Državno tužilaštvo Crne Gore treba da nastavi da postupa samostalno i nezavisno, oslobođeno bilo kakvih pritisaka - ocijenjeno je tokom sastanka vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića sa ambasadorkom Francuske u Crnoj Gori An-Mari Maske.
Marković je poručio da Tužilaštvo mora postupati profesionalno i u skladu s najvišim međunarodnim standardima, kako bi borba protiv kriminala i korupcije bila efikasna.
Kako je saopšteno iz Vrhovnog državnog tužilaštva, on je naglasio da građani Crne Gore mogu biti sigurni u pravdu i zakonitost postupanja institucija samo ako Tužilaštvo djeluje profesionalno i nezavisno, bez političkih ili bilo kakvih drugih uticaja.
- Francuske institucije su pouzdan partner Državnom tužilaštvu na putu ka evropskim integracijama i jačanju vladavine prava - istakla je ambasadorka Maske.
Ambasadorka je izrazila snažnu podršku nezavisnom radu crnogorskog tužilaštva, koje je presudno za jačanje povjerenja građana u demokratskom društvu, ističući da je zadovoljna dosadašnjom saradnjom koja daje konkretne i vidljive rezultate.
- Sagovornici su se saglasili da pravda mora biti jednaka i dostižna za svakog građanina Crne Gore - zaključili su u VDT-u.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Marković - Maske: Snažna podrška nezavisnom radu Tužilaštva

Ambasadorka Francuske u Crnoj Gori An Mari Maske i direktorica Filmskog centra Crne Gore Aleksandra Božović potpisale su sporazum o saradnji koji otvaraju vrata crnogorskoj kinematografiji, ne samo na evropskom, već i na svjetskom tržištu, pružajući crnogorskim filmovima i projektima priliku da se predstave na globalnoj sceni, prenosi PR Centar. Maske je kazala da je veoma srećna što potpisivanjem ovog Sporazuma može da podrži konkretizaciju dogovora potpisanih u Kanu, kojima se unapređuje &nbsp;kinematografska saradnja i koprodukcija između dvije države. - Ideja je da se jačaju saradnja i razmjena između francuskih producenata i producenata sa Zapadnog Balkana. Deset festivala iz regiona su partneri u ovom projektu, među kojima je i veoma uspješan Filmski festival u Herceg Novom - navela je Maske. Istakla je da su nosioci projekata imali priliku da se na ovom festivalu sretnu sa francuskim producentima i predstavnicima francuskih festivala. - Konkretno, mislim na festival Les Arcs iz regiona Alpi, koji predstavlja uvod u Kanski festival. To je bila prilika da radimo na filmskim koprodukcijama - rekla je Maske.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904110940_235d927b2d7aefc07cf3c82afdb9a28bcd587324144620c066885f4bf00e357a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250904110940_235d927b2d7aefc07cf3c82afdb9a28bcd587324144620c066885f4bf00e357a" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="An Mari Maske"> <figcaption>An Mari Maske(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ambasadorka se zahvalila Filmskom centru Crne Gore, kao i crnogorskim rediteljima. Božović je istakla je da Sporazum potpisan danas potvrđuje podršku Francuske u realizaciji Sporazuma zaključenog ove godine na kanskom festivalu, prvog bilateralnog koprodukcionog ugovora koji je Crna Gora potpisala u oblasti kinematografije. - Na ovogodišnjem, 38. izdanju Filmskog festivala u Herceg Novom, organizovali smo i druge po redu Dane crnogorske filmske industrije „Montenegro Randevu“, gdje smo ugostili projekte sa Zapadnog Balkana, uz podršku Ambasade Francuske i Francuskog instituta u Crnoj Gori, kao i francuske producente - rekla je Božović. Ona smatra da je značaj ove saradnje, koja se intenzivno razvija već tri godine, a koja je najprije krunisana potpisivanjem Sporazuma između Filmskog centra Crne Gore i Francuskog filmskog fonda 2024, a zatim i koprodukcionog ugovora 2025, nemjerljiv. - Iz prostog razloga što crnogorski producenti i reditelji imaju priliku da se susretnu sa francuskim kolegama, predstave svoje projekte i na taj način postanu dio najveće evropske filmske industrije – one u Francuskoj - navela je Božović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904110940_61bfe25deae09bf223db02957b68c2deeabc37edcfaf935097e074c57a2f215a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250904110940_61bfe25deae09bf223db02957b68c2deeabc37edcfaf935097e074c57a2f215a" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Aleksandra Božović"> <figcaption>Aleksandra Božović(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Istakla je i da se kroz ovaj Sporazum otvaraju vrata ne samo evropskoj, već i svjetskoj kinematografiji, čime crnogorski filmovi i projekti dobijaju priliku da budu vidljivi na globalnom nivou. - Želim da se zahvalim i najavim nastavak uspješne saradnje koju smo ostvarili kroz projekte realizovane do sada, ali i kroz one koje planiramo u narednom periodu - zaključila je Božović.

