Napredak u 18 pregovaračkih poglavlja važan je iskorak, ali vlast mora razumjeti da članstvo u Evropskoj uniji (EU) suštinski zavisi od rezultata u borbi protiv korupcije, vladavini prava i zaštiti ljudskih prava - ukazala je potpredsjednica Građanskog pokreta (GP) URA Ana Novaković Đurović.
Ona je kazala da je jasna politička poruka koja je u pozadini ovogodišnjeg Izvještaja Evropske komisije (EK) - da Brisel i dalje snažno podržava Crnu Goru da bude naredna članica EU.
Novaković Đurović je istakla da je napredak u 18 poglavlja važan iskorak. &nbsp;
- Ali vlast mora razumjeti da članstvo suštinski zavisi od rezultata u borbi protiv korupcije, vladavini prava i zaštiti ljudskih prava - navela je Novaković Đurović.&nbsp;
Zato je, kako je poručila, nedopustivo da u najvažnijim poglavljima 23 i 24 nije bilo ozbiljnog napretka.&nbsp;
- Izvještaj potvrđuje da IBAR zakoni nijesu donijeli očekivanu reformu - upravo ono na šta smo ukazivali u vrijeme njihovog donošenja - rekla je Novaković Đurović.
Ona je kazala da je problem što Vlada i skupštinska većina koče primjenu sopstvenih zakona zbog, kako je navela, želje za partijskom kontrolom nad institucijama.
Naglasila je da je opozicija i tokom protekle godine pokazala kako izgleda odgovoran odnos prema državnom interesu - podržavala je ključne zakone i učestvovala u izbornoj reformi i imenovanjima.
GP URA je, kako je poručila, bio i ostaje partner na evropskom putu Crne Gore.
- Ali nijesmo i nećemo žmuriti na pogrešne odluke Vlade, loše zakone, netransparentan rad, nerealna obećanja i obmanjivanje građana. Sve ovo, na šta upozoravamo mjesecima, sada je jasno navedeno i u Izvještaju EK - istakla je Novaković Đurović.
Ona je rekla da će se u narednoj pregovaračkoj fazi mnogo više mjeriti konkretni rezultati, od usklađivanja zakona i donošenja strategija.&nbsp;
Zato je, kako je dodala Novaković Đurović, pred Crnom Gorom tek period koji će pokazati da li politička volja za reformama u ovoj Vladi postoji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Novaković Đurović: U ključnim oblastima nema značajnog napretka

Najbrojnija Vlada, i kako za sebe često kažu ‘najveća parlamentarna većina’, pokazuje da njihova brojnost ne znači nikakav prosperitet za državu i građane, saopštila je potpredsjednica URE Ana Novaković-Đurović.
Ona napominje da je stabilnu vlast i većinu imao godinama i DPS, pa smo od 2018. bili zarobljena država i tapkali u mjestu, na putu ka EU.
- Reformska Vlada i većina pokazuje snagu kad treba izabrati sudije Ustavnog suda, donijeti anti-mafija zakon, imenovati viceguvernere Centralne banke, imenovati članove Agencije za audiovizuelne medijske usluge(AMU). Ali ova većina na svim ovim ispitima pada, jer se nijesu okupili da grade institucije, nego da ih partijski kontrolišu - poručuje Novaković-Đurović.
Novaković-Đurović ističe da ova Vlada ostaje upamćena kao najmanje transparentna, Vlada-rekorder u zaduživanju, ona koja je napravila deficit u fondu PIO preko 200 miliona eura, koja rasprodaje državnu imovinu, partijski kontroliše institucije, svađa nas sa susjedima, i nema snagu da zaustavi veličanje ratnih zločinaca.
- Zbog svega toga ovakvoj Vladi ne mogu pomoći kozmetičke rekonstrukcije, i zamjena jednog ili dva ministra drugim, dok god ostaju isti, pogrešni principi na kojima djeluje i dok je čine desničarski akteri koji rade suprotno interesima Crne Gore. Ako će da nastavi da djeluje na isti način, bez spremnosti da se napravi radikalan zaokret u načinu i kvalitetu rada, onda su sve rekonstrukcije zamagljivanje realnosti, na štetu građana i države - poručuje Novaković-Đurović.
Zaključuje da je umjesto zamjene imena i funkcija, građanima potrebna vlast koja će biti posvećena istinskim reformama, transparentnom radu, odgovornosti i jačanju institucija.

Novaković-Đurović: Ovakvoj Vladi ne pomažu kozmetičke rekonstrukcije, potreban je potpuni reset sistema

Usvajanje Prostorno-urbanističkog plana Podgorice na elektronskoj sjednici, zajedno sa drugim planskim dokumentima, nastavlja niz bahatog i besprizornog odnosa 44. Vlade prema najvažnijem resursu - prostoru - ocijenila je potpredsjednica Građanskog pokreta URA i bivša resorna ministarka Ana Novaković-Đurović pozivajući njenog nasljednika Slavena Radunovića da odgovori koji su ga razlozi hitnosti naveli da se PUP Podgorice usvaja na elektronskoj sjednici - tokom odmora.
Ovakav način donošenja odluka pokazuje, decidna je ona, samo jedno: prostor za korupciju.
- To potvrđuje i činjenica da Vlada, u slučaju projekta Velje brdo, ignoriše upozorenja institucija da takva gradnja može direktno ugroziti snabdijevanje Podgorice vodom sa Mareze - naglasila je Novaković-Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-za-oko-sat-usvojila-pup-podgorice-pljevalja-12-clanova-nije-glasalo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ona je pobrojala što je 44. Vlada uradila prostoru Crne Gore samo u nekoliko mjeseci.
- Potpisala sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), prema kojem će investitori planirati naš prostor; uz grubo kršenje procedura donijela Prostorni plan Crne Gore i u njega uvrstila sporne i neutemeljene projekte, poput Vrljeg brda; ministar (Slaven) Radunović pozvao je građane i građanke Boke da se na referendumu izjasne da li Kotor treba da ostane na UNESCO listi svjetske kulturne baštine, implicirajući da je Vlada spremna, zbog svojih bahatih planova gradnje, da dovede u pitanje civilizacijsku vrijednost Boke; niz je nastavljen podlim gestom - iskorišćena je trenutna situacija, kada je fokus javnosti na požarima u Crnoj Gori, kako bi se donio štetni prostorni plan za Glavni grad - istakla je Novaković-Đurović.
Kaže i da ovi postupci u svega nekoliko mjeseci jasno pokazuju da nema slučajnosti već da je riječ o obrascu ponašanja vladajuće većine, kao što su kršenje zakona, ignorisanje struke i javnosti, te zloupotreba kriznih situacija sa ciljem uništavanja prostora u korist investitora.
- Da bi se prostor Crne Gore sačuvao, sa vlasti mora otići ova većina koja ga sistemski uništava - zaključila je Novaković-Đurović.

Novaković-Đurović: Radunović da kaže koji su razlozi hitnosti za usvajanje PUP-a Podgorice na elektronskoj sjednici tokom odmora

Poslanicima GP URA Ani Novaković Đurović i Filipu Adžiću konstatovane su u parlamentu ostavke na te funkcije.
Kako je već saopšteno iz GP URA, prema ranijem dogovoru o rotaciji poslanika, u poslaničke klupe umjesto Adžića i Novaković Đurović sješće Zoran Mikić i Milena Vuković.
Takođe, predsjednik Skupštine Andrija Mandić konstovao je i ostavku poslanika koalicije "Za budućnost Crne Gore" Marka Kovačević koji obnaša dužnost predsjednika Opštine Nikšić.

