Najmanje pet ljudi izbodeno je nožem u napadu koji se danas desio u na Dam trgu u centru Amsterdama, prenose holandski mediji.
Prema prvim informacijama, osumnjičeni za napad je uhapšen, ali motiv napada još uvijek nije poznat.&nbsp;
- Zasad nemamo informacija o uzroku ni motivu incidenta s ubadanjem nožem. To je predmet naše istrage- objavila je amsterdamska policija koja je pozvala građane koji imaju snimke incidenta da im ih pošalju.&nbsp;
Lokalni mediji javljaju da je policija ograđivanjem zatvorila područje na ulici Sint Nicolaasstraat i samom trgu Dam. Na snimcima objavljenima na društvenim mrežama vidi se kako helikopter slijeće na trg, dok povrijeđene prevoze u bolnicu.
Napad se dogodio nešto prije 15:30 po lokalnom vremenu. List De Telegraaf piše da je na mjesto događaja u roku od 15 minuta stiglo najmanje četrnaest policijskih vozila i jedan policajac na motoru.&nbsp;
Na mjesto događaja stigao je i helikopter.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnexta_tv%2Fstatus%2F1905281090991911417%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1905281090991911417%7Ctwgr%5E6b14c7bc4df8f07b745b7d9fa0c296e0886e5d84%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Amsterdam: Najmanje pet ljudi izbodeno nožem, uhapšen napadač

Holandska policija privela je danas više od 100 pro-palestinskih demonstranata, koji su se okupili uprkos zabrani protesta koja je u Amsterdamu na snazi nakon sukoba do kojih je došlo ranije ove sedmice, a u kojima su učestvovali izraelski fudbalski navijači. 
 
U centru Amsterdama okupile su se stotine demonstranata, koji su skandirali "slobodna Palestina" i "Amsterdam kaže ne genocidu", u vezi sa ratom u Gazi. 
 
Nakon što je lokalni sud ratifikovao prethodnu zabranu skupova koju je usvojilo gradsko vijeće, policija je upućivala one koji su se okupili na protestu da napušte tu lokaciju, dok je opkoljeno stotinak njih, prenio je Rojters. 
 
Najmanje pet osoba je povrijeđeno u napadima na izraelske navijače koje su holandske vlasti i strani čelnici, uključujući izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, osudili kao antisemitske.

610x380

Holandska policija privela oko 100 pro-palestinskih demonstranata

Amsterdamski Rijksmuseum u subotu je odlučio zatvoriti svoja vrata za posjetitelje "do daljnjega", reagujući tako na blokadu aktivista klimatske grupe "Extinction Rebellion" koji su se lancima vezali za ulaz u muzej i zapalili žute baklje da bi spriječili ulazak posjetioca.
Otprilike 60 demonstranata u žutim kombinezonima zahtijevaju da Rijksmuseum prekine odnos sa svojim sponzorom, bankom ING.
Izjavili su da će blokirati ulaz u muzej dok se ne prekine saradnja sa bankom, za koju tvrde da finansira industriju fosilnih goriva.
- Danas poduzimamo ovu akciju ispred Rijksmuseuma. Želimo da Rijksmuseum prekine svoje veze sa ING-om. ING sprovodi pogrešnu klimatsku politiku tako što finansira industriju fosilnih goriva - izjavio je jedan demonstrant.
Mnogi policajci oko muzeja, koji su čekali završetak demonstracija, nisu intervenisali.
Muzej, u kojemu se nalazi golema i vrijedna zbirka umjetničkih djela, među kojima je i Rembrandova "Noćna straža", svakodnevno privlači hiljade posjetioca iz cijelog svijeta.