Sporazumom se otvaraju vrata crnogorskoj kinematografiji na evropskoj i svjetskoj sceni

Francuski jezik ima posebno mjesto u obrazovnom sistemu Crne Gore, kao jedan od ključnih jezika međunarodne diplomatije, nauke, kulture i ekonomije. To je istakla ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović tokom sastanka sa francuskom ambasadorkom u Crnoj Gori, An Mari Maske.
U fokusu razgovora bio je Administrativni sporazum koji su 14. marta zaključili Ministarstvo Evrope i vanjskih poslova Francuske i crnogorsko Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija. Ovaj dokument predviđa promociju i institucionalnu podršku nastavi francuskog jezika u Crnoj Gori.
- Sporazum ima za cilj unapređenje kvaliteta i dostupnosti nastave francuskog jezika u osnovnim i srednjim školama, kao i na univerzitetskom nivou, kroz jačanje kapaciteta nastavnog kadra, razvijanje modernih nastavnih programa i obezbjeđivanje nastavnih materijala u saradnji sa francuskim partnerima - poručeno je iz Ministarstva.
Tokom susreta razgovarano je i o namjeri Crne Gore da stekne status pridruženog člana Međunarodne organizacije frankofonije. Time bi se, kako je ocijenjeno, dodatno potvrdila posvećenost države frankofonim vrijednostima i multilateralnoj saradnji.
Sagovornice su razmijenile mišljenja o narednim koracima u jačanju uloge francuskog jezika i frankofone kulture kroz obrazovne politike i projekte.
Jakšić Stojanović je naglasila značaj francuskog jezika za obrazovni i profesionalni razvoj mladih. 
- Znanje francuskog jezika, kao jednog od ključnih jezika međunarodne diplomatije, nauke, kulture i ekonomije, predstavlja važan segment obrazovanja mladih u Crnoj Gori - kazala je ona. 
Dodala je da učenje francuskog doprinosi otvaranju ka evropskim i svjetskim univerzitetima i tržištima rada, te jača kulturnu i akademsku saradnju sa frankofonim zemljama.
- Francuski jezik nije samo sredstvo komunikacije, već i most ka širokoj međunarodnoj zajednici sa kojom Crna Gora želi da produbi saradnju. U tom smislu, ovaj sporazum predstavlja značajan korak u pravcu izgradnje obrazovnog sistema koji je usmjeren ka međunarodnoj saradnji, jezičkoj raznolikosti i razvoju interkulturalnih kompetencija kod naših učenika i studenata - kazala je ministarka.
Ambasadorka Maske izrazila je zadovoljstvo sve intenzivnijom saradnjom dvije zemlje u oblasti obrazovanja i frankofonije, naglašavajući spremnost Francuske da nastavi da podržava razvoj nastave francuskog jezika i zajedničke projekte u Crnoj Gori.