Skupština konstatovala ostavke Kovačeviću, Adžiću i Novaković Đurović

Funkcioneri Građanskog pokreta URA Filip Adžić i Ana Novaković Đurović zvanično su podnijeli ostavke na poslaničke funkcije.
Oni su o tome obavijestili predsjednika Skupštine Andriju Mandića.
Kako je već saopšteno iz GP URA, prema ranijem dogovoru o rotaciji poslanika, u poslaničke klupe umjesto Adžića i Novaković Đurović sješće Zoran Mikić i Milena Vuković.

Adžić i Novaković Đurović zvanično podnijeli ostavke na poslanička mjesta

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Despotović konstatovala je da je Vlada Crne Gore prijedlog Prostornog plana usvojila bez odluke Agencije za zaštitu životne sredine, odnosno o uticaju na životnu sredinu. - Postavlja se pitanje kako mi uopšte razmatramo ovaj dokument? - ukazala je ona. Dodala je i da govore i Prostornom planu bez važnog zakona - o poljoprivrednom zemljištu. Nedostaje, prema njenom mišljenju, još jedan ključni dokument: struktura našeg šumskog bogatstva. - Kako možemo planirati drvopreradu, peleta, izgradnju namještaja... To je priča radi priče, floskule i fraze koje slušamo duži period. Ta struktura šumskog bogatstva će dati sliku da li ga imamo dovoljno za proizvodnju namještaja, možda baš moramo da prodajemo sirovo drvo. Sa tim polemišemo u javnosti a nemamo ključni dokument koji nam o tome govori. To su ključne odredbe za početak izrade ovakvog dokumenta - navela je Despotović. Pita i što se planira na Sinjajevini. - Je li to valorizacija u smislu ruralnog turizma, agroturizma... To nijesam čula? - dodala je ona. Despotović je ukazala i da se na javnoj raspravi o ovom planu nije bilo pomena Veljeg brda. - Ali ono se nalazi u dokumentu. Iz tog razloga mislim da je trebalo da imamo novu javnu raspravu. Vi ćete nekome na sjeveru da onemogućite da gradi objekat na svojoj parceli, a na Veljem brdu ćete da napravite 40.000 stanova i onda ćete da kažete - zašto ljudi sa sjevera dolaze na jug? - istakla je poslanica DPS-a. <h2>Sporazum sa UAE ima primat</h2> Poslanica Građanskog pokreta URA Ana Novaković-Đurović ukazala je, tokom rasprave o Prijedlogu Prostornog plana Crne Gore na Odboru za turizam poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, da ovaj dokument nije isključen iz Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) nego je nevažan i nebitan ako entitet iz UAE i Vlada određeni dio proglasi javnim interesom, te da onda neće važiti ni planska dokumenta niti on. - Ono što je najvažnije je što su parlamentarna većina i Vlada glasali za sporazum sa UAE u kome se planska dokumenta podređuju investitoru i koji podrazumijeva da kad se nešto naziva javnim interesom na tom predjelu raditi bez obzira na planska dokumenta. Prostorni plan nažalost iz tog sporazuma nije isključen nego je nevažan i nebitan ako entitet iz UAE i naša Vlada određeni predio proglasi javnim interesom, neće važiti ni zakon ni planska dokumenta, a ni ovaj Prostorni plan - istakla je ona. Ona je rekla da se u hronologiji krije dosta toga - suštinski odnos ove Vlade i prema prostoru i prema Prostornom planu.&nbsp; - 43. Vlada je utvrdila Nacrt Prostornog plana. Krajem oktobra je formirana ova Vlada i tri mjeseca Nacrt sa programom javne rasprave stoji u fioci. Mislim da 44. Vlada onda mijenja pristup i da će odustati od Nacrta, ali onda na raspravu ide taj identični Nacrt. Dakle potrošeno vrijeme. Samo donošenje plana čekamo godinama. Završena je javna rasprava u aprilu prošle godine i danas u junu 2025. godine imamo prijedlog Prostornog plana za godinu i dva mjeseca u nekom smislu ideja i strateških opredjelenja ovdje nema novina. Moram reći da sam očekivala od ove Vlade i njihove najave i u sektoru energetike neke novine i inovacija i tehnologija. Tamo gdje se intervenisalo u tekstu se uradilo tako da se ode nekoliko koraka unazad. Mislim na političke odluke Vlade u ovojm prijedlogu - ocijenila je Novaković-Đurović.&nbsp; Jako je, kaže, ljuta jer će sav trud ovoj Vladi u strateškom smislu biti nebitan jer će u skladu sa Sporazumom sa UAE odlučivati što je javni interes. - Prostorni plan nigdje nije isključen, nigdje u Sporazumu ne piše "u skladu sa Prostornim planom Crne Gore". To sam govorila i na plenumu i molila da se sačeka Prostorni plan pa da onda donosimo Međuvladine sporazume, ali vi ste odlučili - dodala je ona. <h2>Ako nema izvještaja o procjeni uticaja na životnu sredinu - onda je plan nezakonit</h2> Osim ovog konkretnog postupka kazala je i da u dokumentaciji ne vidi izvještaj o procjeni uticaja na životnu sredinu. - Molim Vas da mi odgovorite ima li ga jer ako nema to je još jedan razlog da dovedemo u pitanje ovaj dokument. Ako nema - onda se Prostorni plan planira donijeti suprotno zakonu. Nemam informaciju i očekujem da mi kažete - poručila je Novaković-Đurović rukovoditeljki izrade Prostornog plana Svetlani Jovanović. Ona je pitala i po kojem osnovu se Velje brdo pominje u Prostornom planu - osim po tome što je Vlada odlučila da ga radi bez biilo kakve analize i prethodnog postojanja u PUP-u Podgorica i bilo kakvog infrastruktunog preduslova. - Znate li koliko takvih ideja Vlada već ima i koliko ih postoji u etru ali se ne mogu naći u Prostornom planu? Zašto se baš Velje brdo nalazi u Prostornom planu? Je li mu mjesto u ovom dokumentu i na osnovu čega? - pitala je ona. <h2>Radunović došao da kaže da neće biti tu</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624100632_d1243bd393458e29c275cdc1f6dec9538b0a230bf804b7543187d944134d7df2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250624100632_d1243bd393458e29c275cdc1f6dec9538b0a230bf804b7543187d944134d7df2" data-rendition-name="original" width="1043" height="492" loading="lazy" alt="Slaven Radunović"> <figcaption>Slaven Radunović - stop kadar(Photo: Skupština Crne Gore/Jutjub)</figcaption> </figure>  Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović najavio je na samom početku zasijedanja Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, na čijem dnevnom redu je Prostoni plan Crne Gore koji je Vlada poslala Skupštini na usvajanje, da će u 11 sati morati da ide jer tada mora da prezentuje dokumenta i više zakona o komisiji Vlade. To je i učinio. Na njegovu najavu je reagovala poslanica Građanskog pokreta URA Ana Novaković-Đurović konstatujući je zbog važnosti ovog dokumenta sve druge obaveze trebalo da sačekaju. - Sve što su bile Vaše druge obaveze je trebalo da sačeka jer se ovo dešava jednom u nekoliko godina i decenija, tako da ne mogu da prihvatim argumentaciju koji god da je zakon u pitanju, mislim da ste mogli obezbijediti zamjenu na Vladi - podvukla je ona dodajući da smatra potpuno neodgovornim njegov potez da jedinu priliiku da na matičnom odboru raspravlja o ovom važnom dokumentu poređuje obavezama koje je mogao da organizuje na drugačiji način. Na Vladi se, kako je ukazala, organizuju Vocap sjednice za najvažnija dokumenta.&nbsp; - Moja obaveza je da kažem da će značajn broj pitanja i komentara biti upućen Vama. S obzirom na to da je ministar najavio da neće biti tu: moje pitanje je da li ćete biti sve vrijeme na plenumu jer je značajan broj pitanja koje je imam, a koja se odnose na Vas i Vaše politički strateške odluke. Znam da tim prati instrukcije Vlade i resornog ministra - rekla je Novaković-Đurović. <h2>Jovanović: Nijesu tačni komentari o građevinskim područjima u ovom dokumentu koja se tiču Velike plaže, Buljarice...</h2> Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i rukovoditeljka izrade Prostornog plana Svetlana Jovanović kazala je da nijesu tačni komentari u javnosti da se planiraju neka građevinska područja koja se tiču Velike plaže, Buljarice...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624100656_7681f46997fa134a6a2844bfb8a35c63d7dbb898e2c659e2c5db7a230012737b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250624100656_7681f46997fa134a6a2844bfb8a35c63d7dbb898e2c659e2c5db7a230012737b" data-rendition-name="original" width="1041" height="527" loading="lazy" alt="Radunović i Jovanović"> <figcaption>Radunović i Jovanović, stop-kadar(Photo: Skupština Crne Gore/Jutjub)</figcaption> </figure>  - Komentari da ovaj plan planira neka građevinska područja Velika plaža, Buljarica i slično - to nije tačno. Plan se bavi opštom namjenom površina gdje su samo prikazane zone nekih generalnih urbanističkih razrada. Iz prethodne planske dokumentacije taj nivo razrade i detaljno određivanje građevinskih područja će raditi planovi nižeg reda - prostorni planovi opština i niža planska dokumentacija - rekla je ona. Sve opštine bi, ističe ona, u narednih dvadesetak mjeseci trebalo da dobiju svoje prostorno urbanističke planove.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624110612_11a695fee01fa4e1ec2203b92e04654bfb3daf25799c6cc6592adff8e6d308bd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250624110612_11a695fee01fa4e1ec2203b92e04654bfb3daf25799c6cc6592adff8e6d308bd" data-rendition-name="original" width="1046" height="557" loading="lazy" alt="Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje"> <figcaption>Stop kadar(Photo: Skupština Crne Gore/Jutjub)</figcaption> </figure>  - I da konačno dobijemo neki sinhronizovan paralelan sistem u planiranju prostora. U prethodnom periodu je problem da su se radili u različitom periodu i što su neusaglašeni i u pristupu i prikazu - rekla je ona. Ne bi mogla, kaže, da radi na ovom planu da nije optimista. - Jeste vjerovatno preambiciozan, ali mislim da ćemo svi u timu biti zadovoljni ako se bar 70 odsto svega ovoga u planskom periodu bude realizovalo - rekla je Jovanović. <h2>Huter: Na osnovu čega predviđate da ćemo za 15 godina imati 680.000 stanovnika?</h2> Poslanik DPS-a Oskar Huter je podvukao da je transparentnost uslov za konsenzus oko ovakvog dokumenta. - Ukoliko primjedbe vidite kao vid političke borbe, to nije razlog da druge institucije i akteri ne budu uključeni, a brojne primjedbe stižu - poručio je Huer rukovoditeljki izrade Prostornog plana Svetlani Jovanović. Ocijenio je da je u njenom izlaganju bilo puno opštih mjesta. - Svi mi imamo najbolje želje i očekivanja. Na tome ste bazirali svoj optimizam, ali je pitanje može li se on vezati za određene informacije, npr da ćemo do 2040. imati 680.000 stanovnika - rekao je on. Pitao je na osnovu čega je to procijenjeno, te jesu li podaci iz plana i popisa usklađeni. - Ugledne međunarodne institucije su upozorile da bi Crna Gora za nekoliko decenija zapravo mogla imati znatno manje stanovnika u odnosu na ove procjene - rekao je on. Ustvrdio je i da podaci sa terena govore i da broj osnovaca pada. - Najnoviji je pad sa 75.000 danas imamo 69.000 - dodao je on. I on je pitao je li sačinjen izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu. - Jesmo li dobili saglasnosti Agencije? Dokument koji je bio preduslov da danas razgovaramo o ovoj temi? Je li 14 dana dovoljno da se pristupi analitično i valjano? - pitao je Huter. <h2>Obradović: Bitno što je Komarnica alternativa</h2> Vaso Obradović iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) smatra da je plan kao cjelina zadovoljavajući dokument. - Bitno je što je ostavljena Komarnica kao alternativa jer se nalazimo pred izazovom: usljed uslova koji se nameću ulaskom u EU, moramo ići ka gašenju tradicionalnih izvora energije, kao što je TE Pljevlja. I u tom slučaju bismo dobili nestabilnu elektroenergetsku mrežu - rekao je on. <h2>Bojović: Dobro je što je brza cesta BP - Pljevlja među prioritetima</h2> Vladislav Bojović iz Demokratske narodne partije (DNP) pozdravio je ideju o gradnji brze saobraćajnice Bijelo Polje - Pljevlja, koja je predviđena planom. - Drago mi je i što je ova brza saobraćajnica prioritet, ali i što je u planu ostavljena mogućnost gasifikacije - rekao je on. <h2>Sjutra u Skupštini</h2> O Prostornom planu koji je Vlada poslala Skupštini na usvajanje, a koji daje zeleno svjetlo za betoniranje Buljarice, Komarnice, Velike plaže, Ćemovskog polja i drugih područja previđenih za najviši nivo zaštite, nakon današnje rasprave na matičnom odboru, naći će se već sjutra na dnevnom redu Skupštine. Da Prostorni plan Crne Gore do 2040. (PPCG) koji je Vlada utvrdila na sjednici 12. juna otvara vrata masovnoj urbanizaciji područja u kojima &nbsp;do sada nije bila dozvoljena gradnja, prije četiri dana je objavio i Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), uz napomenu da je u ovom slučaju posebno je kritičan prostoru Buljarice na koji su davno investitori bacili oko.&nbsp; Ukoliko se Plan usvoji, prema pisanju tog medija, to će biti uz kršenje zakona jer nije sačinjen Izvještaj o Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, a &nbsp;izmjene u Planu nijesu usvojene uz javnu raspravu. Stručnjaci tvrde da je prilikom donošenja PPCG prekršeno više zakona, te da je taj najvažniji dokument nakon Ustava preopširan i bez vizije održivog razvoja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbuljarici-beton-komarnici-potop-odbor-danas-raspravlja-o-prostornom-planu-sjutra-na-dnevnom-redu-skupstine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anja Ivanović