500x500

1250x600

1084x550

Klimatski aktivisti primorali amsterdamski muzej na zatvaranje do daljnjega

U udesu koji se sinoć oko 23 sata dogodio kod mosta Milenijum u Podgorici, smrtno je stradala jedna osoba, dok je jedna teže a druga lakše povrijeđena, saopšteno iz Portalu ETV iz OKC-a Uprave policije.
Podsjetimo, u udesu koji se sinoć dogodio kod Pravnog fakulteta učestovala su dva vozila, koja su potpuno smrskana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fudes-kod-mosta-milenium-u-podgorici-ima-povrijedenih&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

U udesu kod Milenijuma poginula jedna osoba, jedna teže a druga lakše povrijeđena

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 25 saobraćajnih nezgoda, a poginula je jedna osoba.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je teže povrijeđeno pet, a lakše 16 osoba.
Navodi se da je u Podgorici evidentirano devet nezgoda, Baru šest, Nikšiću četiri, Herceg Novom i Budvi po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Tivtu i Šavniku.
Izdato je 455 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 37 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.

Za 24 sata 25 saobraćajnih nezgoda, poginula jedna osoba

Najviši crnogorski zvaničnici su od obnove nezavisnosti 2006. najmanje deset puta saopštili da su pozivali poglavare Rimokatoličke crkve da posjete Crnu Goru. Međutim, nijedan papa do sada nije posjetio Crnu Goru.
Najviši crnogorski zvaničnici su od obnove nezavisnosti 2006. najmanje deset puta saopštili da su pozivali poglavare Rimokatoličke crkve da posjete Crnu Goru. Međutim, nijedan papa do sada nije posjetio Crnu Goru, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Osim službenog poziva zvaničnika, “običaj” je da za posjetu pape postoji i neka vrsta saglasnosti Srpske pravoslavne crkve (SPC), koja ima najviše vjernika u Crnoj Gori, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Kotorske biskupije i pravnog tima Mitropolije SPC u Crnoj Gori.
Premijer Milojko Spajić je 18. maja na svom nalogu na platformi Iks objavio da je tokom inauguracione mise pozvao papu Lava XIV da posjeti Crnu Goru.
- Čestitao sam papi Lavu XIV u ime crnogorskih katolika, kao i svih građana Crne Gore. Pozvao sam ga da bude prvi papa koji će posjetiti Crnu Goru - naveo je Spajić.
Kancelar Kotorske biskupije Robert Tonsati kaže da je u medijima vidio Spajićevu objavu o pozivu “Svetom ocu da posjeti Crnu Goru”.
- Ipak mislim da sam poziv mora doći u jednoj formi koja je službena. Ja ne mogu ući u prirodu tog poziva, jer se puno toga objavi u medijima što ne možemo uzimati zdravo za gotovo. Ali ako postoji dobra volja, vjerovatno je da će se u nekom trenutku i odgovoriti na to - kazao je Tonsati za RSE.
Za vrijeme trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista najviši državni zvaničnici su koristili svaku posjetu Vatikanu da pozovu papu da posjeti Crnu Goru.
A Vlada Duška Markovića je krajem 2019. najavila da će papa Franjo 2020. posjetiti Crnu Goru. Posjeta nije realizovana, zvanično, zbog korona virusa.
Istorijat odnosa Crne Gore i Svete Stolice
Crna Gora ima dugu tradiciju odnosa sa Svetom Stolicom.
Odnosi države i Rimokatoličke crkve su uređeni Temeljnim ugovorom, tzv. Konkordatom koji je potpisan u junu 2011.
