Darivati negatoru Crne Gore, mitropolitu SPC Amfilohiju Ristu Radoviću, običnu zahvalnicu bilo bi previše i nedopustivo, a kamoli nagraditi ga, makar i posthumno, za sve što je učinio Crnoj Gori, smatra novinar i publicista Slavko Mandić u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno je odlikovao Amfilohija Rista Radovića ordenom Crne Gore, koji se tradicionalno dodjeljuje stranim državnicima i čelnicima država. Mandić ističe da je to simbolički problematično, jer je Radović bio na čelu Crne Gore, makar i formalno.
- Darivati negatoru Crne Gore običnu zahvalnicu bilo bi previše i nedopustivo, a kamoli nagraditi ga posthumno. A učinio je zaista mnogo toga – zakivao je Crnogorce za Vezirov most, proklinjao sve koji su se suprotstavljali njegovoj politici i predvodio litijašku revoluciju koja je ozbiljno prijetila nacionalnim sukobima s nesagledivim posljedicama. Crnogorce je nazivao pogrdnim imenima: ‘komunistička nakot’, ‘milogorci’… i svašta drugo, koristeći raskošan vokabular negacije svega crnogorskog. Taj i takav formirao je takozvanu oslobodilačku vladu i u nju postavio Jakova što je bio zajam za vraćanje - naveo je Mandić.
Mandić dodaje da predsjednik Milatović ima više političkih uzora, uključujući Momira Bulatovića, ali i plejade drugih ličnosti koje povremeno izlaze na scenu da pokažu i dokažu svoje mjesto.
- Mislim da Milatović sada ne pripada nijednoj politici – to je mješavina nečega, a iskreno nijesam siguran ni kakav je odgovor na pitanje čega sve - istakao je Mandić.
Šest urednika crnogorskih medija – Rosanda Mučalica, Darko Šuković, Jasmina Muminović, Danica Nikolić, Ana Šofranac i Draško Đuranović – uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, zahtijevajući hitnu smjenu ministarke kulture i medija Tamare Vujović. U pismu ističu da je ministarka prešla granice svojih ovlaštenja i da se ponaša kao tužitelj i sudija, optužujući novinare za raspirivanje vjerske i nacionalne mržnje u Crnoj Gori.
Mandić naglašava da je teško razumljivo kako Vujović uopšte obavlja funkciju ministarke, pa se u tom kontekstu ni njene izjave ne mogu ozbiljno tumačiti, iako su produkt politike partije kojoj pripada.&nbsp;
- Kada je u pitanju ministarka kulture i medija, ovo što od nje slušamo ovih dana potvrđuje da mi imamo privilegiju da pratimo takav fenomen – gospođu ministarku. Problem nije samo što je ona na toj funkciji, nego što nema apsolutno nikakve veze sa time što joj posao značajno puni lični budžet i šteti državnoj kasi - zaključio je Mandić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FhSLxVniefTU%3Fsi%3DwtxgCMVHdavRgnrh&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mandić: Dariva se ordenom Crne Gore onaj ko je zakivao Crnogorce za Vezirov most i proklinjao sve koji su se suprotstavljali politici zla