Jakšić-Stojanović: Znanje francuskog jezika važan segment obrazovanja mladih

Evropski put Crne Gore zahtijeva dosljednost između riječi i djela, posebno od onih koji zastupaju proevropske vrijednosti - poručila je u intervjuu za Antenu M ambasadorka Francuske u Crnoj Gori An Mari Maske komentarišući političke tenzije u Crnoj Gori - od nasilnog sprečavanja demokratskog procesa u Budvi - do zategnutih odnosa sa susjedima i otvorenog miješanja Srbije u unutrašnja pitanja.
Na pitanje o kontroverzama vezanim za nabavku patrolnih brodova, Maske je odgovorila da su pravni okviri Crne Gore i Francuske različiti te da je francuski pristup u skladu s njenim nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim obavezama.
Antena M: Vaš intervju, objavljen u „Vijestima“ 4. januara, nosio je naslov: „Dobro vam ide, ali nema opuštanja“. Vjerovatno je intervju rađen prije novogodišnjih praznika. Smatrate li primjerenim njegovo objavljivanje i citirani naslov u danima žalosti zbog strašne tragedije na Cetinju, tokom koje se još jednom pokazalo da je bezbjednosni sektor Crne Gore u rasulu i nesposoban da adekvatno reaguje i zaštiti živote građana? Osjećate li nelagodu zbog okolnosti u kojima se pojavio intervju sa takvom ocjenom u naslovu?
Maske: Dozvolite mi, najprije, da ponovim da je tragedija koja se dogodila na Cetinju 1. januara, duboko pogodila i Ambasadu Francuske i čitavu Francusku. Kao što vam je svakako poznato, čim je stigla informacija o ovom stravičnom događaju, upućene su snažne poruke saosjećanja i podrške sa zvaničnih adresa (portparol Ministarstva za Evropu i inostrane poslove Republike Francuske), ali i brojnih drugih adresa.
U osnovi, kao i svuda kada se dogodi ovakva tragedija, čiji su uzroci uglavnom i nažalost povezani sa više faktora, moraju se sprovesti detaljne i objektivne istrage kako bi se utvrdili motivi i odgovornosti i djelovalo na način da se to više ne ponovi. Opravdane emocije ne smiju da ustupe mjesto karikiranju ili izvrtanju činjenica, iz poštovanja prema žrtvama i svim stradalima, njihovim bližnjima i širem društvu. 
Intervju na koji mislite dat je ranije. U kontekstu nezavisnog novinarstva, o naslovu i datumu objavljivanja ne odlučuje sagovornik medija.
Antena M: Da li, nakon tragičnog događaja na Cetinju, nakon nasilnog sprečavanja demokratskog procesa formiranja vlasti u Budvi i paralize rada državne Skupštine zbog kršenja Ustava, nakon nastavka kvarenja odnosa sa susjednim državama: Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom i Kosovom i kontinuiranog, otvorenog miješanja Srbije u unutrašnja pitanja Crne Gore, na koje Vlada i predsjednik države ćute, a predsjednik Skupštine i stranke vlasti, koje su ideološki i vrijednosno prosrpske i proruske, ponosno služe interesima Beograda i Moskve, a ne Podgorice i Cetinja... i dalje smatrate da Crnoj Gori „dobro ide“?
Maske: Kao što sam to javno izjavila, Crna Gora je na svom evropskom putu ostvarila značajan napredak, koji se ne može osporiti i koji treba priznati, u suprotnom upuštamo se u pristrasnu i djelimičnu procjenu rezultata.
Takođe, i to sam javno rekla, i stalno ponavljam različitim akterima, do zatvaranja svih poglavlja u pregovaračkom procesu ostalo je da se pređe još dosta napornog puta te stoga nema posustajanja. Svi oni u Crnoj Gori koji žele da njihova zemlja što prije postane članica Evropske unije, a to je velika većina crnogorskog stanovništva, moraju uskladiti svoje riječi sa svojim djelima. To je pitanje odgovornosti. 
Što se tiče Francuske, ona pruža i pružaće podršku evropskim integracijama Crne Gore, po principu zasluga. 
Antena M: U pomenutom intervjuu ocijenili ste da je pitanje nabavke patrolnih brodova, o kojim je Antena M pisala argumentovano i na osnovu stavova stručnjaka iz Crne Gore i regiona, „instrumentalizovano zarad politike“. Da li se u Francuskoj tako etiketiraju novinari koji, u skladu s najboljim profesionalnim standardima, propituju zakonitost i racionalnost trošenja državnog novca?
Maske: Veoma cijenim i poštujem novinarsku profesiju koja postaje sve komplikovanija jer novinari moraju da se snalaze u svijetu u kome se dezinformacija više ne razlikuje od informacije. Neprestano moraju da provjeravaju svoje izvore, rade na njihovoj raznovrsnosti, objektiviziraju svoj rad i predstave ga javnosti kojoj je sve teže i teže prići i ubijediti je, imajući u vidu uticaj društvenih mreža čiji algoritmi već unaprijed formiraju stav korisnika a da on toga nije ni svjestan.
U regionu Zapadnog Balkana, možda čak i više nego drugdje, brojni uticaji se bore za pažnju stanovništva preko društvenih mreža i onih medija koji ne raspolažu kvalitetnim i odgovornim standardima kojih novinari, koji su s pravom proslavili 23. januar u Crnoj Gori, treba da se drže.
Reagujući na insinuacije koje su uveliko kružile i indirektno prozivale moju zemlju, u intervjuu koji je objavljen prošlog septembra, izjavila sam, i ostajem pri tome, da se, nažalost, činilo da su partijske svađe ponekad bile važnije od opšteg interesa, u trenutku kada evro-atlantsko pozicioniranje Crne Gore predstavlja njen strateški cilj (i dio je koalicionog sporazuma) za koji se zalažu kako partije iz vladajuće koalicije tako i opozicija.
Antena M: Kako komentarišete činjenicu da je Vlada CG dala tumačenje prilikom rasprave u Skupštini da su pravni osnov za zaključenje Ugovora o kupovini brodova, Sporazum o saradnji u oblasti odbrane sa Francuskom i Tehnički aranžman, a da nijedan od ovih dokumenata nije imao pravnu snagu prilikom potpisivanja Ugovora?
Maske: Već sam ranije odgovorila na ova pitanja ali ću rado ponoviti jer vaša pitanja pokazuju da je tema i dalje aktuelna,
Francuska i Crna Gora nemaju iste pravne okvire. I jedna i druga zemlja podliježu svom nacionalnom zakonodavstvu, poštujući relevantne međunarodne obaveze, i za ovaj ugovor svaka ima svoj poseban pravni okvir.
Antena M: Da li imate informaciju zbog čega Francuska još nije ratifikovala Sporazum o saradnji i da li znate kada će se to desiti?
Maske: Kao što sam istakla u ranije pomenutom intervjuu, u Francuskoj tehnički sporazum u oblasti odbrane predstavlja pravni instrument koji obavezuje francusku državu u pogledu ovlašćenja francuskog ministra odbrane. Dakle, u Francuskoj ne postoji dodatni postupak ratifikovanja sporazuma. 
Antena M: Da li bi Ministarstvo odbrane Francuske na osnovu istog „pravnog osnova“ moglo bez tendera nabraviti vojnu opremu od privatnih kompqnija iz Crne Gore, bez tendera?
Maske: Svaka zemlja postupa u skladu sa svojim pravnim okvirom. Uostalom, Francuska je jedna od rijetkih zemalja koje raspolažu skoro kompletnom odbrambenom industrijom, odnosno kompetencijama svojstvenim tom sektoru. Ono što mogu da vam kažem je da nema ničeg neobičnog u tome što se za ugovore u sektoru odbrane, koji se tiču nacionalnog strateškog interesa i, stoga, podrazumevaju određeni stepen poverljivosti, bez obzira o kojoj zemlji da se radi, ne moraju privilegovati javni i otvoreni pozivi za tender. To, naravno, ne isključuje procjenjivanje od strane nadležnih organa različitih ponuda kako bi odabrali onu koja najbolje odgovara njihovim potrebama.

