Napredak u 18 pregovaračkih poglavlja važan je iskorak, ali vlast mora razumjeti da članstvo u Evropskoj uniji (EU) suštinski zavisi od rezultata u borbi protiv korupcije, vladavini prava i zaštiti ljudskih prava - ukazala je potpredsjednica Građanskog pokreta (GP) URA Ana Novaković Đurović.
Ona je kazala da je jasna politička poruka koja je u pozadini ovogodišnjeg Izvještaja Evropske komisije (EK) - da Brisel i dalje snažno podržava Crnu Goru da bude naredna članica EU.
Novaković Đurović je istakla da je napredak u 18 poglavlja važan iskorak. &nbsp;
- Ali vlast mora razumjeti da članstvo suštinski zavisi od rezultata u borbi protiv korupcije, vladavini prava i zaštiti ljudskih prava - navela je Novaković Đurović.&nbsp;
Zato je, kako je poručila, nedopustivo da u najvažnijim poglavljima 23 i 24 nije bilo ozbiljnog napretka.&nbsp;
- Izvještaj potvrđuje da IBAR zakoni nijesu donijeli očekivanu reformu - upravo ono na šta smo ukazivali u vrijeme njihovog donošenja - rekla je Novaković Đurović.
Ona je kazala da je problem što Vlada i skupštinska većina koče primjenu sopstvenih zakona zbog, kako je navela, želje za partijskom kontrolom nad institucijama.
Naglasila je da je opozicija i tokom protekle godine pokazala kako izgleda odgovoran odnos prema državnom interesu - podržavala je ključne zakone i učestvovala u izbornoj reformi i imenovanjima.
GP URA je, kako je poručila, bio i ostaje partner na evropskom putu Crne Gore.
- Ali nijesmo i nećemo žmuriti na pogrešne odluke Vlade, loše zakone, netransparentan rad, nerealna obećanja i obmanjivanje građana. Sve ovo, na šta upozoravamo mjesecima, sada je jasno navedeno i u Izvještaju EK - istakla je Novaković Đurović.
Ona je rekla da će se u narednoj pregovaračkoj fazi mnogo više mjeriti konkretni rezultati, od usklađivanja zakona i donošenja strategija.&nbsp;
Zato je, kako je dodala Novaković Đurović, pred Crnom Gorom tek period koji će pokazati da li politička volja za reformama u ovoj Vladi postoji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Novaković Đurović: U ključnim oblastima nema značajnog napretka

Najbrojnija Vlada, i kako za sebe često kažu ‘najveća parlamentarna većina’, pokazuje da njihova brojnost ne znači nikakav prosperitet za državu i građane, saopštila je potpredsjednica URE Ana Novaković-Đurović.
Ona napominje da je stabilnu vlast i većinu imao godinama i DPS, pa smo od 2018. bili zarobljena država i tapkali u mjestu, na putu ka EU.
- Reformska Vlada i većina pokazuje snagu kad treba izabrati sudije Ustavnog suda, donijeti anti-mafija zakon, imenovati viceguvernere Centralne banke, imenovati članove Agencije za audiovizuelne medijske usluge(AMU). Ali ova većina na svim ovim ispitima pada, jer se nijesu okupili da grade institucije, nego da ih partijski kontrolišu - poručuje Novaković-Đurović.
Novaković-Đurović ističe da ova Vlada ostaje upamćena kao najmanje transparentna, Vlada-rekorder u zaduživanju, ona koja je napravila deficit u fondu PIO preko 200 miliona eura, koja rasprodaje državnu imovinu, partijski kontroliše institucije, svađa nas sa susjedima, i nema snagu da zaustavi veličanje ratnih zločinaca.
- Zbog svega toga ovakvoj Vladi ne mogu pomoći kozmetičke rekonstrukcije, i zamjena jednog ili dva ministra drugim, dok god ostaju isti, pogrešni principi na kojima djeluje i dok je čine desničarski akteri koji rade suprotno interesima Crne Gore. Ako će da nastavi da djeluje na isti način, bez spremnosti da se napravi radikalan zaokret u načinu i kvalitetu rada, onda su sve rekonstrukcije zamagljivanje realnosti, na štetu građana i države - poručuje Novaković-Đurović.
Zaključuje da je umjesto zamjene imena i funkcija, građanima potrebna vlast koja će biti posvećena istinskim reformama, transparentnom radu, odgovornosti i jačanju institucija.

Novaković-Đurović: Ovakvoj Vladi ne pomažu kozmetičke rekonstrukcije, potreban je potpuni reset sistema

Usvajanje Prostorno-urbanističkog plana Podgorice na elektronskoj sjednici, zajedno sa drugim planskim dokumentima, nastavlja niz bahatog i besprizornog odnosa 44. Vlade prema najvažnijem resursu - prostoru - ocijenila je potpredsjednica Građanskog pokreta URA i bivša resorna ministarka Ana Novaković-Đurović pozivajući njenog nasljednika Slavena Radunovića da odgovori koji su ga razlozi hitnosti naveli da se PUP Podgorice usvaja na elektronskoj sjednici - tokom odmora.
Ovakav način donošenja odluka pokazuje, decidna je ona, samo jedno: prostor za korupciju.
- To potvrđuje i činjenica da Vlada, u slučaju projekta Velje brdo, ignoriše upozorenja institucija da takva gradnja može direktno ugroziti snabdijevanje Podgorice vodom sa Mareze - naglasila je Novaković-Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-za-oko-sat-usvojila-pup-podgorice-pljevalja-12-clanova-nije-glasalo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ona je pobrojala što je 44. Vlada uradila prostoru Crne Gore samo u nekoliko mjeseci.
- Potpisala sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), prema kojem će investitori planirati naš prostor; uz grubo kršenje procedura donijela Prostorni plan Crne Gore i u njega uvrstila sporne i neutemeljene projekte, poput Vrljeg brda; ministar (Slaven) Radunović pozvao je građane i građanke Boke da se na referendumu izjasne da li Kotor treba da ostane na UNESCO listi svjetske kulturne baštine, implicirajući da je Vlada spremna, zbog svojih bahatih planova gradnje, da dovede u pitanje civilizacijsku vrijednost Boke; niz je nastavljen podlim gestom - iskorišćena je trenutna situacija, kada je fokus javnosti na požarima u Crnoj Gori, kako bi se donio štetni prostorni plan za Glavni grad - istakla je Novaković-Đurović.
Kaže i da ovi postupci u svega nekoliko mjeseci jasno pokazuju da nema slučajnosti već da je riječ o obrascu ponašanja vladajuće većine, kao što su kršenje zakona, ignorisanje struke i javnosti, te zloupotreba kriznih situacija sa ciljem uništavanja prostora u korist investitora.
- Da bi se prostor Crne Gore sačuvao, sa vlasti mora otići ova većina koja ga sistemski uništava - zaključila je Novaković-Đurović.

