Odbor za društvene djelatnosti Skupštine Glavnog grada je na današnjoj sjednici podržao odluku o postavljanju spomen-ploče posvećene "bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice" na kojoj bi bio lik preminulog mitropolita MCP Amfilohija.
Prijedlog je podnio gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, a ispred predlagača akt će pred Skupštinom Glavnog grada i njenim radnim tijelima "braniti" sekretarka za kulturu Lina Lakić.
U pitanju je spomen ploča, a na njoj će biti fotografija susreta Amfilohija i Halita Đečevića. Ploča bi se nalazila u ulici Oktobarske revolucije, pri čemu je vlasnik parcele kompanija "Zetagradnja".
Na ploči će biti i natpis: "Sloga je duhovno bogatstvo Podgorice, susret mitropolita Amfilohija i Halita Đečevića na Markovdan 1992. godine".
Rok za podizanje spomen-ploče je decembar ove godine.
Sjednica Skupštine Glavnog grada zakazana je za 24. novembar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Odbor za društvene djelatnosti podržao postavljanje spomen-ploče "bratskoj slozi" s likom Amfilohija

Iako sam, u skladu sa Poslovnikom Skupštine Crne Gore, na osnovu člana 50, od ministarke kulture i medija, Tamare Vujović, tražio da mi na uvid dostavi prvobitno rješenje kojim je odbijen zahtjev Opštine Berane da bude podignut spomenik mitropolitu Amfilohiju Radoviću, a koje je naknadno poništila, to se, do danas, nije desilo, kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević.

Zirojević je podsjetio da se na ovaj korak odlučio zbog sumnje u neregularnosti u toku ovog postupka, kao i da je ministarka bila izložena brojnim internim i eksternim pritiscima usljed kojih je promijenila sopstvenu odluku i poništila sopstveno rješenje.

Uprkos tome što član 50 Poslovnika jasno kaže da je rok za odgovor resora kojim Vujović rukovodi 15 dana, te da je Zirojević zahtjev poslao 19. septembra, nikakav odgovor, kako kaže, nije stigao. 
- Tako je kad se ne pitate u sopstvenom resoru - naglasio je Zirojević.

On je najavio da će ovim povodom uputiti još jednu urgenciju generalnom sekretaru Skupštine Crne Gore.
- A ministarki Vujović poručujem - možete da bježite od davanja odgovora, ali ne još dugo. Jer, shodno Ustavu Crne Gore, kao ministarka odgovarate Parlamentu koji Vas je izabrao, a ne SPC ili bilo kojoj drugoj organizaciji - poručio je Zirojević.

Ministarstvo zažmurilo na zahtjev poslanika SD-a da mu dostavi prvo rješenje o spomeniku Amfilohiju; Zirojević: Vujović krši Poslovnik

