Istaknuti predstavnici naučne, poslovne i kulturne zajednice formirali su u Budvi Građansku inicijativu „Sloboda vjere“ (GI-SV) koja je utemeljena kao savjetodavno stručno tijelo sa primarnim ciljem regulisanja institucionalnog statusa Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) i afirmacije ravnopravnosti svih vjerskih zajednica u skladu sa evropskim standardima. Sa osnivačkog simpozijuma je poručeno da GI-SV nije vjerska niti politička organizacija, već laička platforma koja se zalaže za vladavinu prava i primjenu principa neselektivnosti u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. <h2>JEDNAKA PRAVA ZA CPC</h2> Rediteljka Ana Vukotić naglasila je da je cilj inicijative obezbjeđivanje jednakih prava za CPC, bez umanjivanja značaja ili osporavanja bilo koje druge zajednice. - Ovo je ključni trenutak i za pokretanje građanskog dijaloga u okviru pregovaračkih poglavlja 23 i 24 - poručila je ona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251225121252_ae24e85331b3ffefd976577d522934c01480d7991c4f753a0d745af4f40ec792.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251225121252_ae24e85331b3ffefd976577d522934c01480d7991c4f753a0d745af4f40ec792" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="GI-SV"><figcaption>Sa konferencije(Photo: Dejan Lopičić)</figcaption></figure>  Privrednik Žarko Radulović kazao je da lojalnost državi izvire iz pravde, a ne iz podaništva. - Sloboda počinje prekidom ćutanja pred lažima. Naš put zahtijeva čojstvo i odgovornost pred istorijom - podvukao je Radulović. <h2>TEST DEMOKRATSKE ZRELOSTI</h2> Privrednik Vladimir Nikaljević rekao je da je pitanje statusa i imovine CPC test demokratske zrelosti. - Crna Gora mora birati između funkcionalne države u kojoj su svi podložni zakonu ili nefunkcionalnog sistema i prikrivene despotije - naveo je on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251225121256_1070ed41f031b4d2ca846e9ccb0b25d62bfdb84795d4b34faa8287f017720335.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251225121256_1070ed41f031b4d2ca846e9ccb0b25d62bfdb84795d4b34faa8287f017720335" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="GI SV"><figcaption>Sa konferencije(Photo: Dejan Lopičić)</figcaption></figure>  Pozivajući se na EU smjernice o promociji i zaštiti slobode vjere ili uvjerenja (2013.), ekspert UN-a Srđan Mihaljević istakao je važnost zaštite vjerskih prava širom svijeta, naglašavajući univerzalnost, neutralnost i zaštitu pojedinaca od progona i diskriminacije. - Ulaskom u EU Crna Gora će, pristupiti potpisivanju Ugovora o funkcionisanju, u čijem članu 17 se navodi da države članice poštuju i ne prejudiciraju status crkava i vjerskih zajednica, već uspostavljaju redovan i transparentan dijalog u cilju razumijevanja njihovih stavova i uloge u Evropskim politikama.Time se osigurava da se glas vjerskih i organizacija čuje u procesu EU bez favorizovanja ili diskriminacije uvažavajući princip odvojenosti crkve i države, što zastupamo i kroz ovu inicijativu - naveo je on. <h2>CRNA GORA SE NE SMIJE ODREĆI KULTURNO-ISTORIJSKOG NASLJEĐA</h2> Privrednik Dragan Purko Ivančević rekao je da je ispravljanje nepravde prema vjerujućim Crnogorcima dug prema budućim generacijama koje ne smiju biti prinuđene da dokazuju pravo na sopstvenu duhovnost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251225121256_1070ed41f031b4d2ca846e9ccb0b25d62bfdb84795d4b34faa8287f017720335.