<p>Srpska pravoslavna crkva (SPC) već godinama aktivno sprovodi istorijski revizionizam, pokušavajući da kreira poželjnu istorijsku sliku i promoviše ideologiju "krvi i tla", upozorio je istoričar i profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) <b>Boban Batrićević</b>.&nbsp;</p>
<p>Batrićević je, gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E, govorio o političkim i ideološkim strategijama koje, prema njegovim riječima, dolaze iz Beograda.</p>
<p>- Pošto nije popularno promovisati etničko čišćenje, oni su prepakovali Moljevićevu studiju i na jedan novi način pokušavaju predstaviti četnički pokret kao antifašistički i odatle počinje problem, zato što oni osvjedočene saradnike okupatora žele predstaviti kao pozitvne istorijske ličnosti i to rade vrlo uspješno zahvaljujući ovoj mlađoj generaciji koja je izašla ispod mantije Amfilohija Radovića, koja je opet izašla ispod mantije Justina Popovića i to je ta opasna genealogija crkvenih otaca iz crkve Srbije - rekao je Batrićević.</p>
<p>Prema njegovim riječima, Crkva Srbije djeluje kao dio šire strategije, u funkciji ostvarivanja ideja tzv. „srpskog sveta“.&nbsp;</p>
<p>Batrićević je kazao da se na prostoru regiona sprovodi modifikovana verzija plana „Homogene Srbije“, istorijskog dokumenta koji je kreirao advokat Stevan Moljević.</p>
<p>- To što radi crkva Srbije dio je mnogo šire i mnogo veće strategije, asimilacije koju ona sprovodi na prostoru zacrtanom u mapama "srpskog sveta", i ona je modifikovana verzija zapravo jednog istorijskog dokumenta, poznatog pod imenom "Homogena Srbija", koju je napisao Moljević advokat i koji je zapravo nacrtao etnički čiste granice kakva ta velika Srbija treba da izgleda - rekao je Batrićević.</p>
<p>Dodao je da institucije Crne Gore ne pridaju dovoljno pažnje malignim spoljnim uticajima, ali je pohvalio rad Digitalnog forenzičkog centra, koji se tim pitanjima detaljno bavi.</p>
<p>- Režim u Srbiji je zacrtao novu kartu Balkana u ekonomskoj, vojnoj i teritorijalnoj dimenziji, onako kako je oni vide, reobnova srpske moći koja počiva na ljudima i idejama koje Srbiju prezentuju kao centar okupljanja balkanskih naroda, slovenskih naroda, koji žive na ovom prostoru, koji pričaju sličan jezik i kojima oni ne priznaju nacionalnu posebnost, jer ih smatraju Srbima - istakao je Batrićević.</p>
<p>Govoreći o istorijskoj reinterpretaciji, Batrićević je upozorio da SPC glorifikuje četnički pokret, uprkos njegovoj odgovornosti za masovne zločine.</p>
<p>- Crkva glorifikuje četnički pokret, koji je pravio masovne zločine - podsjetio je Batrićević, navodeći da su ti zločini, uključujući genocid, počinjeni „na prostoru Crne Gore, na prostoru Srbije, Bosne i Hercegovine, na prostoru Kosova, ravni ustaškim zločinima.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.86%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbatricevic-gojko-perovic-je-najveca-opasnost-za-gradanski-karakter-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FY-1PiRrCQ-c%3Fsi%3DmA-fsMC5CM0e_gis&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Batrićević: Režim u Srbiji je zacrtao novu kartu Balkana u ekonomskoj, vojnoj i teritorijalnoj dimenziji