Novaković-Đurović: Radunović da kaže koji su razlozi hitnosti za usvajanje PUP-a Podgorice na elektronskoj sjednici tokom odmora

Poslanicima GP URA Ani Novaković Đurović i Filipu Adžiću konstatovane su u parlamentu ostavke na te funkcije.
Kako je već saopšteno iz GP URA, prema ranijem dogovoru o rotaciji poslanika, u poslaničke klupe umjesto Adžića i Novaković Đurović sješće Zoran Mikić i Milena Vuković.
Takođe, predsjednik Skupštine Andrija Mandić konstovao je i ostavku poslanika koalicije "Za budućnost Crne Gore" Marka Kovačević koji obnaša dužnost predsjednika Opštine Nikšić.

Skupština konstatovala ostavke Kovačeviću, Adžiću i Novaković Đurović

Funkcioneri Građanskog pokreta URA Filip Adžić i Ana Novaković Đurović zvanično su podnijeli ostavke na poslaničke funkcije.
Oni su o tome obavijestili predsjednika Skupštine Andriju Mandića.
Kako je već saopšteno iz GP URA, prema ranijem dogovoru o rotaciji poslanika, u poslaničke klupe umjesto Adžića i Novaković Đurović sješće Zoran Mikić i Milena Vuković.

Adžić i Novaković Đurović zvanično podnijeli ostavke na poslanička mjesta

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Despotović konstatovala je da je Vlada Crne Gore prijedlog Prostornog plana usvojila bez odluke Agencije za zaštitu životne sredine, odnosno o uticaju na životnu sredinu. - Postavlja se pitanje kako mi uopšte razmatramo ovaj dokument? - ukazala je ona. Dodala je i da govore i Prostornom planu bez važnog zakona - o poljoprivrednom zemljištu. Nedostaje, prema njenom mišljenju, još jedan ključni dokument: struktura našeg šumskog bogatstva. - Kako možemo planirati drvopreradu, peleta, izgradnju namještaja... To je priča radi priče, floskule i fraze koje slušamo duži period. Ta struktura šumskog bogatstva će dati sliku da li ga imamo dovoljno za proizvodnju namještaja, možda baš moramo da prodajemo sirovo drvo. Sa tim polemišemo u javnosti a nemamo ključni dokument koji nam o tome govori. To su ključne odredbe za početak izrade ovakvog dokumenta - navela je Despotović. Pita i što se planira na Sinjajevini. - Je li to valorizacija u smislu ruralnog turizma, agroturizma... To nijesam čula? - dodala je ona. Despotović je ukazala i da se na javnoj raspravi o ovom planu nije bilo pomena Veljeg brda. - Ali ono se nalazi u dokumentu. Iz tog razloga mislim da je trebalo da imamo novu javnu raspravu. Vi ćete nekome na sjeveru da onemogućite da gradi objekat na svojoj parceli, a na Veljem brdu ćete da napravite 40.000 stanova i onda ćete da kažete - zašto ljudi sa sjevera dolaze na jug? - istakla je poslanica DPS-a. <h2>Sporazum sa UAE ima primat</h2> Poslanica Građanskog pokreta URA Ana Novaković-Đurović ukazala je, tokom rasprave o Prijedlogu Prostornog plana Crne Gore na Odboru za turizam poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, da ovaj dokument nije isključen iz Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) nego je nevažan i nebitan ako entitet iz UAE i Vlada određeni dio proglasi javnim interesom, te da onda neće važiti ni planska dokumenta niti on. - Ono što je najvažnije je što su parlamentarna većina i Vlada glasali za sporazum sa UAE u kome se planska dokumenta podređuju investitoru i koji podrazumijeva da kad se nešto naziva javnim interesom na tom predjelu raditi bez obzira na planska dokumenta. Prostorni plan nažalost iz tog sporazuma nije isključen nego je nevažan i nebitan ako entitet iz UAE i naša Vlada određeni predio proglasi javnim interesom, neće važiti ni zakon ni planska dokumenta, a ni ovaj Prostorni plan - istakla je ona. Ona je rekla da se u hronologiji krije dosta toga - suštinski odnos ove Vlade i prema prostoru i prema Prostornom planu.&nbsp; - 43. Vlada je utvrdila Nacrt Prostornog plana. Krajem oktobra je formirana ova Vlada i tri mjeseca Nacrt sa programom javne rasprave stoji u fioci. Mislim da 44. Vlada onda mijenja pristup i da će odustati od Nacrta, ali onda na raspravu ide taj identični Nacrt. Dakle potrošeno vrijeme. Samo donošenje plana čekamo godinama. Završena je javna rasprava u aprilu prošle godine i danas u junu 2025. godine imamo prijedlog Prostornog plana za godinu i dva mjeseca u nekom smislu ideja i strateških opredjelenja ovdje nema novina. Moram reći da sam očekivala od ove Vlade i njihove najave i u sektoru energetike neke novine i inovacija i tehnologija. Tamo gdje se intervenisalo u tekstu se uradilo tako da se ode nekoliko koraka unazad. Mislim na političke odluke Vlade u ovojm prijedlogu - ocijenila je Novaković-Đurović.&nbsp; Jako je, kaže, ljuta jer će sav trud ovoj Vladi u strateškom smislu biti nebitan jer će u skladu sa Sporazumom sa UAE odlučivati što je javni interes. - Prostorni plan nigdje nije isključen, nigdje u Sporazumu ne piše "u skladu sa Prostornim planom Crne Gore". To sam govorila i na plenumu i molila da se sačeka Prostorni plan pa da onda donosimo Međuvladine sporazume, ali vi ste odlučili - dodala je ona. <h2>Ako nema izvještaja o procjeni uticaja na životnu sredinu - onda je plan nezakonit</h2> Osim ovog konkretnog postupka kazala je i da u dokumentaciji ne vidi izvještaj o procjeni uticaja na životnu sredinu. - Molim Vas da mi odgovorite ima li ga jer ako nema to je još jedan razlog da dovedemo u pitanje ovaj dokument. Ako nema - onda se Prostorni plan planira donijeti suprotno zakonu. Nemam informaciju i očekujem da mi kažete - poručila je Novaković-Đurović rukovoditeljki izrade Prostornog plana Svetlani Jovanović. Ona je pitala i po kojem osnovu se Velje brdo pominje u Prostornom planu - osim po tome što je Vlada odlučila da ga radi bez biilo kakve analize i prethodnog postojanja u PUP-u Podgorica i bilo kakvog infrastruktunog preduslova. - Znate li koliko takvih ideja Vlada već ima i koliko ih postoji u etru ali se ne mogu naći u Prostornom planu? Zašto se baš Velje brdo nalazi u Prostornom planu? Je li mu mjesto u ovom dokumentu i na osnovu čega? - pitala je ona. <h2>Radunović došao da kaže da neće biti tu</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624100632_d1243bd393458e29c275cdc1f6dec9538b0a230bf804b7543187d944134d7df2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250624100632_d1243bd393458e29c275cdc1f6dec9538b0a230bf804b7543187d944134d7df2" data-rendition-name="original" width="1043" height="492" loading="lazy" alt="Slaven Radunović"> <figcaption>Slaven Radunović - stop kadar(Photo: Skupština Crne Gore/Jutjub)</figcaption> </figure>  Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović najavio je na samom početku zasijedanja Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, na čijem dnevnom redu je Prostoni plan Crne Gore koji je Vlada poslala Skupštini na usvajanje, da će u 11 sati morati da ide jer tada mora da prezentuje dokumenta i više zakona o komisiji Vlade. To je i učinio. Na njegovu najavu je reagovala poslanica Građanskog pokreta URA Ana Novaković-Đurović konstatujući je zbog važnosti ovog dokumenta sve druge obaveze trebalo da sačekaju. - Sve što su bile Vaše druge obaveze je trebalo da sačeka jer se ovo dešava jednom u nekoliko godina i decenija, tako da ne mogu da prihvatim argumentaciju koji god da je zakon u pitanju, mislim da ste mogli obezbijediti zamjenu na Vladi - podvukla je ona dodajući da smatra potpuno neodgovornim njegov potez da jedinu priliiku da na matičnom odboru raspravlja o ovom važnom dokumentu poređuje obavezama koje je mogao da organizuje na drugačiji način. Na Vladi se, kako je ukazala, organizuju Vocap sjednice za najvažnija dokumenta.