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251225121256_1070ed41f031b4d2ca846e9ccb0b25d62bfdb84795d4b34faa8287f017720335" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="GI SV"><figcaption>Sa konferencije(Photo: Dejan Lopičić)</figcaption></figure>  Privrednik Zoran Ljumović poručio je da Crna Gora ne može - niti smije da se odrekne svog kulturno-istorijskog nasljeđa. - Naprotiv, dužna je da ga zaštiti kroz vladavinu prava. Ravnopravnost ne traži brisanje pamćenja niti amputaciju istorijske svijesti. Oslonjeni na evropske standarde i provjerljive istorijske činjenice, budućim generacijama želimo da ostavimo ne spor, već pravedno, stabilno i uređeno stanje u evropskoj državi - naveo je on. Usvojenom Završnom deklaracijom ocijenjeno je da položaj CPC nije teološko, već suštinsko političko-pravno pitanje koje odražava posvećenost Crne Gore evropskim vrijednostima. <h2>STATUS CPC DA BUDE REFERENTNO MJERILO</h2> GI-SV je uputila dva ključna zahtjeva: poziv predsjedniku države Jakovu Milatoviću, Skupštini i Vladi Crne Gore da prekinu praksu ignorisanja i pitanje CPC riješe zakonito i pravedno, a institucijama EU upućeno je otvoreno pismo sa zahtjevom da se status CPC uvrsti kao referentno mjerilo (benchmark) za zatvaranje Poglavlja 23 i 24, te da postane sastavni dio redovnih izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore. Inicijativa zaključuje da pravedni i transparentni odnosi države i vjerskih zajednica jačaju društvenu koheziju, povjerenje u institucije i otpornost Crne Gore na spoljne pritiske i maligne uticaje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUN95XmOrAOE&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Formirana GI „Sloboda vjere“: Forum za ravnopravan status CPC - test evropskih kapaciteta Crne Gore

Da je odluka o dodjeli Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću nezakonita, diskriminatorna, te da on formalno ni suštinski ne ispunjava uslove za najviše državno priznanje, danas su na pres konferenciji ukazali crnogorski naučnici, umjetnici i građanski aktivisti. Zbog toga su ispred rezidencije Vila Gorica u Podgorici, gdje bi predsjednik Skupštine Andrija Mandić, sjutra trebalo da uruči najviše državno priznanje, poručili da neće dozvoliti da se činom veleizdaje potiru vrijednsoti 13. jula i pozvali građane da sjutra ne dozvole da nagrade budu uručene. Očekuju i da Upravni sud poništi ovu odluku žirija. <h2>Hajduković: Žiri, Mandić i Spajić svjesno ušli u zonu kršenja odgovornosti</h2> Redakcija za kulturu Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru – STEGA je na današnjoj konferenciji za medije najavila blokadu i protestno okupljanje za sjutra, u 19.30 sati, ispred rezidencije Vila Gorica, u kojoj bi Mandić trebalo da uruči Trinaestojulske nagrade ovogodišnjim dobitnicima, svima iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću, muzičaru Milošu Karadagliću i grafičaru Velju Stanišiću. Crnogorski naučnik Dragan Hajduković ja kazao je da Upravni sud mora proglasiti nezakonitom odluku o dodjeli ovogodišnje Trinaestojulske nagrade. - Uvijek je u svakoj borbi važno razlikovati bitno od nebitnog. Najbitnije kod Trinaestojulske nagrade je da je donijeta nezakonito, da nije važeća i da, uz tužbu koju ću podnijeti danas ili sjutra, Upravni sud mora da donese odluku da je žiri nezakonito radio - rekao je Hajduković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025070710070_e28e36869e39e0e30e51302cecd0f45253bc171163d0956841804dc49bdb2797.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025070710070_e28e36869e39e0e30e51302cecd0f45253bc171163d0956841804dc49bdb2797" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dragan Hajduković"> <figcaption>Dragan Hajduković(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption> </figure>  Kako je rekao, član 17 Zakona o državnim nagradama ima 89 riječi. - Ko god je pročitao vidjeće da se Trinaestojulska nagrada dodjeljuje po jedna u jednoj oblasti... Posljednji treći stav ovog Zakona kaže da se u jendoj oblasti ne kože dodijeliti više od jedne nagrade. Da su nagradu dobila tri naučnika to je nezakonito, isto važi za sportiste i umjetnike. Drugim riječima u Zakonu postoji taj