Maske: Evropski put Crne Gore zahtijeva dosljednost između riječi i djela

Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene je izuzetno važno u pregovorima države sa Evropskom unijom (EU) i Francuska snažno podržava napore Crne Gore u toj oblasti, poručila je francuska ambasadorka An Mari Maske. 
 
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera saopšteno je da se resorni ministar Damjan Ćulafić sastao sa Maske i da su razgovarali o nastavku saradnje između dvije zemlje, posebno u oblasti zaštite životne sredine, održivog razvoja i evropskih integracija. 
 
Maske je, kako se navodi, istakla da je Poglavlje 27 izuzetno važno u pregovorima Crne Gore sa EU i da Francuska snažno podržava napore Crne Gore u toj oblasti. 
 
- Crna Gora se i dalje ističe kao najbolji učenik među zemljama kandidatima za članstvo u EU i Francuska je spremna da doprinese još intenzivnijoj saradnji, kroz povećano prisustvo naših eksperata na terenu - rekla je Maske. 
 
Ćulafić je zahvalio na podršci Francuske i naglasio da su Crnoj Gori svakako potrebna dodatna znanja i ekspertiza, posebno u oblastima, kao što su upravljanje otpadom, klimatske promjene i zelena ekonomija. 
 
- Francuska podrška u vidu eksperata biće od velikog značaja za unapređenje naših kapaciteta, posebno kada je riječ o održivim praksama i dostizanju evropskih standarda - dodao je Ćulafić. 
 
Na sastanku su se, kako su naveli iz Ministarstva, sagovornici posebno osvrnuli na novi Zakon o upravljanju otpadom, kategorizaciju otpada, kao i na tretiranje i smanjenje otpada, što predstavlja ključne izazove na putu ka usklađivanju sa evropskom regulativom. 
 
- Razmotrene su i mogućnosti za zajedničke projekte u oblastima reciklaže, obnovljivih izvora energije i unapređenja sistema upravljanja otpadom, kao i saradnja na programima obuke i razmjene stručnjaka - navodi se u saopštenju. 
 