Ugovor je ratifikovala Skupština Crne Gore 20. maja 2012. Time je formalno potvrđen Konkordat koji je knjaz Nikola Petrović potpisao sa Vatikanom 1886.
Konkordat između tadašnje Knjaževine Crne Gore i Svete Stolice bio je prvi takav međudržavni ugovor u svijetu, između Vatikana i države čije je stanovništvo dominantno pravoslavno.
Kotorska biskupija o dosadašnjim pozivima
- Osnovni preduslov da poglavar Rimokatoličke crkve, koji je ujedno i poglavar države Vatikan, posjeti neku zemlju je službeni poziv državne vlasti te zemlje - kaže Tonsati.
Naglašava i da svaki papa u skladu sa svojim mogućnostima i planovima, odlučuje gdje će, kako i kada putovati.
Tonsati podsjeća da su brojni crnogorski državnici saopštavali da su pozvali u posjetu papu Franja i da je jednom objavljeno u medijima da je papa to prihvatio.
- Ali to nije bilo zapravo ispravno preneseno. Postojale su indicije da je papa Franjo zaista želio posjetiti Crnu Goru, ali zadnjih nekoliko godina njegovo zdravlje se jako pogoršalo. Ali to sve nije ništa bilo na zvaničnom nivou - kaže Tonsati.
Objašnjava da se najava o dolasku pape smatra službenom tek kada je uvrštena u službeni program papinskih putovanja i kada to objavi Sveta stolica:
- Tek tada se može govoriti o potvrđenom odgovoru na poziv i prihvatanju poziva. Mi sad ne možemo znati kako će novi papa Lav XIV planirati svoj pontifikat da li će on putovati kao njegovi prethodnici - navodi Tonsati.
Poručuje da papa, kao poglavar Rimokatoličke crkve koja broji milijardu i četristo hiljada vjernika širom svijeta, ima brojne dužnosti.
Ko se sve pita o dolasku pape u Crnu Goru?
Sagovornici RSE navode da je uobičajeno, da je pored službenog državnog poziva papi potrebna i određena saglasnost većinske vjerske zajednice u toj zemlji.
Advokat Mitropolije crnogorsko-primorske SPC Dalibor Kavarić za RSE navodi da posjetu pape Crnoj Gori treba usaglasiti i sa srpskim patrijarhom:
- Običaj je da rimski papa pri državnim posjetama usaglašava svoje susrete, kako sa državnim, tako i sa najvišim vjerskim zvaničnicima i poglavarima - kaže Kavarić.
Kavarić, koji je pravni zastupnik Mitropolije, navodi da je to posebno važno u državama koje nijesu većinski rimokatoličke.
- Odnosno gdje su druge crkve ili vjere preovlađujuće. U tom pogledu bi bilo očekivano da se ovakva posjeta usaglasi sa patrijarhom srpskim, a u dogovoru bi svakako učestvovao i mitropolit crnogorsko-primorski - &nbsp;dodaje Kavarić.
Kavarić naglašava da mu nije poznato da je po tom pitanju prethodnih godina bilo razgovora državnih zvaničnika sa Mitropolijom.
- Vjerujem da bi papa te razgovore vodio sa Patrijaršijom s obzirom da Rimska crkva duboko poštuje kanonsko ustrojstvo i unutrašnju organizaciju Pravoslavne crkve - kazao je Kavarić.
Tonsati: Pristojnost nalaže da se čuje mišljenje dominantne religije
Na pitanje RSE da li za dolazak pape u Crnu Goru pored poziva državnih zvaničnika, treba i saglasnost Mitropolije SPC, Tonsati kaže da nije neophodno ali se smatra “kurtoaznim običajem”.
- Papa može doći u bilo koju zemlju i bez saglasnosti dominantne crkve odnosno religije. Može i bez toga doći. Ali uobičajeno je, budući da papa želi izgraditi mostove mira, prijateljstva i ljubavi. Naravno, ako postoji nekakvo snažno protivljenje, takvi pozivi će se drugačije razmatrati - kaže Tonsati.
