Suđenje po tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprječavanje korupcije odgođeno je za 12. decembar.
Prije početka suđenja, sutkinja Osnovnog suda Valentina Vuković obavijestila je stranke da su iz Privrednog suda stigli traženi spisi, te ih pitala da li žele da izvrše uvid u pristigle spise predmeta. Tužilac i odbrana su to prihvatili, nakon čega je suđenje prekinuto radi uvida u spise predmeta.
Novo ročište zakazano je za 12. decembar.
Đukanović je tužio Agenciju za sprečavanje korupcije zbog odluke kojom je ta institucija utvrdila da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Ivona Đokić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Suđenje po tužbi Mila Đukanovića odgođeno za 12. decembar

Nakon više od šest godina od podnošenja, Specijalno državno tužilaštvo odbacilo je krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) protiv bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, njegove sestre Ane Đukanović i još nekoliko osoba, koje je ta nevladina organizacija sumnjičila za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije u vezi sa aferom Telekom, objavile su Vijesti.
Rješenje o odbacivanju prijave, kako piše taj medij, donijela je krajem jula specijalna tužiteljka Ana Perović Vojinović, uz obrazloženje da je dio krivičnih djela za koja su podnesene prijave – zastario još prije 15 godina, dok su druga djela zastarjela prije više od četiri godine.
Krivična prijava je pored Đukanovića obuhvatala i bivšeg predstavnika Telekoma Olega Obradovića, vlasnika Eurofonda Veselina Barovića, vlasnika preduzeća Monte Adria Damjana Hostu, kao i predstavnika Mađar Telekoma Tomaša Morvaia. I protiv njih je prijava odbačena.
MANS je tvrdio da su pomenuti bili povezani sa koruptivnim radnjama tokom privatizacije državne kompanije Crnogorski Telekom, koja je 2005. godine prodata Mađar Telekomu za 114 miliona eura, od čega su tri miliona bila izdvojena za otkup akcija manjinskih akcionara.
U martu 2014. godine, Ambasada Sjedinjenih Američkih Država potvrdila je da je američka Komisija za hartije od vrijednosti i berzu (SEC) utvrdila da je u slučaju crnogorske privatizacije bilo elemenata podmićivanja. Godinu kasnije, u aprilu 2015, crnogorsko tužilaštvo je od američkih vlasti dobilo dokumentaciju u vezi sa tim slučajem.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić tvrdio je još početkom 2019. godine da Milo i Ana Đukanović nijesu bili uključeni u malverzacije vezane za prodaju Crnogorskog Telekoma.

Portal ETV

Afera Telekom zastarjela: SDT odbacio prijavu MANS-a protiv Đukanovića, Obradovića, Barovića…

Sutkinja Osnovnog suda Valentina Vuković saopštila je da će 19. septembra biti saslušan bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u svojstvu parnične stranke u postupku u kojem je tužio ASK zbog povrede časti i ugleda. Time je prihvatila prijedlog zastupnice ASK-a advokatice Ane Bogdanović za njegovim saslušanjem. Đukanović je tužbu podnio protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) zbog povrede prava ličnosti. Advokatica Ana Đukanović kazala je da se protivi saslušanju tužioca jer smatra da je njegovo saslušanje nepotrebno, jer intenzitet i jačina duševnog bola ne može se izmjeriti njegovim saslušanjem. - Ja njega nijesam predlagala jer smatram da nećemo više ništa dobiti od onoga što je u tužbi - kazala je advokatica Đukanović. Na pripremnom ročištu advoktica ASK- a dostavila je podnesak u kojem su primjeri sudske prakse u sličnim slučajevima. Advokatica Đukanović smatra da su neosnovani navodi iz odbora u tužbi. Đukanović je tužio Agenciju za sprečavanje korupcije zbog odluke kojom je ta institucija utvrdila da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke. - Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250613090636_c6e9650a5a80a9507b7601a14d61624610bc6bc68cb78d4251cdffdfc451a818.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250613090636_c6e9650a5a80a9507b7601a14d61624610bc6bc68cb78d4251cdffdfc451a818" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Ana Đukanović"> <figcaption>Ana Đukanović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu. - Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Marija Žižić

Đukanović će 19. septembra biti saslušan u svojstvu parnične stranke

Apelacioni sud preinačio je presudu Višeg suda u Podgorici kojom je optuženi V.V. bio oslobođen od optužbe za nedozvoljene polne radnje i izrekao mu kaznu od 8 godina zatvora, saopšteno je iz ovog suda.
- Dana 06.11.2025. godine, Apelacioni sud Crne Gore javno je objavio presudu kojom je uvažio žalbe tužilaštva i punomoćnika oštećenog lica, optuženog V.V. oglasio krivim zbog izvršenja krivičnog djela nedozvoljene polne radnje i osudio na kaznu zatvora u trajanju od 8 godina- navodi se u saopštenju.