član da bi zaštitio razne oblasti od diskriminacije - napomenuo je Hajduković. On napominje da je i odluka žirija je diskriminatorna. - Čudi me da su svi potpisali zapisnik koji nijesu smjeli. Dakle, ja bih se fokusirao na to da se od Upravnog suda dobije postupak - naglasio je Hajduković. Kako je rekao, ovo ne može razumjeti čovjek koji je zaostao ili ispunjen mržnjom i osjećajem svemoći. - Žiri je svjesno ušao u zonu kršenja odgovornosti, a to su uradili i predsjednik Skupštine Andrija Mandić i premijer Milojko Spajić - ocijenio je Hajduković. <h2>Marunović: Dokazaću da je nagrada štelovana</h2> Reditelj i jedan od članova žirija Danilo Marunović kazao je da se nalaze ispred kapije Vile Gora koja je zatvorena za njih. Državne institucije gdje se, kako je rekao, desila veleizdaja crnogotskih interesa - gdje je potpisan Temeljni ugovor.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707100712_b589644e95f582dc324623f3218ea7b8d8208979d37d25f4aa8a7b50a51c20b3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250707100712_b589644e95f582dc324623f3218ea7b8d8208979d37d25f4aa8a7b50a51c20b3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Danilo Marunović"> <figcaption>Danilo Marunović(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption> </figure>  - Već sjutra je zakazana dodjela Trinaestojulske nagrade, a potiru se te vrijednosti. To više nećemo dozvoliti, nemamo pravo da pravimo takve kompromise - naglasio je Marunović. On je zamolio sve građane kojima je na srcu Crna Gora da dođu sjutra na protest. - Nećemo dozvoliti da se u činu veleizdaje potire sve sto je važno. Pozivam građane da ne dozvolimo da ovuda prođu kola, nego da blokiramo taj sramni čin - poručio je Marunović. Kao član žirija naglasio je da je ova nagrada štelovana i namještena.&nbsp; - Pred svakom institucijom ću to da dokažem - poručio je Marunović. <h2>Kankaraš Berber: Nepostojanje knjige dokaz da se otišlo u krajnost sa namještanjem konkursa</h2> Harfistkinja i građanska aktivistkinja Milica Kankaraš Berber konstatovala je da se Zakon o državnim nagradama krši od 2019. godine. - Svake godine se dvije ili čak sve tri dodjeljuju u oblasti umjetničkog stvaralaštva. Evidentno je da imamo zloupotrebu poltičkih partija i voljela bih da tužilastvo pokrene istragu i da se utvrdi koje partije vrše uticaj da se nagrada dodjeljuje osobama koje je de facto i de jure ne mogu dobiti - kazala je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707100728_1eed79cdbc86519966362f23084b1979752212c1abed4b2399ef1ae7333dbc6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250707100728_1eed79cdbc86519966362f23084b1979752212c1abed4b2399ef1ae7333dbc6e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Milica Kankaraš Berber"> <figcaption>Milica Kankaraš Berber(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption> </figure>  Ona pita zbog čega se ignorišu vrhunski sportisti i drugi stvaraoci.&nbsp; - Želim da apelujem da tužilastvo pokrene istragu i da utvrdi ko zloupotrebljava položaj da bi se dodijelile nagrade - poručila je Kankaraš Berber. Konstatovala je i da nijedna knjižara nije cula za Vukovićevu nagrađenu knjigu "Kuće beskućnika. - Ta knjiga ne postoji. To je dokaz da se otišlo u krajnost sa namještanjem konkursa. Nijesu se potrudili da pročitaju zbirku pjesama - dodala je ona. <h2>Vukotić: Negiranje svega što 13. jul znači</h2> Direktorica festivala FIAT, reditljka Ana Vukotić pitala je koliko još treba ćutati dok se Trinaestojulska nagrada pretvara u nagradu za zaborav, licemjerje i poniženje? - Zamislite zemlju u kojoj najveće državno priznanje dobije knjiga — koje nema. Zamislite kulturu u kojoj je nepostojeće dovoljno za nagradu. Zamislite koliko onda vrijedi ono što zaista postoji. Šta je zapravo nagrađeno? A šta je poniženo? Šta to govori o nama, danas?Vjerujemo da vrijedi pitati. I da vrijedi ne pristati na tišinu - istakla je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707100728_6d98c63e39618dbb60a8e07617ed90c219d1ca9fe4953b4f3b5d3110f9561e66.