Smatram da je mitropolit Amfilohije značajna ličnost i nemam dilemu da on zaslužuje spomenik - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na 2BS Forumu odgovarajući na pitanje o izgradnji spomenika pokojnom mitropolitu Mitropolije crnogorsko-primorske.
Moderator, reporter Aldžazire Adnan Rondić, konstatovao je da od Milatovića dolazi podrška izgradnji ovog spomenika, dodajući da je riječ o čovjeku koji je muslimane nazvao lažnim ljudima lažne vjere - 20 odsto populacije Crne Gore, pa se u kontekstu etničkih Crnogoraca mogli čuti termini volovi, kopilad, kad se govori o Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi za njega je to bila kancerogena, nekrofilna organizacija.
- Vi imate pravo da ga poštujete, ali kao predsjednik Crne Gore, svih građana, kad se sabere broj stanovništva na koje se ove kvalifikacije odnose - veliki je procenat - naveo je Rondić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpejanovic-durisic-nasa-zemlja-nalazi-se-na-kriticnoj-tacki-koja-ce-odrediti-njenu-buducnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Milatović je rekao da misli da je Amfilohije značajna ličnost koja je nesumnjivo imala posebno važnu ulogu u 30. avgustu 2020.&nbsp;
- Sigurno da je svaka osoba slojevita osoba, ne ulazeći u stvarima o kojima ste govorili - rekao je on.
Rondić je konstatovao da "moramo ulaziti u te stvari".
- Svim svojim političkim djelovanjem se trudim da od Crne Gore napravim jednu zemlju koja je zajednička kuća svih nas - nastavio je Milatović.
Na pitanje je li spomenik Amfilohiju Radoviću dobar put za to, predsjednik Crne Gore je odgovorio da je on značajna ličnost i da nema dilemu da kao takav zaslužuje spomenik.
Rondić je dodao je za Amfilohija on čovjek lažne vjere, i tu nema dileme da je to izvađeno iz konteksta već je vrlo jasan.&nbsp;
- Sada kada biste Vi pokušavali da vadite iz konteksta stvari političarima siguran sam da biste i meni mogli da izvadite puno stvari - odgovorio je Milatović.
Rondić je konstatovao da se očekuje više od vjerskih velikodostojnika.
Milatović je ponovio da je vrlo važno da zaista Crnu Goru posmatra kao zajedničku kuću svih nas.
- Koja je u odnosu na druge države regiona zadržala svoj građanski karakter, da bez obzira na to kako se ko nacionalno osjeća, a ima ljudi koji se osjećaju kao Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Muslimani, Hrvati, Albanci, Romi i tako dalje, da prosto moramo napraviti zemlju koja ljude ne dijeli po tim osnovama - rekao je on.
Rondić je konstatovao da je ono što je izrečeno uticalo na uvrijeđenost najvećeg dijela one koje je Milatović nabrojao.
Milatović je odgovorio da su u Crnoj Gori država i crkva odvojene, na što je Rondić odgovorio da mu se publika slatko nasmijala na to.
Rondić je dodao da će sada Srpska pravoslavna crkva oko Podgorice sve da riješi, te dodao da mu kažu da mu zato Milatović neće odgovoriti na to pitanje.
- Mitropolija crnogorsko-primorska je nesumnjivo institucija koja ima jedno od najvećih povjerenja među ljudima koji žive u Crnoj Gori. Način nakoji svako od nas posmatra odnos sa religijom je intimna svtar i mislim da su moji stavovi u tom smislu jasni - da je država odvojena od crkve - naveo je Milatović.
Rondić je kazao potom: "Vi ne mislite da sam ja čovjek lažne vjere, da su Crnogorci Brozova kopilac, da je CPC nekrofilna organizacija", na što je Milatović odgovorio: "Mislim da je to jasno".
Moderator je nastavio da je kontradiktorna podrška Milatovića za izgradnju spomenika.
- Sigurno da je taj čovjek 2006. imao neki drugačiji stav u odnosu na crnogorsku nezavisnosti možda do nje ne bi ni došlo - kazao je Milatović i dodao da su stvari puno kompleksnije u odnosu na pitanja koja moderator postavlja.
<h2>Izbori u Podgorici&nbsp;</h2>
Milatović je, pored ostalog, ocijenio da je najveći politički rezultat podgoričkih izbora oživaljanje trećeg put, za koji je ocijenio da je izgubljen u prethodnih šest mjeseci.
- Smatram da će biti zrelosti, mudrosti i odgovornosti, posebno među novom generacijom političara i da se spusti lopta i zemlja jasno usmjeri prema onome što je ključni prioriter - Crna Gora kao nova članica Evropske unije do 2028. godine - rekao je Milatović.
Crna Gora, prema njegovim riječima, prvi put ima političku vladu.
Na ponovljeno pitanje sa kim će u Podgorici ići u koaliciju Milatović je kazao da je bitnije pitanje ko će sa principima "od kojih ne odustaje".
- Crna Gora kao građanska, evropska država od koje je odustao jedan dio "nekadašnjeg građanskog bloka - naveo je Milatović.
<h2>Politizacija društva</h2>
Smatra i da smo nakon dobijanja IBAR-a vidjeli karakter Vlade koja, kako je rekoa, nije bila istinski posvećena promjenama.
- Vidjeli smo donošenje zakona u Skupštini bez bilo kakve javne rasprava i konsultacija sa Evrospkom unijom, zakoni koji su u velikoj mjeri pokušavali da vrate političku kontrolu nad djelovima crnogorskog društva - naveo je Milatović.
Dodao je da misli na Zakon o javnom emiteru, te ocijenio da su izmjene imale za cilj da se medijska kuća svih građana stavi pod političku kontrolu.
- Imali smo Zakon o obrazovanju, gdje smo nakon kritika prethodnih loših praksi i politizacije naših škola opet došli na isto i oblikovali zakonsko rješenje dajući izbor direktora škola u ruke ministra obrazovanja, odnosno Vlade - istakao je Milatović.
Imali smo, kako dodaje, istu situaciju kada je u pitanju Uprava za inspekcijske poslove, odnosno izmjenama zakona "20 inspekcija se vraća u ruke ministra".
- Izmjenama zakona o unutrašnjim poslovima, vezano za poiiciju, takođe se otvara prostor za politicizaciju kadriranja u policiji - kazao je Milatović.
Ocijenio je i da nesumnjivo ima zatezanja odnosa sa susjedima navodeći, pored ostalog, da imamo trenutno situaciju, "ne ulazeći je li odluka ispravna ili ne", da imamo visoke državne funkcionere koji su proglašeni personama non grata od našeg NATO saveznika i jedinog člana Evropske unije - Hrvatske.
<h2>Partneri iz regiona</h2>
Milatović je kazao da nema drugu državu osim Crne Gore.
- Srbija je važan partner, sa njom dijelimo istoriju i evropsku budućnost. Ja apsolutno nemam dilemu. Situacija s a Hrvatskom se mora što prije riješiti. Sa prethodnim vlastima sam snažan oponent i nema čovjeka koji im je zadao veći udarac - i u Podgorici 2022. i na predsjedničkim izborima, ali neke prakse poput dobrih odnosa sa susjedima moramo zadržati, ali se moraju mijenjati neke loše prakse. DPS nije smijenjen jer se zove DPS, već zbog loših praksi. Nemoj da to ponavljamo u nečemu što se zove PES, ali ni kod Jakova Milatovića - poručio je on-
<h2>Dvojno državljanstvo</h2>
Govoreći o dvojnom državljanstvu kazao je da postoji veliki broj ljudi koji su vezali sudbinu za Crnu Goru, ali nemaju državljanstvo, te da postoji ljudi koji žive van države, a imaju neku vrstu pripadnosti Crnoj Gori.
- Važno je da uključimo partnere iz EU i da vidimo na koji način možemo doći do neke mjere da bi neki ljudi, na neki način, mogli imati formalnu pripadnost Crnoj Gori, a da izbjegnemo politički inženjering. To nije stvar koju treba pripisivati Demokratskom frontu, već DPS-u kad je pokušao da smijeni vlast u Herceg Novom - rekao je Milatović. 
&nbsp;