Apelacioni sud preinačio presudu Višeg suda: Osam godina zatvora za nedozvoljene polne radnje

Nedostajuće članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) treba imenovati što prije, zbog važne uloge nezavisnog regulatora, poručeno je na konferenciji „Medijski horizonti – efikasnost regulatornih organa“, koju su danas u Podgorici organizovali AMU i Misija OEBS-a u Crnoj Gori.
Predsjednik Savjeta AMU-a Branko Bošković kazao je da Agencija nastavlja praksu kvalitetnog i odgovnornog rada i da je jedan od najvažnijih aktera u sferi medija u Crnoj Gori i šire.
&nbsp;- Prošlo je više od godinu od usvajanja medijskih zakona kojima su nadležnosti Agencije proširene i u vremenu izazova Agencija uspijeva da se izbori sa svim ili većinom- rekao je Bošković.
On je naglasio da AMU, u okviru nadležnosti, unapređuje okvir u kojem zajedno funkcionišu mediji i građani.&nbsp;
Bošković je kazao da je Zakon o audiovizuelnim uslugama uveo nove oblasti regulacije, a AMU je uspješno ušao u taj proces.
&nbsp;- Iskustvo i znanje koje imamo daju nam legitimitet da budemo institucija koja će predvodiit ovaj proces- rekao je Bošković.
&nbsp;On je istakao da regulacija zahtijeva međuinstitucionalnu saradnju.
&nbsp;- Potrebna nam je saradnja, da možemo reći da smo zaštitli građane od uticaja nedozvoljenih i neistinitih sadržaja- dodao je Bošković.
&nbsp;Kako je kazao, Crna Gora je pouzdan partner EU, a AMU je jedan od najstabilnijih segmenata te saradnje u svom dijelu rada.
&nbsp;Bošković je istakao da kapaciteti AMU-a moraju biti ojačani, jer ih čeka više obaveza, a to se posebno odnosi na akt o medijskim slobodama.&nbsp;
&nbsp;- Agencija treba da ostane lider u regulaciji, jer je instititucija koja najbolje poznaje regulaciju, ima iskustvo i kadar- naglasio je Bošković.
&nbsp;On je istakao da AMU kontinuirano unapređuje međunarodnu saradnju, navodeći da je intenzivirana saradnja sa nekim od najboljih regulatora iz Evropske unije (EU).
&nbsp;Vršilac dužnosti šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori Đovani Gabasi kazao je da Misija sarađuje sa AMU-om na širenju medijske pismenosti.
On je podsjetio da je godišnji indeks medijske pismenosti od 2023. godine ukazao na to da Crna Gora ima ograničene kapacitete za suočavanje sa dezinformacijama.
&nbsp;Gabasi je naveo da ce Misija pružiti podršku Agenciji u sprovođenju dodatnih istraživanja 2026. godine, uključujući fokus grupe za mjerenje uticaja naših zajedničkih inicijativa na polju medijske pismenosti i analizu novih trendova.
&nbsp;Takođe, on je skrenuo pažnju na pitanje vlasništva nad medijima i njihove transparentnosti – posebno kada je riječ o onlajn medijima.
&nbsp;- Dosljedno sprovođenje pravila o transparentnosti vlasništva nad medijima je neophodno kao zaštita od korupcije, neprimjerenog stranog uticaja &nbsp;i pranja novca- rekao je Gabasi.
&nbsp;Kako je dodao, Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama iz 2024. godine, koji reguliše koncentraciju vlasništva u sektoru radiodifuzije, uveo je važne mehanizme nadzora i kontrole.
&nbsp;- Agencija je zadužena za sprovođenje ovog zakona. Misija se nada da će njegova primjena dovesti do transparentnijeg medijskog pejzaža u Crnoj Gori- kazao je Gabasi.
&nbsp;On je naveo da je implementacijom modernog hibridnog sistema mjerenja, jačanjem institucionalnih kapaciteta i promovisanjem veće dostupnosti, Crna Gora na putu da uspostavi kredibilan, inkluzivan i transparetan medijski okvir, koji podržava nezavisne medije sposobne da izdrže ekonomski i politički pritisak.
&nbsp;Zamjenik šefa Delegacije EU u Crnoj Gori Rikardo Seri kazao je da je Izvještaj Evropske komisije (EK), koji je predstavljen u utorak, izuzetno pozitivan, što pokazuje da je Crna Gora ostvarila odličan napredak i da je predvodnik u procesu pristupanja.&nbsp;
&nbsp;On je naveo da se ne smije zaboraviti činjenica da Crna Gora nastavlja da vodi računa o pluralističkom medijskom okruženju i obezbjeđuje mogućnsot slobodnog izražavanja.
&nbsp;- Izvještaj je sam po sebi pozitivan, ali nije po svim tačkama pozitivan, navedeni su problemi koje treba riješiti- istakao je Seri.
Kako je kazao, AMU je zadužen za implementaciju medijskih zakona, a u tom kontekstu postoje određeni elementi koje treba popraviti.
&nbsp;- U saradnji sa EK je odrađen je odličan proces vezan za amandmane na medijske zakone, ukazivali smo na bitnost izmjena i dopuna zakona, ali implementacija ne ide u smjeru sa kojim smo zadovolji, treba poboljšati implementaciju i treba imenovati članove Savjeta AMU- rekao je Seri i naveo da to imenovanje treba što prije uraditi.&nbsp;
&nbsp;Kako je naveo, to je neophodno jer nezavistan i transparetnan regulatorni okvir nije smao tehničko pitanje, već osnov povjerenja građana.&nbsp;
&nbsp;- Stabilnost, kredibilitet i nezavinost i jedan jak regulator je osnova za dobre informacije- naglasio je Seri.&nbsp;