Ističe da je papa potpuno samostalan i kao poglavar Rimokatoličke crkve, ali i kao poglavar države koja ima diplomatske odnose sa gotovo svim državama na svijetu.
Podsjeća da je papa Franjo bio u dominantno islamskim zemljama, što je bio na neki način presedan.
- Ali uvijek postoji i ta jedna pristojnost da se čuje i mišljenje od dominantne crkve ili dominantne religije na tom području. I onda se kasnije u skladu s time i dogovara posjeta, ali nije preduslov - kaže Tonsati.
Tonsati kaže da Kotorska biskupija sa Mitropolijom SPC to pitanje nikada nijesu zvanično razmatrale.
- Zapravo, nikada nije došlo ni do tog trenutka u kojem bi se to počelo ozbiljnije razmatrati. Jer kažem sve ranije najave su bile više uopštene, ništa jako konkretno - kaže kancelar Kotorske biskupije.
Svi pozivi papi da posjeti Crnu Goru
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović se sastao marta 2024. sa papom Franjom u Vatikanu i zvanično ga pozvao da posjeti Crnu Goru.
Prethodno je i Skupština Crne Gore uputila zvaničan poziv u januaru te godine papi Franju u Vatikanu, uručio ga je potpredsjednik Nikola Camaj.
Nekadašnji premijer Dritan Abazović je tokom susreta sa papom Franjom 10. oktobra 2022. pozvao papu da posjeti Crnu Goru.
Vlada nekadašnjeg premijera Duška Markovića je krajem 2019. saopštila da će papa Franjo 2020. posjetiti Crnu Goru. To je bilo potvrđeno na sastanku pape Franja i premijera Duška Markovića u Vatikanu, navela je Vlada. Da bi 19. juna 2020. Vatikan saopštio da papa ne planira da putuje u inostranstvo te godine, jer je “pandemija prevelika opasnost za njegovo zdravlje”.
Milo Đukanović, bivši predsjednik Crne Gore, pozvao je 8. oktobra 2018. papu Franja da posjeti Crnu Goru, saopšteno je nakon njihovog sastanka u Vatikanu.
I dva nekadašnja crnogorska šefa diplomatije Srđan Darmanović u junu 2017. a Igor Lukšić 2015. pozvali su papu da posjeti Crnu Goru. Prvi u ime premijera, a drugi u ime tadašnjeg šefa države Filipa Vujanovića.
Vujanovića je u martu 2014. u Vatikanu primio papa Franjo. A u januaru 2006. se u Vatikanu sastao sa papom Benediktom XVI i tom prilikom ga pozvao da posjeti Crnu Goru i uvjeri se u “međukonfesionalni sklad” u Crnoj Gori.
Papa i države regiona
Papa Franjo je u maju 2019. posjetio Skoplje i Sofiju.
Iste godine i predsjednik Srbije Aleksandar Vućić sastao se sa papom Franjom u Vatikanu. Tom prilikom je izjavio da bi volio da on posjeti Srbiju, ali da je za tako nešto potrebna saglasnost Srpske pravoslavne crkve.
- To je uvijek pitanje za našu crkvu -rekao je tada Vučić.
Prethodno je 2018. ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio da je u interesu države Srbije da papa Franjo posjeti Srbiju.
- Moj stav kao državnika je da bi u interesu Srbije bila posjeta pape, naročito u kontekstu nepriznavanja Kosova - rekao je Dačić.
Prethodno je u januaru 2018. tadašnji patrijarh SPC Irinej izjavio “da još nije vrijeme da poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo posjeti Srbiju.
Papa Franjo je u junu 2015. posjetio Sarajevo, a godinu prije bio je u Tirani.
Prethodno je i Boris Tadić više puta pozivao papu Benedikta XVI da posjeti Srbiju.