&nbsp; - Moja obaveza je da kažem da će značajn broj pitanja i komentara biti upućen Vama. S obzirom na to da je ministar najavio da neće biti tu: moje pitanje je da li ćete biti sve vrijeme na plenumu jer je značajan broj pitanja koje je imam, a koja se odnose na Vas i Vaše politički strateške odluke. Znam da tim prati instrukcije Vlade i resornog ministra - rekla je Novaković-Đurović. <h2>Jovanović: Nijesu tačni komentari o građevinskim područjima u ovom dokumentu koja se tiču Velike plaže, Buljarice...</h2> Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i rukovoditeljka izrade Prostornog plana Svetlana Jovanović kazala je da nijesu tačni komentari u javnosti da se planiraju neka građevinska područja koja se tiču Velike plaže, Buljarice...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624100656_7681f46997fa134a6a2844bfb8a35c63d7dbb898e2c659e2c5db7a230012737b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250624100656_7681f46997fa134a6a2844bfb8a35c63d7dbb898e2c659e2c5db7a230012737b" data-rendition-name="original" width="1041" height="527" loading="lazy" alt="Radunović i Jovanović"> <figcaption>Radunović i Jovanović, stop-kadar(Photo: Skupština Crne Gore/Jutjub)</figcaption> </figure>  - Komentari da ovaj plan planira neka građevinska područja Velika plaža, Buljarica i slično - to nije tačno. Plan se bavi opštom namjenom površina gdje su samo prikazane zone nekih generalnih urbanističkih razrada. Iz prethodne planske dokumentacije taj nivo razrade i detaljno određivanje građevinskih područja će raditi planovi nižeg reda - prostorni planovi opština i niža planska dokumentacija - rekla je ona. Sve opštine bi, ističe ona, u narednih dvadesetak mjeseci trebalo da dobiju svoje prostorno urbanističke planove.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624110612_11a695fee01fa4e1ec2203b92e04654bfb3daf25799c6cc6592adff8e6d308bd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250624110612_11a695fee01fa4e1ec2203b92e04654bfb3daf25799c6cc6592adff8e6d308bd" data-rendition-name="original" width="1046" height="557" loading="lazy" alt="Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje"> <figcaption>Stop kadar(Photo: Skupština Crne Gore/Jutjub)</figcaption> </figure>  - I da konačno dobijemo neki sinhronizovan paralelan sistem u planiranju prostora. U prethodnom periodu je problem da su se radili u različitom periodu i što su neusaglašeni i u pristupu i prikazu - rekla je ona. Ne bi mogla, kaže, da radi na ovom planu da nije optimista. - Jeste vjerovatno preambiciozan, ali mislim da ćemo svi u timu biti zadovoljni ako se bar 70 odsto svega ovoga u planskom periodu bude realizovalo - rekla je Jovanović. <h2>Huter: Na osnovu čega predviđate da ćemo za 15 godina imati 680.000 stanovnika?</h2> Poslanik DPS-a Oskar Huter je podvukao da je transparentnost uslov za konsenzus oko ovakvog dokumenta. - Ukoliko primjedbe vidite kao vid političke borbe, to nije razlog da druge institucije i akteri ne budu uključeni, a brojne primjedbe stižu - poručio je Huer rukovoditeljki izrade Prostornog plana Svetlani Jovanović. Ocijenio je da je u njenom izlaganju bilo puno opštih mjesta. - Svi mi imamo najbolje želje i očekivanja. Na tome ste bazirali svoj optimizam, ali je pitanje može li se on vezati za određene informacije, npr da ćemo do 2040. imati 680.000 stanovnika - rekao je on. Pitao je na osnovu čega je to procijenjeno, te jesu li podaci iz plana i popisa usklađeni. - Ugledne međunarodne institucije su upozorile da bi Crna Gora za nekoliko decenija zapravo mogla imati znatno manje stanovnika u odnosu na ove procjene - rekao je on. Ustvrdio je i da podaci sa terena govore i da broj osnovaca pada. - Najnoviji je pad sa 75.000 danas imamo 69.000 - dodao je on. I on je pitao je li sačinjen izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu. - Jesmo li dobili saglasnosti Agencije? Dokument koji je bio preduslov da danas razgovaramo o ovoj temi? Je li 14 dana dovoljno da se pristupi analitično i valjano? - pitao je Huter. <h2>Obradović: Bitno što je Komarnica alternativa</h2> Vaso Obradović iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) smatra da je plan kao cjelina zadovoljavajući dokument. - Bitno je što je ostavljena Komarnica kao alternativa jer se nalazimo pred izazovom: usljed uslova koji se nameću ulaskom u EU, moramo ići ka gašenju tradicionalnih izvora energije, kao što je TE Pljevlja. I u tom slučaju bismo dobili nestabilnu elektroenergetsku mrežu - rekao je on. <h2>Bojović: Dobro je što je brza cesta BP - Pljevlja među prioritetima</h2> Vladislav Bojović iz Demokratske narodne partije (DNP) pozdravio je ideju o gradnji brze saobraćajnice Bijelo Polje - Pljevlja, koja je predviđena planom. - Drago mi je i što je ova brza saobraćajnica prioritet, ali i što je u planu ostavljena mogućnost gasifikacije - rekao je on. <h2>Sjutra u Skupštini</h2> O Prostornom planu koji je Vlada poslala Skupštini na usvajanje, a koji daje zeleno svjetlo za betoniranje Buljarice, Komarnice, Velike plaže, Ćemovskog polja i drugih područja previđenih za najviši nivo zaštite, nakon današnje rasprave na matičnom odboru, naći će se već sjutra na dnevnom redu Skupštine. Da Prostorni plan Crne Gore do 2040. (PPCG) koji je Vlada utvrdila na sjednici 12. juna otvara vrata masovnoj urbanizaciji područja u kojima &nbsp;do sada nije bila dozvoljena gradnja, prije četiri dana je objavio i Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), uz napomenu da je u ovom slučaju posebno je kritičan prostoru Buljarice na koji su davno investitori bacili oko.&nbsp; Ukoliko se Plan usvoji, prema pisanju tog medija, to će biti uz kršenje zakona jer nije sačinjen Izvještaj o Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, a &nbsp;izmjene u Planu nijesu usvojene uz javnu raspravu. Stručnjaci tvrde da je prilikom donošenja PPCG prekršeno više zakona, te da je taj najvažniji dokument nakon Ustava preopširan i bez vizije održivog razvoja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbuljarici-beton-komarnici-potop-odbor-danas-raspravlja-o-prostornom-planu-sjutra-na-dnevnom-redu-skupstine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anja Ivanović