<p>Od veličanja do odlikovanja i proglašavanja za svece.</p>
<p>Brojni su primjeri ovakvog odnosa Srpske pravoslavne crkve (SPC) i njenih predstavnika prema osuđenim ratnim zločincima iz bliže i dalje prošlosti.</p>
<p>- SPC istoriju posmatra kroz etnofiletističku (nacionalističku) prizmu u kojoj je srpska strana vječita žrtva - kaže istoričar <b>Vladimir Veljković</b>.</p>
<p>U tom se kontekstu, dodaje, može tumačiti revizionizam kako ratova devedesetih, tako i Drugog svjetskog rata.</p>
<p>- Kako se devedesete tumače kao "neminovni sukob" različitih etničkih grupa, onda se i u istoriji poseže za onim pokretima, ličnostima i sukobima koji su tom ratu prethodili. U oba slučaja se izbjegava uloga i odgovornost crkvenih djelatnika - navodi Veljković.</p>
<p>Iz SPC nijesu odgovorili na pitanja Radija Slobodna Evropa povodom odnosa prema ratnim zločincima iz Drugog svjetskog i ratova na prostoru bivše Jugoslavije devedesetih.</p>
<h2>Odnos Srpske crkve prema saradnicima okupatora</h2>
<p>Izjava mitropolita SPC u Crnoj Gori Joanikija, koji je četničkog komandanta Pavla Đurišića nazvao "velikim junakom nepobjedivog karaktera", posljednja je u nizu onih koje su izazvale oštre osude djela javnosti.</p>
<p>Đurišićeve jedinice odgovorne su za masakar muslimanskih civila na sjeveru Crne Gore, u Sandžaku i istočnoj Bosni tokom Drugog svjetskog rata, a njegova uloga potvrđena je brojnim dokumentima i izvještajima iz tog vremena.</p>
<p>Za "vojničke vrline", odlikovan je Hitlerovim gvozdenim krstom.</p>
<p>- To je taj anti-antifašizam o kojem je jako dobro pisao (sociolog)<b> Todor Kuljić</b>, gdje vama fašizam i nacizam kao ideologija nije problem zbog stavova koje zastupa, nego je problem samo onda kada su Srbi žrtve tih ideologija - kaže <b>Branimir Đurović,</b> istraživač nevladine Inicijative mladih za ljudska prava.</p>
<p>Istoričar Vladimir Veljković podsjeća i na primjere kanonizacije episkopa koji su u Drugom svjetskog ratu sarađivali sa okupatorima.</p>
<p>Među njima je Irinej Ćirić, koji je uz službu poglavara SPC Porfirija 2022. proglašen za sveca.</p>
<p>Crkva je saopštila da je tokom Drugog svjetskog rata iz mađarskog logora Šarvar "spasao 3.000 srpske djece, trudnica i majki sa odojčadima", a potom ih udomio u 55 eparhija u Vojvodini.</p>
<p>- Zanemarila se međutim činjenica da je Irinej Ćirić bio saradnik mađarskog okupatora i neko ko je i politički radio u korist okupatora - navodi Veljković.</p>
<p>Tadašnji lider Mađarske i Hitlerov saveznik Mikloš Horti imenovao je 1943. Ćirića za člana gornjeg doma mađarskog parlamenta, a episkop Srpske crkve ostao mu je lojalan i nakon rata.</p>
<p>- U Crnoj Gori imamo još drastičnije primjere kada su kanonizovani sveštenici za koje se zna da su počinili ratne zločine - dodaje Veljković.</p>
<p>Među njima je Milorad Vukojičić, poznatiji kao "pop maca" (macola) i "pop koljač", pripadnik četničkog pokreta koji je u Crnoj Gori počinio niz zločina zbog kojih je nakon rata osuđen i pogubljen. Proglašen je za sveca 2005. godine.</p>
<p>Iste godine za sveca je proglašen i sveštenik Slobodan Šiljak, koji je strijeljan 1943. pod optužbom da je učestvovao u teškim zločinima nad stanovništvom u Pljevljima.</p>
<p>Na odluku SPC tada su reagovale porodice ubijenih, a Crkva je odbacila navode da su njihovi sveci činili ratne zločine.</p>
<p>- Veličanja zločina iz Drugog svjetskog rata i iz devedesetih dio su ideologije koja se samo nadovezuje - kaže Branimir Đurović iz Inicijative mladih za ljudska prava.</p>
<h2>Uloga Srpske crkve u ratovima devedesetih</h2>
<p>- Neki procesi su tekli paralelno i SPC je u liku nekih sveštenika i vladika uzela učešće u ideološkoj pripremi za ratove od osamdesetih godina - navodi istoričar Vladimir Veljković.</p>
<p>Tokom sukoba koji su uslijedili, SPC je učestvovala u nacionalističkoj propagandi, a pojedini njeni predstavnici otvoreno su podržavali srpske oružane snage i ratne ciljeve tadašnjeg režima Slobodana Miloševića.</p>
<p>Snimak sveštenika koji blagosilja pripadnike paravojne formacije "Škorpioni" prije nego što će jula 1995. u Trnovu streljati šestoricu srebreničkih civila obišao je svijet.</p>
<p>- I pojedine vladike su se potpuno poistovjetile sa srpskom stranom, što je uključivalo i opravdanje te strane, ma šta da je ona činila. Imamo video zapis vladike Kačavende koji stiže u Srebrenicu u julu 1995 - podsjeća Veljković.</p>
<h2>Podrška ratnim liderima</h2>
<p>Uz druge kontroverze koje prate njegov lik i djelo, nekadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda ostaće upamćen po bliskim vezama sa srpskim ratnim liderima u Bosni i Hercegovini Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem, koji u Hagu služe doživotne kazne zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina.</p>
<p>Na suđenju Mladiću prikazan je snimak na kojem tadašnji zapovjednik Vojske Republike Srpske Milenko Živanović izvještava Kačavendu o "operaciji Srebrenica", izmamljujući mu osmijeh informacijom – da je minaret džamije "poravnat".</p>
<p>Kačavenda je čestitao "hrabrom generalu i srpskim Obilićima".</p>
<p>- Evo, dočekujemo radosne dane, polako se približavajući onom trenutku kada će se ponovo poslije kosovske bitke ujediniti i vaspostaviti srpska država - rekao je Kačavenda.</p>
<p>Crkva nije dovodila u pitanje njegovu visoku poziciju u hijerarhiji, a razriješen je tek 2013. nakon što je podnioeo ostavku "iz zdravstvenih razloga" u vrijeme kada su se protiv njega pojavile optužbe za pedofiliju.</p>
<p>Iste optužbe i drugi skandali pratili su nekadašnjeg vladiku mileševskog Filareta, koji se devedesetih u svešteničkoj odori slikao sa mitraljezom, ali i lobanjom za koju je u video snimku tvrdio da pripada "srpskom dečaku kojeg su ubile hrvatske ustaše".</p>
<p>Ni njegova pozicija nije dovođena u pitanje. Razriješen je dužnosti episkopa 2015, ali Crkva nikada nije objavila razlog.</p>
<h2>Ordenje za osuđene ratne zločince</h2>
<p>Prije nego što je razriješen, vladika Filaret je ordenom "Belog anđela prvog reda" odlikovao haškog osuđenika Vojislava Šešelja.</p>
<p>U obrazloženju eparhije mileševske tada je navedeno da se visoko odlikovanje dodjeljuje "četničkom vojvodi, pobjedniku Haškog tribunala".</p>
<p>- Dragi prijatelju, brate Vojo, vama je bog dao da operete ljagu sa srpskog naroda, koliko ste mogli, razumije se teško je bilo, ali mi smo pratili i čestitamo vam na vašoj hrabroj, srpskoj, junačkoj borbi - rekao je Filaret 2015. dodjeljujući Šešelju orden.</p>
<p>Vojislav Šešelj je u Hagu osuđen na 10 godina zatvora zbog podsticanja progona i prisilnog raseljavanja hrvatskog stanovništva u vojvođanskom selu Hrtkovci 1992. godine.</p>
<p>Do optuženičke klupe međunarodnog suda odvela ga je politika ujedinjenja "svih srpskih zemalja" u takozvanu veliku Srbiju, ratnohuškački govori i organizacija paravojnih jedinica tokom ratova devedesetih.</p>
<p>Odlikovao ga je još jedan predstavnik SPC poznat po podršci ratnoj politici Srbije, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.</p>
<p>- Nalazimo se vremenu velike nepravde, prelama se preko srpskoga naroda. Jedan od onih koji su branitelji pravde, božije pravde, jeste vi gospodine Šešelj - rekao je Amfilohije 2015. uručujući Šešelju orden.</p>
<p>Mitropolit SPC u Crnoj Gori, koji je umro 2020. tokom pandemije korona virusa, je tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji otvoreno podržavao srpske snage u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.</p>
<p>U januaru 1992. otvorio je vrata cetinjskog manastira komandantu srpske paravojne formacije Željku Ražnatoviću Arkanu, koji je sa svojim pripadnicima, naoružan dugim cijevima, "čuvao manastir" od Cetinjana.</p>
<p>Treće odlikovanje od Srpske crkve, Šešelj je dobio 2022. godine.</p>
<p>Orden mu je uručio bački vladika Irinej ispred eparhije novogračaničko-srednjezapadnoameričke, navodeći da mu je "pripao dio časti" i ta "prijatna dužnost".</p>
<p>Odlikovanje je iste godine dobio i general Vladimir Lazarević koji je u Hagu osuđen zbog pomaganja i podržavanja zločina protiv čovečnosti nad kosovskim Albancima.</p>
<p>Lazarević je odlikovan zbog "njegovanja čovjekoljublja i pravoslavnih vrijednosti", a orden mu je dodijelio tadašnji vladika Pahomije koji je svojevremeno optužen za pedofiliju.</p>
<p>Iako mu je nekoliko puta suđeno, Pahomije je oslobođen optužbi, a SPC ga je 2024. unaprijedila u mitropolita.</p>
<h2>"Na liniji' vlasti"</h2>
<p>- Danas se nastavljaju prakse poricanja i revizionizma koje predvode institucije, ali upravo zbog uloge koju je Srpska pravoslavna crkva imala u ratovima devedesetih - navodi Branimir Đurović iz Inicijative mladih za ljudska prava.</p>
<p>Poput vlasti, SPC negira genocid nad više od 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, ali i druge zločine srpskih snaga.</p>
<p>Tako je predsjednik Srbije pred odlazak na sjednicu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 2024. dobio "blagoslov" patrijarha Porfirija za protivljenje Rezoluciji o Srebrenici.</p>
<p>Crkva i nakon rata na Kosovu prati državnu politiku odbijanja priznanja nezavisnosti te zemlje.</p>
<p>Prethodni poglavar Irinej poručivao je da "srpsku baštinu treba braniti milom ili silom".</p>
<p>Njegov nasljednik, patrijarh Porfirije izjavio je 2024. da SPC "ne može biti dio bilo kakvih političkih pregovora i sporazuma" o Kosovu.</p>
<p>Položaj SPC dio je Sporazuma o putu normalizacije odnosa, koji je postignut 2023. godine u pregovorima koji se vode pod okriljem Evropske unije.</p>
<p>Srpsku crkvu su 2023. pratile i optužbe da se u njenim prostorijama na Kosovu skladišti švercovano oružje, što je SPC negirala.</p>
<p>U manastir Banjska se nakon oružanog napada na kosovsku policiju u septembru 2023. sklonila grupa Srba predvođena Milanom Radoičićem.</p>
<p>Eparhija raško-prizrenska je tada saopštila da je zabrinuta jer je "grupa naoružanih, maskiranih ljudi upala blindiranim vozilom, razbivši zatvorenu kapiju manastira".</p>
<p>Crkva je odbila ponudu kosovskih institucija da finansiraju saniranje štete u manastiru.</p>