Novaković-Đurović: Prostorni plan iz Sporazuma sa UAE nije isključen nego je nebitan ako se neki predio proglasi javnim interesom; Despotović: Nema ni procjene uticaja na životnu sredinu

Poslanica Građanskog pokreta URA i članica Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Ana Novaković-Đurović saopštila je da će URA podržati samo suštinsku izbornu reformu, a ne kozmetičke izmjene pojedinih zakona.
- Zato ću se prilikom izmjena zakona, između ostalog, zalagati za otvorene liste, povećanje kvota za žene na 40 odsto, profesionalizaciju Državne izborne komisije(DIK) i opštinske izborne komisije(OIK) - poručuje Novaković Đurović.
Ona dodaje da i najbolja zakonska rješenja će biti uzaludna ako institucije koje će ih primjenjivati ostanu politizovane, što je, kako kaže, do sada namjera ove parlamentarne većine.
- U ovoj trci sa vremenom, da se do kraja godine završi izborna reforma, ne bi smjelo da se desi isto što i sa IBAR zakonima. Zakoni su izglasani, dobijen je pozitivan IBAR, i sad moramo da ih mijenjamo jer su bili lošeg kvaliteta, na šta smo mi iz URE upozoravali. Otvorena podrška EU izbornoj reformi u Crnoj Gori treba da bude osnova da ozbiljno iskoračimo u ovoj oblasti, a ne da jurimo štrikove iz EU agende, bez stvarne promjene i reforme - zaključila Novaković-Đurović.