Vlada Crne Gore je na 107. sjednici, kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, utvrdila Predlog zakona o javnim izvršiteljima, Predlog zakona o izmjenama Zakona o Prijestonici, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima, kao i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izgradnji objekata. Donijete su i važne odluke u vezi sa radom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Prijedlog zakona o javnim izvršiteljima izrađen je u cilju povećanja efikasnosti izvršnih postupaka i jačanja disciplinske odgovornosti i nadzora nad radom javnih izvršitelja i njihove Komore. Poseban akcenat stavljen je na ulogu Ministarstva pravde u kontroli rada izvršitelja, radi povećanja transparentnosti i otklanjanja ranije uočenih nepravilnosti.
Zakonskim rješenjem ispunjavaju se i obaveze definisane Akcionim planom za sprovođenje Strategije reforme pravosuđa 2024–2027, u dijelu jačanja odgovornosti pravosudnih profesija.
Utvrđen je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Prijestonici, kojim se:
- povećava procenat tekućeg budžeta koji se izdvaja za nadležnosti Prijestonice sa 0,4% na 0,5%
- smanjuje procenat za finansiranje projekata sa 0,6% na 0,5%
Cilj je da se obezbijedi nesmetano finansiranje Prijestonice Cetinje u 2026. godini, bez dodatnog zaduživanja, te omogući bolje vrednovanje projekata, uključujući kulturne, turističke i razvojne, koji do sada nijesu bili obuhvaćeni kapitalnim budžetom.
Pojačavanje kaznene politike i borba protiv sive ekonomije
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima donosi:
- strože kazne za prekršaje (zatvor i novčane kazne)
- proširenje oblasti za maksimalne novčane kazne (sprečavanje pranja novca, finansiranje terorizma, osiguranje)
- jačanje uloge inspekcijskih organa, uključujući mogućnost traženja sudskog naloga za ulazak u stan ili druge prostorije
- efikasnije izvršenje kazni za lica bez prebivališta u Crnoj Gori
Ove izmjene su dio Reformske agende 2024–2027 u oblasti unapređenja poslovnog okruženja i suzbijanja neformalne ekonomije.
Vlada je utvrdila:
- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izgradnji objekata
- Prijedlog zakona o prekograničnoj razmjeni električne energije i prirodnog gasa, uz usvajanje izvještaja sa javne rasprave
Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore, takođe uz izvještaj o raspravi
Vlada se upoznala s Informacijom o problemu otpadnih voda u Botunu i usvojila opsežan set zaključaka, među kojima:
- kontinuirano praćenje emisije štetnih gasova iz postrojenja
- obustava rada ukoliko se utvrdi prekoračenje graničnih vrijednosti
- hitna sanacija bazena crvenog mulja u Botunu i opasnog otpada u zoni KAP-a
- postrojenje neće biti pušteno u rad dok se sanacija ne izvrši
- izgradnja kanalizacione mreže i priključenje za oko 30% domaćinstava Zete
- prednost pri zapošljavanju u postrojenju daće se mještanima Botuna i Zete
- zajedničko upravljanje postrojenjem Glavnog grada i Opštine Zeta
- javna objava ugovora o izgradnji sistema, nakon saglasnosti svih strana

Vlada utvrdila Prijedlog zakona o javnim izvršiteljima i izmjene Zakona o Prijestonici, usvojeni zaključci o postrojenju u Botunu