&nbsp;On je dodao da bilo kakve izmjene medijskih zakona, koji su pozitivno ocijenjeni od EU, ukoliko do njih dođe, ne treba da uspore već ostvareni napredak.&nbsp;
&nbsp;- Što se tiče uređivačke, insituticionalne i finansijske nezavisnosti AMU-a i Radio Televizije Crne Gore, to ne smije da se mijenja i treba da ostane kako jeste- rekao je Seri.
&nbsp;On je dodao da mora postojati dobro medijsko okruženje, u kojem nezavisnost mora da postoji.
&nbsp;Kako je rekao Seri, nemjera je da Poglavlje 23 bude riješeno što je prije moguće, a dio tog poglavlja je sloboda govora i medija i taj proces mora da se zatvori tokom sljedeće godine.
&nbsp;- Moramo da imamo potpunu nezavisnost medijskih kuća. Implementacija postojećeg zakonodavnog okvira mora biti sprovedena što prije, zbog ispunjavanja privremenih mjerila- kazao je Seri.
&nbsp;On je naveo da je jedan od zahtijeva imenovanja članova Savjeta AMU i istakao da se nada da će u sljedećih mjesec biti riješeni to pitanje.
&nbsp;Predsjednica Administrativnog odbora Jelena Nedović je, na panelu „Evropski standardi i slobodni mediji – gdje je Crna Gora na putu ka EU?“, rekla da AMU godinama pokazuje koliko je važna uloga nezavisnih regulatora.&nbsp;
&nbsp;- Kroz izvještaj EK ukazuje na neophodnost biranja članova Savjeta AMU, to govori koliko je ta institucija značajna- kazala je Nedović.
Ona je istakla da to pokazuje da postoje stvari koje nijesu uradili, iako je država zatvorila Poglavlje 10.
&nbsp;- Ne smije se zaboraviti da je Crna Gora u izvještaju EK dobila pohvale. Izvještaj ukazuje da je napravljen određeni napredak, da smo napredovali u dijelu slobode medija- rekla je Nedović.
&nbsp;Ona je kazala da je, prema indeksu Reportera bez granica, Crna Gora u posljednje četiri godine napravila najveći napredak u regionu, pa je 2021. bila na 104. mjestu, a sada na 37. mjestu, među 180 država.&nbsp;
&nbsp;Nedović je rekla da je jako važna uloga regulatora i da AMU mora biti ojačan kroz neke nove nadležnosti.
&nbsp;Ona je, govoreći o javnim pozivima za izbor članova Savjeta AMU, kazala da je javni poziv za izbor jednog člana savjeta AMU povučen zbog tehničke greške, nakon čega je raspisan novi poziv za koji je odlučeno da su predlozi predlagača blagovremeni, ali nepotpuni.
&nbsp;- Mjera kompromisa je možda na ovom javnom pozivu da NVO predlože nekog drugog kandidata, možda se poslanici usaglase oko tog kandidata, jer zakon je takav da članove Savjeta bira parlament- kazala je Nedović i navela da bi, da je bilo predloženo više kandidata možda neki bio izabran.
Ona je kazala da je namjera Administrativnog odbora i Skupštine bila da pokažu da su transparentni, pozivanjem kandidata kako bi građani imali sliku o njima, ali ta ideja se na kraju nije nekima svidjela.&nbsp;
&nbsp;- I kada postoji volja da se neke stvari odrade kako treba i da su transparentne, opet se nađe grupa građana kojima to ne odgovara- kazala je Nedović i istakla da je suština da se Savjet mora popuniti.
&nbsp;Nedović je poručila da je Crnoj Gori neophodna depolitizacija svih institucija, a što je važno i za AMU.
&nbsp;Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša rekao je da, više od godinu nakon usvajanja IBAR zakona, Crna Gora nema popunjen Savjet AMU-a.
On je kazao da je tako jer se proces EU integracija u Crnoj Gori shvata kroz donošenje zakona, dodajući da suština nije donošenje zakona, već njihova primjena.
&nbsp;Mugoša je naveo da se kod neizbora članova Savjeta AMU-a radi o želji da se regulator politički kontroliše.
&nbsp;On je podsjetio da EK navodi da Crna Gora mora obezbijediti efikasnu primjenu zakona i da mora zaštiti nezavisnost medijskog regulatora.&nbsp;
&nbsp;- Ako neko kaže da morate zaštiti tu nezavisnost, to je znak da se nešto loše dešava po tu nezavisnost- dodao je Mugoša.
&nbsp;Govoreći o dešavanjima u vezi RTCG-a, on je kazao da ta dešavanja ne prožimaju samo jedno, nego sva poglavlja.
&nbsp;Mugoša je naveo da je zakon dobar i da ga ne treba mijenjati, već da treba proces imenovanja članova Savjeta dovesti do kraja.&nbsp;
&nbsp;- Ljudi koji budu imenovani u Savjetu će svojim radom pokazati da li će opravdati povjerenje nevladinog sektora- dodao je Mugoša.
&nbsp;On smatra da je suština da li se stvarno želi nezavisni medijski regulator.&nbsp;
&nbsp;- Mislim da u Crnoj Gori političari ne žele nijednu nezavisnu instituciju, a mislim da to nije dobro- rekao je Mugoša.
&nbsp;On je ocijenio da se odlaže izbor članova Savjeta, da bi NVO mijenjale kandidate kako bi predložili one koji odgovaraju većini, navodeći da je ubijeđen da predlagači to neće uraditi.
&nbsp;- Pod ogromnim pritiskom EU će biti izabran Savjet, a samo je pitanje kad- kazao je Mugoša.
Konferenciji su prisustvovali predstavnici institucija izvršne i zakonodavne vlasti, medija, novinarskih udruženja, samoregulatornih tijela, nevladinih organizacija, akademske zajednice i diplomatskog kora.

