandar Džaković (takođe službenik policije na Cetinju).
Dodao je da su mu kolege rekle da je praksa bila da se obavještava filijala iako to nije obavezujuće zakonom.
On je na pitanje zastupnice optužbe zbog čega se takvo obavještenje slalo filijali, kazao da je razlog ,,to što je Borilović imao oružje sa oružanim listom, ali kako je protiv njega podnešena krivična prijava za nasilničko ponašanje samim tim stekli su se uslovi za pokretanje upravnog postupka za privremeno, ili, nakon završetka krivičnog postupka, trajno oduzimanje vatrenog oružja“.
Ispričao je i da je svako oduzimanje oružja u legalnom posjedu protivpravno, kako od strane tužioca tako i od strane policije, osim ako je oružje bilo sredstvo za izvršenje krivičnog djela. U tim slučajevima policija i tužilaštvo su u obavezi da oduzmu oružje, koje postaje predmet krivičnog, a ne upravnog postupka“.
- U predmetu koji je formiran protiv Vuka Borilovića zbog krivičnog djela nasilničkog ponašanja, oružje je bilo i trebalo da bude predmet upravnog postupka, a kroz izviđaj je to i utvrđeno - kazao je Šaban.
Na pitanje advokata da li smatra normalnim da se nekome ko je osuđivan za nasilničko ponašanje, sa elementima teškog nasilja, izda dozvola za oružje, Šaban je kazao da bi to pretpostavilo da se filijala oglušila o negativnu procjenu datu od UP.
Nekadašnji šef policije na Cetinju, pored ostalog, kazao je da mu nije poznato da li je vršen pretres stana Vuka Borilovića, u slučaju optužbi za nasilničko ponašanje u julu 2021. godine, kada je Borilović prvo gađao kamenicama kuću Marka Lagatora, a nakon toga mu i metalnom šipkom polomio auto. Policija je tada podnijela krivičnu prijavu protiv Borilovića, zbog ,,nasilničkog ponašanja i nanošenja štete“. Tada je utvrđeno da je Vuk Borilović posjedovao oružje, koje nije pronađeno prilikom pretresa njegove kuće.
- Ne mogu se sjetiti da je pretres vršen, a ako jeste nije pronađeno oružje jer je onda bilo dobro sakriveno - kazao je Šaban.
Prema njegovim riječima to oružje i nije bilo u nadležnosti policije nego u nadležnosti drugog organa, jer nije predmet krivičnog već upravnog postupka. Šaban nije naveo o kojem drugom organu je riječ.
Na pitanje da li je postupanje policije bilo zakonito u slučaju kada Oliveri Krivokapić nije dostavljena službena zabilješka, Šaban je kazao da je sama krivična prijava i više nego dovoljna za pokretanje ili dalje preduzimanje radnji i mjera iz nadležnosti filijale jer krivična prijava sadrži ozbiljnu strukturu dokaza, a posebno što izviđajem rukovodi tužilac, te samim tim krivična prijava dobija dodatnu snagu, dokaznu, pravnu i bilo kakvu drugu u odnosu na subjektivnu službenu zabilješku, jer je veći stepen pouzdanosti.
Optužena Krivokapić pitala je svjedoka zašto nije podnešena krivična prijava protiv nje jer nije postupila po obavještenju, na što je Šaban odgovorio da policija nije raspolagala operativnim podacima.
- Policija nije raspolagala operativnim podacima da u konkretnom slučaju nije preduzeto ništa u skladu sa obavještenjem, a da smo raspolagali sa tim informacijama policija bi obavijestila neki drugi organ, prvenstveno tužilaštvo - odgovorio je Šaban nekadašnjoj šefici filijale MUP-a na Cetinju.
Šaban je takođe kazao i da se događaja iz jula 2021. godine, kada je Borilović počinio djelo nasilničkog ponašanja, ponovo sjetio tek nakon što je ovaj izvršio masakr u Medovini.
- Tada sam uzeo predmet da listam i provjeravam što je urađeno. Teško se mogu sjetiti koliko je često slučaj na Cetinju da se dešavaju takvi događaji, a što se može provjeriti kroz evidenciju krivičnih djela, pa se može utvrditi koliko je to često - kazao je Šaban dodavši i da je nakon dešavanja u Medovini pitao za spis u kojem je postupak izdavanja dozvole za posjedovanje oružja Vuku Boriloviću, te da je dobio odgovor ,,da je u odnosu na Borilovića rađena provjera, koja je proslijeđena upravnim poslovima“, ali i da se sada ne može sjetiti da li je ta provjera bila pozitivna ili negativna.
<h3>Tvrdi da niko nije uticao na njega</h3>
Na pitanje da li ga je neko pozvao nakon događaja u julu 2021. godine, da se Vuku Boriloviću ne oduzme oružje, Šaban je negirao i dodao da nikakav uticaj nije na njega vršen ni da nešto uradi ni da ne uradi.
- Ne sjećam se da je postojala operativna informacija, a da je postojala toga bih se sjetio, jer se i te kako interesujem za svaki predmet. Ne mogu se sjetiti da li su konkretno rađene provjere, jer za provjere za koje me vi pitate rade se u trenutku izdavanja dozvole za posjedovanje oružja - kazao je Šaban.
<h3>Šaban se nije izjasnio da ko je naredio da patrola ispred Cetinjskog manastira ne reaguje</h3>
Načelnik cetinjske policije u vrijeme masakra u Medovini Dalibor Šaban nije mogao da sde izjasni ko je policajcima koji su se nalazili ispred manastira naredio da se ne udaljavaju, iako je samo stitinjak metara dalje Vuk Borilović ubio desetoro ljudi.
- Ako je tako, ja to osuđujem, ali se ne mogu izjasniti da li je tako. Pošto su u toku postupci, to će se utvrditi u njima - kazao je Šaban, odgovarajući na pitanje advokata oštećenih porodica.