Novaković-Đurović: URA će tražiti otvorene liste, povećanje kvota za žene, depolitizaciju DIK-a i OIK-a

Politička volja je ključna da bi izborna reforma bila uspješna, otvorene izborne liste potrebne su Crnoj Gori saglasni su predstavnici vlasti i opozicije, a osnov reforme lokalne samouprave je dobar izborni sistem, koji treba da obezbijedi legalitet i legitimitet institucija.
To su ocjene sa panela „Kako pokrenuti izbornu reformu?“ i „Lokalni izbori i izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi“ u okviru konferencije „Izborna reforma u Crnoj Gori: Kako učiniti izborni proces funkcionalnim?, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) uz podršku Britanske ambasade Podgorica.
Kopredsjednik Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, Vasilije Čarapić, smatra da je Sporazum o deblokadi Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu jako važan za društveno-politički trenutak.
- On vraća opoziciju u Parlament što je priželjkivala cijela parlamentarna većina. Uvjeren sam da će ovo normalizovati političke prilike u zemlji, da nećemo imati nikakvih daljih posljedica bojkota i da će Odbor za izbornu reformu nastaviti rad tamo gdje je stao, a to je prije svega Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, ali i rad na drugim zakonima - rekao je Čarapić.
Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, kako smatra, može da obradi mnogo važna pitanja, ali važno je da se svi dogovore oko modela za koji će smatrati da je najbolji.
- Najbolje je kad imamo konsenzus i volju da ono što smo sami dogovorili konkretno i sprovedemo. Partijski interesi i dnevna politika treba da budu izmješteni iz rada Odbora, jer je to bitan preduslov za njegov uspjeh - vjeruje Čarapić.
Kada je riječ o otvorenim listama, smatra da treba napraviti hrabar iskorak.
- Ako političke partije ne mogu da nađu zajednički jezik oko otvorenih lista treba otvoriti referendum i pitati građane da li su za otvorene liste -rekao je Čarapić.
Kopredsjednik Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, Nikola Rakočević, vjeruje de je jako važno u narednom periodu staviti fokus na sva pitanja koja Crnu Goru približavaju Evropskoj uniji i koja crnogorsko društvo demokratizuju i emancipuju od nazadnih politika.
- Potpisivanje Sporazuma bi trebalo da bude dobra vijest za građane Crne Gore, kao i povratak opozicije i užurban i dinamičan rad i na reformi izbornog zakonodavstva, ali dobijamo poruke iz vlasti da ih taj Sporazum ne obavezuje. To mora zabrinuti, ali moramo i da znamo da u Odboru za izborno zakonodavstvo i u Parlamentu imamo ozbiljnu kvalifikovanu većinu onih koji se djelima i u retorici predstavljaju kao evropski činioci -ukazao je Rakočević.
Prva stvar koja će biti urađena kada Odbor ponovo počne sa radom je, kako je kazao, provjeriti da li su svi tehnički aspekti Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja riješeni i staviti Zakon na usvajanje.
- Nakon toga ćemo obratiti pažnju na sveobuhvatnu izbornu reformu i tretirati ostale izborne zakone, poput Zakona o izboru odbornika i poslanika, istovremeno. Treba tražiti od eksperata Evropske komisije mišljenje o svim pratećim aspektima i na izbornu reformu naslonjenih djelova sistema, da bi dobili putokaz i obavezu na koji način tretirati izbornu reformu - mišljenje je Rakočevića.
Istakao je da je politička volja ključna da bi izborna reforma uspjela.
Rakočević smatra da su otvorene liste potrebne Crnoj Gori.
Članica Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, Ana Novaković Đurović, vjeruje da zaustavljanje rada u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu nije bila nikakva ciljna strategija opozicije, već posljedica djelovanja parlamentarne većine.
- Sporazum nas ne obavezuje, jer ga mi nismo potpisali, ali je i činjenica da je potpisivanjem ovog Sporazuma većina prihvatila medijaciju Venecijanske komisije, dakle rješevanje problema oko ustavne i skupštinske krize, što pozdravljamo. Nakon što je potvrđeno da je došlo do preuzimanja nadležnosti Ustavnog suda i nakon što je odbranjeno gaženje ustava, URA će biti na svim mjestima, koja su važna za dalji proces evropskih integracija i reforme našeg društva - kazala je Novaković Đurović.
Naglasila je da je reforma izbornog zakonodavstva reforma institucija i odluka da se odustaje od politizovanih institucija.
Novaković - Đurović vjeruje da nije samo važno štrikirati preporuke, već se vratiti suštinskim pitanjima, a to su „kakav izborni sistem želimo, kakve institucije želimo, možemo li stvarno da vratimo povjerenje građana u političke subjekte i naše institucije“.
Prema njenim riječima, izborno zakonodavstvo nije problem Šavnika, već je to politika i nerad institucija.
- Je li moglo da se riješi političkim dogovorom, jeste. Ali nije! Tamo gdje nemamo zakonska rješenja tu je pitanje najvećeg stepena političke odgovornosti i dogovora - rekla je Novaković - Đurović.
Člana Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, Nikola Rovčanin, raduje činjenica da će opozicija da se vrati u parlamentarni život.
- Izborna reforma je test zrelosti i sposobnosti političkih elita da kroz dijalog dođu do konsenzusa u vezi sa pitanjima koja nadilaze jedan mandat Vlade, ili Skupštine. Izborna reforma je pokazatelj sposobnosti cjelokupnog crnogorskog društva da donosi rješenja od opšteg interesa i zanemari partikularne interese - jasan je Rovčanin.
Nada se da više neće biti zastoja u radu Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, da će postojati napor da se prevaziđu sve dnevno-političke razmirice.
- Važno je da uvažimo preporuke međunarodnih partnera, ali moramo da se držimo našeg izbornog iskustva. Crna Gora je izuzetno bogata različitim izbornim iskustvima, naročito u dijelu izbornih manipulacija, koje su obilježile politički život u prethodnim decenijama i treba da pripremimo odgovor na sve to - poručio je Rovčanin.
Smatra da su izbori u jednom danu najbolje moguće rješenje iz svih uglova i aspekata.
- Smatram da od otvorenih lista nema ništa bolje u onim društvima, koja imaju nultu ili nisku stopu organizovanog kriminala i korupcije, ali isto tako smatram da nema ništa gore u društvima koja imaju povećanu stopu organizovanog kriminala i korupcije. Trenutno se Crna Gora bori sa ovim društvenim pošastima - rekao je Rovčanin.
Na panelu „Lokalni izbori i izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi“ v.d. generalne direktorice Direktorata za lokalnu samoupravu u Ministarstvu javne uprave, Nina Blažić, kazala je da je sistem lokalne samouprave u Crnoj Gori centralizovan i da se ona smatra jednom od najcentralizovanijih država u regionu.
- Crnogorske opštine vrše veoma uzak broj nadležnosti. Sa jedne strane imamo problem kontinuirane centralizacije sistema, a sa druge strane analiza je pokazala da postoje velike razlike između jedinica lokalne samouprave u Crnoj Gori - rekla je Blažić.
Ukazala je da je proces decentralizacije vrlo kompleksan da je u pitanju ozbiljna reforma koja neće targetrati samo lokalne samuprave, već i državnu upravu.
- Naša intencija je da decentralizaciju kreiramo na način da odgovara potrebama Crne Gore i sadašnjem trenutku. Naš cilj je bio da predložimo asimetričnu decentralizaciju, koja će podrazumijevati uvođenje gradova, kao jedinica lokalne samouprave, pri čemu će status grada dobiti jedinice lokalne samouprave, koje ispune određene kriterijume - objasnila je Blažić.
Prema njenim riječima neposredan izbor predsjednika opština bi doveo do veće odgovornosti predsjednika prema viziji koju predstavi biračima.
- Lokalni izbori u jednom danu trebalo bi da doprinesu afirmaciji lokalnih tema. Lokalni izbori u svakoj opštini su priča za sebe. Lokalni izbori ne treba da budu zaokupljeni temama koje se tiču nacionalne politike -sigurna je Blažić.
Dekan Fakulteta za državne i evropske studije i član Građanskog savjeta, prof. dr Đorđije Blažić, poručio je da je partitokratija kancer crnogorske države i crnogorskih institucija.
- Dok ne riješimo pitanje izbornog sistema ne možemo da govorimo o državi, o vladavini prava, ni o bilo čemu drugome. Izbori su za mene kao građanina i pravnika najmanje važna stvar zato što nisu suština priče. Suština priče je legitimitet i legalitet institucija, koje Crna Gora nema, jer nema izborni sistem koji treba da ima. Kroz izborni sistem treba da se obezbjeđuje legalitet i legitimitet institucija - smatra Blažić.
Šansa je da se krene u proces i da se, kako je rekao, prvo ustabili država, da se ustabile legitimne i legalne institucije, jer „to je pretpostavka svega ostalog“.
- Osnov reforme lokalne samouprave je izborni sistem - poruka je Blažića.
Da bi izbori u jednom danu mogli da funkcionišu potrebno je, kako je rekao, da postoji potpuno definisan ustavan sistem.
- Organi koji sprovode izbore moraju da se usaglase. Ne može apriori, sistemski da državni organi ulaze i zadiru u nadležnost jedinica lokalne samouprave, osim u situacijama kada je to isključivo propisano zakonom i kada priroda te pravne stvari dozvoljava i zahtjeva neposredno interevenciju državnog organa. Državni organi imaju svoje poslove, lokalni organi imaju svoje poslove - jasan je Blažić.