Novaković-Đurović: Prostorni plan iz Sporazuma sa UAE nije isključen nego je nebitan ako se neki predio proglasi javnim interesom; Despotović: Nema ni procjene uticaja na životnu sredinu

Poslanica Građanskog pokreta URA i članica Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Ana Novaković-Đurović saopštila je da će URA podržati samo suštinsku izbornu reformu, a ne kozmetičke izmjene pojedinih zakona.
- Zato ću se prilikom izmjena zakona, između ostalog, zalagati za otvorene liste, povećanje kvota za žene na 40 odsto, profesionalizaciju Državne izborne komisije(DIK) i opštinske izborne komisije(OIK) - poručuje Novaković Đurović.
Ona dodaje da i najbolja zakonska rješenja će biti uzaludna ako institucije koje će ih primjenjivati ostanu politizovane, što je, kako kaže, do sada namjera ove parlamentarne većine.
- U ovoj trci sa vremenom, da se do kraja godine završi izborna reforma, ne bi smjelo da se desi isto što i sa IBAR zakonima. Zakoni su izglasani, dobijen je pozitivan IBAR, i sad moramo da ih mijenjamo jer su bili lošeg kvaliteta, na šta smo mi iz URE upozoravali. Otvorena podrška EU izbornoj reformi u Crnoj Gori treba da bude osnova da ozbiljno iskoračimo u ovoj oblasti, a ne da jurimo štrikove iz EU agende, bez stvarne promjene i reforme - zaključila Novaković-Đurović.

Novaković-Đurović: URA će tražiti otvorene liste, povećanje kvota za žene, depolitizaciju DIK-a i OIK-a