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250707100728_6d98c63e39618dbb60a8e07617ed90c219d1ca9fe4953b4f3b5d3110f9561e66" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Ana Vukotić"> <figcaption>Ana Vukotić(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption> </figure>  Za sve okupljene oko FIAT festivala, koji, kako je rekla, žive od slobodne misli, umjetnosti i kritike, ovo nije samo odluka jednog žirija. Ovo je, cijeni ona, negiranje svega što 13. jul znači. - Nagrada koja treba da slavi umjetnost, nauku, izvanrednost u svim oblastima stvaralaštva, slobodu i istinu, dodijeljena je da nagradi reviziju istorije. Dok su neprofitne organizacije, poput ,,The Books of Knjige”, koje decenijama pomjeraju granice humora i hrabro otvaraju važne teme, ostale po strani. To je poruka da satira, kritika i slobodan glas nisu poželjni. Danas gledamo kako se, iza zatvorenih vrata, gase zakoni, gase procedure, gase vrijednosti zbog kojih je ta nagrada uopšte rođena - naglasila je Vukotić. Napominje da su duboko pogođeni i poručuje da neće ćutati. - Jer, ako ćutimo sada-pristajemo. A mi ne pristajemo. U ime onih koji stvaraju umjetnost i afirmišu slobodu - poručujemo: Fašizam nije opcija. Nikad - zaključila je Vukotić. <h2>Pajović: Vuković vlasti nudi obesmišljavanje trinaestojulskih tekovina</h2> Građanski aktivista, Dušan Pajović kazao je Bećir Vuković ovoj vlasti nudi obesmišljavanje trinaestojulskih tekovina. Pajović je rekao da je odlika svakog fašistoidnog režima njegov izrazit antikomunistički karakter.&nbsp; Autoritarni režim, ističe on, ne mogu socijalistima da oproste slobodu, emancipaciju i jednakost koji je samoupravni socijalizam donio našim narodima, to što su težili bratstvu i jedinstvu i ukidanju klasnih razlika i što su znali kako se ophodi sa ideologijom krvi i tla.&nbsp; - Pošto je u Crnoj Gori previše jak socijalistički, komunistički i anarhistički sentiment – naš fašistoidni režim ne može da udari direktno na antifašističko naslijeđe, ali može da pokušava da ga obesmišljava – ocijenio je Pajović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707100728_3cec25bb63daf64f81bd438000421ee0b891b72bdc6555eeb3ed74f2401b2361.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250707100728_3cec25bb63daf64f81bd438000421ee0b891b72bdc6555eeb3ed74f2401b2361" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dušan Pajović"> <figcaption>Dušan Pajović(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption> </figure>  Primjer toga je, navodi on, upravo pokušaj dodjeljivanja najviše državne nagrade čovjeku iza kojeg očigledno ne stoji djelo koje ga navodno za nju kvalifikuje.&nbsp; - I koji prema svemu sudeći, ni nema izražene književne sposobnosti. Ali ono što Bećir Vuković ovoj vlasti nudi je obesmišljavanje 13. julskih tekovina. Putem svojih tektova u kojem veliča kvisnlinga Dražu Mihailovića, za kojeg kaže da je žrtva i heroj. I putem tekstova u kojima crnogorsku naciju naziva izmišljotinom Đilasa i kominterne. Iste one kominterne zbog koje on sada nije sluga arijevaca, i zbog koje on sada može da dobije nagradu koja se dodjeljuje u čast borbi protiv fašizma – kojeg on slavi – slaveći četništvo. I ne pokušavaju da mu je uruče uprkos tome – nego baš zbog toga – naglasio je Pajović. Ovaj čin je, ističe on, samo dalji nastavak strateškog plana, koji radi na tome da se komunisti malo po malo proglase zločincima i totalitarcima, a saradnici fašista oslobodiocima i žrtvama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707090756_3be6124ba3ab9fad041f97e4a3c2df99ba9476ebe47d343f1715f03ecd8e7731.