Otvorene izborne liste potrebne Crnoj Gori saglasni predstavnici vlasti i opozicije

Parlamentarna većina pokazala je da ne želi nikakav dijalog sa opozicijom, bez kojeg je nemoguć rad na izbornoj reformi, saopštila je poslanica Građanskog pokreta URA, Ana Novaković Đurović i dodala da vlast nema političku volju za sprovođenje te reforme.
Novaković Đurović je navela da je prijedlog da Venecijanska komisija bude neka vrsta medijatora u rješavanju krize sada „van stola“, jer su sporazumi oko kojih je trebalo da postignu dogovor „pocijepani“ od strane predsjednika Skupštine Andrije Mandića i parlamentarne većine kada su opoziciji izrečene mjere udaljenja.
Novaković Đurović je u intervjuu agenciji MINA kazala da su mjere udaljenja opozicije sa sjednica plenuma do kraja „ogolile“ karakter parlamentarne većine, koja je, prema njenim riječima, samo deklarativno najavljivala dijalog i želju da se kroz razgovor i dogovor riješi parlamentarna kriza.
Ona je ponovila da je parlamentarna većina proizvela tu krizu, preuzimanjem nadležnosti Ustavnog suda.
- Izricanjem mjera ogoljen je karakter parlamentarne većine i vlasti i on je autoritaran, to je vlast koja apsolutno ne želi ni dogovor, ni razgovor. To se direktno odnosi i na Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, gdje nema napretka i nemoguće je ostvariti rezultate bez dijaloga i konsenzusa - navela je Novaković Đurović.
Ona je kazala da je, znajući to i uz upozorenja da opozicija neće učestvovati u radu Odbora, parlamentarna većina na čelu sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem ipak odlučila da isključi opoziciju iz parlamentarnog života, za sada mjerom udaljenja.
- Nema dileme ko ima odgovornost, ona je na parlamentarnoj većini koja bi, da želi suštinski izbornu reformu i da je svjesna značaja tog procesa, i te kako vodila o tome računa prije nego su izrečene mjere - istakla je Novaković Đurović.
Ona je podsjetila da su na Kolegijumu, uoči izricanja mjera udaljenja, iz opozicije došli sa namjerom da razgovaraju i da se dijalogom riješi parlamentarna kriza.
- Vidjeli ste šta je bio odgovor vlasti. Njihovo razumijevanje demokratije je - ponudili smo sporozum, ili ćete ga prihvatiti u potpunosti, ili ćete biti udaljeni iz Skupštine. To je karakter ove vlasti - rekla je Novaković Đurović.
Prema njenim riječima, parlamentarna većina nije bila sposobna da riješi problem sa opozicijom i restriktivnim mjerama je pokazala da je to jedini način kako razumiju demokratiju.
Upitana da li postoji politička volja za reformu izbornog zakonodavstva, Novaković Đurović je podsjetila da su iz URA-e i prije početka rada Odbora rekli da će biti u tom skupštinskom tijelu, dok god smatraju da suštinski postoji politička volja i prostor za dogovor između vlasti i opozicije.
- I prilično smo aktivno učestvovali u radu Odbora, što se ne može reći za sve predstavnike vlasti, jer su oni i u početku, nekoliko mjeseci, pokazali da i nijesu u stanju da operativno i funkcionalno vode Odbor - navela je Novaković Đurović.
Ona je upitala kako je moguće da većina govori o želji da se sprovede izborna reforma, a paralelno sa tim isključuju opoziciju sa sjednica parlamenta i poručuju da je opozicija antievropska.
- Sa tom antievropskom opozicijom, kako oni kažu, treba da pravite dogovor oko izborne reforme - navela je Novaković Đurović.
Kako je kazala, parlamentarna većina optužuje opoziciju da opstruira reforme i koči evropski put, isključuje je sa sjednica parlamenta, a navodno želi izbornu reformu, proces koji se nikako ne može sprovesti, osim na bazi konsenzusa i dijaloga sa opozicijom.
- Zato ja danas ne vidim političku volju vlasti, a opozicije vidim, da se sprovede izborna reforma, jer da je ima, onda bi parlamentarna kriza bila riješena na drugačiji način i vlast bi pokazala da želi dogovor sa opozicijom - rekla je Novaković Đurović.
Ona je ukazala da je dvotrećinska većina u parlamentu potrebna za izmjenu niza zakona u okviru izborne reforme i da je neophodan kompromis vlasti i opozicije.
Upitana da prokomentariše najavu kopredsjedavajućeg Odbora Vasilija Čarapića da će Pokret Evropa sad (PES) tražiti drugi model funkcionisanja tog skupštinskog tijela ukoliko opozicija ne prestane sa bojkotom, Novaković Đurović je odgovorila da ne zna o kom modelu Čarapić govori.
- Poručila bih mu da proces izborne reforme i rad Odbora za sveobuhatnu izbornu reformu ne može privatizovati - istakla je Novaković Đurović.
Ona je rekla da bi se i taj eventualno drugi model morao dogovarati sa opozicijom.
- Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu ne pripada PES-u, parlamentarnoj većini, činimo ga svi, iz vlasti i opozicije, sa željom da se kompletna izborna reforma sprovede na pravi način, i to je jedino tako moguće - naglasila je Novaković Đurović. 
 