Jasmina Beharovic

1250x600

1084x550

Milatović: Amfilohije značajna ličnost i nemam dilemu da on zaslužuje spomenik

Postoje odluke Vlade sa kojima će se neki članovi slagati, neki ne, kazao je premijer Milojko Spajić, komentarišući to što su ministri iz manjinskih partija napustili posljednju sjednicu na kojoj je donijeta odluka o gradnji spomenika pokojnom mitropolitu MCP Amfilohiju.
Spajić smatra da to nije destabilizovalo Vladu.
Premijer je, međutim, izbjegao da odgovori na pitanje da li on podržava izgradnju spomenika Amfilohiju u Beranama.
- Samo stabilne Vlade mogu da prezentuju ovako grandiozne projekte. Postoje odluke Vlade sa kojima će se neki članovi Vlade slagati, neki ne, ovo nije prvi put da se to desi - istakao je Spajić na konferenciji za medije na kojoj je predstavljen projekat radnog naziva “Velje brdo” kojim je predviđeno rješavanje stambenih potreba građana pod povoljnim uslovima.
Podsjećamo, ministri iz Bošnjačke stranke (BS) i albanskih partija napustili su sjednicu Vlade u četvrtak zbog saglasnosti da se u Beranama podigne spomenik pokojnom mitropolitu MCP Amfilohiju.
Sjednicom je predsjedavao potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić zbog odsustva premijera Milojka Spajića koji je boravio u Briselu.
Bečić se pohvalio u saopštenju za javnost da je Vlada donijela odluku kojom se daje zeleno svjetlo Opštini Berane za izgradnju spomen-obilježja Amfilohiju Radoviću, ističući da mu je čast sto je predsjedavao sjednicom, kao i prilikom donošenja, kako je rekao, "novog pravednog Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Skupštini Crne Gore".
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović prethodno je uputila Prijedlog za davanje prethodne saglasnosti za podizanje spomen-obilježja mitropolitu crnogorsko primorskom Amfilohiju, a nakon što je 21. avgusta poništila rješenje kojim se odbija ovaj zahtjev Opštine Berane. &nbsp;
To je izazvalo negodovanje Eparhije budimljansko-nikšićke i vjernika SPC. Vujović je kasnije saopštila da je razlog prvobitne odluke to što u Ministarstvu nije spoveden postupak u skladu sa odredbama člana 9 stav 2 i 3 Zakona o spomen-obilježljima kojim je propisano da se spomenik ne može podići prije isteka roka od 20 godina od dana kada je lice umrlo, a da se izuzetno spomen-obilježje može podići prije isteka ovoga roka uz prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore.
- Međutim, Ministarstvo kulture i medija nije od Vlade zatražilo prethodnu saglasnost i iz tog razloga upućujemo izvinjenje građanima i građankama Crne Gore i Eparhiji budimljansko-nikšićkoj - kazala je juče Vujović, nakon čega je revidirala svoju odluku i uputila novi prijedlog Vladi na odlučivanje.

