Izraelski ministar Amihaj Elijahu komentarisao je proširenje izraelskih vojnih aktivnosti u Gazi i rekao da ne bi imao problem ni s bombardovanjem prodavnica hrane na ovom području.
U intervjuu za Kanal 7, Elijahu je rekao da zalihe hrane koje se nalaze u Gazi zapravo predstavljaju zalihe koje kontroliše Hamas.
- U trenutku kada im postane teško, biće teško i Hamasu. Nemam problema s bombardovanjem rezervi goriva i hrane. Moraju gladovati. Ako postoje civili koji se boje za svoje živote, trebalo bi proći kroz plan emigracije - naveo je Elijahu.
Elijahu je i ranije imao niz spornih i ekstremističkih izjava usmjerenih protiv Palestinaca, a u jednom od intervjua je rekao i da Izrael mora slomiti nacionalni san Palestinaca.
- Moramo pronaći načine koji su bolniji od smrti za stanovnike Gaze - rekao je Elijahu.
Takođe, jedna od njegovih izjava posebno je odjeknula svijetom, a odnosila se na upotrebu nuklearnog oružja na području Gaze. Nakon ove izjave, Elijahu je i suspendovan iz vlade, ali od 2025. godine ponovo obnaša političku funkciju, ovaj put kao ministar baštine Izraela.
Inače, premijer Izraela Benjamin Netanjahu najavio je u ponedjeljak da će u okviru nove ofanzive Izraela doći do "premještanja stanovništva" i da se vojnici neće povlačiti iz Gaze.
Ranije danas dva izraelska zvaničnika rekla su da je izraelski sigurnosni kabinet odobrio plan zauzimanja cijelog Pojasa Gaze i ostanak tamo neodređeno vrijeme.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Izraelski ministar zgrozio izjavom o Gazi: "Moraju gladovati"

U Ženevi je danas je počela treća runda pregovora SAD i Irana. Kao i tokom prethodne dvije runde, pregovara se indirektno, uz posredovanje ministra spoljnih poslova Omana Sajida Badra bin Hamad Al-Busaidija, javlja iranska državna agencija IRNA.
SAD predstavlja delagacija na čelu sa specijalnim izaslanikom Stivenom Vitkofom i zetom predsjednika Donalda Trampa Džaredom Kušnerom, dok iransku delegaciju predvodi ministar spoljnih poslova Abas Aragči. Aragči i Al-Busaidi su se sastali u Ženevi u srijedu uveče, nekoliko sati nakon što su iranski ministar spoljnih poslova i njegova prateća delegacija stigli u švajcarski grad.
Tema razgovora bila je konačna koordinacija prije početka pregovora. Aragči je svom omanskom kolegi prenio elemente mogućeg sporazuma o iranskom nuklearnom pitanju i ukidanju sankcija. Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagai rekao je agenciji IRNA da se američki tim sastao sa omanskim ministrom spoljnih poslova ranije danas, prije početka pregovora sa iranskom delegacijom. Bagai je naveo da je i generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi u Ženevi, kako bi prisustvovao pregovorima i pomogao u vezi sa tehničkim aspektima nuklearnog pitanja.
Treća runda se fokusira na predloge Teheranu u vezi sa njegovim nuklearnim programom i ukidanjem sankcija Iranu. Dok predsjednik SAD Donald Tramp insistira na tome da Iran ne smije da ima nuklearni program, prijeti napadom ako ne bude dogovora oko toga, zvanični Teheran ponavlja da Iran ima pravo na civilni nuklearni program. Državni sekretar SAD Marko Rubio rekao je uoči današnjih pregovora da Iran "stalno iznova pokušava da izgradi elemente svog nuklearnog programa". On je rekao da Teheran ne obogaćuje uranijum sada, ali da pokušava da dođe do tačke kada to bude mogao da uradi.
Iran je saopštio da nije obogaćivao uranijum od prošlog juna i dvanaestodnevnog rata sa Izraelom, ali je spriječio inspektore IAEA da posjete mjesta koje su SAD bombardovale pružajući podršku Izraelu, navodi agencija Asošiejted pres (AP). Američke obavještajne agencije procjenjuju da Iran još uvijek nije ponovo pokrenuo program za nuklearno oružje, ali je "preduzeo aktivnosti koje ga bolje pozicioniraju" da ga proizvede. Iako Iran insistira da je njegov nuklearni program mirnodopski, iranski zvaničnici su poslednjih godina prijetili da će nastaviti sa proizvodnjom nuklearnog oružja.
Vašington trenutno ima više od deset ratnih brodova na Bliskom istoku: nosač aviona "Abraham Linkoln", devet razarača i tri priobalna borbena broda. Nosač "Džerald Ford", najveći nosač aviona na svijetu, stigao je danas do američke pomorske baze kod Krita, na putu ka Bliskom istoku. Vašington post navodi da se rijetko dešava da su na Bliskom istoku istovremeno dva američka nosača aviona, koji nose desetine ratnih aviona i posadu od više hiljada mornara. Dva velika ratna broda SAD bila su u regionu u junu prošle godine, kada su bombardovana tri iranska nuklearna postrojenja, kao podrška Izraelu tokom 12-dnevnog rata sa Iranom. AP navodi pozivajući se na satelitske snimke da su američki brodovi koji se obično nalaze u Bahreinu, u bazi Pete flote američke mornarice, svi isplovili.
Peta flota je agenciju uputila na Centralnu komandu vojske SAD, zaduženu za Bliski istok, koja nije dala komentar.