Za posjetu pape Crnoj Gori osim poziva države trebala bi i saglasnost SPC

Gdje je crnogorska ekonomija 19. godina nakon obnove nezavisnosti, koje smo lekcije naučili a na kojim ispitima smo pali, samo su neka od pitanja na koja tražimo odgovore u ekonomskom osvrtu.
Ono što nijesmo prevazišli jeste tadašnja i dansšnja želja da siguran posao obezbijedimo u javnoj upravi, po onoj ustaljenoj, najbolji i najsigurniji posao je državni posao. Tako nam je državna administracija prebukirana, broj se samo povećava, ali i izdaci za novozaposlene. Balon bi mogao pući, a šta onda!?
Da je javna uprava prebukirana i da je to lekcija koju nijesmo savladali, za Portal ETV ističe ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Kaže da smo zadržali parolu da je posao u državnoj upravi jedini siguran posao. Nismo se, dodaje, ni danas oslobodili te ideje i čini se da i danas u najvećoj mjeri imamo zastupljeno zapošljavanje u javnom sektoru.
- Činjenica da naša otvorena ekonomija koja je slabo devrzifikovana i koja je veoma ranjiva, ims preko 30 odsto zaposlenih u državnom sektoru, jasno govori o kakvim politikama je ovdje riječ. To što ove godine imamo skoro tri puta više izdataka za zarade u javom sektoru u odnosu na kapitalne projekte, nam govori da se to razmišljanje nije promijenilo u odnosu na mnogo raniji period, te ida se čini da je, od 2006. do danas, ta situacija još dramatičnija - jasan je sagovornik Portala ETV.
<h2>Nema uspješne države bez jake privrede</h2>
Muleškovič podvlači šta bi volio da se dogodi u narednom periodu, posebno ističući da želi da Crna Gora diverzifikuje svoju ekonomiju, postane članica EU, i tako otvori vrata ze evropsko tržište, ali i da prije toga ojača ekonomiju, ojača svoje tržište.
- Ako ne budemo radili na jačanju našeg sistema, samo članstvo u EU nam neće donijeti prevelike benefite. Moramo da stvaramo, da mnogo više pažnje posvetimo realnoj ekonomiji i otvaranju novih radnih mjesta u privredi. Nema uspješnog poslodavca bez zadovoljnih radnika, ali ni uspješne države bez jake i razvijene privrede - poručuje ekonomski analitičar u razgovoru za Portal ETV.
<h2>Moglo je bolje</h2>
Ukazuje Muleškoviću osvrtu da je 19. godina od obnove nezavisnosti crnogorska ekonomija napredovala, ali da je moglo bolje.
- Dosta sko uradili ali i ispustili dosta prilika da razvijemo našu ekonomiju. Moramo priznati da je obnova nezavisnosti bila naša najbolja odluka i to vidimo po našoj ekonomiji i našem društvu. Kvalitet života u odnosu na 2006.godinu je neuporediv. Crna Gors je 2006. godine morala da, u ekonomskom smislu, povuče određene poteze kako bi što prije postavila stabilne javne finansije i izgradila svoj sistem. Određene privatizacije koje su se desile su bile neophodne kako bi se obezbijedila finansijska stibilnost - navodi on.
Mulešković napominje kako je bilo grešaka u procesima privatizacije. Iako smo, kaže, razvijali sektore turizma i usluga, upozorava da industriju nijesmo razvijali svih ovih 19 godina. To, kako dodaje. znači da nismo stvarali novi proizvod i ono što bi povećalo produktivnost.
<h2>Privlačenje stranih investicija bio pun pogodak</h2>
Ono što je u ekonomskom smislu bilo dobro, smatra on, jeste politika privlačenja stranih investicija koje su u potpunosti transformisale crnogorsku ekonomiju, unaprijedile kvalitet života, sistem obrazovanja, korišćenje tehnologija.
- Za crnogorsku ekonomiju, najbitnije dvije stvari koje su se desile su to što je Crna Gora postala članica NATO i želja da postane članica EU. Ta dva procesa Crnu Goru predstavljaju kao stabilnu zemlju, kao stabilnog partnera i naše društvo kao demokratsko i građansko - navodi on.
U nizu kritika i pohvala, Mulešković dodaje da, iako je Crna Gora razvijala poslovni i investicioni ambijent, moramo priznati da još uvijek to nije na zadovoljanućrm nivou.
- &nbsp;I dalje imamo nepredvidiv poslovni investicioni ambijent. Ulagano je, ali ne dovoljno u infratrukutu a to je barijera za dalji ekonomski razvoj. Crna Gora nije dovoljno umrežila sve sektore, pa imamo nedovoljnu saradnju poljoprivrede i turizma, imamo problem neformalne ekonomije, korupcije, što značajno oežava razvoj ekonomijw - zakliučio je Mulešković u razgovoru za Portal ETV.

Mulešković: Situacija dramatičnija nego ranije

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Tag: amsterdam