Politička volja je ključna da bi izborna reforma bila uspješna, otvorene izborne liste potrebne su Crnoj Gori saglasni su predstavnici vlasti i opozicije, a osnov reforme lokalne samouprave je dobar izborni sistem, koji treba da obezbijedi legalitet i legitimitet institucija.
To su ocjene sa panela „Kako pokrenuti izbornu reformu?“ i „Lokalni izbori i izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi“ u okviru konferencije „Izborna reforma u Crnoj Gori: Kako učiniti izborni proces funkcionalnim?, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) uz podršku Britanske ambasade Podgorica.
Kopredsjednik Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, Vasilije Čarapić, smatra da je Sporazum o deblokadi Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu jako važan za društveno-politički trenutak.
- On vraća opoziciju u Parlament što je priželjkivala cijela parlamentarna većina. Uvjeren sam da će ovo normalizovati političke prilike u zemlji, da nećemo imati nikakvih daljih posljedica bojkota i da će Odbor za izbornu reformu nastaviti rad tamo gdje je stao, a to je prije svega Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, ali i rad na drugim zakonima - rekao je Čarapić.
Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, kako smatra, može da obradi mnogo važna pitanja, ali važno je da se svi dogovore oko modela za koji će smatrati da je najbolji.
- Najbolje je kad imamo konsenzus i volju da ono što smo sami dogovorili konkretno i sprovedemo. Partijski interesi i dnevna politika treba da budu izmješteni iz rada Odbora, jer je to bitan preduslov za njegov uspjeh - vjeruje Čarapić.
Kada je riječ o otvorenim listama, smatra da treba napraviti hrabar iskorak.
- Ako političke partije ne mogu da nađu zajednički jezik oko otvorenih lista treba otvoriti referendum i pitati građane da li su za otvorene liste -rekao je Čarapić.
Kopredsjednik Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, Nikola Rakočević, vjeruje de je jako važno u narednom periodu staviti fokus na sva pitanja koja Crnu Goru približavaju Evropskoj uniji i koja crnogorsko društvo demokratizuju i emancipuju od nazadnih politika.
- Potpisivanje Sporazuma bi trebalo da bude dobra vijest za građane Crne Gore, kao i povratak opozicije i užurban i dinamičan rad i na reformi izbornog zakonodavstva, ali dobijamo poruke iz vlasti da ih taj Sporazum ne obavezuje. To mora zabrinuti, ali moramo i da znamo da u Odboru za izborno zakonodavstvo i u Parlamentu imamo ozbiljnu kvalifikovanu većinu onih koji se djelima i u retorici predstavljaju kao evropski činioci -ukazao je Rakočević.
Prva stvar koja će biti urađena kada Odbor ponovo počne sa radom je, kako je kazao, provjeriti da li su svi tehnički aspekti Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja riješeni i staviti Zakon na usvajanje.
- Nakon toga ćemo obratiti pažnju na sveobuhvatnu izbornu reformu i tretirati ostale izborne zakone, poput Zakona o izboru odbornika i poslanika, istovremeno. Treba tražiti od eksperata Evropske komisije mišljenje o svim pratećim aspektima i na izbornu reformu naslonjenih djelova sistema, da bi dobili putokaz i obavezu na koji način tretirati izbornu reformu - mišljenje je Rakočevića.
Istakao je da je politička volja ključna da bi izborna reforma uspjela.
Rakočević smatra da su otvorene liste potrebne Crnoj Gori.
Članica Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, Ana Novaković Đurović, vjeruje da zaustavljanje rada u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu nije bila nikakva ciljna strategija opozicije, već posljedica djelovanja parlamentarne većine.
- Sporazum nas ne obavezuje, jer ga mi nismo potpisali, ali je i činjenica da je potpisivanjem ovog Sporazuma većina prihvatila medijaciju Venecijanske komisije, dakle rješevanje problema oko ustavne i skupštinske krize, što pozdravljamo. Nakon što je potvrđeno da je došlo do preuzimanja nadležnosti Ustavnog suda i nakon što je odbranjeno gaženje ustava, URA će biti na svim mjestima, koja su važna za dalji proces evropskih integracija i reforme našeg društva - kazala je Novaković Đurović.
Naglasila je da je reforma izbornog zakonodavstva reforma institucija i odluka da se odustaje od politizovanih institucija.
Novaković - Đurović vjeruje da nije samo važno štrikirati preporuke, već se vratiti suštinskim pitanjima, a to su „kakav izborni sistem želimo, kakve institucije želimo, možemo li stvarno da vratimo povjerenje građana u političke subjekte i naše institucije“.
Prema njenim riječima, izborno zakonodavstvo nije problem Šavnika, već je to politika i nerad institucija.
- Je li moglo da se riješi političkim dogovorom, jeste. Ali nije! Tamo gdje nemamo zakonska rješenja tu je pitanje najvećeg stepena političke odgovornosti i dogovora - rekla je Novaković - Đurović.
Člana Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, Nikola Rovčanin, raduje činjenica da će opozicija da se vrati u parlamentarni život.
- Izborna reforma je test zrelosti i sposobnosti političkih elita da kroz dijalog dođu do konsenzusa u vezi sa pitanjima koja nadilaze jedan mandat Vlade, ili Skupštine. Izborna reforma je pokazatelj sposobnosti cjelokupnog crnogorskog društva da donosi rješenja od opšteg interesa i zanemari partikularne interese - jasan je Rovčanin.
Nada se da više neće biti zastoja u radu Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, da će postojati napor da se prevaziđu sve dnevno-političke razmirice.
- Važno je da uvažimo preporuke međunarodnih partnera, ali moramo da se držimo našeg izbornog iskustva. Crna Gora je izuzetno bogata različitim izbornim iskustvima, naročito u dijelu izbornih manipulacija, koje su obilježile politički život u prethodnim decenijama i treba da pripremimo odgovor na sve to - poručio je Rovčanin.
Smatra da su izbori u jednom danu najbolje moguće rješenje iz svih uglova i aspekata.
- Smatram da od otvorenih lista nema ništa bolje u onim društvima, koja imaju nultu ili nisku stopu organizovanog kriminala i korupcije, ali isto tako smatram da nema ništa gore u društvima koja imaju povećanu stopu organizovanog kriminala i korupcije. Trenutno se Crna Gora bori sa ovim društvenim pošastima - rekao je Rovčanin.
Na panelu „Lokalni izbori i izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi“ v.d. generalne direktorice Direktorata za lokalnu samoupravu u Ministarstvu javne uprave, Nina Blažić, kazala je da je sistem lokalne samouprave u Crnoj Gori centralizovan i da se ona smatra jednom od najcentralizovanijih država u regionu.
- Crnogorske opštine vrše veoma uzak broj nadležnosti. Sa jedne strane imamo problem kontinuirane centralizacije sistema, a sa druge strane analiza je pokazala da postoje velike razlike između jedinica lokalne samouprave u Crnoj Gori - rekla je Blažić.
Ukazala je da je proces decentralizacije vrlo kompleksan da je u pitanju ozbiljna reforma koja neće targetrati samo lokalne samuprave, već i državnu upravu.
- Naša intencija je da decentralizaciju kreiramo na način da odgovara potrebama Crne Gore i sadašnjem trenutku. Naš cilj je bio da predložimo asimetričnu decentralizaciju, koja će podrazumijevati uvođenje gradova, kao jedinica lokalne samouprave, pri čemu će status grada dobiti jedinice lokalne samouprave, koje ispune određene kriterijume - objasnila je Blažić.
Prema njenim riječima neposredan izbor predsjednika opština bi doveo do veće odgovornosti predsjednika prema viziji koju predstavi biračima.
- Lokalni izbori u jednom danu trebalo bi da doprinesu afirmaciji lokalnih tema. Lokalni izbori u svakoj opštini su priča za sebe. Lokalni izbori ne treba da budu zaokupljeni temama koje se tiču nacionalne politike -sigurna je Blažić.
Dekan Fakulteta za državne i evropske studije i član Građanskog savjeta, prof. dr Đorđije Blažić, poručio je da je partitokratija kancer crnogorske države i crnogorskih institucija.
- Dok ne riješimo pitanje izbornog sistema ne možemo da govorimo o državi, o vladavini prava, ni o bilo čemu drugome. Izbori su za mene kao građanina i pravnika najmanje važna stvar zato što nisu suština priče. Suština priče je legitimitet i legalitet institucija, koje Crna Gora nema, jer nema izborni sistem koji treba da ima. Kroz izborni sistem treba da se obezbjeđuje legalitet i legitimitet institucija - smatra Blažić.
Šansa je da se krene u proces i da se, kako je rekao, prvo ustabili država, da se ustabile legitimne i legalne institucije, jer „to je pretpostavka svega ostalog“.
- Osnov reforme lokalne samouprave je izborni sistem - poruka je Blažića.
Da bi izbori u jednom danu mogli da funkcionišu potrebno je, kako je rekao, da postoji potpuno definisan ustavan sistem.
- Organi koji sprovode izbore moraju da se usaglase. Ne može apriori, sistemski da državni organi ulaze i zadiru u nadležnost jedinica lokalne samouprave, osim u situacijama kada je to isključivo propisano zakonom i kada priroda te pravne stvari dozvoljava i zahtjeva neposredno interevenciju državnog organa. Državni organi imaju svoje poslove, lokalni organi imaju svoje poslove - jasan je Blažić.