Prema riječima Ćulafića, ti projekti ne samo da će doprinijeti boljoj zaštiti životne sredine, već će imati i dugoročan uticaj na kvalitet života građana i održivi razvoj Crne Gore. 
 
On je, kako je saopšteno, istakao važnost strateške saradnje sa Francuskom na polju ekoloških i razvojnih politika. 
 
- Na kraju sastanka, obje strane su potvrdile zajedničku posvećenost daljem jačanju partnerstva, sa ciljem uspješnog završetka pregovaračkog procesa i što bržeg pristupanja Crne Gore EU - navodi se u saopštenju.

Francuska snažno podržava Crnu Goru na putu ka EU

Francuskog predsjednika Emanuela Makrona podržava samo 11 odsto Francuza, pokazala je najnovija anketa koju je danas objavio Figaro.
Ova istorijsko niska podrška predsjedniku dolazi u vrijeme produbljivanja političke krize u Francuskoj.
Francuska Vlada već dvije godine nema parlamentarnu većinu, što je posljedica Makronove odluke iz juna 2024. godine o raspuštanju Nacionalne skupštine.
Taj potez, podstaknut porazom Makronove koalicije na izborima za Evropski parlament, smatra se velikim političkim promašajem, koji je doveo do blokade zakonodavnog rada.
Makron je početkom ovog mjeseca izbjegao opoziv uprkos optužbama da snosi odgovornost za trenutnu političku situaciju.
Nestabilnost Makronove vladavine ogleda se i u činjenici da je od preuzimanja dužnosti 2017. godine promijenio čak sedam premijera.
Sadašnjeg premijera Sebastijana Lekornua, Makron je ponovno imenovao nakon što je podnio ostavku.
Podrškom od 11 odsto Makron je izjednačio sa bivšim predsjednikom Fransoom Olandom, koji je krajem 2016. godine zabilježio sličan rezultat, nakon čega je odustao od kandidature za drugi mandat.
Trend pada podrške Makronu je konstantan - u januaru je podrška bila 21 odsto, u septembru 15 odsto, dok se tada 80 odsto ispitanika izjasnilo da mu ne vjeruje.
Najnoviju anketu je provela agencija "Veran grup" na uzorku od 1.000 ispitanika, prenosi Srna.

Makronu vjeruje samo 11 odsto Francuza

Izrael je dobio saglasnost Sjedinjenih Američkih Država, Egipta i Katara da gađa Hamasove mete na izraelskoj strani takozvane "žute linije", koja razdvaja izraelsku kontrolisanu zonu od dela Gaze pod faktičkom upravom Hamasa, nakon što je istekao rok da Hamas povuče svoje borce iz istočnog dijela Pojasa Gaze, rekao je večeras neimenovani američki zvaničnik za Tajms of Izrael.
Prema njegovim riječima, odobrenje je došlo nakon što su Egipat i Katar obavestili Hamas da ima rok od 24 sata da povuče svoje borce iz istočnog dijela Pojasa Gaze ili će se suočiti s dejstvima izraleskim snaga, a taj rok je istekao večeras u 20 sati po lokalnom vremenu.
Kako navodi izraleski portal, u izjavi zvaničnika se ne pominje Turska, koja takođe učestvuje u posredovanju oko prekida vatre u Gazi.
Ankara, koja je među najglasnijim kritičarima izraelske politike na međunarodnoj sceni, navodno nije želela da bude povezana sa odlukom kojom se Jerusalimu daje "zeleno svjetlo" za napade na Hamas.
Izvor upoznat s tokom događaja rekao je za Tajms of Izrael da linija razgraničenja još nije u potpunosti sprovedena na terenu i da vojnicima nije uvijek jasno gdje tačno prolazi u pojedinim djelovima Gaze, budući da je uspostavljena tek prije nekoliko nedjelja u okviru dogovora o prekidu vatre.