Što prije imenovati članove Savjeta AMU, važna uloga nezavisnog regulatora

Nakon dramatične i rezultatski neizvjesne utakmice u kojoj je Budućnost Voli upisala šestu uzastopnu pobjedu i prekinula seriju rivala od devet trijumfa, kapiten podgoričkog tima Nikola Tanasković našao se u centru regionalne košarkaške pažnje.
Ne samo zbog izvanrednih partija koje pruža, već i zbog sve glasnijih spekulacija da bi se mogao vratiti u klub u kojem je ponikao – beogradski Partizan.
U razgovoru za TVE, Tanasković otvara karte. Na pitanje kakva je istina iza medijskih pisanja o njegovom transferu u Beograd, iskreno kaže:
- Vidjećemo, ne znam… i ja sam se bio iznenadio u jednom momentu. Sada sam u Budućnosti, i ako ostane sve kako treba – ostajem u Budućnosti - kazao je on.&nbsp;
Iako je ponikao u Partizanu, Tanasković jasno ističe profesionalni pristup i privrženost trenutnom timu.
- Ja volim i Budućnost i Partizan, ali sad igram za Budućnost i daću maksimalno sve na terenu za tim za koji igram. U našem poslu nema mjesta emocijama. Navikli smo da mijenjamo klubove… Boriš se, daješ sve i to je to - poručuje kapiten Podgoričana.
Uloga lidera mu, priznaje, savršeno leži.
- Uloga kapitena mi prija. Trudim se da uvijek kažem ili uradim nešto što će pomoći momcima i dati podstrek, jer znam koliko mogu - ističe Tanasković, naglašavajući koliko mu znači povjerenje koje uživa u Podgorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fqi27gtInNdU%3Fsi%3DVUckK_yozU-k2fYq&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tanasković razriješio dileme oko transfera: „Volim i Budućnost i Partizan, ali…“