Tamara Klikovac

Spajić izbjegao da odgovori da li je za gradnju spomenika Amfilohiju

U skladu sa Zakonom o spomen-obilježjima predsjednik Opštine Berane je u januaru 2024. od Ministarstva kulture i medija zatražio odobrenje za podizanje spomenika mitropolitu Amfilohiju. Nakon dužih proceduralnih intervencija, Ministarstvo je u avgustu odbilo ovaj zahtjev zbog neispunjenosti dva ključna zakonska uslova.
Nije prošlo 20 godina od smrti i, što je važnije, Amfilohije je ličnost koja je imala negativnu ulogu u istoriji Crne Gore. Brojne su njegove izjave i postupci u kojima je vrijeđao državno, nacionalno, istorijsko, kulturno i vjersko dostojanstvo Crne Gore i Crnogoraca, ponižavao muslimane, veličao ratne zločince, prijetio i proklinjao one koji se nijesu slagali s njegovom politikom i uvjerenjima. Zbog jednog takvog ispada Prekršajni sud u Podgorici je u novembru 2012. godine Amfilohija proglasio krivim za govor mržnje. Potom je Vijeće suda za prekršaje potvrdilo ovu presudu. To nije imalo nikakav vaspitni uticaj na Amfilohijevo ponašanje, pa je na Mitrovdan 2014. u Kolašinu izjavio da je „poturčenjaštvo“ opaka i otrovna bolest. Prema članu 1 Zakona o spomen-obilježjima podizanje spomen-obilježja trebalo bi da doprinosi njegovanju ljudskih ideala, a Amfilohijev spomenik bi postigao samo suprotno.
Odbijajuće i zakonito Rješenje Ministarstva izazvalo je oštru reakciju, ali ne Opštine Berane, već Eparhije budimljansko-nikšićke SPC u Crnoj Gori. Tako je postalo jasno da je Eparhija stvarni, a Opština Berane iznajmljeni podnosilac zahtjeva. Eparhija je optužila Ministarstvo i ministarku Tamaru Vujović za birokratsku malicioznost. U Crkvi Srbije bili su zaprepašćeni saznanjem da njihova ministarka nije prepoznala Amfilohijevu istorijsku veličinu, dok ih je citiranje člana 10 Zakona u odbijajućem aktu žestoko naljutilo. U tome članu se navodi da se spomen-obilježje ne može podići „licu koje je bilo saradnik okupatora, njegovog saveznika ili pomagača, licu koje je zastupalo fašističke, šovinističke ili nacističke ideje i ideologije, licu koje je osuđeno za krivično djelo protiv čovječnosti ili drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom ili je proglašeno ratnim zločincem, licu koje je u istoriji Crne Gore ili u istoriji čovječanstva imalo negativnu ulogu“. Eparhija je ispravno zaključila da je Ministarstvo citiranjem člana 10 u Rješenju zapravo poručilo da se spomenik Amfilohiju u Crnoj Gori neće podići ni sada ni za 100 godina.
Zakoniti akt svog Ministarstva, prestravljena ministarka Vujović nije mogla da održi ni jedan dan. Toliko je trajala moć pravne države. Ministarka se izvinila Crkvi Srbije zato što je primijenila važeće propise. Poništila je zakonito Rješenje, a zatim je Vladi uputila Predlog za davanje prethodne saglasnosti za podizanje spomen-obilježja Amfilohiju. Vlada je hitno, kao da je u pitanju spašavanje života, usvojila Odluku o davanju saglasnosti za izgradnju spomenika Amfilohiju u Beranama. Tako su Ministarstvo i Vlada prekršili član 10 Zakona o spomen-obilježjima kojim je zabranjeno podizanje spomenika licima koja su imala negativnu ulogu u istoriji Crne Gore, a Amfilohije je sudski potvrđeni primjer te negativnosti.
Pored toga, prekršene su još nekolike zakonske odredbe. Član 8 Zakona o spomen-obilježjima propisuje da se spomen-obilježja podižu u skladu sa Programom koji donose skupštine: opštine, glavnog grada i prijestonice. Iz poništenog i novog akta nije jasno da li je Opština Berane ispunila zakonsku obavezu da prije podizanja spomenika usvoji Program podizanja spomen-obilježja. Za usvajanje tog Programa potrebno je sprovesti složenu proceduru koja je propisana članovima 11 i 12 ovog Zakona. To traje najmanje tri mjeseca i s obzirom na višemjesečnu blokadu u radu Opštine Berane vjerovatno je da ni ovi zakonski uslovi nijesu ispunjeni. Članom 15 ovog Zakona određeno je da se spomen-obilježje podiže u mjestu gdje je istaknuta ličnost rođena, stvarala, djelovala, poginula ili umrla, odnosno na mjestu koje je adekvatno za ostvarivanje cilja koji se podizanjem spomen-obilježja želi ostvariti. Takva povezanost između Berana i Amfilohija ne postoji, osim u slučaju da je cilj da Berane postane simbol negativne uloge Amfilohija u istoriji Crne Gore.
Ovakvo postupanje Ministarstva i Vlade je otkrilo nekoliko važnih istina. Dovoljno je bilo samo jedno oštro saopštenje SPC u Crnoj Gori da Vlada sruši ustavni poredak i zgazi zakon. Vlada je pokazala da izvor njene moći nijesu Ustav, zakoni i institucije, već autoritet Crkve Srbije i da Vlada ne odgovara Skupštini i sudovima, već srpskim arhijerejima. Posebno je bilo ponižavajuće posipanje pepelom Demokrata. Njihovi najviši partijski i državni funkcioneri su se utrkivali u odbacivanju sopstvenog akta i gaženju propisa s jedne i u bljutavom idolopoklonstvu prema Amfilohiju s druge strane. Ministarka Vujović je istakla da je Amfilohije „kroz svoj rad povezao Crnu Goru sa svjetskom intelektualnom elitom, time doprinoseći ne samo kulturnoj već i diplomatskoj afirmaciji naše zemlje.“ Bilo bi zanimljivo da nam ministarka navede koga ubraja u „svjetsku intelektualnu elitu“ i s kojim svjetskim intelektualnim prvacima je Amfilohije sarađivao.&nbsp;
U saopštenju beranskih Demokrata za Amfilohija se kaže da je „učitelj i otac svih nas“ i da je „jedan od najvećih Evropljana svoga doba“ koji je život „proveo mireći Crnu Goru“. Demokrate su se prepale da će ostati bez crkvene podrške, pa su pregazili zakone i potrčali da se upišu u Amfilohijeve poltronske đake i sirotane. Pohvalili su svoju ministarku zato što „krči put“ za sve naredne inicijative za podizanje Amfilohijevih spomenika i zato što je „ljubavlju prema Mitropolitu dala novi povod za opštenarodnu proslavu“.&nbsp;
Onda se javio samoproglašeni prvi zamjenik predsjednika Vlade Aleksa Bečić. U želji da što prije objavi kako je on predsjedavao sjednicom Vlade na kojoj je usvojena Odluka o davanju saglasnosti za izgradnju spomenika Amfilohiju, prvi premijerov zamjenik je pokazao raskošnu nepismenost. Bečić veli da je imao privilegiju da s Amfilohijem „dijeli brojne razgovore“. Bilo bi opšte korisno da objasni kako se dijele razgovori. Dodao je i da Amfilohijeva uloga „nadilazi granice crkvenih i teoloških pitanja“.
Valjalo bi da Bečić objasni kako pitanja mogu imati granice i kako se mogu nadilaziti. Bečić je neautentično prepisao dio saopštenja beranskih Demokrata, pa je tako iz drugog ciklusa unutarpartijske intelektualne reciklaže saopštio kako je Amfilohijevo ime „bilo poznato i cijenjeno u svjetskim intelektualnim krugovima“. Bečić je beslovesno zaključio da je Amfilohije jačao Crnu Goru „ne samo kao kulturnu, već i kao moralnu silu na međunarodnoj sceni“. Odavno na jednom mjestu nije zabilježena ovolika količina idolopoklonstva i neistina. To je izmamilo još jednog istaknutog nepismenog hiperegoistu – predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića. Prepao se da Demokrate ne prisvoje cijeli Amfilohijev autoritet, pa se i on izjasnio za podizanje spomenika.
Amfilohije se verbalno obračunavao sa političko-ideološkim nasljeđem Titove Jugoslavije. To nasljeđe je po Josipu Brozu nazvao brozomorom. Pod brozomorom je podrazumijevao komunizam i emancipaciju Crne Gore i Crnogoraca od velikosrpstva. Tako je napadao sve što je nastalo na temeljima antifašizma, narodnooslobodilačke borbe i socijalističke revolucije. Istovremeno je promovisao naopaku ideologiju, koja bi se u crnogorskoj političkoj praksi mogla nazvati đedomorom (sljedbenici su Amfilohija iz milošte zvali Đedo).&nbsp;
U najkraćem, to je bjelaško-četnička ideologija koju su Amfilohije i litijaški pokret nametnuli kao vladajuću nakon izbora 30. avgusta 2020. To su direktno priznali, jer su tada proglasili oslobođenje od 75-godišnje vladavine antifašizma. Od tada su za izvršnu vlast Ustav, zakoni i institucije u Crnoj Gori samo prividi. Stvarnu moć ima crkvena despotska oligarhija čiji je nadustavni položaj ozvaničio Dritan Abazović kada je potpisao tzv. Temeljni ugovor sa SPC. Na čelu te oligarhije nalazi se pokojni Amfilohije. On je izvorište legaliteta i legitimiteta izvršne vlasti. Zato se u Amfilohija kunu i njemu se pravdaju tridesetoavgustovci, čak i lideri nekadašnjeg Demokratskog fronta koje je Amfilohije, uz prethodni mobing, sikterisao iz Krivokapićeve Vlade. Takva ponizna, idolopoklonička i zagrobna vladavina je đedomora.