1250x600

1084x550

Od veličanja do odlikovanja: Odnos Srpske crkve prema ratnim zločincima

<p>Nakon što je nedavno mitropolit Joanikije proslavio Pavla Đurišića, četničkoga koljača na čijoj duši leži više od deset hiljada zvjerski pobijenih civila, poglavito muslimana ali i drugih koji nijesu htjeli prigrliti četničku ideologiju, i ko zna koliko onih koje je u zimu 1944. naveo na zli put bez povratka iz Crne Gore, pažnju je na sebe skrenuo pop<b> Gojko Perović </b>neuspjelim pokušajem relativizacije Joanikijeva čina.</p>
<p>Kao da ima ikoga kome nije jasno da je<b> Jovan Mićović</b> ime Joanikije odabrao baš u spomen na svoga prethodnika, osuđenoga kolaboranta nacističkoga i fašističkoga okupatora iz Drugoga svjetskog rata. I kao da je slučajno današnji Joanikije svoj pomen Pavlu Đurišiću održao baš onđe đe je prije 30 godina dovršeno ono što je Đurišić započeo prije 80 godina.</p>
<p>Nije ovđe riječ ni o mitropolitu Joanikiju ni o popu Gojku. Nije riječ ni o Pavlu Đurišiću. Djelatnost svakojega od njih odveć je poznata da bi se što novo o tome moglo reći.</p>
<p>Riječ je ovđe o izmišljanju tradicije i lažiranju istorije, i to ne neke daleke, dukljanske recimo, no one koja još uvijek ima žive svjedoke.</p>
<p>Nedavno je u Podgorici održana "dijaloška tribina" u organizaciji SPC, đe su učestvovali <b>Kemal Đečević</b>, predstavljen kao "predstavnik stare podgoričke porodice", predśednica Skupštine Glavnoga grada<b> Jelena Borovinić-Bojović</b>, arhijerejski namjesnik podgoričko-danilovgradski pop <b>Predrag Šćepanović</b>, uz moderaciju popa Gojka Perovića.</p>
<p>Sudeći po onome što je saopštio Kemal Đečević, bratstvo Đečevića dogovorno je i jednodušno obnovilo Markovdansku litiju zajedno s ondašnjim mitropolitom Amfilohijem, kojega je Halit Đečević s nestrpljenjem ispred kuće čekao punih pedeset godina!</p>
<p>"Nije bilo lako", veli Kemo Đečević, "1992. godine obnoviti litije, ni nama, ni Mitropoliji. Ono što sam zapamtio je da je nakon toga naboj u gradu nestao. Desilo se jedno druženje, susret, obnova tradicije koja, nema dileme, da tako bude i u buduće." S njim je saglasan i sveštenik Šćepanović koji, podśećajući da je otac Kemala Đečevića Amfilohija dočekao kosovskim božurima, veli: "Podgorica je disala jednim duhom."</p>
<p>I jest istina. Podgorica je disala tada jednim duhom. Duhom velikosrpstva.</p>
<p>Ne ulazeći u to je li bratstvo Đečevića doista jednoglasno odlučilo da zajedno s Amfilohijem obnovi tradiciju koja je, kako Kemo Đečević veli, nepobitno postojala između dva svjetska rata, ovđe bi, možda i bez očekivanja odgovora, trebalo postaviti pitanje i "predstavnicima" drugih starih podgoričkih porodica śećaju li se i oni zbilja kako se tada opučio susret, nastalo druženje, netragom nestao naboj?! Ili možda i dalje pamte kako se tada stvarno obnovila tradicija, ona koja je uspostavljena odmah nakon Prvoga svjetskoga rata i trajala sve do kraja Drugoga svjetskoga rata?</p>
<p>Ne pitam ih za pljačku iz 1918. Možda su propuštili da o tome čuju opljačkane. Možda se nijesu upoznali s rođacima koji su u doba kad je zaživjela tradicija koju Kemo Đečević obnavlja odselili u Skadar, u Sarajevo, ili još dalje, da se više nikad ne vrate. Ne pitam ih, dakle, o tome.</p>
<p>Pitam ih śećaju li se pjesničkoga repertoara koji se opučio nakon obnove tradicije kojoj ovih dana dižemo spomenik. A pjevalo se tada, sve u duhu koji priziva sveštenik Šćepanović "da se volimo, da život kratko traje" ovako nekako: "Ko će drugi, ja ću prvi, da pijemo turske krvi" ili "Muslimani crni vrani, crni su vi došli dani" ili "Leleču turci, kukaju bule" ili "Od Mostara do Jordana neće biti muslimana" i tako redom, sve u duhu zajedništva, bratstva i obnove tradicije.</p>
<p>Današnji Podgoričani stoje pred izborom: vjerovati sopstvenim očima ili Kemu Đečeviću. Mogu se, istina, odlučiti ni za jedno ni za drugo i izguglati ponešto o tradiciji koju nam obnavlja SPC i Kemo Đečević. Guglajući naići će na Arkana, na Amfilohijeve propovijedi o lažnim ljudima lažne vjere koja sije duhovnu smrt. I tako dalje.</p>
<p>Oni pak iz staropodgoričkih muslimanskih porodica koji pristanu na serviranu laž uprkos sopstvenim varljivim očima postupiće sramno i stidno prema svojim prijateljima i komšijama koji su ih, kao ubjedljiva i hrabra manjina, krili i 1918. i 1998, koji su im čuvali kuće, imovinu a nerijetko i život, ne pristajući na tradiciju koju ovih dana za račun aktuelne vlasti i SPC promoviše Kemo Đečević.</p>
<p>To je sramno i stidno i pred sopstvenim precima koji su oslobađali Podgoricu u Drugome svjetskom ratu od izdajnika i četnika koje SPC danas promoviše.</p>

Vjerovati Kemu Đečeviću ili sopstvenim očima?

<p>Bronzana statua visine preko četiri metra, širine metar i 60 centimetara, na postolju obloženim mermernim pločama - tako će izgleda prvi spomenik mitopolitu Amfilohiju u Beranama. To je predviđeno Odlukom o izgradnji obilježja, usvojenoj na sjednici Skupštine opštine.&nbsp;</p>
<p>- Spomenik će biti postavljen u gradskom parku pored hrama u samom centru Berana. Velika je zahvalnost Ministarstvu kulture i medija koje je dalo sve potrebne saglasnosti - rekao je Nikola Urošević iz Sekretarijata za kulturu, omladinu i odnose sa NVO.</p>
<p>Odluka je usvojena glasovima parlamentarne većine. U opizicionom DPS-u bili su uzdržani tokom glasanja.&nbsp;</p>
<p>Odbornici Bošnjačke stranke i Pokreta “zato što volim Berane” nijesu prisustvovali sjednici Skupštine opštine.</p>
<p>Minulog mjeseca, usvojen je i Program od podizanju spomenika, koji je ranije aminovala Vlada.</p>

Spomenik Amfilohiju u Beranama biće visok četiri metra

<p>Iako većina građana pripadnike druge vjere ne smatra prijetnjom po svoju religiju, svaki četvrti je kazao da su pripadnici drugih religija prijetnja po njegovu.</p>
<p>To pokazuju podaci istraživanja koje je za potrebe CDT-a sproveo Institut Damar, u periodu od 7. do 18. novembra na uzorku od 1.000 ispitanika.  </p>
<p>Ovaj dio istraživanja bavi se percepcijama građana/ki  Crne Gore o ulozi religije u oblikovanju društvenih vrijednosti i identiteta. Fokus je na pitanjima o značaju religije za očuvanje crnogorskog identiteta, percepciji o međureligijskim odnosima, stavovima o podizanju spomenika vjerskim liderima.</p>
<p>Većina ispitanika (45,9 odsto) ne smatra ljude drugih religija prijetnjom svojoj vjeri u Crnoj Gori. Međutim, čak četvrtina (25,6 odsto) izražava suprotan stav. Značajan dio ispitanika (28,5 odsto) ima neutralan stav po ovom pitanju.</p>
<p>Nešto manje od polovine građana/ki Crne Gore (46,1 odsto) smatra da je religija ključni faktor za očuvanje crnogorskog identiteta, dok gotovo trećina (31 odsto) izražava neslaganje s ovom tvrdnjom. Preostali dio ispitanika (22,9 odsto) zauzima neutralan stav.</p>
<p>Trećina građana/ki (33,9 odsto) smatra da političare druge vjere treba isključiti iz procesa donošenja zakona koji uređuju odnos između države i vjerskih zajednica kojima ti političari ne pripadaju. Više od trećine (39,3 odsto) ne podržava takve tvrdnje, dok 26,8 odsto zauzima neutralan stav. </p>
<p>Skoro dvije trećine ispitanika (62,6 odsto) smatra da se treba držati morala koji propovijeda njihova vjerska zajednica, pri čemu se 33,8 odsto u potpunosti slaže, a 28,8 odsto se donekle slaže sa ovom tvrdnjom. Neutralan stav zauzima 26,8 odsto ispitanika, dok manjina izražava neslaganje – njih 10,6 odsto.</p>
<p>Nešto manje od polovine građana (46,3 odsto) smatra da treba ispoštovati zakon i sačekati da prođe 20 godina prije donošenja odluke o podizanju spomenika ranijem mitropolitu SPC Amfilohiju Radoviću. S druge strane, 30,6 odsto ispitanika vjeruje da bi rok trebalo skratiti ako postoji poseban društveni interes, dok je 23,1 odsto neodlučno ili nema stav o ovom pitanju. </p>
<p>Većina ispitanika (60,6 odsto) navodi da im ne bi smetalo da svešteno lice iz vjerske zajednice kojoj ne pripadaju dobije spomenik u Crnoj Gori. S druge strane, 21,4 odsto izražava stav da bi im to smetalo, dok 18 odsto nije sigurno ili nema stav o ovom pitanju.</p>
<p>Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta ”Jačanje otpornosti Crne Gore: Borba protiv radikalizacije i dezinformacija” uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Holandije. Sadržaj je isključiva odgovornost Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i ne predstavlja nužno mišljenje Ministarstva spoljnih poslova Holandije.</p>