Ovo više nije samo moj slučaj, ovo je pitanje kako se u Crnoj Gori tretiraju žene koje prijave nasilje i djeca koja kažu: „Tata me je tukao“ - kaže mlada Podgoričanka u izjavi za Portal ETV, koja je po nalogu suda završila u zatvoru u Spužu, iako je u sedmom mjesecu rizične trudnoće, a zato što odbija da bivšem suprugu omogući kontakt sa njihovom petogodišnjom djevojčicom bez nadzora, jer je on, kako tvrdi, tuče. Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković, međutim, još u maju je presudila da ne postoji bojazan za bezbjednost đeteta i naložila je da majka mora omogućiti kontakt djevojčice sa ocem, odnosno boravak kod njega, kako je to naložio sud. &nbsp;OGORČENA NA SUTKINJU - Dana 24. oktobra pozvana sam „radi izjave“, ali umjesto uzimanja izjave, bez prethodno uručenog pisanog rješenja i bez upoznavanja sa bilo kakvim formalnim nalogom, ja sam lišena slobode i sprovedena u Spuž. Bila sam u sedmom mjesecu trudnoće koja je zvanično označena kao trudnoća visokog rizika (dijagnoza Z35). Ljekarski nalazi su već postojali i bili dostavljeni nadležnima. Sutkinja Ina Hrković je, preko više podnesaka, bila obaviještena da je trudnoća rizična i da mi je propisan strogi režim mirovanja i izbjegavanja stresa. Uprkos tome, sprovođenje je nastavljeno – podsjeća ona za naš portal. Poslije nekoliko dana Ministarstvo pravde je naložilo da se izvršenje kazne mora prekinuti zbog toga što je zatvorenica trudna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 1"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - To je urađeno tek nakon što sam lišena slobode i držana, iako je prekid morao da se obezbijedi unaprijed. Konkretno: ja sam držana pod mjerom koja ugrožava moj i život i nerođene bebe – pa tek onda je naknadno „papir ispravio stvar“. To nije zakonito postupanje. To je prvo protivpravno lišenje slobode, pa onda naknadno traženje papira da se opravda ono što je već urađeno. Prema crnogorskom Zakonu o izvršenju kazni jasno postoji institut prekida izvršenja kazne za trudnice i u slučaju zdravstvenog rizika. Prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima (član 3 i član 5), država ne smije da te liši slobode bez zakonske osnove i ne smije da te izlaže ponižavajućem i nehumanom postupanju. U mom slučaju, oba standarda su prekršena – kategorična je naša sagovornica. Ogorčena je na postupanje sutkinje Ine Hrković, uz konstataciju da je postupala protivno zakonu i protivno dužnoj pažnji. - Postupano je prema meni kao da sam kriminalac, iako sam u tom trenutku bila trudnica sa visokim rizikom i lice koje prijavljuje nasilje nad djetetom. Ignorisala je moje zdravstveno stanje. Dala je zeleno svjetlo da se sprovođenje nastavi iako nije bilo zakonite, prethodno uručene naredbe meni, što otvara ozbiljnu sumnju na nezakonito lišenje slobode – kaže ona. Posebno je zapanjena stavom sutkinje da nastavi sa „postupanjem koje je vodilo ka zatvaranju“ iako je bila upoznata sa kompletnom dokumentacijom koja je potvrdila visokorizičnu trudnoću. - Umjesto da zaštiti trudnicu i dijete ona me zatvorila. Nakon mog hapšenja, umjesto da se sve hitno zaustavi dok se ne provjeri stanje djeteta i moje stanje, nastavljena je radnja izvršenja i pritisak preko Centra za socijalni rad - ogorčena je sagovornica Portala ETV. &nbsp;INSTITUCIONALNI PRITISAK&nbsp; Podsjetila je i na snimak koji je njena porodica dostavila Portalu ETV dok je ona bila u zatvoru, a na kojem se vidi da sutkinja Hrković, kada je u pratnji policije i izvršitelja stigla pred vrata njenog porodičnog doma, prišla sigurnosnoj kameri u hodniku i okrenula je kako ne bi, smatra mlada Podgoričanka, bilo snimljeno njihovo postupanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 2"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - Ako je sve rađeno po zakonu i transparentno, zašto se kamera sklanja? Zašto se prekida dokumentovanje onoga što se dešava ženi u zatvoru koja je u sedmom mjesecu rizične trudnoće? To je pitanje na koje moraju da odgovore i Sudski savjet i Ministarstvo pravde. Ovo nije lični sukob sa jednim sudijom. Ovo je pitanje da li je sudija upotrijebila sudsku moć da zastraši žrtvu i da pokrije trag institucionalnog nasilja – naglašava ona. Institucionalni obračun sa njom i njenom porodicom nastavljen je, dodaje, i dok je bila zatvorena. - Službeno lice Dragoljub Kaluđerović je, prema onome što imamo zapisano, komunicirao sa mojom majkom uz prijetnje tipa: „To će joj doći glave“. Umjesto da zaštite dijete i majku trudnicu, nastavlja se sa pritiskom na moju porodicu i pokušajem da se isposluje izvršenje sudske odluke, u trenutku kad mene fizički drže, izoluju i slabe. To je klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta sa osobom koju je dijete već označilo kao nasilnu. I sve to pod etiketom „zakonskog postupanja“ – naglašava mlada Podgoričanka. Zapanjena je da se institucije oglušuju na činjenicu da djevojčica ne želi da ide kod oca.&nbsp; - Dana 24. jula 2025. u zapisnicima iz postupka izvršenja (I.br. 70/24) jasno stoji da je moje dijete reklo da ne želi kontakt sa ocem i da ga se plaši, jer ju je tukao. To je zabilježeno u prisustvu državnih službenika. Postoje medicinski nalazi i sudsko-medicinska dokumentacija iz februara 2025. koji opisuju povrede kod djeteta, uključujući povrede mekih tkiva stomaka i tijela. Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kategorična je naša sagovornica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava3"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  To znači, kaže ona, da u Crnoj Gori njeno dijete nema gdje da se obrati za zaštitu. - Skandal je da je, dok su mene držali u zatvoru, nastavljen pokušaj „izvršenja kontakta moga djeteta, bez mene i protiv djetetove volje“. Dakle, ne samo da je sud znao da sam trudnica sa visokim rizikom, nego je znao i da sam fizički spriječena da branim dijete – i baš tad su nastavili „izvršenje“. To je direktno suprotno obavezi države da postupa u najboljem interesu djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, član 3 i član 19, dijete ima pravo da bude zaštićeno od nasilja i prisile, i interes djeteta mora biti prioritet u svakoj odluci. Ovdje interes djeteta nije tretiran ni sekundu – ogorčena je ona. &nbsp;KRIVIČNE PRIJAVE Od institucija zahtijeva „hitnu i nezavisnu provjeru postupanja sutkinje Ine Hrković“. - Sa punom provjerom zakonitosti lišenja moje slobode od 24.10.2025. i toga kako je bilo moguće da se trudnica u sedmom mjesecu rizične trudnoće sprovodi bez prethodno uručenog naloga. Očekujem pokretanje postupka pred Sudskim savjetom i Ministarstvom pravde zbog mogućeg prekoračenja ovlašćenja i uskraćivanja zaštite trudnici i djetetu. Tražim istragu u slučaju prijetnji mojoj majci, uz provjeru službenih komunikacija službenih lica uključenih u „izvršenje“. Zahtijevam privremenu zabranu bilo kakvog kontakta između moje maloljetne kćerke i lica koje je ona u službenom zapisniku označila kao nasilno, sve dok nezavisni psiholozi i nezavisni sudski vještaci (koji nijesu do sada radili u predmetu) ne daju nalaz da je kontakt bezbjedan za dijete – poručuje mlada Podgoričanka. Ona je juče na svojim nalozima na društvenim mrežama objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju njene optužbe na račun bivšeg supruga da je tukao njihovu djevojčicu kada je boravila kod njega, zbog čega ona od početka ove godine kategorično odbija da mu preda dijete. Objavila je i više dokumenata. - Sve ovo iznosim javno, jer više nemam povjerenje u domaće institucije. Imamo odbijene prijave nasilja nad djetetom. To je strašno – zaključuje naša sagovornica. Ona je juče Specijalnom državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu protiv sutkinje Ine Hrković i Osnovnom tužilaštvu u Podgorici protiv Dragoljuba Kaluđerovića. Po nalogu suda, dok je Podgoričanka bila u zatvoru, kako smo pisali, njena porodica je bila obavezana da djevojčicu preda ocu, ali dva pokušaja su ostala bezuspješna, jer je petogidišnjakinja odbijala da ide sa njim. - ...ona (je) vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je prošle sedmice familija Podgoričnake. Tada su nam kazali i kako su im izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila. - Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni prošle sedmice za naš portal. Sutkinja Hrković je još u maju naložila Podgoričanki da petogodišnju kćerku mora da predaje ocu svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom, takođe od 16 do 19 sati, a te sedmice i vikendom – od petka do neđelje veče. Ona je to, međutim, odbijala i zahtijeva da se djevojčica sa ocem sastaje isključivo pod nadzorom.&nbsp;

"Klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta“

Moral je čudna kategorija: rastegljiv je po željama, različito se tumači u zavisnosti s koje ste strane (ne)moralne činidbe, i vrlo prilagodljiv individualnim potrebama.&nbsp;
Teško ćete naići na nekog ko će za sebe reći da je nemoralan. Najveći kriminalci i ubice nose najveće verske simbole i tetovirani su njima, jer moral izjednačavaju sa religijskim zakonima. Prijateljice noći sebe smatraju moralnima, jer ne lažu i ne varaju: kod njih je koliko para, toliko „muzike“. Idealni vernik sebe doživljava visokomoralnim jer redovno odlazi u crkvu i ljubi popu ruku, iako tuče ženu, zanemaruje roditelje, podvaljuje „duhovnom ocu“ – kumu, a možda i odlazi u krevet sa kumom. I tako redom.
Moral je, po školskoj definiciji, „skup pravila ponašanja, principa i vrednosti koji su prihvaćeni u određenoj društvenoj grupi ili od strane pojedinca“. Aristotel kaže: „Onaj ko ne može da živi u zajednici ili kome ništa nije potrebno, jer je sam sebi dovoljan, nije deo države te je ili zver ili bog“. Ti su časovi, međutim, bar na prostorima Zapadnog Balkana, ili preskočeni ili su ostali na teorijskom delu.
Uoči godišnjice novosadske tragedije, predsednik Srbije se skrušeno izvinio u još jednom od nebrojenih TV-obraćanja. Neuobičajeno – proglašen je i Dan žalosti, godinu dana posle tragedije. To, na primer, nije učinjeno za godišnjicu tragedija u „Ribnikaru“, Duboni i Orašju, iako je u tim zločinima bilo više žrtava. Cinici će reći da su naprednjaci sa svime ostalim u Srbiji, uspeli da unište, obesmisle i opogane i institut dana žalosti.
No, ako je u izvinjenju Aleksandra Vučića uopšte bilo iskrenosti, ako to nije bio samo pokušaj podizanja rejtinga, već neki tračak ljudskosti iz crne radikalske duše, trajalo je taman koliko i čitanje sa telepromptera. Jer, njegovu ličnu monstruoznost saopštenu uoči skupa povodom godišnjice tragedije, rečima „šta je to u subotu (1. novembra, prim. aut.) u Novom Sadu, je l’ neka utakmica“ odmah posle „izvinjenja“ smenila je monstruoznost njegovih pristalica na dugme.
Očajna majka mladića koji je stradao pod betonom novosadske nadstrešnice, neznajući ni posle godinu dana ko je odgovoran za smrt njenog deteta i još 15 drugih ljudi, odlučila se za štrajk glađu pred Skupštinom Srbije. Ali, avaj: pred Dijanom Hrkom i njenim suzama isprečilo se najveće nehigijensko naselje u Evropi dopunjeno poslušnim članovima srbijanske vladajuće partije. I pojačano jakim ozvučenjem.
Ima stara ruska poslovica: „Ko nema stida, ne brine ga sramota“. Baš tako su bestidnici iz političke organizacije koju sve češće i domaća javnost i svetski uglednici izjednačavaju sa mafijaškom, beskrupulozne interesdžije neopterećene sramotom, na suze i bol jedne očajne majke odgovorili glasnom muzikom, veseljem i igrom.&nbsp;
Činjenica da je svirala i četnička „Morem plovi jedna mala barka“ (još jedna u nizu revizionističkih halucinacija), sa stihom „pošla majka da potraži sina“, posebno je zabolela ne samo Dijanu Hrka, već svakog s imalo empatije. Dijani su, uz te stihove, iz „Ćacilenda“ pokazivali i srednji prst. A to je, setićemo se, bio „simbol“ kojim su naprdnjaci odgovorili na crvenu šaku s početka protesta.
&nbsp;ČISTO ZLO
&nbsp;Za deo horde iz nehigijenskog šatorskog naselja možda postoji objašnjenje: najzad, među stanovnicima „Ćacilenda“ su zahvaljujući društvenim mrežama detektovane desetine ozbiljnih kriminalaca, pa i oni s više od 15 godina robije zbog ubistava. Od tog izopačenog psihičkog sklopa, od dvonožaca bez ikakvih moralnih uzusa, ništa drugačije se ne može ni očekivati. Možda samo nešto još gore.
Ono šta, međutim, pokazuje grupisanje režima u nužnosti da se sačuvaju mafijaške i korupcionaške privilegije su – zaposleni iz lokalne uprave i javnih preduzeća, koji su došli kao pojačanje „Ćacilendu“. Neke naoko neprimetne majke, neke mile kuvarice iz osnovnih škola, neke ljubazne službenice, opštinski radnici... transformisani u zveri. Urlaju „pošla majka da potraži sina“ ženi koja je skupila hrabrost da ispriča i kako je izgledao njen susret s uništenim, smrvljenim telom svog deteta, prilikom identifikacije. Nešto stravično za pročitati i čuti, nezamislivo kako je za videti i doživeti.
To nije politika. Nije zaštita stranke i privilegija. To nije ni nemoral. To je čisto, nepatvoreno zlo. To su jednostavno zli, izopačeni ljudi.&nbsp;
Uostalom, već u prvom narednom TV nastupu, kod Milomira Marića (sada na TV Prva, jer TV „Hepi“ odnedavno nije dovoljno lojalna), Vučić je za protest i štrajk Dijane Hrka optužio ambasadu SAD. To je već omiljeni radikalski manevar, u momentima kada se podrška nezaustavivo krnji i među lojalistima.