Izrael dobio saglasnost da gađa Hamasove mete na svojoj strani "žute linije"

Crnogorski šahisti popravili su utisak sa starta Evropskog prvenstva za mlade šahiste u Budvi i u drugom kolu do poena stigle su Darija Majer, Kira Kornilova, Jana Zvicer, Simeona Vukotić, Adelina Trubina, Sofija Milović i Nikolina Dževerdanović. 
Polovičan učinak, zahvaljujući poenima u drugom kolu imaju i Lev Kalmakov i Stefan Vuković, dok su remizirali Dušica Petrušić, Anita Rovčanin, Kira Popova, David Pavlović, Jaroslav Popov, Rastko Šarić, Ilija Milović i Radovan Milović. 
Na šampionatu nastupa 1169 mladih šahistkinja i šahista iz Evrope, među kojima je i 73 predstavnika Crne Gore.
Podršku crnogorskim šahistima pruža trenerska ekipa koju predvodi velemajstorski trio Nikola Đukić, Dragan Kosić i Milan Draško.
Organizator prvenstva je Šahovski savez Crne Gore, pokrovitelji su Ministarstvo sporta i mladih i Opština Budva, dok su prijatelj turnira Budvanska rivijera, koja će ugostiti sve učesnike i njihove pratioce i trenere, Ministarstvo turizma, Crnogorski elektrodistributivni sistem CEDIS, A linija i Vau konekt.

Crnogorski šahisti popravili utisak sa starta EP

Nakon nemilih scena demoliranih objekata širom zemlje, danas drugačija slika.&nbsp;
Stanovnici Bara organizovali su se kako bi pomogli državljanima Turske kojima su demolirani objekti. Pomoć najavljuju građani, privrednici i Opština.
Vlasnik demoliranog objekta kazao je da je materijalna šteta u objektu velika, te da bi mu svaka pomoć dobrodošla.
Za sada nepoznate osobe u noći između ponedeljka i utorka demolirale su i pokušali da zapale ugostiteljku radnju brze hrze u Ulici Mila Boškovića čiji je vlasnik državljanin Turske.

Barani pomažu u sanaciji demoliranog objekta turskog državljanina

„Turci napolje“, „Odlazi Turčine“, zapaljeni lokal, demolirani objekti u vlasništvu turskih državljana, podmetnuti požar na automobilu… Ovo je samo djelić jezivih prizora kojima svjedočimo posljednjih dana, u haosu koji se poput virusa širi Crnom Gorom.
Pitanje koje odzvanja na svim stranama je isto: odakle je stiglo sjeme zla koje je proklijalo na crnogorskom tlu? Ko ga je posijao — i s kojom namjerom?
U zemlji koja se decenijama ponosila svojom građanskom tradicijom, multietničkim skladom i tolerancijom, danas svjedočimo scenama koje bi prije nekoliko godina djelovale nezamislivo. Talas netrpeljivosti, podstaknut anonimnim prijetnjama i huškačkim porukama na društvenim mrežama, prelio se na ulice.
Lider Demokratske unije Albanaca (DUA), Mehmed Zenka, za portal ETV kazao je da je ovakav ishod, nažalost, bio očekivan.
— Doživjeli smo u posljednjih pet godina razne provokacije i uvrede na vjerskoj i nacionalnoj osnovi. Kako je sve to prolazilo bez adekvatnog odgovora institucija, moglo se naslutiti da će se te pojave još više radikalizovati. Ali ovaj horor koji se ovih dana dešava prema turskim državljanima i njihovoj imovini definitivno ruši mukom stečeni imidž i koncept građanske Crne Gore — upozorava Zenka.
Podvlači da ovi zastrašujući prizori ne predstavljaju samo napad na pojedince, već i direktan udar na same temelje države.
— Ovo ruši sve vrijednosti po kojima je Crna Gora bila prepoznata u regionu i Evropskoj uniji — zaključuje on u izjavi za portal ETV.
Nad Crnom Gorom visi teško pitanje — da li je ovo samo prolazni talas mržnje ili početak dublje društvene krize?
Važno je upozoriti da Crna Gora apsolutno nema migracionu politiku. Bezbjednosni sektor je odavno nesposoban da obezbijedi mir i stabilnost u državi. Problem s nekontrolisanim ulaskom velikog broja stranih državljana, među kojima sigurno ima i onih koji zbog svojih „dosijea“ ne bi smjeli dobiti dozvolu za privremeni boravak u državi, isključiva je odgovornost nadležnih crnogorskih organa koji su morali da vode računa o situaciji u državi, rizicima…
Međutim, poziv na linč, ksenofobija koja je isplivala na površinu, slika je Crne Gore koju više niko ne prepoznaje.