Šaban: Filijala MUP-a oglušila se o negativnu procjenu policije

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, ove godine, za razliku od prethpdne dvije, odlučio je da bojkotuje dan grada na čijem je čelu, pa tako nije prisustvovao svečanoj sjednici Skupštine opštine, objašnjavajući na društvenim mrežama da ne želi da slavi podjele i da je 20. novembar najtragičniji dan 20. vijeka. - ...tadašnje „nove vlasti“ su bez suda i suđenja strijeljale desetine civila – ideoloških neistomišljenika. ...Iz poštovanja prema žrtvama i njihovim porodicama nijesam prisustvovao današnjoj svečanoj sjednici – napisao je on. Poručio je i kako se svaki zločin „mora osuditi bez obzira sa čije strane dolazio“, - Mi želimo istinsko pomirenje a do njega ne možemo doći ako slavimo datume koji vrijeđaju najintimnije emocije bilo kog našeg građanina – napisao je Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95" data-rendition-name="original" width="810" height="1402" loading="lazy" alt="Sario Vraneš"> </figure>  U drugoj objavi je poručio da je pitanje vremena „koja će vlada, trenutna ili neka iduća, čuti glas svog naroda i dati saglasnost odluci lokalnog parlamenta da dan opštine Pljevlja bude 27. oktobar“... Pitali smo ga koji su razlozi „naknadne pameti“ da za razliku od prethodne dvije godine, ove bojkotuje svečanu sjednicu, ali nije odgovorio. Loklani parlament u septembru 2023. godine usvojio je prijedlog Vraneša da 27. oktobar bude dan opštine, a inicijativu je podržala i Crkva Srbije. Na dan glasanja odbornicima se obratio episkop mileševski Atanasije pozivajući ih da glasaju da se dan kada se praznuje Sveta Petka zvanično proglasi za dan opštine, uz konstataciju da će na taj način „podići ruke za oslobođenje od ostataka bezbožnog komunističkog nasljeđa“. Prijedlog je podržalo 19 odbornika Nove i Demokratske Crne Gore, protiv je bilo devet dok je bio jedan uzdržan odbornik. Pljevlja su u Drugom svjetskom ratu, 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora.&nbsp; Prijedlog za promjenu dana opštine podržali su odbornici Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Pokreta za Pljevlja, Ujedinjene Crne Gore, SNP-a i tri odbornika Demokrata. Jedan odbornik Demokrata bio je uzdržan, dok su protiv bili odbornici DPS-a, Bošnjačke stranke i Građanskog pokreta URA. Odbornici Pokreta Evropa sad sjednicu su napuštili prije glasanja. Do danas, međutim, nijesu dobili saglasnost Vlade za takvu odkuku. - Ništa mi nije jasno ovo saopštenje našeg voljenog preśednika opštine Pljevlja. Čovjek prošle godine ode na Stražicu, položi vijenac, zapali svijeću, stane pred kamere, održi govor, prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine Pljevlja… i sve to povodom 20. novembra. I onda ove godine – kaže da 20. novembar dijeli ljude i da zato neće doći. Pa čekaj, predsjedniče… Ako je 20. novembar dan podjela, šta si radio prošle godine? Ako nije bio dan podjela onda, kada si polagao vijence i slavio, kako je odjednom postao dan podjela danas? A ako jeste, zašto si tada ćutao i učestvovao – napisao je na društvenim mrežama građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović. Politika u Pljevljima, kako je napisao, postala je najskuplji teatar apsurda – svake godine nova predstava, novi scenario, isti glumci. - Jedna godina za jedinstvo, druga godina za podjele. Zavisi kako vjetar duva i od koje publike se traži aplauz. A Pljevljima treba jedinstvo, rad i istina - ne dnevno-politička akrobatika – zaključio je Čolović. Vraneš, međutim, u kontinuitetu proizvodi afere kojima pokušava da „saoizuje“ Pljevlja. Izruguje se građanskom, multietničkom, multikulturnom karakteru ovog grada. Urušava antifašističke temelje grada, slavi fašistički četnički pokret, izruguje se Državi Crnoj Gori slaveći i obilježavajući praznike tuđe države – Srbije, provocira organizacijom svečanosti na kojima se slavi i promoviše ta tuđa država – poput svečanog otvaranja prvog kružnog toka u ovom gradu, kada su članice i članovi folklorne grupe bile obučene u srpske nacionalne nošnje... Na brojnim svečanostima, umjesto crnogorske državne himne, intonira se srpska. Otvoreni je obožavatelj četničkog pokreta, sa pozicije predsjednika Opštine čini koliko je u mogućnosti da doprinese reviziji istorije, o čemu svjedoči i inicijativa za izmjenu datuma Dana opštine, a Opština je finansirala i knjigu kojom se veličaju vođe četničkog pokreta... Vraneš matičnom državom smatra Srbiju. Blizak je Crkvi Srbije i redovan je gost u Beogradu, kod srpskih zvaničnika. Vladika Mileševske eparhije Crkve Srbije Atanasije odlikovao ga je prošle godine ordenom „Bijelog anđela“ kada je poručio da je svetosavski jedini put spasenja i zaključio obraćanje riječima: „Dogodine u Prizrenu“. Prizren je grad na Kosovu, a poruka „dogodine u Prizrenu“ je pozdrav srpskih nacionalista koji promoviše težnju velikosrpskog državnog projekta da osvoji dio kosovske teritorije. &nbsp;