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250707090756_3be6124ba3ab9fad041f97e4a3c2df99ba9476ebe47d343f1715f03ecd8e7731" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Konferencija ispred Vile Gorica"> <figcaption>Konferencija ispred Vile Gorica(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption> </figure>  - U čitavoj toj zbrci, ne libe se da četnike nazovu antifašistima, iako znaju da je to protiv svih istorijskih činjenica i zdravog razuma. Ali cilj te laži nije da u nju povjerujemo, nego da se istina obesmisli. Jer ako su svi antifašisti onda niko nije antifašista, isto kao što onda nema ni fašizma. Onda to djeluje kao neko arhaično pitanje iz davne prošlosti oko kojeg ne postoji konsenzus, a ne suštinska vrijednosna borba koja se provlači decenijama i koja je i dalje tu – dodao je Pajović. Poruče da se neće zavarati.&nbsp; - Budite sigurni da se kojim slučajem danas stvore Ljubo Čupić, Joka Baletić, Veljko Vlahović i Sava Kovačević, da oni ne bi danas bili sa druge strane ograde, iščekujući prijem – nego ovdje sa nama.&nbsp; Tamo gdje postoji moć – postoji i otpor. A ona je uvijek jača. Zbog toga je važno da se nanovo sjećamo citata Kane Radević, kojim je opisala antifašizam: „Pogledajte sunce nad ovim brdom, neka vas svjetlost opominje što je mrak“. Danas izgleda ne treba da se podsjećamo što je mrak, jer u njemu živimo, ali se trebamo sjetiti da je i svjetlost tu – odmah iza brda – zaključio je Pajović. <h2>Pavićević: Vrijednosti Vukovića i Mandića nijesu incident, već dio istog plana</h2> Novinarka i građanska aktivistkinja Tanja Pavićević je poručila da dodjela Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću nije greška - već poruka: da ovu zemlju vode ljudi koji nagrađuju one koji negiraju Crnogorce i slave ideologiju poraza, poniženja i asimilacije. - Dodjelom ove nagrade pokazuju da vrijednosti Bećira Vukovića i Andrije Mandića nijesu incident - već dio istog plana koji ljudi iz parlamentarne većine i Srpska pravoslavna crkva sprovode kao Vučićevu politiku stvaranja Srpskog sveta - jasna je Pavićević. Slučaj Bećira Vukovića, prema njenim riječima, pokazuje gdje planiraju da odvedu Crnu Goru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707100728_f17e867d13f67139c4db88793c016db0127b74a69d2f9c14f3915af0ed33d4e4.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250707100728_f17e867d13f67139c4db88793c016db0127b74a69d2f9c14f3915af0ed33d4e4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Tanja Pavićević"> <figcaption>Tanja Pavićević(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption> </figure>  - Ogoljava namjeru da našu antifašističku baštinu pretvore u jeftinu monetu za tuđe interese. Ovo nije borba za jedan papir i 14 hiljada eura. Ovo je borba da ono što je Ustanak Crne Gore, ne postane trofej Beograda. Da se ne stidimo onih koji su 13. jula podigli ustanak dok je pola Evrope klečalo pred fašizmom - istakla je Pavićević. Zato će sjutra u osam, podvlači ona, biti na protestu. - Da pokažemo da Crna Gora još diše. Da ova država ima one koji će da brane vrijednosti na kojima je nastala i da je odbrane od onih na vlasti koji su ih izdali. Vidimo se sjutra, nek je vječna Crna Gora - zaključila je Pavićević. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpokrenuta-peticija-za-ponistavanje-odluke-o-dodjeli-trinaestojulske-nagrade-beciru-vukovicu-i-trazenje-odgovornosti-za-njenu-zloupotrebu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anja Ivanović

Poziv na otpor i očuvanje nasljeđa 13. jula: Vrijednosti Vukovića i Mandića dio plana, nagrada štelovana - spriječimo njeno uručenje

Ovo je za mene ipak znak da to što ja radim je vidljivo i da je to zaista neki doprinos crnogorskoj kulturi uopšte - kazala je u emisiji E uživo, na Televiziji E, rediteljka Ana Vukotić.