Skoro polovina građana nije za podizanje spomenika Amfilohiju u ovom vremenu

<p>Centar za demokratsku tranziciju (CDT) već 40 dana ne može da dobije od Ministarstva kulture informacije relevantne dokumente o procesu donošenja odluke o zahtjevu za davanje saglasnosti za podizanje spomen-obilježja ranijem mitropolitu SPC Amfilohiju Radoviću u Beranama.</p>
<p>Zato iz ove nevladine organizacije pozivaju Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) da hitno reaguje na ćutanje administracije koje ometa njihovo pravo i pravo javnosti da dobije pristup informacijama od javnog značaja.</p>
<p>- Ministarstvo kulture i medija nije u zakonskom roku od 15 dana odgovorilo na naš zahtjev za slobodan pristup informacijama podnijet 20. septembra. Upravo zbog toga, CDT je 8. oktobra AZLP podnio žalbu. Međutim, AZLP nam do danas nije dostavila rješenje, iako je zakonom propisano da je AZLP dužna da po žalbi donese rješenje i dostavi ga podnosiocu žalbe u roku od 15 dana od dana podnošenja žalbe - ističu iz CDT-a.</p>
<p>Od Ministarstva kulture i medija su, kako su precizirali, tražili vjerodostojne kopije prvobitnog rješenja o zahtjevu za davanje saglasnosti od 21. avgusta koje je poništeno, zahtjeva i dopune zahtjeva Opštine Berane za podizanje spomen obilježja, kopije zapisnika sa sjednica i eventualnih pojedinačnih izjašnjenja članova Komisije za spomen-obilježja Ministarstva kulture i medija, koja je razmatrala ovaj zahtjev,, kao i akte o obrazovanju te komisije i imenovanju njenih članova.</p>
<p>- Ovakvo ponašanje institucija predstavlja grubo kršenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama i urušava povjerenje građana/ki u rad uprave. Iako smo više puta apelovali na Ministarstvo da poštuje zakonom utvrđene rokove, oni uporno ignorišu naše zahtjeve, čime dodatno potvrđuju praksu netransparentnosti i opstruiranja prava na pristup informacijama - ističu iz CDT-a.</p>
<p>Pozivaju Agenciju da bez odlaganja odluči po njihovoj žalbi, jer odgađanje rješavanja ovako važnog pitanja, kako su ocijenili, šalje jasnu poruku da prava građana/ki na informacije nije u fokusu institucija.</p>
<p>- Ukoliko se ovakvo ponašanje nastavi, CDT će iskoristiti sva zakonska sredstva, uključujući i mogućnost pokretanja spora pred Upravnim sudom. Transparentnost nije samo obaveza prema zakonima, već i prema građanima/kama koji finansiraju rad ovih institucija i koji imaju pravo na istinite i blagovremene informacije - poručili su iz CDT-a.</p>

CDT: Već 40 dana bez odgovora o zahtjevu za davanje saglasnosti za podizanje spomenika ranijem mitropolitu SPC Amfilohiju Radoviću

<p>Iako je predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić</b> prije četiri dana obećao da će se “najhitnije” obratiti ministarki kulture i medija <b>Tamari Vujović</b> sa zahtjevom da poslaniku Socijaldemokrata (SD) <b>Nikoli Zirojeviću</b> dostavi prvobitno rješenje tog resora kojim je odbijena saglasnost za podizanje spomenika pokojom mitropolitu Amfilohiju Radoviću u Beranama, to se do danas nije desilo.</p> <p>Zirojević je 19. septembra uputio dopis Ministarstvu kulture i medija, pozivajući se na član 50 Poslovnika o radu Skupštine, prema kojem je ministarka dužna da traženi materijal iz njenog resora proslijedi poslaniku u roku od 15 dana.</p> <h2><b>Obećanje pod euforijom</b></h2> <p>Kako je taj rok probijen, Zirojević je na posljednjoj sjednici Skupštine, održanoj 15. oktobra, zatražio od Mandića da interveniše. Čelnik parlamenta, svježe raspoložen zbog rezultata popisa stanovništva, poručio je da će izaći u susrter poslaniku SD-a, priznajući da je Vujović, ignorišući dopis koji joj je stigao, prekršila Poslovnik Skupštine.</p> <p>- Generalni sekretarijat obratiće se ministarki kulture. Vi ste u pravu, prekršen je član 50 Poslovnika. Ja sam danas veoma raspoložen čovjek i obratićemo joj se hajhitnije – poručio je Mandić.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241019001024_b7dd71e2d21d8a2bc06b4ae7e69e98ed630f1cc34cb7216557d64745a58009f5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241019001024_b7dd71e2d21d8a2bc06b4ae7e69e98ed630f1cc34cb7216557d64745a58009f5" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>OBEĆANJE JOŠ NIJE ISPUNIO: Andrija Mandić<span>(Photo: Skupština Crne Gore)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Međutim, urgencija još nije poslata, a kako je Portalu ETV kazao generalni sekretar <b>Aleksandar Klarić</b>, čeka se zvanični zahtjev Zirojevića.</p> <p>- Čekam da mi se poslanik zvanično obrati i onda ću uputiti urgenciju – kazao nam je Klarić.</p> <p>Istu instrukciju od generalnog sekretara dobio je i Zirojević koji je očekivao da će se Mandić obratiti ministarki Vujović onog dana kada je obećao da će to učiniti.</p> <p>- Prilikom posljednje sjednice plenuma, egzaltiran, kako je kazao, rezultatima popisa stanovništva, predsjednik parlamenta Andrija Mandić kazao je da će koliko je danas uputiti urgenciju ministarki Vujović da mi odgovori na moj zahtjev. Međutim, očigledno je euforija rezultatima popisa bila lažna, ili kratkotrajna jer sam na kraju saznao da predsjednik Skupštine i služba to nisu uradili. Štaviše, generalni sekretar me informisao da je potrebno da mu službenim putem dostavim dopis u kojem zahtijevam da reaguje u tom pravcu – kazao je Zirojević za portal ETV.</p> <h2><b>Izvinjenje SPC-u i ćutanje pred javnošću</b></h2> <p>Ministarstvo kulture je 18. septembra preinačilo odluku kojim je odbijen prijedlog za podizanje spomenika poslije oštrih kritika iz Srpske pravoslavne crkve (SPC), odnosno Eparhije budimljansko-nikšićke.</p> <p>Ministarka iz redova Demokrata proglasila je prvobitno rješenje nezakonitim i po hitnom postupku donijela novo, izvinjavajući se Eparhiji zbog propusta. Vlada je, samo dan kasnije, dala saglasnost na novi prijedlog, a ministri iz manjinskih partija su iz protesta napustili sjednicu, podsjećajući na kontroverzne izjave mitropolita o albanskom i muslimanskom stanovništvu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091123098_9b46b9e5c69995a7f9c49659649b1b5dcc62e4d8ed7bcbc024a37a2d69aea542.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091123098_9b46b9e5c69995a7f9c49659649b1b5dcc62e4d8ed7bcbc024a37a2d69aea542" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Tamara Vujović"> <figcaption>MINISTARKA KRIJE RJEŠENJE KOJE JE STAVILA VAN SNAGE: Tamara Vujović<span>(Photo: Ministarstvo kulture i medija)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zirojević je iznio saznanja da je Vujović prvobitno, na osnovu nalaza stručne komisije, odbila zahtjev za izgradnju spomenika Amfilohiju.</p> <p>Portal ETV takođe ima saznanja da je većina članova komisije, njih troje, bila protiv ideje o gradnji spomenika Amfilohiju, pa smo se, 19. septembra, istim zahtjevom kao Zirojević obratili Ministarstvu kulture i medija. Međutim, u oba slučaja odgovor je izostao.</p> <p>- Do dana današnjeg mi nije odgovoreno, čime ministarka direktno krši Poslovnik Skupštine koja ju je izabrala i čija je članica bila u prethodnom mandatu – rekao nam je Zirojević.</p> <p>Jasno je, ističe on, da Vujović bježi od odgovora na ovo pitanje jer bi dostavljanje navedenog rješenja u potpunosti demaskiralo sve nezakonite radnje koje su uslijedile nakon njegovog povlačenja.</p> <p>- Obznanile bi se činjenice da je ministarka kulture i medija prvobitno postupila u skladu sa zakonom da bi je kasnije pritisci iz partije kojoj pripada i javne packe koju je uputila SPC prevaspitale i natjerale je da promijeni odluku – kazao je poslanik SD-a.</p> <h2><b>Bijeg od odgovornosti</b></h2> <p>Za Ministarstvo, napominje on, ne postoje ni zakoni, niti bilo kakvi propisi za šta, kako kaže, Vujović ima podršku Vlade u kojoj sjedi.</p> <p>- Ona se ponaša kao da je iznad zakona Crne Gore i, nažalost, vidimo da joj i najviši članovi izvršne vlasti, tj. ministri u Vladi daju za pravo, tj. svojim ponašanjem joj omogućavaju da suštinski bude iznad države. Vjerujem da u tom grmu leži zec kada se pitamo zašto ne odgovara na moj zahtjev – naglasio je Zirojević.</p> <p>Ukoliko ministarki i stigne urgencija iz Skupštine, Zirojević ne očekuje da će ona imati efekta.&nbsp;</p> <p>- Ranija praksa me obeshrabruje. Prije pola godine od Instituta za javno zdravlje sam tražio određene informacije. Nikada mi na taj zahtjev nije odgovoreno. Generalni sekretar, istini za volju, uradio je što je do njega i uputio urgenciju, međutim nikakvog uticaja to nije imalo na tadašnjeg direktora IJZ-a <b>Dragana Lauševića</b> koji je podnio ostavku i imenovana je nova direktorica. Ne daje mi to neku nadu – konstatuje Zirojević.</p> <p>On je ponovio da Vujović može da bježi od odgovornosti, ali ne zadugo.</p> <p>- &nbsp;Ukoliko ne ispoštuje član Poslovnika, makar i sa zakašnjelim vremenskim rokom, vrlo brzo će se ukazati prilika kada ministarka Vujović neće moći da pobjegne od ovog pitanja, već će morati da da vrlo jasan odgovor – zaključio je Zirojević za naš portal.</p>