Đedomora

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić kazao da je na današnjoj sjednici data saglasnost Opštini Berane za izgradnju spomenika bivšem mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju.
- Kao i prilikom donošenja novog pravednog Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Skupštini Crne Gore, tako i ovog puta, imao sam tu čast da predsjedavam sjednicom Vlade Crne Gore na kojoj je usvojen predlog ministarke kulture i medija, dr Tamare Vujović i donijeta odluka o davanju saglasnosti za izgradnju spomenika mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju Radoviću. Lično sam imao privilegiju da s njim dijelim brojne razgovore, koji su za mene, kao i za mnoge, bili više od razgovora i običnog susreta - saopštio je Bečić.
On je kazao da Amfilohijeva uloga nadilazi granice crkvenih i teoloških pitanja, jer je, kako kaže, bio most između različitih epoha, kultura i tradicija, "posvećen obnovi duhovnih vrijednosti i očuvanju duše Crne Gore".
- Njegova misija bila je veća od jednog života, ona je bila potraga za dubljim razumijevanjem našeg bića i postojanja, za očuvanjem duha, tradicije i našeg nasljeđa - istakao je Bečić.
On je dodao i da je Amfilohijevo ime bilo poznato i cijenjeno u svjetskim intelektualnim i duhovnim krugovima.
- Njegovo djelovanje nije bilo samo lokalno, već univerzalno, povezivao je Crnu Goru sa širim svijetom, jačajući našu zemlju ne samo kao kulturnu, već i kao moralnu silu na međunarodnoj sceni. Njegov život i djelo nisu samo priča o jednom čovjeku – to je priča o cijeloj Crnoj Gori, o našim korijenima i nadama. Njegovo nasljeđe živi kroz sve nas, kroz svaku misao, kroz svaku molitvu, kroz svako djelo koje nas podsjeća na to koliko je važno ostati vjeran svojim vrijednostima, ali istovremeno otvoren za svijet. Spomenik mitropolitu Amfilohiju biće trajni podsjetnik na njegovu snagu, njegovu mudrost i njegovu ljubav prema Crnoj Gori i vjeri - zaključio je Bečić.

Vlada dala saglasnost za spomenik Amfilohiju; Bečić: Čast mi je što sam predsjedavao sjednicom kao i kada je donijet Zakon o slobodi vjeroispovijesti

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković-Kuč komentarisala je ideju o podizanju spomenika Amilohiju i izvinjenje ministarke kulture i medija Tamare Vujović Eparhiji budimljansko-nikšićkoj.
- Dođu tako vremena kad zakoni izgube bitku sa višom silom. Dođu tako vremena kad vlast izgubi vlast nad sobom, jer zavisi od više sile. Dođu tako vremena kad spomenici postanu izborni kamen-temeljac. Dođu tako nevremena u kojima Crna Gora postane Stradija - navela je je Vuković-Kuč na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAVposlanica%2Fstatus%2F1836506465873322311%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1836506465873322311%7Ctwgr%5E491ca3afd1a026c09da3f4971b629ec5d2de402e%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković-Kuč: Dođu tako vremena kad spomenici postanu izborni kamen-temeljac

Ko o čemu crkveni ministar sporta o spomenicima, naveo je na mreži X predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
Vujović je komentarisao poziv ministra sporta Dragoslava Šćekića ministarki kulture i medija Tamari Vujović da preinači odluku kojom je odbijena izgradnja spomen-obilježja nekadašnjem mitropolitu SPC Amfilohiju.&nbsp;
Prema njegovim riječima, kako su od sporta, zdravstva i ostalog napravili pustoš, doveli do zaraze od koje dnevno obolijevaju ljudi, Podgoricu urnisali - ostaje im da se vade na Amfilohija. 
 
- Mogli su barem jedno naučiti od njega - da ne puze pred Vučićem - poručio je Vujović.

Vujović: Ko o čemu crkveni ministar sporta o spomenicima

Ministarka kulture i medija, Tamara Vujović, preko noći je očigledno prevaspitana, da li od strane SPC, ili od strane partijskih kolega, a povodom odbijanja saglasnosti o podizanju spomenika Amfilohiju Radoviću u Beranama, kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević.
Tako je, kaže Zirojević, ministarka, naprasno, promijenila stav i danas se, ponizno, izvinjava Eparhiji, navodeći da će preinačiti odluku i tražiti 
saglasnost Vlade.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.8906%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvujovic-se-izvinila-gradanima-i-eparhiji-trazicemo-od-vlade-saglasnost-za-podizanje-spomenika-amfilohiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovo je već drugi put da se ministarka Vujović ne pita sa svojim resorom - prvi put su joj medijske zakone pisali u klubu PES-a, a ona ih branila u Parlamentu, iako je deklarativno bila protiv istih, da bi joj sad mišljenje promijenila jedna javna packa iz redova crkve - istakao je Zirojević. 
 
Prema njegovim riječima, ovakvo ponašanje ministarke Vujović jasno pokazuje da je jedna vjerska zajednica jača od države i da, shodno njenim potrebama, prevaspitava potencijalno neposlušne ministre u Vladi.&nbsp;
Zirojević ističe da bi pozvao ministarku Vujović da podnese ostavku, ali napominje da je, nakon svega što se desilo prilikom izglasavanja IBAR zakona, jasno da se od nje ne može očekivati taj nivo političke odgovornosti. 
 