Vranešu Dan oslobođenja Pljevalja od fašističkog okupatora najtragičniji dan 20. vijeka

Nadležne inspekcije zabranile su rad u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju u kojoj je liječen devetogodišnji dječak iz Bara koji je preminuo, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravlja je, u saradnji sa Inspekcijom rada, Inspekcijom zaštite na radu i Poreskom inspekcijom, sprovela je zajednički inspekcijski nadzor u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju kako bi ispitala okolnosti tragične smrti djeteta uzrasta devet godina.&nbsp;
- Tokom nadzora utvrđen je veći broj nepravilnosti u radu ove ustanove, iz nadležnosti svih uključenih inspekcija - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Kako su rekli u tom resoru, na osnovu nalaza, zdravstvenoj ustanovi izrečene su zakonom propisane kazne, a njen rad je zabranjen.
- Ministarstvo zdravlja nastavlja da preduzima sve potrebne mjere radi utvrđivanja svih relevantnih okolnosti i zaštite javnog zdravlja. Javnost će biti blagovremeno informisana o svim daljim koracima i rezultatima postupka - poručeno je iz Ministarstva zdravlja.
Primorski portal objavio je 16. novembra da je dječak preminuo dan ranije, odnosno tri dana nakon što je dobio boginje, imao visoku temperaturu, zbog čega su ga roditelji nekoliko puta vodili kod ljekara.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti devetogodišnjaka u Baru.
Taj medij je objavio da su roditelji dijete poveli na pregled i pedijatru u Opštu bolnicu Bar tokom noći između 14. i 15. novembra, ali da je dežurni pedijatar procijenio da pacijenta te noći ne hospitalizuje. Zdravstveno stanje dječaka se dodatno pogoršalo kroz nekoliko sati, a u subotu ujutro je preminuo.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti dječaka.

Ministarstvo zdravlja: Zabranjen rad privatnoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj je liječen preminuli dječak

Susret crnogorskog premijera Milojka Spajića i albanskog kolege Edija Rame postao je viralan na društvenim mrežama. Podsjetimo, lideri regiona okupili su se juče u Tirani na Samitu o Planu rasta EU za Zapadni Balkan „Naš put ka EU“.&nbsp;
Domaćin skupa Rama dočekivao je goste ispred palate, a kada je stigao Spajić uputio mu je šaljiv komentar.
Rama je Spajiću pri izlasku iz automobila rekao: "Vi ste predvodnik, kako možete da kasnite?"
Na to mu je Spajić kroz osmijeh odgovorio: "Ne, mi ne kasnimo, mi smo baš na vrijeme."
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRUB9eDCJVD%2F%3Figsh%3DMTd5M21jOHU4a2x3bw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na Samitu, pored Spajića, učestvuje evropska komesarka za proširenje Marta Kos, premijeri Srbije Đuro Macut, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Savjetu ministara BiH Borjana Krišto.
Cilj Samita je jačanje ekonomske i političke saradnje između Zapadnog Balkana i EU.