Crna Gora obavezana da isplati skoro 26 hiljada eura zbog nesprovođenja zaštitnih mjera uprkos prijavama i očiglednom riziku od nasilja, saopšteno je iz Vrhovnog suda.
- Vrhovni sud Crne Gore je odbio kao neosnovanu reviziju Države Crne Gore i potvrdio pravosnažnu odluku kojom je država obavezana da tužilji O. A. isplati 25.813 eura, i to 20.900 eura na ime nematerijalne štete, uz zakonsku zateznu kamatu, kao i 4.913 eura troškova parničnog postupka, zbog propusta nadležnih organa da joj obezbijede djelotvornu zaštitu od porodičnog nasilja- navodi se u saopštenju.
Sud je utvrdio da nadležni organi nijesu sproveli niti izvršili ranije izrečene zaštitne mjere zabrane približavanja i uznemiravanja supruga tužilje, V. DŽ., iako je postojao visok i očigledan rizik od ponavljanja nasilja. V. DŽ. je već kršio sudske mjere zabrane približavanja tužilji i njihovoj djeci, kao i mjeru zabrane uznemiravanja i uhođenja, koje su mu bile izrečene u trajanju od tri mjeseca. Uprkos brojnim prijavama i obavještenjima policije da je tužilja primala uznemirujuće telefonske poruke i da su mjere prekršene, izostale su hitne i djelotvorne radnje države radi njene zaštite.
- Suprug tužilje, V. DŽ., višestruko osuđivano lice, je 15. novembra 2015. godine, u večernjim satima, u porodičnoj kući roditelja svoje supruge O. A., u naselju Čanj u Baru, u prisustvu njihovog dvoje maloljetne djece, vatrenim oružjem izvršio teško krivično djelo. Naoružan automatskom puškom, nakon nasilnog ulaska u kuću, ispalio je više projektila u pravcu O.A., njene majke i oca, nanijevši im teške tjelesne povrede, usljed kojih je otac tužilje preminuo na licu mjesta- ističe se u saopštenju,
Vrhovni sud je zaključio da se ove posljedice mogu dovesti u direktnu vezu sa nečinjenjem nadležnih državnih organa i neizvršavanjem izrečenih zaštitnih mjera.
- Presudom Osnovnog suda u Nikšiću, koju je potvrdio Viši sud u Podgorici, utvrđeno je da je tužena Država Crna Gora dužna da tužilji O. A. isplati 20.900 eura na ime nematerijalne štete, i to: 11.400 eura zbog pretrpljenih i budućih duševnih bolova usljed umanjenja opšte životne aktivnosti, 5.700 eura zbog pretrpljenih i budućih fizičkih bolova i 3.800 eura zbog pretrpljenog straha, uz zakonsku zateznu kamatu počev od dana presuđenja do konačne isplate. Pored toga, država je obavezana da tužilji nadoknadi i troškove parničnog postupka u iznosu od 4.913 eura- stoji u saopštenju.
U obrazloženju presude, Vrhovni sud se pozvao na domaće zakonodavstvo, Istanbulsku konvenciju i praksu Evropskog suda za ljudska prava, naglašavajući da se država ne može generalno smatrati odgovornom za akte nasilja koje počine privatna lica. Međutim, odgovornost države nastaje onda kada ona ne ispuni svoju dužnost da djeluje u cilju sprječavanja nasilja nad žrtvom, da preduzme sve razumne korake radi njene zaštite, kao i da obezbijedi brzo i djelotvorno istraživanje navoda o nasilju u porodici, budući da ima obavezu da zaštiti sva lica u svojoj nadležnosti od nasilja koje nad njima počine privatna lica.
- Ovom presudom potvrđeno je da obaveza države ne prestaje formalnim donošenjem zaštitnih mjera, već zahtijeva njihovo hitno, dosljedno i stvarno sprovođenje, što predstavlja značajan korak u jačanju institucionalne odgovornosti i zaštite prava žrtava porodičnog nasilja u Crnoj Gori- zaključuje se u saopštenju,

Vrhovni sud presudio: Država odgovorna za propuste u zaštiti žrtve porodičnog nasilja