Počela treća runda pregovora SAD i Irana u Ženevi

U nastavku akcije „Armagadon“ u Srbiji uhapšeno je sedam osoba osumnjičenih za posjedovanje i distribuciju materijala seksualne eksploatacije djece putem „Dark weba“.
Osumnjičeni se terete za krivična djela „prikazivanje, pribavljanje i posjedovanje pornografskog materijala“ i „iskorištavanje maloljetnog lica za pornografiju“.
Uhapšeni su B. F. (1969), P. M. (2002), D. N. (1988), B. R. (1954), S. S. (1962), P. S. (1962) i M. O. (1982).
Sumnja se da su oni tokom dužeg vremenskog perioda preuzimali, čuvali i dijelili materijal nastao seksualnom eksploatacijom djece.
Tokom pretresa stanova osumnjičenih, policija je na elektronskim uređajima pronašla više fotografija i video-zapisa koji prikazuju tešku zloupotrebu djece uzrasta od četiri do 14 godina. Materijal je, prema navodima iz istrage, bio sistematizovan po uzrastu, polu i drugim parametrima.
Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati i oni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni nadležnom tužilaštvu.

Akcija "Armagedon" u Srbiji: Uhapšeno sedam osoba, dijelili snimke djece od četiri do 14 godina

Nakon višemjesečnih konsultacija sa Evropskom komisijom stvoreni su uslovi za implementaciju Direktive koja se odnosi na GDPR, odnosno zaštitu podataka o ličnosti, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
S tim u vezi, Vlada je na današnjoj sjednici usvojila 12 amandmana na Zakon o unutrašnjim poslovima i 12 amandmana na Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednosti koji su proizvod višemjesečnih konsultacija sa naldežnim direktoratima Evropske komisije.
- Amandmanima se u potpunosti omogućava usklađivanje navedenih zakonskih rješenja sa GDPR kao obaveza u dijelu zatvaranja pregovaračkih poglavlja, a u skladu sa zahtjevom Evropske komisije - navedeno je u saopštenju Vlade.
Pojasnili su da se pod privatnim podacima u smislu GDPR smatraju svi podaci o identitetu lica, ili podaci iz kojih se može jednoznačno utvrditi identitet lica, te podaci o političkoj, seksualnoj orijentaciji, rasi, imovnom stanju, ali i podaci kao što su istorija pretraga, meta podaci na fajlovima koje je napravila određena osoba, a koji mogu otkriti identitet, podaci o zdravlju, imovnom stanju, kretanju, navikama, te drugi personalni podaci čijim bi se objavljivanjem ili zloupotrebom mogla ugroziti osoba.