Otvorene izborne liste potrebne Crnoj Gori saglasni predstavnici vlasti i opozicije

Parlamentarna većina pokazala je da ne želi nikakav dijalog sa opozicijom, bez kojeg je nemoguć rad na izbornoj reformi, saopštila je poslanica Građanskog pokreta URA, Ana Novaković Đurović i dodala da vlast nema političku volju za sprovođenje te reforme.
Novaković Đurović je navela da je prijedlog da Venecijanska komisija bude neka vrsta medijatora u rješavanju krize sada „van stola“, jer su sporazumi oko kojih je trebalo da postignu dogovor „pocijepani“ od strane predsjednika Skupštine Andrije Mandića i parlamentarne većine kada su opoziciji izrečene mjere udaljenja.
Novaković Đurović je u intervjuu agenciji MINA kazala da su mjere udaljenja opozicije sa sjednica plenuma do kraja „ogolile“ karakter parlamentarne većine, koja je, prema njenim riječima, samo deklarativno najavljivala dijalog i želju da se kroz razgovor i dogovor riješi parlamentarna kriza.
Ona je ponovila da je parlamentarna većina proizvela tu krizu, preuzimanjem nadležnosti Ustavnog suda.
- Izricanjem mjera ogoljen je karakter parlamentarne većine i vlasti i on je autoritaran, to je vlast koja apsolutno ne želi ni dogovor, ni razgovor. To se direktno odnosi i na Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, gdje nema napretka i nemoguće je ostvariti rezultate bez dijaloga i konsenzusa - navela je Novaković Đurović.
Ona je kazala da je, znajući to i uz upozorenja da opozicija neće učestvovati u radu Odbora, parlamentarna većina na čelu sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem ipak odlučila da isključi opoziciju iz parlamentarnog života, za sada mjerom udaljenja.
- Nema dileme ko ima odgovornost, ona je na parlamentarnoj većini koja bi, da želi suštinski izbornu reformu i da je svjesna značaja tog procesa, i te kako vodila o tome računa prije nego su izrečene mjere - istakla je Novaković Đurović.
Ona je podsjetila da su na Kolegijumu, uoči izricanja mjera udaljenja, iz opozicije došli sa namjerom da razgovaraju i da se dijalogom riješi parlamentarna kriza.
- Vidjeli ste šta je bio odgovor vlasti. Njihovo razumijevanje demokratije je - ponudili smo sporozum, ili ćete ga prihvatiti u potpunosti, ili ćete biti udaljeni iz Skupštine. To je karakter ove vlasti - rekla je Novaković Đurović.
Prema njenim riječima, parlamentarna većina nije bila sposobna da riješi problem sa opozicijom i restriktivnim mjerama je pokazala da je to jedini način kako razumiju demokratiju.
Upitana da li postoji politička volja za reformu izbornog zakonodavstva, Novaković Đurović je podsjetila da su iz URA-e i prije početka rada Odbora rekli da će biti u tom skupštinskom tijelu, dok god smatraju da suštinski postoji politička volja i prostor za dogovor između vlasti i opozicije.
- I prilično smo aktivno učestvovali u radu Odbora, što se ne može reći za sve predstavnike vlasti, jer su oni i u početku, nekoliko mjeseci, pokazali da i nijesu u stanju da operativno i funkcionalno vode Odbor - navela je Novaković Đurović.
Ona je upitala kako je moguće da većina govori o želji da se sprovede izborna reforma, a paralelno sa tim isključuju opoziciju sa sjednica parlamenta i poručuju da je opozicija antievropska.
- Sa tom antievropskom opozicijom, kako oni kažu, treba da pravite dogovor oko izborne reforme - navela je Novaković Đurović.
Kako je kazala, parlamentarna većina optužuje opoziciju da opstruira reforme i koči evropski put, isključuje je sa sjednica parlamenta, a navodno želi izbornu reformu, proces koji se nikako ne može sprovesti, osim na bazi konsenzusa i dijaloga sa opozicijom.
- Zato ja danas ne vidim političku volju vlasti, a opozicije vidim, da se sprovede izborna reforma, jer da je ima, onda bi parlamentarna kriza bila riješena na drugačiji način i vlast bi pokazala da želi dogovor sa opozicijom - rekla je Novaković Đurović.
Ona je ukazala da je dvotrećinska većina u parlamentu potrebna za izmjenu niza zakona u okviru izborne reforme i da je neophodan kompromis vlasti i opozicije.
Upitana da prokomentariše najavu kopredsjedavajućeg Odbora Vasilija Čarapića da će Pokret Evropa sad (PES) tražiti drugi model funkcionisanja tog skupštinskog tijela ukoliko opozicija ne prestane sa bojkotom, Novaković Đurović je odgovorila da ne zna o kom modelu Čarapić govori.
- Poručila bih mu da proces izborne reforme i rad Odbora za sveobuhatnu izbornu reformu ne može privatizovati - istakla je Novaković Đurović.
Ona je rekla da bi se i taj eventualno drugi model morao dogovarati sa opozicijom.
- Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu ne pripada PES-u, parlamentarnoj većini, činimo ga svi, iz vlasti i opozicije, sa željom da se kompletna izborna reforma sprovede na pravi način, i to je jedino tako moguće - naglasila je Novaković Đurović. 
 