Crna Gora obavezana je da isplati skoro 26 hiljada eura Olgi Asanović, zbog nesprovođenja zaštitnih mjera uprkos prijavama i očiglednom riziku od nasilja od strane njenog supruga Vučića Džiknića, saopšteno je iz Vrhovnog suda.&nbsp;
- Vrhovni sud Crne Gore je odbio kao neosnovanu reviziju Države Crne Gore i potvrdio pravosnažnu odluku kojom je država obavezana da tužilji O. A. isplati 25.813 eura, i to 20.900 eura na ime nematerijalne štete, uz zakonsku zateznu kamatu, kao i 4.913 eura troškova parničnog postupka, zbog propusta nadležnih organa da joj obezbijede djelotvornu zaštitu od porodičnog nasilja - navodi se u saopštenju.
Sud je, kako se dodaje, utvrdio da nadležni organi nijesu sproveli niti izvršili ranije izrečene zaštitne mjere zabrane približavanja i uznemiravanja supruga tužilje, V.Dž, iako je postojao visok i očigledan rizik od ponavljanja nasilja.
- V.Dž. je već kršio sudske mjere zabrane približavanja tužilji i njihovoj djeci, kao i mjeru zabrane uznemiravanja i uhođenja, koje su mu bile izrečene u trajanju od tri mjeseca. Uprkos brojnim prijavama i obavještenjima policije da je tužilja primala uznemirujuće telefonske poruke i da su mjere prekršene, izostale su hitne i djelotvorne radnje države radi njene zaštite. Suprug tužilje, V. Dž, višestruko osuđivan, je 15. novembra 2015. godine, u večernjim satima, u porodičnoj kući roditelja svoje supruge O. A, u naselju Čanj u Baru, u prisustvu njihovog dvoje maloljetne djece, vatrenim oružjem izvršio teško krivično djelo -pojašnjavaju.
Kako su kazali, naoružan automatskom puškom, nakon nasilnog ulaska u kuću, ispalio je više projektila u pravcu O.A, njene majke i oca, nanijevši im teške tjelesne povrede, usljed kojih je otac tužilje preminuo na licu mjesta.
- Vrhovni sud je zaključio da se ove posljedice mogu dovesti u direktnu vezu sa nečinjenjem nadležnih državnih organa i neizvršavanjem izrečenih zaštitnih mjera. Presudom Osnovnog suda u Nikšiću, koju je potvrdio Viši sud u Podgorici, utvrđeno je da je tužena Država Crna Gora dužna da tužilji O. A. isplati 20.900 eura na ime nematerijalne štete, i to: 11.400 eura zbog pretrpljenih i budućih duševnih bolova usljed umanjenja opšte životne aktivnosti, 5.700 eura zbog pretrpljenih i budućih fizičkih bolova i 3.800 eura zbog pretrpljenog straha, uz zakonsku zateznu kamatu počev od dana presuđenja do konačne isplate - naglašavaju.
Pored toga, kako dalje piše u saopštenju, država je obavezana da tužilji nadoknadi i troškove parničnog postupka u iznosu od 4.913 eura.
- U obrazloženju presude, Vrhovni sud se pozvao na domaće zakonodavstvo, Istanbulsku konvenciju i praksu Evropskog suda za ljudska prava, naglašavajući da se država ne može generalno smatrati odgovornom za akte nasilja koje počine osobe. Međutim, odgovornost države nastaje onda kada ona ne ispuni svoju dužnost da djeluje u cilju sprječavanja nasilja nad žrtvom, da preduzme sve razumne korake radi njene zaštite, kao i da obezbijedi brzo i djelotvorno istraživanje navoda o nasilju u porodici, budući da ima obavezu da zaštiti sve osobe u svojoj nadležnosti od nasilja koje nad njima počine osobe - ukazuju.
Ovom presudom, kako se zaključuje, potvrđeno je da obaveza države ne prestaje formalnim donošenjem zaštitnih mjera, već zahtijeva njihovo hitno, dosljedno i stvarno sprovođenje, što predstavlja značajan korak u jačanju institucionalne odgovornosti i zaštite prava žrtava porodičnog nasilja u Crnoj Gori.

Olgi Asanović biće isplaćeno 26.000 eura, država je nije zaštitila od nasilnog supruga

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 2.114 ambulantnih pregleda, od čega 390 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 238 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 307.
- U istom periodu obavljena su 72 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljena su 133 pacijent, &nbsp;od čega 27 u IBD-u- navodi se u saopštenju.
U Centru za radiološku dijagnostiku su, dodaje se, odrađene 534 dijagnostičke procedure, od čega 94 CT i 28 MR pregleda.
Iz KCCG-a su rekli da su u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene 92 dijagnostičke procedure, od čega osam CT i sedam MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 1.159 pacijenata i odrađene 37.032 analize- kaže se u saopštenju.
&nbsp;U Porodilištu KCCG, u posljednja 24 sata, rođeno je sedam beba.

U KCCG za dan obavljeno više od dvije hiljade pregleda, rođeno sedam beba

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.
- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.
Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;
- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2kCWbGUAlNU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8rIM8NpHKpE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