- Zato, da ne bismo do u nedogled iščekivali njihove ostavke, na nama je da ih promijenimo. Taj proces počinje 29. septembra u Podgorici i Kotoru, a nakon promjena koje tu dolaze, ubrzo će biti završen i na državnom nivou - zaključio je Zirojević.

Zirojević: Vujović preko noći prevaspitana, crkva jača od države

Ministarstvo kulture i medija će zatražiti prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore u odnosu na zahtjev za podizanje spomen-obilježja mitropolitu Amfilohiju dostavljen od strane Opštine Berane, saopštila je ministarka Tamara Vujović.
Vujović je, nakon što je iz Eparhije budimljansko-nikšićke saopšteno da je ona odbila zahtjev za podizanje spomenika Amfilohiju, pojasnila da je predmetno rješenje kojim se odbija zahtjev predsjednika Opštine Berane poništila, jer u Ministarstvu kulture i medija nije sproveden postupak u skladu sa odredbama Zakona o spomen-obilježljima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvujovic-odbila-zahtjev-da-amfilohije-dobije-spomenik-u-beranama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Prednje navedenim članom propisano je da se spomen-obilježje ne može podići prije isteka roka od 20 godina od dana kada je lice umrlo, a da se izuzetno spomen-obilježje može podići prije isteka ovoga roka uz prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore - kazala je Vujović.
Međutim, kako je rekla, da Ministarstvo kulture i medija nije od Vlade zatražilo prethodnu saglasnost, zbog čega se izvinila građanima i građankama Crne Gore i Eparhiji budimljansko-nikšićkoj.
- Želim da naglasim da se citirane odredbe u pojedinim medijima ne odnose na lik i djelo Mitropolita Amfilohija, već su dio sadržaja svakog rješenja kada se odlučuje o bilo kojem zahtjevu za podizanje spomen-obilježja. Mitropolit Amfilohije je izuzetno značajna ličnost za Crnu Goru i jedan od najuglednijih episkopa i teologa u čitavom pravoslavnom svijetu. MKM će u skladu sa Zakonom o spomen-obilježjima zatražiti prethodnu saglasnost Vlade u odnosu na zahtjev za podizanje spomen-obilježja dostavljen od strane Opštine Berane, u skladu sa ovlašćenjima Vlade - zaključila je Vujović.

Vujović se izvinila građanima i Eparhiji: Tražićemo od Vlade saglasnost za podizanje spomenika Amfilohiju

Američka politika ima kontinuitet, a Zakon o autorizaciji nacionalne odbrane koji su podržali i republikanci i demokrate, a koji se dijelom odnosi i na Zapadni Balkan, donijeće ključne promjene za ovaj region, kazao je za Antenu M Dušan Janjić, predsjednik Foruma za etničke odnose. On je u emisiji Drugačija radio veza istakao da će u martu, najkasnije aprilu, početi proces međusobnog priznanja Srbije i Kosova.
- Već je usvojen taj Zakon o Zapadnom Balkanu, koji kada pročitate biće vam jasno da oni govore o međusobnom priznanju Srbije i Kosova, o završavanju procesa međusobnog priznanja. Znači, to piše i u zakonu, a zakon američkog Kongresa je dio Zakona o finansiranju nacionalne bezbjednosti, odnosno u vezi sa strategijom nacionalne bezbjednosti.Dakle, vrlo je jasno da će se finansirati i rješavanje tog problema - ističe Janjić, <a href="https://www.antenam.net/clanak/janjic-u-drv-amerika-zavrsava-balkanska-pitanja-srbija-i-kosovo-pred-medusobnim-priznanjem-srbija-na-putu-ka-nato-u">prenosi Antena M</a>.
Ovaj Zakon sadrži brojne tačke, objašnjava Janjić.
- Broj jedan, da nema bilo kakvih budućih rasprava oko granica. Drugo, da se razvija ekonomska normalizacija i neizvršene obaveze iz Vašingtona, o čemu Tramp govori. Ali tu se radi i o saradnji u energetskom sektoru, putnoj mreži koja je već počela, ali vrlo je bitno energetsko povezivanje Kosova i Srbije sa ostatkom regiona. Zatim, vojno-industrijski kompleks koji je jako važan za razvoj sajber bezbjednosti i u interesu je Amerike i njene investicije. I ima onaj važan dio koji svi zanemarujemo, status Kosova podrazumijeva i rješavanje problema statusa srpske zajednice. Ne spominje se Zajednica srpskih opština, ali se spominje regulisanje položaja Srpske pravoslavne crkve, drugi sporazum je o kulturnom nasljeđu i treći su garancije onog što se zove manjinska samouprava - pojašanjava Janjić.
<h2>Srbija i NATO: strateški razgovori sa SAD</h2>
Osim međusobnog priznanja dvije države, Janjić navodi da se dio američkog Zakona odnosi i na ulazak Srbije u NATO savez.
- Članstvo Srbije u NATO-u će biti regulisano kroz razgovore o strateškoj saradnji Srbije i Amerike ,o načinu kako to da se uradi, ali o tome će se već raspravljati. Dobio sam i potvrdu o tome da je srpska strana preko diplomata, ne preko ambasadora, dostavila svoju spremnost da učestvuje u toj vrsti razgovora. Dakle, šta da vam kažem, spremte se, spremte se, svi ćemo u NATO - poručuje Janjić.
<h2>Vučić sve bliži političkom kraju</h2>
Janjić vjeruje da je ovo godina slobode, te da se Aleksandru Vučiću bliži politički kraj, kome je sam doprinio.
- Mi vidimo da njegova politika, odnosno politika Srbije, više ne postoji. Sloboda je ostvarena uz veliku cijenu, jer je konačno shvaćeno da Srbija nema elementarnu energetsku bezbjednost. A ko nema energetsku bezbjednost, on je ugrožen. Građani su se već oslobodili straha od hiperinflacije, a protesti koji su trajali tokom cijele godine stvorili su jednog ozbiljnog igrača. Ovdje se dogodila digitalna revolucija. Više nije pitanje da li Vučić odlazi, nego kako i kada odlazi. Ako nastavi da radi ovo što radi, pitanje je da li će uopšte otići preko izbora - smatra Janjić.
<h2>Fokus Zakona i na Bosnu i Hercegovinu</h2>
Osim Srbije, Zakon se fokusira i na Bosnu i Hercegovinu, pa se, ističe Janjić, planira i donošenje Ustava Bosne i Hercegovine. Time bi se smanjio broj administrativnih jedinica radi racionalizacije i smanjenja birokratije i državnih troškova.
- Ostaje samo pitanje Sarajeva. Da li da Sarajevo bude jedna regija, pa ima svoj distrikt, ili da zapravo samo taj distrikt bude kao što je i Brčko. To još nije u raspravama, ja govorim o onome što je u procesu - navodi Janjić.
<h2>Poruka crnogorskim liderima: nema prečica</h2>
Govoreći o spekulacijama da je i jedan, u ovom trenutku, moćan crnogorski političar pokušao da, preko istih adresa, za sebe završi posao na način na koji je to uradio Milorad Dodik, ali nije imao dovoljno novca i nije uspio, Janjić kaže da je legitimno to tražiti iz Crne Gore. Ipak, kako dodaje, razlog neuspjeha vidi u političkom djelovanju crnogorskog funkcionera, koje je u suprotnosti sa američkim interesima, te vezama sa Rusijom.
- Nema šta iz Crne Gore da ponudiš, osim da zaista radiš na reformama, da zaista ne budeš trula daska u NATO-u i da zaista uđeš u EU - kaže Janjić.