Kako je navela, svako unilateralno djelovanje jednog političkog subjekta ili parlamentarne većine neće dovesti do reforme izbornog zakonodavstva.
Upitana kada će prestati da bojkotuju rad Odbora za izbornu reformu, Novaković Đurović je kazala da će u narednim danima, kada ističe mjera udaljenja sa plenuma, URA razmotriti svoje djelovanje u odnosu na parlament i to skupštinsko tijelo.
Odluku će, kako je rekla, donijeti na bazi onoga što je aktuelna situacija i što su bili prethodni potezi parlamentarne većine.
- Imamo jednu novu realnost, većina je pokazala da ne želi dijalog. Mi gubimo adresu kojoj bi podnosili neku vrstu novih zahtjeva i predloga za dogovor - dodala je Novaković Đurović.
Govoreći o tome kako Evropska unija (EU) i zapadni partneri gledaju na blokadu Odbora, ona je kazala da je sigurna da evropski partneri podržavaju da se do dogovora, u vezi sa tom reformom, dođe dijalogom i konsenzusom između vlasti i opozicije.
Novaković Đurović je rekla da napredak u prethodnoj godini na evropskom putu ne bi bio moguć da opozicija nije potvrdila u parlamentu apsolutnu posvećenost tom putu.
Ona je podsjetila da su zatvorena tri poglavlja, umjesto četiri, za šta je, prema njenim riječima, jedini krivac parlamentarna većina.
Na pitanje da li će opozicija nastaviti da blokira rad Skupštine, Novaković Đurović je odgovorila da će GP URA uskoro donijeti odluku, na bazi novih okolnosti i dosadašnjeg ponašanja vlasti.
- Što se tiče vlasti, parlamentarne većine i njihovih poteza, ova parlamentarna većina jednostavno ne razumije demokratiju. Za njih je demokratija samo ko ima veći broj ruku u parlamentu - istakla je Novaković Đurović.
Ona smatra da se u Crnoj Gori danas na neki način živi „tiranija većine“.
- Demokratija je da se drugačiji glasovi čuju u parlamentu, demokratija je vladavina prava, a ne kad preuzmete nadležnosti Ustavnog suda, kao skupštinski Odbor - rekla je Novaković Đurović.
Ona je, govoreći o vanrednim sjednicama zakazanim za 20. i 21. februar, kazala da se u prethodnih mjesec i po slušalo da je parlamentarna većina bila zabrinuta samo za budžet.
Novaković Đurović je navela da je opozicija htjela da se dogovara da se održi sjednica oko budžeta, a onda da se parlamentarna kriza paralelno rješava, pa i uz medijaciju Venecijanske komisije (VK).
- Nijesu željeli to da čuju, nego su nas udaljili sa sjednice i usvojili budžet, bez rasprave sa opozicijom - istakla je Novaković Đurović.
Zakazane su nove sjednice i to, prema njenoj ocjeni, pokazuje da nije bilo riječi samo o budžetu.
- Nego je želja da se, dok nema opozicije, očigledno donose i neki drugi važni zakoni, pa između ostalog i ove odluke oko anketnog odbora za istrage politički motivisanih ubistava - rekla je Novaković Đurović.
Ona je navela da parlamentarna većina potvrđuje da nije sposobna da bezbjednosni sektor i druge segmente stavi u punu funkciju i istraži ta ubistva, već mora da formira anketni odbor.
- Prvi put anketni odbor, koji postoji kao institut u rukama opozicije, sada formira vlast da bi se, prema mom mišljenju, isključivo služila političkim marketingom i sjednicama u parlamentu dizala neku tenziju i pokazivala navodnu volju da se riješe politički motivisana ubistva - dodala je Novaković Đurović.
Ona je navela da je ta tema vrlo važna i da URA podržava da sva politički motivisana ubistva u Crnoj Gori budu istražena, ali da se mora omogućiti institucijama da to čine.
- Da ih učinimo profesionalnim i nezavisnim, a ne da na njih politički utičemo kao što radi dvojac Mandić – Spajić. I to je put da se rješavaju i ova ubistva i drugi problemi sa korupcijom i organizovanim kriminalom, a ne da formirate anketni odbor u Skupštini - navela je Novaković Đurović.
Upitana da li očekuje da će većina i opozicija nastaviti dijalog oko situacije u Skupštini, ona je kazala da je to jedino logično, ali da je to pitanje za Mandića i premijera Milojka Spajića.
Novaković Đurović je navela da je predlog da VK bude neka vrsta medijatora u rješavanju krize sada „van stola“, jer su sporazumi oko kojih je trebalo da postignu dogovor „pocijepani“ od Mandića i parlamentarne većine kada su opoziciji izrečene mjere udaljenja.
- Jedino logično je da parlamentarna većina, ako stvarno želi dijalog, pa i ako želi reformu izbornog zakonodavstva, pokaže da je spremna i da razumije da sa opozicijom mora da razgovara - zaključila je Novaković Đurović.

Novaković Đurović: Prijedlog da VK bude medijator sada van stola jer su Mandić i većina "pocijepali" sporazume

Iako se očekivalo da se kraj godine završi u konstruktivnijem tonu, kada imate ovakvo djelovanje parlamentarne većine, nemoguće je tolerisati ono što je, po našem dubokom uvjerenju, direktan prst u oko pravnom poretku, vladavini prava i urušavanju Ustavnog suda, kazala je za RTV Nikšić poslanica GP URA Ana Novaković Đurović.
Ona je u emisiji "Kontakt" poručila da ukoliko se zahtjevi opozicije ne ispune – nastaviće da se ponašaju na isti način kao i do sada, odnosno od trenutka kad je Usavni odbor donio „neusatvnu odluku“.
- Ustavni odbor, odnosno dio parlamentarne većine, jer su se manjinske partije ogradile od odluke, prekršio je Ustav jer je samo Ustavni sud taj koji može donijeti odluku o prestanku funkcije sudijama. Parlamentarna većina u Ustavnom odboru je odlučila da preuzme funkciju i nadležnost Ustavnog suda, samo zato što imaju većinu u odboru. Mi smo jasno rekli da nećemo davati legitimitet procesima u Skupštini, necemo omogućavati održavanje sjednica dok god parlamentarna većina ovu odluku ne povuče i ne vrati stanje u pređašnje. Tek onda možemo razgovarati o nekom rješenju - navodi Novaković Đurović.
Opozicija, kako kaže, zahtijeva poništenje neustavne odluke Ustavnog odbora.
- Kao i potpisivanje sporazuma vlasti i opozicije koji bi garantovao da do izmjene Ustava i zakon o dvojnom državljanstvu neće doći bez apsolutnog konsenzusa zatim, obnavljanje rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu i posvećenost ispunjenju obaveza iz poglavlja 23 i 24 - ističe Novaković Đurović.
Ona smatra da je postojala iskrena želja premijera Milojka Spajića za kompromisom i rješenjem to bi uradio dok je trajala sjednica Ustavnog odbora, jer je kako kaže, „bilo jasno da će, biti tenzična“.
- Mogao je u tom trenutku da je prekine i predloži rješenje kada su te pravne radnje vrlo diskutabile i teške. Oni koji su izazavali ovu krizu, a to je parlametarna većina imaju obavezu i da je riješe. Opozicija je jedinstvena u zahtjevu da se poništi donesena odluka, a potom da razgovaramo o nizu zahtjeva ukoliko je parlamentarna većina spreman da stavi potpus na ono što su suštinski važne stvari za vladavinu prava i pravni poredak u Crnoj Gori - kaže Novaković Đurović.
Odgovarajući na pitanje da li se donesena odluka može „poništiti“ poručuje.
- Pravnici mogu dati jasan odgovor, a postoji mogućnost da se to desi i na sjednici Ustavnog suda. Da postoji jasna volja parlametarne većine i nadležne institucije, nemam dilemu da bi postojao pravni mehanizam. Međutim, predsjednici Vlade i Skupštine su predvodnici u narušavaju ustavnog poretka Crne Gore. Ukoliko se zahtjevi ne ispune- opozicija će se ponašati na isti način kao i do sada, odnosno od trenutka kad je Usavni odbor donio neusatvnu odluku - zaključila je Novaković Đurović.