Policajac Nikola Janičić kazao je u Višem sudu da sigurno Dušku Roganoviću, koji slovi za visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe, ne bi "oprostili" i izostavili ga iz krivične prijave da je bilo dokaza za njegovo procesuiranje, a vezano za šverc narkotika.
Janičić je svjedok u istrazi koju je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg policijskog funcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
Janičić je odgovorio na više od 30 pitanja Čađenovića i bio je decidan da nikada od njega nije tražio da Roganović bude izostavljen iz prijave i da ga ne procesuiraju.
- Čađenović je bio postupajući tužilac u većini predmeta i nikada nije rekao da nekog izostavimo ili zažmurimo na nešto - kazao je Janičić.
On je objasnio da se slučaj Nikole Stanišić vodio kao nestanak jer nijesu imali na početku informaciju da je ubijen do dostavljanja skaj izvještaja.
- Kada je dostavljen taj izveštaj sjećam se da je Čađenović tražio od nas da pronađemo sva lica mjesta koja se mogu povezati sa fotografijama iz skaj izveštaja. Tužilac je to tražio da bi se fotografije koje povezuju određena mjesta mogle potvrditi izlaskom na lice mjesta - kazao je Janičić.
Na pitanje Čađenovića objasnio je da je u tom izvještaju bilo identifikovano 11 ili 12 osoba, a da su oni radom uspjeli da dođu do još dvije ili tri osobe.
Za ubistvo Stanišića proceuirane su osobe iz kavačkog kriminalnog klana među njima su i Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer koji slove za vođe, a koje je navodno Čađenović štitio.
Janičić je rekao da je učestvovao u hapšenju i identifikovanju osoba koje se povezuju sa ubistvima Stanišića.
On je objasnio da je hapšenje trajalo dva - tri dana i da su osumnjičenje prvo pozvali u Odjeljenje bezbjednosti Kotor zbog nekog lokalnog događaja.
- Taktičku radnju su osmislili Čađenović i Milorad Žižić da budu pozvani u različitim terminima u kotorsku policiju i nakon tih saslušanja uhapšeno je šest osoba - ispričao je svjedok.
Nakon saslušanja kod sudije za istrage te osobe su puštene na slobodu ali, prema riječima Janičića, SDT je izjavilo žalbu.
- Po dogovoru sa Čađenovićem bili smo pripravni i u blizini njihovih kuća u slučaju da bude usvojena žalba. Kada je usvojena žalba uhapšeni su Slobodan Kašćelan, Zoran Kažić i Vladimir Vukčević - objasnio je Janičić. Tri osobe su pobjegle nakon što im nije određen pritvor.
Svjedok je objasnio da je bila priča da je grupa oko Duška Roganovića proslavljala kada je ubijen Predrag Pejović.
- Milan Kankaraš je na jednom saslušanja reko da je Roganović napisao " Pedala otišla" ali mi nijesmo imali dokaze za umiješanost Roganovića u ubistvu Pejovića - kazao je Janičić.&nbsp;
On će 22. decembra nastaviti da odgovara na pitanja Čađenovića. Za tada je planirano saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Po nalogu Čađenovića uhapšen Kašćelan zbog ubistva Stanišića, prijave podnijete protiv Zvicera i više osoba

Branilac nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je nakon završenog ročišta da je potpuno delegtimisana optužnica protiv njegovog branjenika, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
- Raspravljene su kontraverze oko Kankaraša kao zaštićenog svjedoka ili svjedoka saradnika svakako i njegovog saslušanja odnosno uzimanja izjave prvi put pa onda drugi, uz dogovor Čađenovića i dva policajca od kojih je jedan bio Nikola Janičić. Jedan ozbiljan dio inkriminacije a tiče se zašto nisu procesuirana određena lica zbog izjave Kankaraša, što se stavlja i Zoranu Lazovići na teret potpuno je delegitimisana optužnica u tom dijelu i ja ne znam što će od nje na kraju pretresa da ostane a već skoro pa ništa nije ostalo &nbsp;- kazao je Piperović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjanicic-nikada-me-lazovic-nije-pozvao-da-mi-kaze-da-nekoga-ne-procesuiramo-o-nasem-radu-najbolje-govore-rezultati&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Piperović: Optužnica je potpuno delegitimisana