Tamara Klikovac

Zirojević: Najviši članovi Vlade svojim ponašanjem omogućavaju Vujović da bude iznad države

<p>Za vrijeme SFRJ, Crna Gora je bila najmanje religiozna, najateističkija republika. Dolaskom Amfilohija u Crnu Goru prije više decenija počinje klerikalizacija društva, obračun sa komunističkom ideologijom i poništavanje svega što se tiče emancipacije Crne Gore, Crnogoraca kao nacije, i Crne Gore kao države. Upravo kao simbolu obračuna sa tim prethodnim sistemom, spomenik mu danas dižu oni koje je on doveo na vlast prije četiri godine, i sam taj čin predstavlja završni obračun sa prethodnim sistemom i nametanje novog putem klerikalizma i četništva.</p>
<p>Ovo je u Drugačijoj radio vezi kazao <b>Marko Špadijer</b>, višegodišnji sekretar Matice crnogorske i glavni urednik časopisa Matica, ali i nekadašnji funkcioner vlasti za vrijeme čijeg trajanja je Crna Gora izgrađena, infrastrukturno i instutucionalno.</p>
<p>Špadijer je ocijenio i da politika u Crnoj Gori nakon „oslobođenja“ 2020. godine više nije ozbiljna politika, već politički kič, djelovanje od danas do sjutra sa liderima koji se ne pridržavaju principa, i koji gledaju ko će koga prevariti i kako će se to desiti.</p>
<p>Upitan da li je spomenik Amfilohiju kao obožavaocu Draže Mihajlovića isto što i spomenik Draži – rehabilitacija četništva u Crnoj Gori, Špadijer je kazao kako to jeste tako, uz ogradu da Crna Gora kasni sa fašizacijom, tj. četništvom, jer je zadržala neke elemente antifašizma.</p>
<p>- Dok su drugi ranije srušili spomenike, promijenili nazive ulica, škola, u tom formalnom simboličkom smislu se razračunali sa komunizmom i ličnostima koje su njih personifikovali, Crna Gora je nekako je održavala neku vrstu civilizovanog odnosa prema prošlosti. Malo po malo se to krunilo i sada dolaze ti posljednji udarci koji bi trebalo, po njihovom, da završe taj proces i taj dio sa Amfilohijem Radovićem, sa spomenikom, je dio toga procesa - kazao je Špadijer.</p>
<p>Prema njegovim riječima, Amfilohije personifikuje pojavu anitikomunizma ali i anticrnogorstva.</p>
<p>- Tu je njegova specifičnost u odnosu na ove druge borce za novi poredak. I on ustanovljava, temeljito, stari sistem četništva gdje se poništava sve što je vrijedilo, što je bilo emancipatorsko za Crnu Goru, i vraća se na neki njihov početak - rekao je Špadijer.</p>
<p>Takođe je kazao i da su na vlasti ljudi koje podržava SPC, te da svi oni, od predsjednika države do ministara i lidera prosrpskih partija podržavaju ideje suprotne od modernih, savremenih, i da svojim djelovanjem vraćaju na nazadnjaštvo i neku vrstu srednjeg vijeka.</p>
<p>- Već je sve postalo i tužno i opasno. U toj atmosferi uzdizanja u kult jedne ličnosti koja je rušilačka za Crnu Goru, normalno je da se pojavi ideja o dizanju spomenika - ocijenio je Špadijer.</p>
<p>Prema njegovim riječima, napuštanje sjednice Vlade od strane ministara iz redova partija manje zastupljenih naroda, uoči glasanja za podizanje spomenika Amilofiju, bilo je za očekivati.</p>
<p>- Moglo se očekivati da oni napuste sjednicu, a pogotovu sjednicu za koju nijesu bili informisani šta će se dešavati niti su imali bilo kakve informacije nego su bili zatečeni, oni su bili tu da glasaju, što su odbili da urade. Što se tiče tih partija, i njihovog ulaska u vladu, uvijek su te stranke viđeli u tome da su uz vlast neki interes. I to je legano i legitimno. Uvijek će imati političku, praktičnu potrebu da su uz vlast kako bi mogli da za svoje birače obezbjede neki benefit. E, ovo sa Amfilohijem je prevršilo mjeru i oni su napravili jedan gest nesaglasnosti sa tim postupkom ali, ne vjerujem da će napustiti vladu - ocijenio je Špadijer.</p>
<p>On je kazao i da je Crna Gora bila zemlja u kojoj je postojao sklad manjina i većinskog crnogorskog naroda, što se pokazalo i kroz vrijeme, ocjenjujući da je to bilo dobro za zemlju i njenu koheziju.</p>
<p>- Od tih izazova spoljnih, unutrašnjih itd, manjinski narodi su počeli da preferiraju druge – svoje matične države i počinje da se razbija jedinstvo države, a to je opasno. U ovom slučaju se desilo da su se oni spojili sa vlastima, ali ja ne vjerujem u naivnost lidera jer oni dobro znaju kuda ide Srpski svet i kuda ide velikosrpska politika, mislim da oni gledaju dokle mogu izdržati a da njima bude od koristi - istakao je Špadijer.</p>
<p>Govoreći o SPC, on je kazao kako je riječ o paravojnoj i parapolitičkoj organizaciji čiji je posao da održava idejno i duhovno jedinstvo jednog naroda, a što je definisano i u Ustavu države Srbije.</p>
<p>- Specifičnost SPC u Crnoj Gori je ta što ova organizacija neće da dobije samo svoju pastvu, svoje vjernike, nego hoće da dobije državu. Oni pretenduju na državu. Vjernici su tu njima nešto što je uzgredno ili nešto što mogu da dobiju malim ustupcima, ili nekim idejnim jedinstvom oko meni nejasnih ciljeva - kazao je Špadijer.</p>
<p>Ocjenjujući trodecenijsku vlast, smijenjenu 2020. godine, Špadijer je istakao kako je ta politička struktura mnogo dobrih stvari napravila za Crnu Goru, ali da je u potpunosti promašila u odnosu prema SPC, ali i prema CPC.</p>
<p>- Moje viđenje je da je država omanula, da je računala na svoju snagu u odnosu na crkvu, i prepustila ne samo svoja groblja, a to je nonsens da sad crkva ili seosko groblje za koje se zna ko ga je gradio, prepisuju se na crkvu druge države. Ne znam ima li takvog primjera sem u nekim kolonijalnim sistemima. Ali mislim da su oni računali da to nije važno ili su računali da će napraviti neku crkvu jer je to njihova ideja bila koja će pomiriti SPC i CPC koju su držali na margini - objasnio je Špadijer.</p>
<p>Govoreći o lažnom narativu o ugroženosti Srba u Crnoj Gori, Špadijer je kazao kako su eventualno bili ugroženi samo oni politički Srbi, koji su htjeli da uđu u vlast a nije im moglo biti.</p>
<p>- Uzmite primjer - Srbija i Crna Gora. Crnogorci u Srbiji. Prije deset godina ih je bilo 140.000 po popisu, po posljednjem – 20.000. Dakle, sedam puta je manje Crnogoraca. Nema te politike sem politike asimilacije koja može to napraviti. Znači da je u toku nacionalistički proces u Srbiji i oni smatraju da je to normalno. U Crnoj Gori, u isto vrijeme, sa 7-8 posto Srba došlo se do 30 i nešto odsto. Kakva je to logika da raste broj onih koji su navodno ugnjetavani, nipodaštavani, onemogućavani u svim svojim pravima - retorički je pitao Špadijer.</p>
<p>Ipak, kako je rekao, nakon tri decenije jedne vlasti, došlo je do zasićenja jednim sistemom, načinom vladanja, bilo je dosta nezadovoljnih, ali i spavača, vezanih za obavještajne, intelektualne i dr. centre, iz Beograda.</p>
<p>- Litije su bile pokret koji je bio dobro organizovan. Vlast, da je ona bila takva kakvom je prikazuje SPC, vlast koja ne trpi konkurenciju, a tada je tada imala svoju vojsku, policiju, mogućnost da razori jedan pokret u samom početku, ne bi dozvolila da on naraste, naravno sa spoljnim ohrabrenjima, sa spoljnjom pomoći, i to je izraslo u jedan pokret koji je srušio u krajnjoj liniji vlast koja je do tada bila - kazao je Špadijer.</p>