Novaković Đurović: Nećemo dozvoliti održavanje sjednica dok se ne povuče odluka Ustavnog odbora

Ako Ukrajina odbaci američki plan, ruska vojska okupiraće još više njenih teritorija - poručio je večeras ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da "Ukrajina i njeni evropski saveznici i dalje imaju iluzije o ruskom strateškom porazu".
- Informisali smo do detalja sve naše prijatelje i partnere, uključujući Kinu, Indiju, Sjevernu Koreju, Južnu Afriku, Brazil i mnoge druge države o ovim pitanjima - naveo je on.
Naglasio je da svaka od tih država podržava potencijalni sporazum o primirju.

Putin: Osvojićemo još više njihovih teritorija ako Ukrajina odbaci američki plan

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.
Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.
Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.
CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.
Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.
Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.
Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.
Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.
Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,
Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Članovi benda Neonoen postali su novi ambasadori Fondacije „Budi human”, čime su svoju umjetnost i javni uticaj stavili u službu humanosti. Oni su naši gosti tim povodom kao I osnivač Fondacije Goran Jovanović. 
Nakon 27 rasprodatih koncerata širom regiona i Evrope, legendarni bend “Bijelo dugme” stiže i u Podgoricu, u jedinstvenom spoju rokenrola i velikog filharmonijskog orkestra. A naš gost biće čovjek koji je dio tog zvuka, Ognjan Radivojević, muzičar i umjetnik čija je karijera obilježila jedno vrijeme, ali traje i danas jednako snažno.
Ove subote panelistkinje su tri crnogorske fotografkinje Maja Grzunov, Marija Stanković i Marija Brajović koje će govoriti o izboru profesije, o viziji, prepoznatljivosti, ličnom pečatu, emociji, izazovima, ulaganjima, odnos sa muškim kolegama, estetici, zahtjevima tržišta…
Emisiju Jutro sa Majom gledajte na Televiziji E vikendom u devet sati.

Jutro sa Majom: Gosti Ognjan Radivojević, članovi benda Neonoen...

K.V. (76) stradao je u udesu koji se večeras desio iznad Petrovca - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Oni su nam ranije kazali da je u saobraćajnoj nezgodi, u kojoj su učestvovala tri vozila, povrijeđeno više osoba. Nijesu imali više informacija o stepenu njihovih povreda.
Udes se desio oko 19.45 sati
Saobraćaj je u prekidu zbog vršenja uviđaja.

Jedna osoba stradala u udesu iznad Petrovca

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Finansijsko stanje Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) posljednjih mjeseci izaziva ozbiljnu zabrinutost u javnosti. Nagli rast duga i sumnje u urušavanje kompanije otvaraju pitanje da li je državni energetski gigant doveden u kriznu situaciju iz političkih i interesnih razloga. Na te okolnosti upozorava poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Na kraju septembra, EPCG je bila u minusu 80 miliona. Prognoze kažu da bi do kraja godine taj dug mogao narasti i na 100 miliona. &nbsp;Postavlja se pitanje: je li EPCG ugrožena, da li neko i zbog čega ovog državnog giganta dovodi u veoma ozbiljnu kriznu situaciju?
Poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević u razgovoru za Portal ETV upozorava da bi ovo moglo da upućuje na plan da se kompanija obezvrijedi i možda čak i proda, a Crna Gora od stabilne energetske, dovede u situaciju energetski zavisne države.
„Jasno je, u prethodnom periodu, četiri do pet godina se sa namjerom uništava jedno od najboljih i najprofitabilnijih preduzeća u Crnoj Gori“, rekao je Zirojević.
<h2>PARTIJSKI KADROVI, UGLAVNOM NESPOSOBNI&nbsp;</h2>
EPCG je, kako dodaje, decenijama bila jedno od najuspješnijih i najbogatijih preduzeća u državi, pa je nevjerovatno kako neko uspijeva da jedno monopolističko preduzeće dovede do toga da kraj godine završava sa 100 miliona minusa, a sjetimo se da im je Vlada odobrila zaduženje od 50 miliona.
„Ali kada znamo sve što se dešava u EPCG, kada znamo koliko je prenatrpana partijskim kadrovima, uglavnom nesposobnim, kada znamo da EPCG izdržava još dvije ćerke firme koje su takođe neprofitabilne i totalni promašaji, a koje takođe zapošljavaju ogroman broj partijskih vojnika — ne iznenađuje ova situacija“, navodi.
Zirojević podvlači da se ovo radi svjesno — sa jedne strane zapošljavanjem partijski podobnih kadrova kako bi se ostvarivali glasovi na izborima, a, kako kaže, postoje i određeni dokazi za to.
„Sa druge strane, ovo preduzeće se do te mjere obezvređuje da bi se eventualno prodalo, kako bi se od Crne Gore, koja je u tom smislu veoma stabilna, napravila jedna energetski zavisna država“, upozorio je Zirojević u izjavi za Portal ETV.
Predsjednik Odbora direktora EPCG je Milutin Đukanović iz NSD-a. Očekuje se da uskoro bude izabran i izvršni direktor ovog preduzeća.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je do kraja septembra ove godine poslovala sa minusom od čak 80 miliona eura. To je nedavno u razgovoru za Televiziju Vijesti saopštio vršilac dužnosti direktora EPCG Bojan Đordan, koji očekuje da se poslovanje stabilizuje u narednih godinu do dvije.

Tag: ana-novakovic-durovic