Reditelja Ana Vukotić odlikovana je Ordenom crnogorske zastave prvog stepena koji se dodjeljuje za naročite zasluge za Crnu Goru.
- Mislim da je ovo veliko priznanje koje dodjeljuje država Crna Gora, i da prosto moram biti zadovoljna i moram biti sretna da sam zajedno sa Ognjenom Spahićem, ipak, u ovoj sredini prepoznata kao neko ko je jako posvećen svome poslu, kada je pozorišna režija u pitanju, a i kad je u pitanju rad na festivalu FIAT, koji od 2013.godine vodim sa jednim jako malim timom saradnika, u statusu nevladine organizacije, sa jednim veoma malim budžetom, a znamo da je FIAT jedini internacionalni festival u Crnoj Gori i zapravo jako važan segment u toj ukupnoj slici crnogorske kulture, naročito kad je u pitanju pozorište i kad su u pitanju festival. Tako da, što se tiče ovog priznanja velika mi je čast, zaista ovo nijesam očekivala, ni ja ni Ognjen. Koliko je javnost iznenađena, toliko sam iznenađena i ja, zato što nijesam dio tih političkih priča, klanova, znamo da živimo u jednom jako ispolitizovanom društvu i da zapravo kultura veoma pati od tog pritiska politike. Mislim da je ovo jedan dobar znak, jedno osvježenje za cjelokupni kulturni kontekst u Crnoj Gori, da ipak daje neku nadu da to što radimo prepoznato i valorizovano - rekla je Vukotić.
Nagrada je stigla kao kruna, cijeni Vukotić, jer već dvadeset godina radi u Crnogorskom pozorištu, dvanaest godina vodi FIAT, i, dodaje ona, svemu tome je veoma posvećena i nagrada je, kako kaže, priznanje koje je zaokružilo čitavo njeno pregnuće.
Pozorište ne postoji bez publike, poručuje Vukotić, te svojim najvećim priznanjima smatra što njene predstave imaju, kako kaže, ozbiljnu dugovječnost, i, podsjeća, nedavno je proslavljeno dvadeset godina igranja predstave The beauty queen, taj slučaj je bio i sa predstavama, ističe ona, Don Žuan, Ribarske svađe, kao i predstava Šćeri moja.
- Shvatila sam da sam ipak u fokusu. Ja sam, na neki način, u ovom haosu kompletnom pronašla neki svoj svijet i neka svoja interesovanja i zapravo se trudim da što manje na mene utiče ta ogromna količina nepravde, koju svjedočimo u ovom društvu. Ovo je za mene ipak znak da to što ja radim je vidljivo i da je to zaista neki doprinos crnogorskoj kulturi uopšte - zaključila je Vukotić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIe3Rr-0wwZM&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vukotić: Nagrada je dobar znak i osvježenje za kulturni kontekst u Crnoj Gori

Pitam se hoće li Termoelektrana Pljevlja izdržati da radi ponedjeljak i utorak, za koje sam najavio velike minuse, upitao se građanski aktivista iz tog grada Pavle Čolović i istakao da situacija nije nimalo bezazlena.
- Termoelektrana ima ozbiljan problem sa dopremom uglja iz Rudnika uglja zbog velikih voda u kopu Potrlica i prema informacijama koje kruže, nema zaliha za više od dva dana rada. Upravo zato je već krenulo obaranje proizvodnje, kako bi se sistem koliko-toliko održao do kontrolisanog gašenja u srijedu- poručio je Čolović u objavi na mreži Fejsbuk.
Smatra da bi to u ovom trenutku bilo i najrazumnije rješenje – da se blok planski zaustavi, sa nedovoljno uglja i tehnički napregnutim postrojenjem.&nbsp;
- Podsjećam da je i Milutin Đukanović ranije govorio o mogućim havarijama, ako se sistem Termoelektrane ugasi na debelom minusu. Problem je što se o svemu ovome ćuti, dok građani Pljevalja imaju pravo da znaju da li ima dovoljno uglja, koliko dana još može da se radi i da li ulazimo u zonu ozbiljnog rizika- ističe on.