Špadijer: SPC je paravojna i parapolitička organizacija, spomenik Amfilohiju danas dižu oni koje je on doveo na vlast

<p>Albanski forum za sada ostaje u Vladi, uprkos neslaganju po pitanju određenih odluka, poručio je ministar javne uprave u Vladi Crne Gore <b>Maraš Dukaj,</b> u emisiji "Referat" Gradske RTV.</p>
<p>Ističe, kako prenosi portal ovog lokalnog javnog emitera, da će sa usvajanjem novog Zakona o lokalnoj samoupravi, koji se uskoro očekuje, doći do depolitizacije javne uprave.</p>
<p>Uprkos potpisanom sporazumu kojim je precizirano da se o temama koje dijele građane neće glasati dok se prethodno o njima ne postigne saglasnost, Vlada je donijela odluku o podizanju spomenika pokojnom mitropolitu Amfilohiju, zbog čega su Albanski forum i Bošnjačka stranka napustili sjednicu. Dukaj nije precizirao da li će Albanski Forum, zbog navedenih događaja, izaći iz Vlade.<br/>
<br/>
- U ovom momentu ne mogu Vam reći koje će biti konretne odluke Albanskog foruma ali kažem da ćemo uvijek biti tu ako partneri misle da treba da budemo, ukoliko se naravno budemo međusobno ispoštovali i poštovali ono što smo potpisali, i što smo se dogovorili - kazao je Dukaj.</p>
<p>Govoreći o novom Zakonu o lokalnoj samoupravi, Dukaj je istakao da je Crna Gora najcentralizovanija zemlja na Zapadnom Balkanu.</p>
<p>- Reforma javne uprave jedan jer od ključnih ciljeva bez kojeg ne možemo biti članica EU. Ali, ona mora da krene sa lokalnog nivoa i mora da bude u službi građana. 2022. je, po prvi put u Crnoj Gori, urađena sveobuhvatna analiza sistema lokale samouprave, i ta analiza je jasno pokazala kako da krenemo u odnosu na decentralizaciju, i u odnosu na novi Zakon o lokalnoj samoupravi - objašnjava Dukaj.</p>
<p>Novi Zakon o lokalnoj samoupravi je, kako kaže, u završnoj fazi.</p>
<p>- Veoma sam srećan što je ovaj zakon rađen na inkluzivni način. Tu smo inkorporirali ne samo sve opštine, nego i NVO sektor, akademsku zajednicu, Univerzitet Crne Gore i naše međunarodne partnere - objašnjava Dukaj.</p>
<p>Ističe da će za ovaj zakon zatražiti mišljenje Evropske komisije.</p>
<p>- Vjerujem da ćemo veoma brzo dobiti pozitivno mišljenje evropske komisije. Postoje mnoge novine, između ostalog i to da će mnoge opštine dobiti status grada, ali to će zavisiti isključivo od njh samih. MJU je uputio i dvije ključne inicijative a to je neposredan izbor predsjednika opštne i svi izbori u jerdnom danu - ističe Dukaj.</p>
<p>Cilj je, kako dodaje, decentralizacija vlasti, odnosno da opštine koje imaju oko 14 hiljada stanovnika, konkurišu ili dobiju status grada.</p>
<p>- Šta to podrazumijeva? Da će imati veće ingerencije, od predškolskog obrazovanja, zdravstvene zaštite, prostornog planiranja i urbanizma, što su ključne stvari za jednu lokalnu samoupravu da sama odlučuje - objašnjava Dukaj.</p>
<p>Inicijative na osnovu kojih bi se predsjednici opština birali neposredno, i svi izbori bi bili u jednom danu.<br/>
Ministarstvo javne uprave je već uputilo.</p>
<p>- Jer imamo ovakav sistem gdje svakih tri mjeseca imamo izbore u raznim opštinama, i ne samo to, nego danas imamo rotirajuće predsjednike opština. Predsjednik opštine treba da bude izabran direktno na izborima, odnosno neposredno na izborima - smatra Dukaj.</p>
<p>Političke partije bi trebalo, kako naglašava, da što prije shvate važnost ovog procesa.</p>
<p>- Samo na taj način ćemo imati ljude koji će imati odgovornost da vode opštinu, da predstavljaju narod u parlamentu i budu izabrani na važnim funkcijama. Tako će bolje raditi svoj posao, to je demokratizacija društva - navodi Dukaj.</p>
<p>Dodaje da danas imamo odbornike koji, po deset i više godina, nijesu progovorili iz odborničkih klupa.</p>
<p>- Ne što su bili protiv stavova svoje partije, već što ni riječ nijesu progovorili o važnim lokalnim temama, a predstavljaju narod - objašnjava ministar javne uprave.</p>
<p>Dukaj se osvrnuo i na dešavanja u Opštini Berane.</p>
<p>- Ukoliko se ne budu poštovale odluke i sugestije Vlade, u toj opštini ćemo uvesti prinudnu upravu. Dali smo im rok od deset dana kako bi to završili, u suprotnom ćemo sprovesti tu zakonsku proceduru - ističe Dukaj.</p>
<p>Dukaj je uvjeren i da će se Zakon o Vladi uskoro naći u skupštinskoj proceduri, i zaključuje da će imati ograničen broj resora, po uzoru na evropske zemlje.</p>
<p>- Mi smo jedina zemlja u regionu koja nema Zakon o Vladi, o ključnoj grani vlasti. Mi smo, kao ministarstvo javne uprave, sve uradili i taj zakon je u Sekretarijatu za zakonodavstvo, i nadamo se da će se tokom trećeg kvartala naći na Vladi i u Skupštini - poručuje Dukaj.</p>
<p>Govoreći o izvještaju Evropske komisije za EU integracije, Dukaj očekuje da bude mnogo bolji od prethodnog.</p>
<p>- Najbitnije je da ozbiljno koračamo ka EU, sa ciljevima koje smo zacrtali. Do kraja godine bi trebalo da zatvorimo četiri poglavlja. Ono što su nadležnosti MJU mi smo završili, tako da vjerujem da ćemo postići željeni cilj - zaključuje Dukaj.</p>