Vlada utvrdila amandmane na zakone o unutrašnjim poslovima i ANB-u: U potpunosti omogućeno usklađivanje sa GDPR

Medijski savjet za samoregulaciju izražava ozbiljnu zabrinutost povodom pravosnažne odluke Višeg suda za prekršaje u Bijelom Polju, kojom su trojica punoljetnih okrivljenih oslobođeni odgovornosti za napade i prijetnje novinarima tokom izvještavanja iz Gornjeg Zaostra u avgustu 2025. godine.
Kako podsjećaju, reporteri Pobjede i Vijesti bili su izloženi uvredama, prijetnjama, fizičkom kontaktu i oduzimanju opreme dok su profesionalno obavljali svoj posao, pokušavajući da dokumentuju uklanjanje nezakonito postavljenog spomenika četničkom komandantu i zločincu Pavlu Đurišiću.&nbsp;
Uprkos tome, dodaju, epilog prekršajnog postupka je - nema dovoljno dokaza.
- Posebno zabrinjava neujednačenost u kvalifikaciji radnji koje su se dogodile tokom istog događaja i imale za cilj onemogućavanje novinara da obavljaju svoj posao. Dok se u jednom predmetu vodi krivični postupak za djelo prinude nad novinarom, u prekršajnom postupku je oduzimanje telefona i sprečavanje snimanja ocijenjeno kao radnja bez elemenata fizičkog napada, uz obrazloženje da nije bilo kontakta „tijelo o tijelo” - naglasili su iz MSS.&nbsp;
Sve to, prema njihovim riječima, može da nametne pitanje dosljednosti primjene prava i ujednačenosti sudske prakse u predmetima koji se odnose na bezbjednost medijskih radnika.
- Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da su i drugi postupci koji se vode u vezi sa ovim događajem obilježeni višestrukim odlaganjima ročišta, što produžava pravnu neizvjesnost i slabi povjerenje u efikasnost pravosuđa - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Medijski savjet podsjeća da je u javnosti više puta ukazivano na ulogu crkvenih struktura u kontekstu podizanja spomenika čije je uklanjanje bilo povod za napad na novinare.&nbsp;
Posebno, poručuju, zabrinjava činjenica da spomenik Pavlu Đurišiću, nakon uklanjanja u crkvu, pa u manastir, nikada nije pronađen, niti je javnosti dato jasno i uvjerljivo objašnjenje o postupanju nadležnih organa u tom dijelu slučaja.
- U demokratskom društvu legitimno je postaviti pitanje da li su sve institucije u ovom predmetu postupale jednako efikasno, nepristrasno i bez uticaja bilo kakvih vaninstitucionalnih autoriteta i da li je zaštita novinara bila tretirana kao prioritet u odnosu na druge interese. Svaka percepcija da vjerski ili politički autoriteti mogu imati veći uticaj od zakona predstavlja ozbiljan problem za vladavinu prava - navode iz MSS.&nbsp;
Medijski savjet za samoregulaciju, kako navode, ne prejudicira odgovornost bilo kojeg subjekta, ali smatra da izostanak uvjerljivog i dosljednog institucionalnog odgovora stvara percepciju nekažnjivosti.
- Ona može negativno da utiče na slobodu medija i spremnost novinara da izvještavaju o temama od javnog značaja. Nastavićemo da pratimo ovaj i sve druge slučajeve napada na novinare, insistirajući na transparentnosti, dosljednosti i odgovornosti institucija, jer bez stvarne zaštite novinara nema ni suštinske slobode medija - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

Tag: amihaj-elijahu

Izraelski ministar zgrozio izjavom o Gazi: "Moraju gladovati"

Počela treća runda pregovora SAD i Irana u Ženevi

Akcija "Armagedon" u Srbiji: Uhapšeno sedam osoba, dijelili snimke djece od četiri do 14 godina

Vlada utvrdila amandmane na zakone o unutrašnjim poslovima i ANB-u: U potpunosti omogućeno usklađivanje sa GDPR

Epilog slučaja Gornje Zaostro produbljuje sumnje u efikasnost institucionalne zaštite novinara

PRATITE TVe UŽIVO