Zenka: Ovo je horor

Spajić: Ekonomsko samoubistvo je slati poruke da neko nije dobrodošao u našu zemlju, iduće sedmice će u proceduri biti prijedlog zakona o strancima

Sve što se dešava posljednja tri dana, specifično u Podgorici, sa narativima koji jesu širi, gotovo je preslikano na ono što se, nažalost, desilo aprila 1992. godine u Bosni i Hercegovini — a znamo šta se dešavalo poslije tog aprila 1992. godine — rekao je u emisiji Na kraju dana na Televiziji E bosanskohercegovački pisac i kolumnista Dragan Bursać.
Situacija u Crnoj Gori, kaže Bursać, neodoljivo podsjeća na devedesete godine prošlog vijeka, jer su prisutni identični antibošnjački, antimuslimanski, kako kaže, klerofašistički narativi, u kojima se, preko nekih teorija zavjere, a najčešće kroz narativ o ugroženosti srpskog stanovništva, „spontano” dešava „narod”.
- Fascinantna je ta gotovo iskopiranost načina na koji se to dešava. Svakom čovjeku koji je došao iz Bosne ili Hrvatske trenutno se aktivira PTSP, jer vi vidite, iz sekunde u sekundu, rulju koja ide sa željom da linčuje ljude druge i drugačije — specifično, u ovom slučaju, Turke, građane Turske koji su u Crnoj Gori. To je nešto zastrašujuće, i prosto ne možete da vjerujete da se nakon 35–36 godina takve stvari, takvim intenzitetom i tako brzo, dešavaju tu. Vidimo posljednja tri-četiri dana da događaj prestiže događaj — vidite u jednom trenutku mlade ljude, a onda saznajete da imaju u štekovima bejzbol palice, parole, transparente i prevoz. Vidite da tu nema spontanosti: vidite spaljivanje prodavnica koje drže turski državljani, vidite zapaljene automobile, pa saznate da ti ljudi zapravo i nijesu Turci, osim jednog — da su Azerbejdžanci, i da je došlo do kafanske tuče, provokacija, posjekotina, poderotina, ali ne napada kojim bi bio ugrožen život.I onda vidite transkripciju, kako bih ja rekao — kancelarije — gdje dobijate situaciju da zli Turci ‘idu, ubijaju, spaljuju, pokušavaju da zlostavljaju poštene građane Crne Gore’. Što je potpuno ludilo, što je zastrašujuće - rekao je Bursać.
Evidentan je potpis „kancelarije“, smatra Bursać, sa sjedištem u Beogradu, koji je, kako tvrdi, prisutan nesmanjenom žestinom još od ranih devedesetih godina — i taj obrazac je zastrašujuće isti.
- Ovo što se dešava posljednja tri dana, specifično u Podgorici, sa narativima koji jesu širi, gotovo je preslikano na ono što se, nažalost, desilo aprila 1992. godine u Bosni i Hercegovini. A znamo šta se dešavalo poslije tog aprila 1992. godine - istakao je Bursać.
Kaže i da na Balkanu ništa nije slučajno kada se u blizini nalazi Vučićev režim, jer je, kako navodi, obrazac isti — slanje batinaša i isceniranje događaja.
- Kako su ti batinaši obučeni, kako su maskirani, kakvu imaju ‘radnu opremu’ — zovem je radna oprema jer dobar dio batinaša pohađa kojekakve vojne i policijske akademije, i svi imaju iskaznice državne. Kad vidite da je to poprilično slično onome što se dešava na ulicama Podgorice posljednja dva-tri dana - zaključio je Bursać.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjIG0lLMaVr4&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bursać: Evidentan je potpis „kancelarije” sa sjedištem u Beogradu, taj obrazac je zastrašujuće isti kao devedesetih