Dukaj: Albanski forum ostaje u Vladi uprkos neslaganjima

<p>Jasno je da je Vlada sa Ministarstvom kulture i medija sprovela proceduru u nerealnom roku. Jasno je da su zaboravili da daju prostor javnosti i čuje njeno mišljenje u vezi sa namjerom podizanja spomenika prethodnom mitropolitu crnogorsko-primorskom Srpske pravoslavne crkve, Amfilohiju, u Beranama. Izostala je i javna rasprava o tome da li zaslužuje spomenik ili ne, kazao je za 24 sata <b>Damir Suljević</b> iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).</p>
<p>- Jasno je da se spomenik ne može podići prije isteka 20 godina od smrti osobe, sa izuzetkom kada Vlada daje saglasnost. Nesporno je da je to urađeno u skladu sa zakonom, ali je problem što se zaobišlo sve ono što su kontroverze koje se vezuju za ličnost mitropolita, i za ono što su bile njegove poruke koje je slao za života, a koje su obilovale govorom mržnje, uvredama, a bio je prepoznat po tome što je veličao četnički pokret, ratne zločince i negirao zločine počinjene tokom devedesetih godina - istakao je Suljević.</p>
<p>On vjeruje da su manjinske partije dale zeleno svijetlo za ovakvu politiku onog momenta kad su pristale da uđu u Vladu. Dodaje da im je bilo jasno, i prije ulaska u Vladu, da neće imati efektivnu moć i da se njihov glas neće čuti.</p>
<p>- Ono što su manjinske partije uradile kada su napustile sjednicu Vlade, predstavlja teatralni potez koji je usmjeren, prije svega, prema njihovim biračima, a u pokušaju da se opravdaju zato što su dio Vlade koja donosi takve odluke. Ukoliko je kod tih manjinskih partija postojala iskrena namjera da se suprotstave potezu Vlade, onda su njihova reagovanja trebala stići blagovremeno, odnosno, prije nego je Vlada odlučila da da saglasnost za dizanje spomenika Amfilohiju. Svakako, trebalo je da prisustvuju sjednici Vlade, kako bi pokazali svoje mišljenje, suprostavili se prijedlogu Vlade i dozvolili da se sve konstatuje u zapisniku. Ovako su pobjegli od svake diskusije, a sve u namjeri da pošalju poruku svom biračkom tijelu - poručio je Suljević.</p>
<p>Riječ je, dodaje, o predizbornom triku, čemu svjedoči i brzina kojom je saglasnost o podizanju spomenika stigla. Suljević smatra da će od samog poteza Vlade više profitirati one partije koje pokazuju lojalnost Srpskoj pravoslavnoj crkvi, nego manjinske partije.</p>
<p>- Ostaje da vidimo što će se dešavati tokom narednih dana, ali ne vjerujem da će se ovo na bilo kakav način odraziti na funkcionalnost Vlade. Ne vjerujem ni da će partijama, koje su učestvovale u donošenju saglasnosti za podizanje spomenika u Beranama, donijeti neku značajnu političku prednost na predstojećim lokalnim izborima - zaključio je Suljević.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGzF_BwPsJdQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Suljević: Teatralan potez manjinskih partija, bježe od diskuje

<p>Crna Gora ispunila je 88 odsto obaveza koje će uskoro biti realizovane iz Refromske agende za Plan rasta Evropske unije (EU) za Zapadni Balkan i na prvom je mjestu u regionu, rekao je direktor Generalnog direktorata za proširenje EU i istočno susjedstvo Evropske komisije (DG ENEST), <b>Gert Jan Kopman.</b></p>
<p>Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova, Kopman je to kazao na Samitu lidera Zapadnog Balkana o Planu rasta, koji se održava u Skoplju.</p>
<p>Kopman je, govoreći na panelu koji je okupio ministre evropskih poslova Zapadnog Balkana, predstvnike EU, regionalnih organizacija i partnera, naglasio da sve zemlje Zapadnog Balkana vrijedno ispunjavaju zadatke iz svojih Reformskih agenda i da se očekuje dodatno poboljšanje rezultata do kraja ovog izvještajnog perioda.</p>
<p>Prema riječima Kopmana, nakon Crne Gore, slijede Albanija sa 80 odsto ispunjenosti, Sjeverna Makedonija sa 76 odsto, Kosovo sa 65 odsto i Srbija sa 53 odsto.</p>
<p>- Plan rasta za Zapadni Balkan već donosi opipljive koristi za građane i ekonomije regiona, a države su posvećeno pristupile realizaciji reformskih obaveza - kazao je Kopman.</p>
<p>Ministarka evropskih poslova <b>Maida Gorčević</b> je, na panelu posvećenom implementaciji Reformskih agendi za EU Plan rasta za Zapadni Balkan, kazala da su predstavljeni rezultati potvrda snažne političke volje u Crnoj Gori i kapaciteta da se reformski procesi sprovode brzo i efikasno.</p>
<p>Ona je ukazala na crnogorsko iskustvo i istakla važnost povezivanja procesa pristupanja EU sa konkretnim ekonomskim benefitima za građane i privredu.</p>
<p>- Za Crnu Goru, pregovori o pristupanju i Plan rasta više nijesu odvojeni procesi – već objedinjeni okvir ubrzane integracije - poručila je Gorčević.</p>
<p>Ona je naglasila da je nedavno zatvaranje Poglavlja 5 - Javne nabavke, prvog iz klastera Temeljna prava, dodatno osnažilo optimizam u institucijama.</p>
<p>Prema riječima Gorčević, najveći dio posla, i u pogledu zatvaranja pregovaračkih poglavlja i sprovođenja Reformske agende, očekuje se u narednih 18 do 24 mjeseca.</p>
<p>Govoreći o regionalnim inicijativama, Gorčević je posebno istakla značaj pristupanja Crne Gore Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).</p>
<p>- SEPA nije samo tehničko dostignuće, već strateška prekretnica. Naši građani sada mogu slati i primati novac iz EU brzo i bez visokih provizija, a naši privrednici, posebno mala i srednja preduzeća, mogu jednostavnije poslovati i konkurisati na tržištu EU - rekla je Gorčević.</p>
<p>Kako je istakla, prava vrijednost leži u osjećaju pripadnosti – u činjenici da građani Crne Gore uživaju ista prava kao i građani EU.</p>
<p>Gorčević je pozvala na zajedničko djelovanje u regionu i sa EU kako bi se Plan rasta iskoristio kao snažan instrument za pokretanje reformi, unapređenje kvaliteta života i vraćanje evropske perspektive Zapadnog Balkana u fokus.</p>
<p>- Plan rasta više nije samo dokument – on je sada konkretan mehanizam sa prvim vidljivim rezultatima. Na nama je da, sa ovog visokog političkog nivoa, podržimo sve aktere u našim državama da se snažno uključe u njegovu realizaciju - zaključila je Gorčević.</p>
<p>Kako se navodi u saopštenju, na panelu su predstavljene konkretne mjere koje se sprovode kroz Plan rasta - od digitalnih inovacionih habova i razvoja infrastrukture, integracije u Jedinstveno tržište EU do zelenih koridora.</p>
<p>Dodaje se da su predstavljene i nove inicijative u okviru EU Plana rasta za Zapadni Balkan, koje se odnose na uključivanje Zapadnog Balkana u Evropske turističke mreže, uvođenje EU alata za zaštitu potrošača i Smjernice za pristupanje jedinstvenom tržištu EU.</p>
<p>U saopštenju se navodi da je Gorčević, na marginama Samita, razgovarala sa glavnom pregovaračicom Albanije i ministarkom za Evropu i spoljne poslove <b>Majlindom Dukom.</b></p>
<p>Gorčević i Duka su razmijenjenile iskustva u vezi sa sprovođenjem Reformske agende i ubrzanjem procesa pristupanja i saglasile se da su intenzivnija razmjena znanja i regionalna koordinacija ključni za uspjeh evropske agende čitavog Zapadnog Balkana.</p>