Kako je navela, svako unilateralno djelovanje jednog političkog subjekta ili parlamentarne većine neće dovesti do reforme izbornog zakonodavstva.
Upitana kada će prestati da bojkotuju rad Odbora za izbornu reformu, Novaković Đurović je kazala da će u narednim danima, kada ističe mjera udaljenja sa plenuma, URA razmotriti svoje djelovanje u odnosu na parlament i to skupštinsko tijelo.
Odluku će, kako je rekla, donijeti na bazi onoga što je aktuelna situacija i što su bili prethodni potezi parlamentarne većine.
- Imamo jednu novu realnost, većina je pokazala da ne želi dijalog. Mi gubimo adresu kojoj bi podnosili neku vrstu novih zahtjeva i predloga za dogovor - dodala je Novaković Đurović.
Govoreći o tome kako Evropska unija (EU) i zapadni partneri gledaju na blokadu Odbora, ona je kazala da je sigurna da evropski partneri podržavaju da se do dogovora, u vezi sa tom reformom, dođe dijalogom i konsenzusom između vlasti i opozicije.
Novaković Đurović je rekla da napredak u prethodnoj godini na evropskom putu ne bi bio moguć da opozicija nije potvrdila u parlamentu apsolutnu posvećenost tom putu.
Ona je podsjetila da su zatvorena tri poglavlja, umjesto četiri, za šta je, prema njenim riječima, jedini krivac parlamentarna većina.
Na pitanje da li će opozicija nastaviti da blokira rad Skupštine, Novaković Đurović je odgovorila da će GP URA uskoro donijeti odluku, na bazi novih okolnosti i dosadašnjeg ponašanja vlasti.
- Što se tiče vlasti, parlamentarne većine i njihovih poteza, ova parlamentarna većina jednostavno ne razumije demokratiju. Za njih je demokratija samo ko ima veći broj ruku u parlamentu - istakla je Novaković Đurović.
Ona smatra da se u Crnoj Gori danas na neki način živi „tiranija većine“.
- Demokratija je da se drugačiji glasovi čuju u parlamentu, demokratija je vladavina prava, a ne kad preuzmete nadležnosti Ustavnog suda, kao skupštinski Odbor - rekla je Novaković Đurović.
Ona je, govoreći o vanrednim sjednicama zakazanim za 20. i 21. februar, kazala da se u prethodnih mjesec i po slušalo da je parlamentarna većina bila zabrinuta samo za budžet.
Novaković Đurović je navela da je opozicija htjela da se dogovara da se održi sjednica oko budžeta, a onda da se parlamentarna kriza paralelno rješava, pa i uz medijaciju Venecijanske komisije (VK).
- Nijesu željeli to da čuju, nego su nas udaljili sa sjednice i usvojili budžet, bez rasprave sa opozicijom - istakla je Novaković Đurović.
Zakazane su nove sjednice i to, prema njenoj ocjeni, pokazuje da nije bilo riječi samo o budžetu.
- Nego je želja da se, dok nema opozicije, očigledno donose i neki drugi važni zakoni, pa između ostalog i ove odluke oko anketnog odbora za istrage politički motivisanih ubistava - rekla je Novaković Đurović.
Ona je navela da parlamentarna većina potvrđuje da nije sposobna da bezbjednosni sektor i druge segmente stavi u punu funkciju i istraži ta ubistva, već mora da formira anketni odbor.
- Prvi put anketni odbor, koji postoji kao institut u rukama opozicije, sada formira vlast da bi se, prema mom mišljenju, isključivo služila političkim marketingom i sjednicama u parlamentu dizala neku tenziju i pokazivala navodnu volju da se riješe politički motivisana ubistva - dodala je Novaković Đurović.
Ona je navela da je ta tema vrlo važna i da URA podržava da sva politički motivisana ubistva u Crnoj Gori budu istražena, ali da se mora omogućiti institucijama da to čine.
- Da ih učinimo profesionalnim i nezavisnim, a ne da na njih politički utičemo kao što radi dvojac Mandić – Spajić. I to je put da se rješavaju i ova ubistva i drugi problemi sa korupcijom i organizovanim kriminalom, a ne da formirate anketni odbor u Skupštini - navela je Novaković Đurović.
Upitana da li očekuje da će većina i opozicija nastaviti dijalog oko situacije u Skupštini, ona je kazala da je to jedino logično, ali da je to pitanje za Mandića i premijera Milojka Spajića.
Novaković Đurović je navela da je predlog da VK bude neka vrsta medijatora u rješavanju krize sada „van stola“, jer su sporazumi oko kojih je trebalo da postignu dogovor „pocijepani“ od Mandića i parlamentarne većine kada su opoziciji izrečene mjere udaljenja.
- Jedino logično je da parlamentarna većina, ako stvarno želi dijalog, pa i ako želi reformu izbornog zakonodavstva, pokaže da je spremna i da razumije da sa opozicijom mora da razgovara - zaključila je Novaković Đurović.

Novaković Đurović: Prijedlog da VK bude medijator sada van stola jer su Mandić i većina "pocijepali" sporazume

Iako se očekivalo da se kraj godine završi u konstruktivnijem tonu, kada imate ovakvo djelovanje parlamentarne većine, nemoguće je tolerisati ono što je, po našem dubokom uvjerenju, direktan prst u oko pravnom poretku, vladavini prava i urušavanju Ustavnog suda, kazala je za RTV Nikšić poslanica GP URA Ana Novaković Đurović.
Ona je u emisiji "Kontakt" poručila da ukoliko se zahtjevi opozicije ne ispune – nastaviće da se ponašaju na isti način kao i do sada, odnosno od trenutka kad je Usavni odbor donio „neusatvnu odluku“.
- Ustavni odbor, odnosno dio parlamentarne većine, jer su se manjinske partije ogradile od odluke, prekršio je Ustav jer je samo Ustavni sud taj koji može donijeti odluku o prestanku funkcije sudijama. Parlamentarna većina u Ustavnom odboru je odlučila da preuzme funkciju i nadležnost Ustavnog suda, samo zato što imaju većinu u odboru. Mi smo jasno rekli da nećemo davati legitimitet procesima u Skupštini, necemo omogućavati održavanje sjednica dok god parlamentarna većina ovu odluku ne povuče i ne vrati stanje u pređašnje. Tek onda možemo razgovarati o nekom rješenju - navodi Novaković Đurović.
Opozicija, kako kaže, zahtijeva poništenje neustavne odluke Ustavnog odbora.
- Kao i potpisivanje sporazuma vlasti i opozicije koji bi garantovao da do izmjene Ustava i zakon o dvojnom državljanstvu neće doći bez apsolutnog konsenzusa zatim, obnavljanje rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu i posvećenost ispunjenju obaveza iz poglavlja 23 i 24 - ističe Novaković Đurović.
Ona smatra da je postojala iskrena želja premijera Milojka Spajića za kompromisom i rješenjem to bi uradio dok je trajala sjednica Ustavnog odbora, jer je kako kaže, „bilo jasno da će, biti tenzična“.
- Mogao je u tom trenutku da je prekine i predloži rješenje kada su te pravne radnje vrlo diskutabile i teške. Oni koji su izazavali ovu krizu, a to je parlametarna većina imaju obavezu i da je riješe. Opozicija je jedinstvena u zahtjevu da se poništi donesena odluka, a potom da razgovaramo o nizu zahtjeva ukoliko je parlamentarna većina spreman da stavi potpus na ono što su suštinski važne stvari za vladavinu prava i pravni poredak u Crnoj Gori - kaže Novaković Đurović.
Odgovarajući na pitanje da li se donesena odluka može „poništiti“ poručuje.
- Pravnici mogu dati jasan odgovor, a postoji mogućnost da se to desi i na sjednici Ustavnog suda. Da postoji jasna volja parlametarne većine i nadležne institucije, nemam dilemu da bi postojao pravni mehanizam. Međutim, predsjednici Vlade i Skupštine su predvodnici u narušavaju ustavnog poretka Crne Gore. Ukoliko se zahtjevi ne ispune- opozicija će se ponašati na isti način kao i do sada, odnosno od trenutka kad je Usavni odbor donio neusatvnu odluku - zaključila je Novaković Đurović.