Janjić: Amerika završava balkanska pitanja - Srbija i Kosovo pred međusobnim priznanjem, Srbija na putu ka NATO-u

The failure of the competent authorities to act has sent a clear message that the public glorification of a criminal ideology is permissible, creating an environment in which it is now freely manifested, including at gatherings attended by public officials or heads of educational institutions. It is particularly dangerous to relativize these phenomena or justify them as „celebration“. The normalization of wartime songs that glorify criminals offends the descendants of victims and, in the long term, destroys social cohesion and interethnic relations in Montenegro.
A group of NGOs and civic activists condemned yesterday’s repeated glorification of the Chetnik movement in Podgorica on the occasion of the Orthodox holiday of Epiphany, stressing that religious holidays must not be used as an opportunity to glorify violence and an ideology responsible for ethnic cleansing and other crimes. The true spirit of such holidays, they emphasized, should be the promotion of respect and peace among people.
Among other things, those gathered sang the wartime song „Od Topole pa do Ravne Gore“ („From Topola to Ravna Gora“), which glorifies notorious Chetnik commanders Pavle Đurišić and Momčilo Đujić, who were responsible for mass crimes against civilians and antifascists during the Second World War in Montenegro.
Unfortunately, according to them, such incidents are not isolated but rather part of a continuous pattern of public glorification of the Chetnik movement in Montenegro, which keeps recurring due to the absence of a clear and decisive response from the competent institutions.
They point out that the public glorification of the Chetnik movement and its commanders constitutes hate speech and incitement to intolerance toward other communities, which also carries criminal liability.
- Such glorification particularly incites hatred toward the Bosniak population and members of the Islamic faith in Montenegro, all of which is punishable under Article 370, paragraph 1 of the Criminal Code, as well as in accordance with Articles 9a and 34a of the Law on the Prohibition of Discrimination and Article 19 of the Law on Public Order and Peace - they stated.
The statement was signed by Action for Human Rights, the Association Spektra, the ANIMA Centre for Women’s and Peace Education, the Centre for Investigative Journalism (CIN CG), the Centre for Democracy and Human Rights (CEDEM), the Centre for the Development of Non-Governmental Organizations (CRNVO), the Centre for Women’s Rights (CŽP), the Montenegrin PEN Centre, the Montenegrin Philological Society, the Montenegrin Committee of Lawyers for the Protection of Human Rights and Freedoms (CKM), the Institute for Media of Montenegro, Ipso Facto, Juventas, Prima, the Safe Women’s House, as well as civic activists Dina Bajramspahić, Paula Petričević, Milena Bešić, and journalist Vesna Rajković-Nenadić.
- Over the past year, we have witnessed the continuous public glorification of Pavle Đurišić by certain religious leaders and political actors, without an adequate response from the competent prosecutorial authorities, culminating in the setting up of a memorial momument in August. The failure of the authorities to act has sent a clear message that the public glorification of a criminal ideology is allowed, creating an environment in which it is now freely expressed, including at gatherings attended by holders of public office or heads of educational institutions. It is particularly dangerous to relativize these phenomena or justify them as „celebration“. The normalization of wartime songs that glorify criminals insults the descendants of victims and, in the long term, destroys social cohesion and interethnic relations in Montenegro - the statement reads.
They also stated that they are demanding that the State Prosecutor’s Office urgently review its previous failure to oppose the glorification of Pavle Đurišić and other Chetnik commanders and to professionally investigate this incident as well.