Kopman: Crna Gora najbolja u sprovođenju Reformske agende u regionu

<p>Crveni krst Crne Gore nije dobio Trinaestojulsku nagradu - možda zato što ne pravi buku - ocijenio je generalni sekretar te organizacije <b>Božidar Drecun</b>.</p>
<p>Ipak, dodaje da narod pamti više od komisija.</p>
<p>- Istinska čast nikad ne zavisi od priznanja, već od onih kojima si bio oslonac. 150 godina u službi građana, u tišini, bez reflektora - poručio je Drecun.</p>
<p>Podsjećamo, Trineastojulska nagrada ove godine je dodijeljena književniku <b>Bećiru Vukoviću</b>, muzičaru <b>Milošu Karadagliću</b> i grafičaru <b>Velju Stanišiću</b>.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ftrinaestojulska-nagrada-dodijeljena-covjeku-koji-je-crnogorsku-naciju-nazivao-komunistickom-izmisljotinom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Predsjednik žirija je <b>Nikola Rakočević</b>, a članovi su <b>Želidrag Nikčević, David Kalaj, Radoslav Stanišić, Miodrag Živković, Danilo Marunović</b> i <b>Dragan Koprivica</b>.</p>
<p>Žiri je prethodno sačinio listu od 36 predloga za godišnju Trinaestojulsku nagradu.</p>

Drecun: Crveni krst nije dobio Trinaestojulsku nagradu, istinska čast nikad ne zavisi od priznanja - već od onih kojima si bio oslonac

<p>Parohija Prva Cetinjska pozvala je vjernike i prijatelje Crnogorske pravoslavne crkve da se pridruže obilježavanju jubileja – deset godina od osvećenja crkve Svetog Ivana Crnojevića na Cetinju.</p>
<p>- Na praznik Svetog Ivana Crnojevića, 4. jula 2025. godine, navršava se deset godina od osvećenja ove crkve posvećene Božijem ugodniku i vladaru Crne Gore, čije ime s ponosom nosi naš hram - poručuju iz Parohije.</p>
<p>Tim povodom, na dan hramovne slave, biće služena Sveta liturgija s početkom u 10 sati, kojom će načalstvovati starješina crkve protojerej-stavrofor Stefan Marković.</p>
<p>Iz Parohije podsjećaju da je na trnovitom putu obnove Crnogorske pravoslavne crkve, „uz Božiju pomoć i zalaganje naroda iz zemlje i dijaspore, podignuto više svetinja“, među kojima se izdvaja crkva Svetog Ivana Crnojevića.</p>
<p>- Ova, arhitektonski i duhovno predivna crkva, uzrastala je s velikom ljubavlju naroda i sveštenstva. Na praznik Svetog Ivana Crnojevića 2015. godine, osveštana je tokom Svete arhijerejske liturgije - navodi se.</p>
<p>U protekloj deceniji, u ovom hramu krštene su stotine djece i odraslih, sklopljeno je više desetina brakova, a održana su i važna crkvena rukopoloženja, uključujući arhijerejsku hirotoniju sadašnjeg mitropolita Borisa 2019. godine.</p>
<p>Takođe, u novembru 2023. i aprilu 2024. godine, crkva je bila domaćin kanonizaciji Svetog Antonija, mitropolita Crnogorskog, i Svetih Rokočkih mučenika, uz blagoslov Svetog sinoda Crnogorske pravoslavne crkve i mitropolita Borisa. U istom periodu, iz Rumunije su u ovu crkvu donesene čestice moštiju Svetih apostola Petra i Pavla, kao i dio Časnog krsta, koji se danas čuvaju u ovom hramu.</p>
<p>Iz Parohije naglašavaju da je „najveći od svih događaja“ bilo obretenje moštiju Svetog Antonija Mitropolita Crnogorskog, u novembru 2024. godine, „od kada ova svetinja posebno zrači božanskom blagodaću“.</p>
<p>- Pozivamo sve ljude dobre volje da nam se pridruže na Svetoj liturgiji u petak, 4. jula, i zajedno sa nama proslave praznik Svetog Ivana Crnojevića, uz blagoslov Svetog Antonija i Svetih apostola Petra i Pavla, čije mošti se svakodnevno čuvaju i poštuju u ovom hramu - poručuju iz Parohije Prve Cetinjske.</p>

Deset godina od osvećenja crkve Svetog Ivana Crnojevića: Parohija Prva Cetinjska poziva na zajedničku molitvu

<p>Prazan lonac nije prazan zato što u njemu nema ništa, nego što smo se nadali da je pun vaspitanih mirođija.</p>
<p>01.07.</p>
<p>17:46h</p>
<p>Možda vam ponekad zasmeta moje zamešeteljno pisanje, u kojem asocijativnu misao ne možete odmah da pohvatate.</p>
<p>Sve to radim vrlo namjerno.</p>
<p>I uvijek je adresirano na pojedince koji, iako ostanu neimenovani - znaju da na njih mislim. I njima šaljem pismo.</p>
<p>E sad, zbog čega mi daju javni prostor da ga arčim, stvar je dobre volje.&nbsp;</p>
<p>Slično gore navedenom biće i danas tako pisalački obijeno.</p>
<p>Kao što znate, a možda i ne znate, velika se borba (uglavnom sa jedne strane) vodi oko toga ko će da uzme pod svoje Košarkaški savez Crne Gore. Ta želja od strane jednog čovjeka postala je maltene pitanje prestiža i časti.</p>
<p>Hvataju se veze, daju se obećanja, telefonira se po Baru, Ulcinju, Nikšiću, tek Herceg Novom, Pljevljima.</p>
<p>Uključuju se ljudi iz SNP-a, NSD, ovi, oni.</p>
<p>I sve je to lijepo dok se u borbu za funkciju ne uključi priča kako će jedan u zatvor, kako je protiv njega podignuta optužnica, zbog čega je glupo tu ulagati glas.</p>
<p>Zatvor i optužnica, odnose se naravno, na Aleksandra Mijajlovića.</p>
<p>A to je, do zla boga ružno.</p>
<p>Ispod pojasa.</p>
<p>Necrnogorski.</p>
<p>Što bi neko ”sjeo” negdje uz pomoć optužnice. I zatvora, ma ko to bio.</p>
<p>Doduše, optužnicu još niko nije vidio, evo ni ja, koja se odnosi na Mijajlovića, a branilac sam mu.</p>
<p>Osim Bogdanovića i toga i toga.</p>
<p>Plus gospođa Željka iz Herceg Novog.</p>
<p>Minus-funkcioner iz KSCG.</p>
<p>Je li vam stalo?</p>
<p>Jeste?</p>
<p>Recite i svi će u rikverc. Komodajte se.</p>
<p>Ali znajte, mogu djeca Mijajlovića da čuju da otac treba da im ide u zatvor, a to ne čuju od suda, pa možda zbog toga i pate.</p>
<p>Valja li dječija patnja nečije guzice u bilo kojoj fotelji.</p>
<p>P.S: Prazan lonac nije prazan zato što u njemu nema ništa, nego što smo se nadali da je pun vaspitanih mirođija.</p>
<p>A najviše, prijateljstva.</p>

Ako vam je stalo, komodajte se

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: amfilohije-radovic