Novaković Đurović: Nećemo dozvoliti održavanje sjednica dok se ne povuče odluka Ustavnog odbora

Crnogorska dijaspora decenijama predstavlja snažan oslonac – ekonomski, kulturno i identitetski. Danas, u uslovima ubrzanih globalnih promjena i evropskih integracija, uloga dijaspore dobija dodatnu stratešku važnost. O planovima države da taj potencijal sistemski uključi u razvoj Crne Gore, o očuvanju jezika i identiteta među mladima u iseljeništvu, regionalnom razvoju, investicijama i konkretnim projektima, za Portal ETV govori ministar dijaspore Mirsad Azemović. <h2>Očuvanje jezika, kulture i identiteta među mladima u dijaspori</h2> Portal ETV: Koje korake planirate da sprovedete u cilju očuvanja crnogorske kulture, jezika i identiteta među mlađim generacijama u dijaspori? AZEMOVIĆ: Brojne su aktivnosti na tom polju. Posebno bismo naglasili da je Ministarstvo, po prvi put, pokrenulo Online kurs jezika. Riječ je o projektu koji sprovodimo uz tehničku podršku Zavoda za školstvo. Namijenjen je pripadnicima dijaspore sa prebivalištem u SAD, Kanadi i zemljama Evrope, a koji su stariji od sedam godina. Nastava je nedavno počela i trajaće tri mjeseca. Interesovanje mladih za ovaj program je veliko. Prijavio se preko 170 polaznika. Najviše prijava je bilo iz SAD-a. Nastavu izvode sertifikovani nastavnici CSBH jezika. Takođe ističemo da je Ministarstvo, u saradnji sa udruženjima dijaspore, samo u toku protekle godine realizovalo preko 100 projekata koji se bave očuvanjem našeg kulturnog identiteta. Programi su realizovani u zemljama prijema. Za njih je izdvojeno oko 320.000 eura. <h2>Mladi u fokusu: jačanje veza sa Crnom Gorom</h2> Portal ETV: Na koji način angažovati mlade iz dijaspore i podstaknuti njihovu aktivniju vezu sa Crnom Gorom? AZEMOVIĆ: U fokusu našeg djelovanja su mladi. Sa njima intenzivno ostvarujemo saradnju. Posebno izdvajamo Ljetnju školu jezika i kulture Crne Gore, namijenjenu djeci iseljenika iz Crne Gore. Škola pod nazivom „Crna Gora moja postojbina“ traje 10 dana. Održava se u julu, na Ivanovim koritima. Ponosni smo na mlade polaznike ove škole koji su s ljubavlju i entuzijazmom učestvovali u brojnim programskim aktivnostima, učeći o jeziku, kulturi i tradiciji Crne Gore. Novim zakonom o dijaspori – iseljenicima konačno se stvara kvalitetna normativna osnova za saradnju sa studentima u dijaspori. Znanje i iskustvo mladih ljudi u dijaspori izuzetno je važno za razvoj Crne Gore. Riječ je o generaciji koja je stekla obrazovanje, radne navike i profesionalne standarde u razvijenim sredinama, a to znanje može biti snažan pokretač inovacija, modernizacije institucija i jačanja ekonomije. Mi stvaramo konkretne mehanizme koji će mladima iz dijaspore pokazati da su dobrodošli i da njihov doprinos ima stvarnu vrijednost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107120136_480029a411ca47a88fb9de7b7ed4ab0b7ca2da1c86f9a4b6f1b22cd15f22e0e9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107120136_480029a411ca47a88fb9de7b7ed4ab0b7ca2da1c86f9a4b6f1b22cd15f22e0e9" data-rendition-name="original" width="1367" height="2048" loading="lazy" alt="folklor"></figure>  <h2>Razvoj sjevera Crne Gore i uloga dijaspore</h2> Portal ETV: Naveli ste ranije da se opštine na sjeveru moraju brže približiti standardima opština u centru i na jugu. Kako to ostvariti i kakva je vizija tog razvoja? AZEMOVIĆ: Upravo iz tog razloga, prošlog ljeta je fokus manifestacije Dani dijaspore bio na sjevernim opštinama. Organizovali smo biznis forume koji su okupili ugledne privrednike iz dijaspore i lokalnih zajednica. Cilj nam je bio da razmijenimo ideje i evidentiramo barijere koje stoje na putu ulaganjima. Uključili smo i predstavnike lokalnih uprava da sa njihovog aspekta daju doprinos u kreiranju prilika za priliv investicija. U toku panela detaljno su predstavljeni razvojni potencijali sjevera koji će, u kontekstu novih ulaganja u infrastrukturu i realizaciju kapitalnih projekata iza kojih stoji država, zasigurno biti u fokusu investitora koji žele da svoj kapital prošire i na teritoriju svoje zemlje. Novim zakonom predvidjeli smo i otvaranje Kancelarije za povratnike – na taj način pružaćemo različite vidove podrške ljudima koji žele da se vrate u Crnu Goru i da stečeni kapital pretoče u nove vidove biznisa. Cilj nam je da jačamo povjerenje dijaspore u naše institucije. To je presudan korak na putu unapređenja saradnje i građenja sigurnog poslovnog ambijenta koji će ih motivisati da ulažu u našu zajedničku državu. Vizija razvoja sjevera temelji se na valorizaciji prirodnih resursa kroz održivi turizam, posebno planinski, eko i seoski turizam, kao i na razvoju poljoprivrede i prehrambene industrije. Biće potrebno da zajedničkim snagama – Vlade, lokalnih uprava i dijaspore – uporno radimo na njenom ostvarenju. Umjesto da bude teren sa kojeg se odlazi, sjever može postati regija koja, paralelno sa EU integracijama, integriše državu među ekonomski najrazvijenije zajednice. <h2>Registar dijaspore – prvi korak ka preciznim podacima</h2> Portal ETV: Imamo li danas pouzdan podatak o tome kolika je brojčano crnogorska dijaspora? AZEMOVIĆ: Često čujemo konstataciju da izvan Crne Gore imamo još toliko stanovnika. No, do danas nemamo precizan podatak o broju naših ljudi u dijaspori. Ministarstvo je upravo iz tog razloga pokrenulo Registar za dijasporu. To je zvanična, institucionalna baza podataka koja služi za evidentiranje građana porijeklom iz Crne Gore koji žive i rade u inostranstvu. Njegova osnovna svrha je da država ima tačne i ažurne informacije o dijaspori kako bi mogla planirati politike saradnje, očuvanja identiteta i uključivanja dijaspore u razvoj zemlje. U registru se, najčešće na dobrovoljnoj osnovi, prikupljaju podaci kao što su: osnovni lični podaci, država boravka, obrazovanje, zanimanje, profesionalne vještine i interes za saradnju sa institucijama u Crnoj Gori. Poseban fokus je na mladim i visokoobrazovanim ljudima, čije znanje i iskustvo mogu biti od velike koristi. Registar za dijasporu omogućava bolju komunikaciju između države i dijaspore, lakše umrežavanje stručnjaka, organizovanje projekata, kao i kreiranje programa povratka, privremenog angažmana ili investicija. Ukratko, to je alat koji pomaže da se veza između dijaspore i matične države učini sistematičnom, organizovanom i korisnom za obje strane.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107120136_8ab3b94d715cc1fd5ff186ccb5e8f788925f16b33d7c0681a404ecb04b3aef39.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107120136_8ab3b94d715cc1fd5ff186ccb5e8f788925f16b33d7c0681a404ecb04b3aef39" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="folklor"></figure>  <h2>Finansijski doprinos dijaspore crnogorskoj ekonomiji</h2> Portal ETV: Koliko novca dijaspora godišnje pošalje u Crnu Goru? AZEMOVIĆ: Dijaspora donosi našoj državi ogromne finansijske benefite. Zvanični podaci pokazuju da samo preko računa pristigne oko 800 miliona eura. Važno je napomenuti da ovaj iznos ne obuhvata sve novčane tokove — veliki dio novca koji dijaspora šalje porodicama stiže i neformalnim kanalima (npr. donesen u gotovini prilikom posjeta ili posredstvom prijatelja/rodbine), pa se smatra da je ukupan stvarni doprinos dijaspore još veći nego što pokazuju zvanični podaci. Ukratko, svake godine u Crnu Goru iz dijaspore pristigne oko 0,75–0,85 milijardi eura, što predstavlja važan izvor podrške za domaćinstva, ali i značajan priliv u ukupnu ekonomiju zemlje. <h2>Konkretni projekti i nova radna mjesta</h2> Portal ETV: Da li ste sa dijasporom pokrenuli neki projekat koji bi mogao biti od značaja za Crnu Goru, posebno onaj koji otvara nova radna mjesta ili podstiče lokalni razvoj? AZEMOVIĆ: U kontekstu odgovora na ovo pitanje potrebno je istaći zalaganja Vlade na polju unapređenja lokalne infrastrukture, posebno na sjeveru zemlje. Rekonstrukcija i adaptacija putne mreže od presudnog je značaja za realizaciju projekata koji doprinose sveukupnom razvoju zemlje. Izgradnja autoputa već donosi određene benefite. Kao primjer može poslužiti izgradnja fabrike akumulatora u Petnjici, čiji je vlasnik naš ugledni biznismen iz dijaspore. Stvorili su se uslovi da ova fabrika proradi u narednoj godini, što bi rezultiralo zaposlenjem lokalnog stanovništva. To bi ujedno bio i zamajac ekonomskog preporoda te opštine. Portal ETV: Koje konkretne mjere planirate preduzeti kako biste privukli investicije crnogorske dijaspore u Crnu Goru? AZEMOVIĆ: Kao prioritet vidimo stvaranje jasnog, sigurnog i transparentnog ambijenta za ulaganja dijaspore.