U minusima koji dolaze, kako ističe, improvizacija nije opcija.&nbsp;
- Ili se ide na plansko gašenje, ili se svjesno ulazi u opasnu igru sa postrojenjem starim više od 40 godina – i sa gradom koji već decenijama plaća cijenu takvih “eksperimenata”. Pljevlja su predugo bila kolateralna šteta. Vrijeme je da se stvari nazivaju pravim imenom- poručio je Čolović.

Čolović: Građani Pljevalja imaju pravo da znaju hoće li termoelektrana izdržati da radi i po velikim minusima narednih dana

U Mineapolisu je tokom protesta zbog smrti Rene Nikol Gud, 37-godišnjakinje koju je u srijedu ustrijelio agent Američke imigracione i carinske službe (ICE), uhapšeno najmanje 29 osoba, a jedan policajac je lakše povrijeđen.
Oko hiljadu ljudi izašlo je u petak naveče na ulice kako bi izrazilo nezadovoljstvo, a protesti protiv imigracionih službi održavaju se širom SAD-a.
Protestanti su se okupili ispred hotela Kenapi, gdje su navodno boravili agenti ICE-a. Policija je okupljanje proglasila nezakonitim, navodeći da su neki nasilno ušli u hotel. Na snimkama se vidi kako koriste jaka svjetla, zviždaljke i bubnjeve, a neki bacaju led, snijeg i kamenje na policajce i vozila. Dva hotela su napadnuta – prozori su razbijeni, a na zidovima ispisani grafiti.
Gradonačelnik Mineapolisa, Džejkob Frej, pohvalio je većinu protestanata kao mirne, ali je upozorio da će svi koji uništavaju imovinu ili ugrožavaju druge biti uhapšeni. Načelnik policije Brajan O’Hara potvrdio je da su svi uhapšeni kasnije pušteni, a policija je masovni skup rastjerala oko jedan sat ujutro, primjenjujući „disciplinovan i suzdržan odgovor“.
U subotu su tri kongresmenke iz Minesote – Ilhan Omar, Keli Morison i Endži Krejg – pokušale obići postrojenje ICE-a, ali im je ulazak uskraćen. Kongresmenke su optužile ICE i Ministarstvo domovinske sigurnosti za ometanje nadzora članova Kongresa.
Protesti su izbijeli nakon što je Rene Gud ubijena u svom automobilu. Snimke incidenta pokazuju kako agent ICE-a prilazi vozilu i naređuje joj da izađe, a zatim puca nekoliko puta dok se automobil kreće prije nego što se zabije u rub ulice.

Mineapolis: Masovni protesti nakon smrti Rene Gud koju je ubio agent ICE-a

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp, komentarisao je proteste koji se proteklih dana dešavaju na ulicama Irana &nbsp;i poručio da tamošnji narod želi slobodu i da je Amrika spremna da pomogne.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 882px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 33.0612%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fstorage-dev.medialib.dev%2Fmedia%2Fantenam%2F2026%2F01%2F10%2F1768077439r4m7inyqtstklgeb.png&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Iran želi slobodu, možda kao nikada prije. Sjedinjene Američke Države su spremne da pomognu- napisao je Tramp na svojoj mreži Truth Social.

Tramp: Amerika je spremna da pomogne Iranu, narod tamo želi slobodu

Stotine ljudi koje su se proteklih dana protestvovalo u Iranu ispričale su za CNN o masovnim okupljanjima i brutalnom nasilju na ulicama Teherana, pri čemu je jedna žena navela da je vidjela „tijela naslagana jedno na drugo“ u bolnici.
Žena u svojim šezdesetim godinama i muškarac od 70 godina opisali su kako su ljudi svih uzrasta izlazili na ulice iranske prijestolnice u četvrtak i petak. Međutim, u petak naveče sigurnosne snage naoružane vojnim puškama ubile su „mnogo ljudi“, rekli su, tražeći da ostanu anonimni zbog sigurnosnih razloga.