I nije to prvi put poslednjih godina da deo stanovnika Srbije pokazuje da izopačenost nema donju granicu.
Nije bilo tako davno kada su proglasili za pijanicu pilota helikoptera s bebom, koji se srušio zbog potrebe frustriranih političara da se slikaju i promovišu, i svi iz helikoptera poginuli. Čudila se Srbija kako to kolege stradalog radnika „Krušika“ pljuju i vređaju njegovu porodicu koja je samo tražila da se utvrdi odgovornost za pogibiju, a u toj je fabrici svako malo neka nesreća i skoro svaki zaposleni s glavom u torbi.
Ili, da se zapitamo, otkud onoliki muškarci koji podržavaju seksualnog predatora Jutku, koji im je pipao, štipao i na mnogo gore načine spopadao žene, sestre i ćerke, a protiv jedine žene koja je digla glas zbog toga? Najzad, u moru sličnih primera, da završimo pitanjem kakvi su to ljudi koji se automobilom zalete u kolonu mladih koji protestuju, a predsednik države, „najbolji student prava ikad“, smatra da je to u redu jer vozači imaju pravo da voze ulicom.
I kada se to tako pobrojano sagleda, postaje jasno da je Srbiji kudikamo manji problem što su joj uništeni pravosudni sistem i policija, koji poodavno služe samo održavanju režima, od toga što je uništen moral. Što više nema razlikovanja dobrog i lošeg. Što je skoro opštepihvaćeno uverenje da je sve dopušteno, ako je u ličnu korist.
&nbsp;UNIŠTENI LJUDI
&nbsp;Kako se srpsko društvo više polarizuje i kako postaje jasno da režim još nije bivši, a njegovi prvoborci već u bukagijama samo zato što je pobunjeni narod i dalje bezglav i nedovoljno artikulisan – otimačina ono malo neotetog se intenzivira. Najnovija je vest da su se čak i suvlasnici opskurnog i malotiražnog tabloida „Srpski telegraf“ Milan Lađević i Saša Milovanović „ogrebali“ za atraktivnu građevinsku parcelu u Rakovici, plativši je 1.300.000 eura. Pare za taj „biznis poduhvat“ sigurno nisu zaradili od prodaje novina, a nije poznato da su se bavili bilo kojim drugim poslom.
Od ove je važnija vest da Vlada Srbije ignoriše čak i sudske postupke povedene zbog zloupotreba oko srušene zgrade Generalštaba, i prostora kojim Vučić namerava da preko Džareda Kušnera „kupi“ Donalda Trampa. Kako bi se sve ubrzalo, i bez javne rasprave, Leks specijalis se našao pred poslanicima Skupštine u kojoj SNS sa saveznicima ima većinu – u nedelju.
Baš uoči saopštavanja odluke Vlade Švedske da obustavi deo finansijske pomoći državnim institucijama Srbije i sredstva preusmeri na jačanje civilnog društva, jer je „razvoj u Srbiji išao u pogrešnom pravcu – od rastuće korupcije do nepoštovanja principa vladavine prava“.
Već je opšte mesto činjenica da će Srbiji biti potrebne bar tri generacije da se oporavi od produžene vlasti udruženog zločinačkog poduhvata, od 1988. do danas. Problem je dublji od uništene države, privrede, institucija... Uništeni su ljudi. Fantazijama, izmišljenom istorijom, izgubljenim moralnim vrednostima i hegemonizmom zatrovane su i te generacije od kojih se sada očekuje da popravljaju Srbiju.&nbsp;
Najzad, uoči 1. novembra, uboden je i glogov kolac u srce poslednje kulturne manifestacije u Srbiji koja je koliko-toliko preživljavala naprednjačku potrebu da sve opogane i unište. Posle FEST-a, BEMUS-a, Narodnog pozorišta, BITEF-a, Nišvila, Gitarijade u Zaječaru... uništen je Sajam knjiga. Kultnu manifestaciju u regionu su zbog odbijanja da se termin održavanja pomeri da ne zahvata 1. novembar bojkotovali mnogi izdavači, a ostali su uprkos pretnjama odlučili da zatvore štandove na taj dan.
Dobro, ne svi. Bio je otvoren štand koji je izlagao haškog osuđenika Vojislava Šešelja i njegova (ne)dela. Neki vele da je propast Sajma upravo počela kada se na njemu pojavio Šešelj, kome su onda masovno pritrčavala deca da se fotografišu. Tešio se i pisac ovih redova da deca trče i da se slikaju sa majmunima u zoološkom vrtu... dok ta ista deca nisu počela da troprstare, zakukavaju o Kosovu i ispredaju bajke Milića od Mačve o prapotopskom poreklu nebeskog naroda. To bi, svakako, mogao da bude prilog tvrdnji da su i buduće generacije, koje bi trebalo da leče Srbiju, moralno upropašćene.
Do „vojvode“ s pečatom državne bezbednosti ove godine dopuzali su i lideri velikosrpske iredente iz Crne Gore. Neki su to šaljivo prokomentarisali rečima da su do amorfne mase prišli ljigavci, pa se očekuje hemijska reakcija. Snishodljivo poklonjenje Kneževića, Dajkovića i još nekih pokazalo je da nemoral i izopačenost nisu vezani za današnju Srbiju, već za hegemonističku fantaziju „Srpski svet“, koja još živi samo u mašti ortodoksnih šovinista i prilici da se predsednik Srbije još koji put džabe napije na istoimenoj vinskoj manifestaciji.