Nije mi poznato da je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović imao bila kakve veze sa kriminalnim grupama, niti smo to mogli utvrditi iz mjera tajnog nadzora. &nbsp;O našem radu najbolje svjedoče rezultati - predmeti koji su realizaovani i u toku su pred Višim sudom u Podgorici - kazao je policajac Nikola Janičić, koji je bio zaposlen u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala kojim je rukovodio Lazović.
Janičić je ovo saopštio na pitanja Lazovića protiv kojeg je SDT pokrenulo postupak zbog sumnje da svoj službeni položaj podredio kavačkoj kriminalnoj grupi. Na optužnici su i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i suspendovani tužilac Saše Čađenovića. Oni su u odbranama kategorično negirali navode optužnice koju potpisuju tužioci Miloš Šoškić i Zoran Vučinić.
Janičić je tri i po sata odgovarao na pitanja optuženih i njihovih branilaca. On je bio decidan da niko od njega nije tražio da se neka osoba izostavi iz krivične prijave.
- Nikada me Zoran Lazović nije pozvao da kaže da neka osoba ne treba da bude procesuirana, pogotovo ne Duško Roganović &nbsp;- rekao je Janičić odgovarajući na pitanje jednog od Lazovićevih branilaca, advokata Stefana Jovanovića.
On je na pitanje advokata Zorana Piperovića objasnio da kolegijumima na kojima su dogovarali koje će aktivnosti preduzete nije prisustvovao Lazović.
- Predložio sam da se sasluša Milan Kankaraš. On je bio u programu zaštite svjedoka. To sam predložio Zoranu Backoviću i Miloradu Žižiću. Oni su upoznali Čađenovića i on se sa tim saglasio - rekao je Janičić.
Na pitanje advokata Piperovića on je pojasnio i da je sa Čađenovićem imao komunikaciju i u vezi drugog saslušanja Kankaraša.
Tužilac Čađenović mu, kako je naveo, nikada nije rekao da je u vezi Kankaraša imao komunikaciju sa Lazovićem.
Piperović je objasnio da ova pitanja postavlja jer se Lazoviću stavlja na teret da je postupao suprotno članu o državnoj upravi što, kako je naglasio, nije tačno.
Policajac je na pitanje Lazovića kazao i da kada su u Crnu Goru u januaru 2021. godine ušli Veljko Belivuk i Marko Miljković nijesu imali informaciju da su počinili neko krivično djelo u Crnoj Gori, niti da planiraju izvršenje nekog krivičnog djela.
Kada su ušli u Crnu Goru, kako je rekao, dobili su informaciju da se priprema likvidacija Belivuka i Miljkovića i oni su je spriječili.
- Nakon toga organizovan je bio sastanak u Banja Luci. Na tom sastanku su bili Žižić i Lazović sa kolegama iz Srbije i Banja Luke. Razmijenili su informacije o predmetu koji se odnosio na Belivuka i Miljkovića - kazao je Janičić.
Uslovi za rad dok je bio Lazović, prema riječima svjedoka, bili su najbolji i sektor je bio kadrovski ojačan.
Janičić je na pitanje Lazovića kazao da ga je prvi put vidio 2019. godine u kancelariji načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi kada je ubijen Stefan Šarović.
On je istakao da je zahvaljujući Lazoviću taj slučaj odmah riješen jer je rekao da se obezbijedi helikopter, da dođu forenzičari &nbsp;i da tužiteljka sasluša odmah svjedoka iako je htjela da saslušanje "odgodi zbog umora".
- Lazović se uključio u realizaciju tog predmeta- kazao je Janičić.
Tako se, kako je objasnio, radilo i kada su ubijeni Šćepan Roganović i Saša Klikovac.
Suđenje se nastavlja 22. decembra, kada će Čađenović nastaviti da ispituje svjedoka.

Tag: amfilohijeve-kletve

Mandić: Dariva se ordenom Crne Gore onaj ko je zakivao Crnogorce za Vezirov most i proklinjao sve koji su se suprotstavljali politici zla

Vlada utvrdila Prijedlog zakona o javnim izvršiteljima i izmjene Zakona o Prijestonici, usvojeni zaključci o postrojenju u Botunu

Vrhovni sud presudio: Država odgovorna za propuste u zaštiti žrtve porodičnog nasilja

Olgi Asanović biće isplaćeno 26.000 eura, država je nije zaštitila od nasilnog supruga

U KCCG za dan obavljeno više od dvije hiljade pregleda, rođeno sedam beba

PRATITE TVe UŽIVO