Advokat Stefan Jovanović, zastupnik mlade Podgoričanke koja je u petak popodne, po nalogu Osnovnog suda u Podgorici, završila u zatvoru na izdržavanje petnaestodnevne kazne na koju je osuđena, jer je odbijala da kćerku preda bivšem mužu, dostavio je Ministarstvu pravde, ministru Bojanu Božoviću, hitan zahtjev za prekid kazne, zatš što je žena u sedmom mjesecu rizične trudnoće, što je potvrđeno i pregledom u Kliničkom centru, na koji je upućena iz UIKS-a u utorak.
- Posjetio sam klijentkinju u prostorijama UIKS-a i danas sam predao Ministarstvu pravde, u skladu sa odredbama Zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti, zahtjev za prekid izdržavanja kazne koja joj je izrečena. Zahtjev sam podnio zato što su ispunjeni zakonski uslovi za prekid izdržavanja kazne. Ona je trudnica, u sedmom mjesecu je trudnoće, a trudnoća je, prema medicinskoj dokumentaciji visokorizična. Pregledana je i prije dva dana i tim pregledom je ustanovljena visokorizična trudnoća. U zahtjevu Ministarstvu pravde tražio sam da te činjenice provjere uvidom u njen medicinski karton, odnosno taj posljednji izvještaj ljekara – kazao je&nbsp;
ISPUNJENI ZAKONSKI USLOVI
Kategričan je da su ispunjeni svi zakonski uslovi za prekid kazne.
- Prije svega iz humanih razloga nadležno ministarstvo, u skladu mogućnostima, mora što brže da reaguje kako bi ispitalo sve navode iz ovog zahtjeva i u krajnjem kako bi prekinulo kaznu zatvora. Kao advokat nemam namjeru da ulazim u postupke u toku pred nadležnim sudom i u činjenice koje se odnose, na samo dijete i sve te postupke, već kroz ovaj zahtjev samo apelujem na Ministarstvo pravde da ispita sve okolnosti i da prekine izdržavanja kazne zatvora, jer su za to ispunjeni svi zakonom propisani uslovi – zaključio je Jovanović.
O petogodišnjoj djevojčici mlade Podgoričanke brine njena porodica kojoj je naloženo da je preda ocu, ali dvije primopredaje – u utorak i druga danas bile su neuspješne jer je dijete odbilo da ide sa ocem.
- I danas smo je poveli, ali je ona vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je familija Podgoričnake.
Tvrde i kako su im u utorak izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila.
- Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni za naš Portal.
SUTKINJA HRKOVIĆ POMJERILA KAMERU
Dostavili su nam i video zapis sa sigurnosne kamere pred ulaznim vratima njihovog stana na kojem se vidi sutkinja Ina Hrković, koja je došla u pratnji policije i drugih službenika, prije nekoliko dana, da im naloži predaju đeteta.
Na snimku se vidi kako sutkinja Hrković pomjera kameru kako se ne bi vidjela njihova komunikacija sa porodicom Podgoričanke.
- To što je uradila je neprihvatljivo – poručuju oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FQTqzA1g-zD0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>VIDEO: Sutkinja Ina Hrković pomjera kameru ispred stana porodice mlade Podgoričanke</div>
&nbsp;Objavili smo da je Podgoričanka prošlog četvrtka doputovala iz inostranstva kada je policija zaustavila na aerodromu i saopštila joj da se sjutradan, u petak, u četiri popodne, javi u stanicu policije.
- Ona je pošla i dala izjavu policijskom službeniku po krivičnoj prijavi bivšeg supruga. Tužilac je potom naložio da bude puštena kući, ali kada je krenula zaustavili su je policajci iz Javnog reda i mira i sproveli je kod inspektora koji joj je saopštio da moraju da je sprovedu u zatvor na izdržavanje kazne od 15 dana, jer ne da dijete bivšem suprugu – ispričala je ranije našem portalu njena familija.
Rekli su i da je u Spuž dovedena „bez uputnog akta“, koji je sutkinja naknadno dostavila.
U petak je u policiji, kako su nam rekli, izjavu dala i majka uhapšene Podgoričanke.
Sutkinja Osnvnog suda u Podgorici Ina Hrković kaznila je Podgoričanku na petnaestodnevnim zatvorom, jer odbija da bivšem suprugu preda njihovu djevojčicu zato što tvrdi da je on fizički zlostavlja.
ODLUKA SUDA
Sutkinja je još u maju naložila ovoj ženi da petogodišnju kćerku mora da predaje ocu svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom, takođe od 16 do 19 sati, a te sedmice i vikendom – od petka do neđelje veče. Ona je to, međutim, odbijala i zahtijeva da se djevojčica sa ocem sastaje isključivo pod nadzorom, jer je on, kako tvrdi, tuče, zbog čega je protiv njega podnijela i krivičnu prijavu. Tužilaštvo je tu prijavu odbacilo.
Mlada Podgoričanka odbija da kćerku predaje ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim rekla da je tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Od tada traži da njihov kontakt bude isključivo pod nadzorom, što je sud odbio.
S druge strane, sutkinja Hrković smatra da sigurnost đeteta nije ugrožena i da je u najboljem interesu djevojčice da vrijeme provodi sa ocem, obrazlažući da je tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu protiv njega i da se postupak sada vodi po privatnoj tužbi, te da ni činjenica da se protiv njega pred tužilaštvom vodi još jedan postupak „nijesu dovoljni (razlozi p.a.) da sud zaključi da bi sigurnost djeteta bila ugrožena“.
Portal ETV uputio je pitanja ministru pravde Bojanu Božoviću, a nakon što je advokat Jovanović danas dostavio Ministarstvu hitan zahtjev za prekid kazne.

Tag: an-mari-maske