Od izvinjenja do uništenja

Dok se Evropska unija trudi dokazati da je proces proširenja još uvijek živ, Crna Gora se našla na raskršću između evropeizacije i političkog upliva koji prijeti da zemlju vrati unazad. Hrvatski analitičar i dobar poznavalac prilika u Crnoj Gori, Davor Đenero, u razgovoru za portal ETV daje oštar uvid u trenutno stanje i upozorava da bi političke igre unutar vladajuće koalicije mogle ozbiljno ugroziti put države prema članstvu u Evropskoj uniji. - Što se Evropske unije tiče, Crna Gora je trenutno dijete sreće. Za Uniju je važno da dokaže kako je proces proširenja živ - kaže Đenero, ističući da se to vidi i po činjenici da „neugodne nacionalističke ispade protiv državljana Turske i Azerbejdžana niko ne spominje“, iako se, kako upozorava, radi o ozbiljnom alarmu koji pokazuje nivo regresije crnogorskog društva nakon 30. avgusta 2020. godine. Analitičar napominje da se „niko ne osvrće na činjenicu da proces pristupanja ozbiljno ugrožavaju protivevropski elementi unutar vladajuće koalicije“, kao ni na to da je „vlast, sada posredstvom Demokrata, ugrozila bezbjedbosni sistem države, koji je "izbušen" uticajem BIA i ruske obavještajne službe SVR (Služba vanjske obavještajne djelatnosti Ruske Federacije).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250323160316_df3843f0f137008bc4a65d2a1c7aa5eedeb64b130526264857cd8939ac60ea86.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250323160316_df3843f0f137008bc4a65d2a1c7aa5eedeb64b130526264857cd8939ac60ea86" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Davor Đenero"> <figcaption>Davor Đenero(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema njegovim riječima, ako bi „brzo došlo do rekonstrukcije koalicije i isključivanja iz vlasti onih koji ugrožavaju evropeizaciju Crne Gore“, zemlja bi „iduće godine mogla završiti pregovore, a do kraja 2028. postati članica Europske unije“. Ipak, Đenero upozorava da to „nije scenario koji je poželjan ekipi koju kontrolše ključni igrač Vučićevog režima u Crnoj Gori, Andrija Mandić, nosilac svojevrsne veto vlasti u zemlji“. - Pristupanje Uniji definitivno bi onemogućilo da se Crnu Goru gura u takozvani "srpski svijet" - zaključuje Đenero, dodajući da to „Vučićevi spavači u okruženju Jakova Milatovića i Milojka Spajića neće dopustiti“.

Đenero bez rukavica: Demokrate služe kao kanal za BIA i rusku obavještajnu sluẓ̌bu SVR

Tužilac Jovan Vukotić je u Višem sudu na suđenju Milošu Medenici koje se tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član, prema stavu SDT-a, bila i njegova majka, bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i još 15 osoba, kazao da će dopuniti dokazni postupak - novim skaj komunikacijama.
Sutkinja Vesna Kovačević dala je rok od tri dana da Specijalno državno tužilaštvo dostavi te poruke i nakon toga će odlučiti da li će biti uvrštene u dokazni materijal.
Na današnjem ročištu pregledana su dva foldera sa skaj komunikacijama iz 2019. godine ali u tim porukama su bili samo pinovi - nije bilo naznačeno ko su korisnici tih kodova.
Nakon toga uslijedila je reakcija odbrane i primjedbe da su na monitorima prikazani samo skrinšotovi poruka i da su tužioci Vukotić &nbsp;i Vuksa Radonjić morali da navedu za koga smatraju da su koristili pinove.
- Ne radi se o originalima. To je kopija kopije. Ni u ovom postupku ne bi trebalo da prihvatite kopije - kopija i skinšotove - kazao je advokat Miloš Vuksanović.
Isti stav su imale i njegove kolege advokati Stefan Jovanović i Zdravko Begović.
Sutkinja Kovačević je prihvatila prijedlog odbrane i saopštila tužiocima da dostave ko su korisnici pinova- između koga su komunikacije.
Ta odluka je izazvala žučnu polemiku i negodovanje tužilaca navodeći da neće postupiti po nalogu Suda jer su imena svih korisnika navedena u optužnici i saopštavajući na kojim stranama se nalaze.
Na to je reagovao advokat Begović tražeći da dostave podatke " ko je vlasnik pojedinih kodova".
Kada su tužioci odbili da postupe po nalogu Suda i advokat Vuksanović je konstatovao da o ovome treba obavijestiti glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića.
- Moramo da preciziramo ko su ti ljudi, da onda vještak odgovarajuće struke vidi da li su original komunikacije i da li su skrinšotovi original - kazao je advokat Vuksanović. Na taj zahtjev se nadovezao advokat Begović koji je zatražio da se sve prepiske izdvoje jer nemaju uporište u dokazima.
Tužilac Vukotić je ocijenio da zahtjev odbrane vodi ka odugovlačenju postupka.&nbsp;
Njegov kolega tužilac Radonjić je onda odlučio da pročita ko je po stavu SDT-a &nbsp;koristio pinove. Prema mišljenju tužioca Radonjića, komunikacije na skaj aplikaciji imali su Miloš Medenica, Darko Lalević, Nikola Raičević, Radomir Raičević, Petar Milutinović.
On je za ove optužene naveo koje su, prema stavu SDT-a, koristili pinove.
Kada je tužilac Radonjić naveo imena sutkinja Kovačević je saopštila da će na narednom ročištu koje je zakazano za 11. novembar sud naznačiti između koga su bile komunikacije a na osnovu &nbsp;navoda SDT-a ko je koristio koji pin.
Kovačević je odbila prijedlog odbrane da se u svojstvu svjedoka saslušaju Duško Marković, Dragan Radonjić, Veselin Veljović, Mevludin Nuhodžić, Milivoje Katnić, Ivica Stanković, Enis Baković...
Optužena Medenica je objasnila da je njihovo saslušanje tražila da bi se provjerilo da li ih je ikad zvala za neki slučaj.
Na to je Kovačević rekla da "sud smatra da je to bespredmetno".
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoča ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Tag: ana-dukanovic

Suđenje po tužbi Mila Đukanovića odgođeno za 12. decembar

Afera Telekom zastarjela: SDT odbacio prijavu MANS-a protiv Đukanovića, Obradovića, Barovića…

Đukanović će 19. septembra biti saslušan u svojstvu parnične stranke

Apelacioni sud preinačio presudu Višeg suda: Osam godina zatvora za nedozvoljene polne radnje

Suđenje po tužbi Mila Đukanovića odgođeno za 12. decembar

Što prije imenovati članove Savjeta AMU, važna uloga nezavisnog regulatora

Tanasković razriješio dileme oko transfera: „Volim i Budućnost i Partizan, ali…“

PRATITE TVe UŽIVO