Azemović za Portal ETV: Više od milijardu eura godišnje stigne u Crnu Goru iz dijaspore

Slovenija je prva zemlja u ovoj godini koja je ušla na tržišta kapitala i izdala desetogodišnju obveznicu vrijednu 1,75 milijardi eura za finansiranje potreba ovogodišnjeg državnog budžeta.
&nbsp;Emisiju su organizovali Barclays, DZ Bank, HSBC, J.P. Morgan, OTP banka i Raiffeisen Bank International. Slovenija im je 2. januara dala mandat za izdavanje desetogodišnje referentne obveznice, koja dospijeva 12. marta 2036, prenosi SEEbiz.
Transakcija je zatvorena u ponedjeljak oko 14 sati i 30 minuta s konačnom veličinom emisije od 1,75 milijardi eura. Knjiga naloga na zatvaranju premašila je deset milijardi eura, uključujući 912 miliona eura potražnje od organizatora emisije.
Cijena transakcije postavljena je oko 17 sati i 30 minuta s kuponom od 3,275 odsto, rasponom do dospjeća MS+37 baznih poena, prinosom do dospijeća od 3,312 odsto i cijenom do dospijeća od 99,675 odsto.&nbsp;
&nbsp;- Vrlo uspješna emisija obveznica ogleda se i u opsežnoj potražnji investitora i u postignutom niskom rasponu cijena - naveli su u Ministarstvu.
Što se tiče geografske distribucije investitora, 27 odsto dolazi iz Njemačke, Austrije i Švajcarske, 25 odsto iz Velike Britanije, 15 odsto iz Francuske i Beneluksa, 11 odsto iz Južne Evrope, osam odsto iz nordijskih zemalja, sedam odsto iz Slovenije, pet odsto iz Srednje i Istočne Evrope i dva odsto iz ostalih zemalja.
Po institucionalnom obliku, banke čine 43 odsto, upravitelji fondova 28 odsto, centralne banke ili zvanične institucije 13 odsto, osiguravajuća društva ili penzijski fondovi deset odsto, a upravnici rizičnog kapitala šest odsto.
Na osnovu programa finansiranja, država ove godine može da se zaduži do 5,251 milijardi eura za pokrivanje budžetskih potreba. Primarni instrument za finansiranje većine tih potreba je izdavanje državnih obveznica, dopunjeno izdavanjem trezorskih zapisa i, po potrebi, drugih instrumenata navedenih u programu finansiranja. Izbor vrste instrumenta i iznos zaduživanja po pojedinom instrumentu zavisiće od tržišnih uslova u trenutku izdavanja.

Slovenija izdala desetogodišnju obveznicu vrijednu 1,75 milijardi eura

Zapad je, pokušavajući da izoluje Rusiju, dopustio "krajnje sramotne situacije" na multilateralnim događajima, a na kraju je došlo do samoizolacije zapadnog svijeta, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
- Bilo je apsolutno sramotnih situacija kada su se na međunarodnim događajima, poput G20, složili da se ne rukuju sa ruskim predstavnicima. Kada su nas vidjeli u hodnicima blizu sale za sastanke, pravili su se da skreću pogled i bježali od nas – odrasli ljudi - rekao je Lavrov u intervjuu tokom manifestacije Božićna želja, prenio je Tass.
Dodao je da Rusija aktivno razvija diplomatiju sa onim što sada naziva "globalnom većinom" u Aziji, Africi i Latinskoj Americi, ističući da je Zapad zapravo sam sebe izolovao.
Lavrov je, takođe, kritikovao evropske političare koji podstiču "antirusku histeriju".
- Naše kolege sa druge strane barikada, prije svega u Evropi, neprestano zahtijevaju da nam ukradu novac i da podržavaju Ukrajinu samo da bi ona nastavila rat protiv Rusije. Oni, međutim, ne vjeruju da su njihove strategije uopšte izvodljive, a nedostatak vjere u ono čime se bave već ih unaprijed osuđuje na neuspjeh - istakao je ruski ministar, prenio je Sputnjik.
Naglasio je da je glavni zadatak ruske diplomatije trenutno da prati i podrži napore ruskih vojnika u "zoni specijalne vojne operacije".
- Kada znaš zašto radiš i zašto se naši momci i djevojke bore na liniji razdvajanja, diplomatija takođe donosi ispravne rezultate. Vjera u zadatak koji ti je povjeren predstavlja ključ uspjeha - zaključio je Lavrov.

Lavrov: Zapad dozvoljava "krajnje sramotne situacije" pokušavajući da izoluje Rusiju

Predsjedništvo BiH, koje je vrhovni komandant Oružanih snaga, dalo je načelnu saglasnost za angažovanje pripadnika Oružanih snaga u misiji Međunarodnih stabilizacijskih snaga na palestinskoj teritoriji - Pojas Gaze.
Ministar odbrane BiH je ovlašćen da obavijesti Sjedinjene Američke Države o spremnosti Bosne i Hercegovine da u misiji Medunarodnih stabilizacijskih snaga u ovom dijelu Palestine uputi pripadnike Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, nakon što bude sprovedena zakonska procedura donošenja odluke o upućivanju kontigenta Oružanih snaga BiH u Misiju.
- Zadužuje se ministar odbrane Bosne i Hercegovine da sprovede proces nominacije za vojnog predstavnika BiH u misiji Međunarodnih stabilizacijskih snaga u Gazi, pa Predsedništvu BiH dostavi predlog odluke za njegovo imenovanje- navodi se u odluci.
Zadužen je i Savjet ministara BiH da Predsjedništvu BiH dostavi Ocjenu opravdanosti učešća pripadnika Oružanih snaga BiH u misiji Međunarodnih stabilizacijskih snaga u Gazi.
Savet bezbjednosti UN 17. novembra prošle godine odobrio je rezoluciju koju je sastavio SAD, a koja podržava plan predsjednika Donalda Trampa za okončanje rata u Pojasu Gaze.
Rezolucija, takođe, odobrava međunarodne stabilizacijske snage u palestinskoj enklavi.
Izrael i palestinska grupa Hamas pristali su na prvu fazu Trampovog plana od 20 tačaka za Gazu, prekid vatre u njihovom dvogodišnjem ratu i sporazum o oslobađanju talaca.
Međutim, rezolucija UN smatra se ključnom za legitimizaciju privremenog upravnog tijela i za ponudu garancija zemljama koje razmatraju slanje trupa u Gazu.
Oružane snage BiH su i ranije učestvovale u mirovnim misijama u svijetu, a trenutno su tri pripadnika u Centralnoafričkoj Republici.

Tag: ana-novakovic-durovic