The prosecution's silence encourages the glorification of a criminal ideology

Tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović sastala se sa predstavnicima kompanije Bingati holding, jedne od vodećih privatnih razvojnih i investicionih kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. U okviru delegacije Skupštine je i poslanica Branka Marković.
Na sastanku su učestvovali Muhamed Bingati predsjednik kompanije, i Ahmed Bingati, potpredsjednik. U okviru susreta, potpredsjednica Popović prisustvovala je i prezentaciji aktuelnih i planiranih projekata kompanije Bingati holdig, tokom koje je imala priliku da se detaljnije upozna sa obimom, konceptom i investicionim potencijalom njihovih razvojnih projekata.
- Popović upoznala je sagovornike sa investicionim potencijalima Crne Gore, sa posebnim akcentom na oblasti turizma, nekretnina, infrastrukture i održivog razvoja. Takođe, pozvala je predstavnike kompanije da razmotre mogućnosti ulaganja u Crnu Goru, te ih uputila na nadležne državne institucije radi dobijanja dodatnih informacija o konkretnim investicionim prilikama, zakonskom okviru i modelima saradnje- navode iz Skupštine.&nbsp;
&nbsp;Kompanija Bingati holding važi za, kako navode iz Skupštine Crne Gore, jednog od najznačajnijih privatnih kompamija u regionu Bliskog istoka, sa portfeljem projekata čija se ukupna vrijednost procjenjuje na više od pet milijardi američkih dolara.
- Kompanija raspolaže značajnim finansijskim kapacitetima i prepoznatljiva je po razvoju luksuznih stambenih i poslovnih kompleksa, uključujući i ekskluzivni stambeni kompleks razvijen u partnerstvu sa brendom Mercedes-Benz, koji predstavlja jedan od najprestižnijih projekata te vrste u Dubaiju- navodi se u saopštenju.&nbsp;
Potpredsjednica Skupštine Crne Gore boravi u Davosu na poziv Silvan Koh-Merin, predsjednice međunarodne organizacije Političkih liderki, u okviru programa posvećenog jačanju uloge žena u političkom i ekonomskom liderstvu na globalnom nivou.

Popović u Davosu: Pozvala predstavnike kompanije Bingati holding da razmotre mogućnosti ulaganja u Crnu Goru

Francuski predsjednik Emanuel Makron danas je u obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu izjavio da Evropska unija "ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile" naspram prijetnji o uvođenju carina zbog Grenlanda.
- Mehanizam protiv prisile je snažan instrument i ne treba da oklijevamo da ga primijenimo u današnjem teškom okruženju - rekao je Makron u Davosu.
On je reagovao na agresivne američke trgovinske pritiske i "beskrajnu akumulaciju novih carina".
Predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio je uvođenjem dodatnih carina zemljama koje su poslale vojnike u Grenland, i ne odustaje od svoje namjere da preuzme kontrolu nad tim velikim arktičkim ostrvom koje je samoupravna teritorija Kraljevine Danske.
Makron je rekao da bi Trampove prijetnje o uvođenju dodatnih carina oko Grenlanda mogle da navedu EU da prvi put primijeni mehanizam protiv prisile i to protiv SAD. Taj mehanizam bi potencijalno mogao da ograniči pristup evropskim tržištima za američke kompanije
- Možete li to zamisliti. To je ludo - rekao je Makron.
Dodao je da mu je žao zbog toga ali da je to posljedica samo "nepredvidljivosti i nepotrebne agresivnosti".
- Nema smisla imati carine i biti podijeljen i čak prijetiti sada dodatnim carinama saveznicima - rekao je Makron u Davosu.
On je poručio da "ne treba gubiti vrijeme sa ludim idejama" i odbacio "novi imperijalizam ili kolonijalizam".
Takođe je rekao da nije sada vrijeme da se otvori "Pandorina kutija novih tema", već da je sada vrijeme za saradnju, da bi se sredila tri glavna globalna izazova - rast, mir i klima.
Govorio je o tome kako Evropa treba da odgovori na čvršću američku i kinesku trgovinsku politiku.
Rekao je da Evropa treba da bude realističnija oko toga kako odgovara na ovo pošto ima sektora, kao što su hemijski i automobilski "koji se bukvalno ubijaju" zbog nejednakih uslova.
On je rekao da umjesto sporova oko trgovine, savezničke zemlje treba da se usmjere na to da dovedu mir u Ukrajinu.
Francuski predsjednik ukazao je na pomijeranje ka "svijetu bez pravila, gdje se gazi međunarodno pravo i gdje jedini zakon koji vrijedi je - zakon najjačeg".
On je takođe upozoriio da vodeće sile okreću leđa međunarodnim tijelima koja su dugo podržavala globalni poredak.
- Nemojmo prihvatiti globalni poredak o kome će odlučivati oni koji tvrde da imaju veći glas i veći štap - rekao je Makron danas u Davosu.
<h2>"Nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam"</h2>
Makron je ocijenio da nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam, već za saradnju, da bi se odgovorilo na globalne izazove.
- Srećan sam što sam ovdje u vrijeme mira, stabilnosti i predvidivosti - rekao je Makron, što je izazvalo smijeh u sali.
Makron je ukazao na aktuelne izazove u svijetu, u vrijeme porasta nasilja i ratova, kao i digitalnih napada.
- U takvoj situaciji novi kolonijalni pristup ne donosi uspjeh, već je odgovor - više saradnje i novi strateški pristup ekonomskom suverenitetu - naveo je Makron.
On je rekao da bi evropska strategija trebalo da bude više autonomije zasnovane na rastu, konkurentnosti i inovacijama.
Makron je zaključio da bi glavni cilj, globalno i evropski gledano, trebalo da bude veliko tržište i jaka infrastruktura, na principima vladavine prava.
- Daćemo sve od sebe da imamo jaču Evropu. Bićemo posvećeni ulaganju u odbranu i bezbjednost. Vjerujemo da nam je potrebno više rasta i stabilnosti u svijetu, ali preferiramo poštovanje, a ne nasilje, vladavinu prava, a ne brutalnost - poručio je Makron.
Prema njegovim riječima, zaštita evropske konkurentnosti ne znači protekcionizam.

Tag: amfilohije