Protesti, koji su počeli 28. decembra kao demonstracije u teheranskim bazarima zbog visoke inflacije, proširili su se na više od 100 gradova, predstavljajući najveći izazov za iranski režim u posljednjih nekoliko godina. Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je u subotu da Sjedinjene Američke Države podržavaju narod Irana, nakon što je predsjednik Donald Tramp u petak ponovio prijetnju napadom na Iran ukoliko sigurnosne snage ubiju demonstrante.
Dajući rijetki uvid u tok protesta usred skoro potpunog isključenja interneta, demonstranti u drugom dijelu Teherana rekli su CNN-u da su pomogli muškarcu u svojim šezdesetim godinama koji je teško povrijeđen tokom represije. On je imao oko 40 gelera u nogama i slomljenu ruku. Pokušali su da mu obezbijede medicinsku pomoć u više bolnica, ali je, kako kažu, situacija bila „potpuno haotična“.
Drugi protestanti opisali su masovne skupove kao „nevjerovatno lijepe i pune nade“, naglašavajući ogromnu podršku koju su vidjeli među građanima.
Govoreći na televiziji, vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei, u petak naveče promijenio je atmosferu, a represija je postala izuzetno nasilna, rekli su demonstranti.&nbsp;
- Nažalost, možda ćemo morati da prihvatimo realnost da ovaj režim neće sam odustati bez spoljnog pritiska- rekao je jedan učesnik protesta.
Prema podacima američke Agencije za ljudska prava (HRANA), u proteklih 13 dana protesta najmanje 65 ljudi je poginulo, a više od 2.300 uhapšeno širom zemlje. Zbog isključenja interneta stvarni broj žrtava mogao bi biti mnogo veći. HRANA je zabilježila proteste na 512 lokacija u 180 gradova, navodeći da je među poginulima 50 demonstranata, 14 pripadnika snaga sigurnosti i jedan „civil povezan s vlašću“.
Ljekar iz iranskog grada Nejšabur rekao je za CNN da su iranske vlasti koristile „vojne puške“ kako bi ubile „najmanje 30 ljudi“, uključujući i djecu. „Petogodišnje dijete je pogođeno dok je bilo u majčinim rukama“, naveo je ljekar.
U iranskom okrugu Baharestan, blizu Teherana, lokalne vlasti saopštile su da je 100 osoba uhapšeno zbog narušavanja javnog reda i vođenja „nereda“.
Jedan stanovnik Teherana rekao je CNN-u da je gotovo potpun prekid interneta, umjesto da spriječi proteste, zapravo doveo do većeg okupljanja građana. „Isključenje interneta se pokazalo kontraproduktivnim. Dosada i frustracija izmamile su još više ljudi na ulice. Ljudi svih uzrasta – muškarci, žene i djeca – učestvuju, skandiraju s prozora i okupljaju se u velikim grupama“, naveo je 47-godišnji muškarac, tražeći da ostane anoniman.
On je dodao da građani čekaju mrak da bi izašli na ulice u većim gradovima, te da se protesti šire „nezaustavljivim zamahom“.
Iako su protesti inicijalno pokrenuti zbog inflacije, cijene osnovnih životnih namirnica poput jaja i mlijeka nastavile su da rastu. Šef iranske vojske, Amir Hatami, pozvao je narod na „budnost, jedinstvo i nacionalnu koheziju“ kako bi se spriječilo ostvarivanje „zlih namjera neprijatelja“.
Hamnei je, uprkos isključenju interneta, koristio platformu X da kritikuje protestante kao „grupu ljudi sklonih uništavanju“ i ponovo kritikuje Trampa.
Ekspert za internet Dag Medori izjavio je da je, i pored isključenja komunikacija, Iran „tehnički povezan s internetom“ i da vlasti mogu kontrolisati ko ima pristup.
&nbsp;- Postoji mali protok podataka, vjerovatno samo za osobe visokog profila koje su održale konekciju- rekao je Medori.

Tag: ana-vukotic