Vlada Crne Gore da povuče odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom i izvini se zbog stigmatizacije - poručila je potpredsjednica Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnica Evropskog saveza, Amina Cikotić za tursku novinsku agenciju Anadolu (AA) komentarišući dešavanja nakon napada u kojem su, kako se prvobitno tvrdilo, bili umiješani turski državljani, ali je kasnijom istragom utvrđeno da nijesu bili povezani s tim slučajem.
Cikotić je, govoreći o premijeru Milojku Spajiću koji je odmah nakon incidenta krajem oktobra, u kojem su navodno učestvovali turski državljani, objavio da se obustavlja bezvizni režim sa Turskom, istakla da je ustavna i politička obaveza i dužnost jednog premijera u kriznim situacijama da smiruje, a ne da podstiče tenzije u društvu.
- Kada sam rekla da je premijer Milojko Spajić odgovoran za ksenofobnu i islamofobnu histeriju ovih dana, mislila sam na to da premijer ima i ustavnu i političku obavezu da u kriznim situacijama smiruje društvo, a ne da ga potpiruje. Umjesto da pošalje jasnu poruku da pojedinačni incidenti ne smiju biti izgovor za kolektivnu stigmatizaciju Turaka ili bilo koje druge zajednice, Vlada je svojim potezima i retorikom podstakla atmosferu straha, sumnje i linča - istakla je Cikotić.
Prema njenjim riječima, premijer je institucionalno zloupotrijebio strah da bi politički profitirao.
- On se nije vodio interesom države, ekonomije ili međunarodnih odnosa, već je pratio najniže impulse dijela javnosti koji su željeli da vide ‘neprijatelja - dodala je Cikotić.
Time je, kako je navela, povrijedio ustavni princip građanske i multietničke Crne Gore, kompromitovao međunarodnu reputaciju zemlje i rizikovao odnose sa državom koja je važan ekonomski i spoljnopolitički partner.
- Zato smatram da gospodin Spajić treba da ode sa funkcije. Crnoj Gori trebaju ljudi koji će biti mostovi, a ne vatre. Ako želimo da održimo građanski karakter ove zemlje, moramo jasno reći: nije problem što je neko Turčin, musliman, stranac ili došljak. Problem je politika koja na tome gradi strah i podjele. Ja se protiv te politike borim i boriću se. Zato smatram da premijer koji ne umije da čuva društveni mir i multietnički karakter države ne može voditi Vladu - ocijenila je Cikotić.
Upitana da prokomentariše događaje koji su prethodili ukidanju bezviznog režima za državaljan Turske, Cikotić je kazala da je ono što gledamo posljednjih dana ozbiljan udar na građanski karakter Crne Gore.&nbsp;
- Jedan pojedinačan zločin pretvoren je u kolektivnu stigmatizaciju čitave zajednice, što je nedopustivo. Umjesto da institucije rade svoj posao i da se krivac procesuira kao pojedinac, dio političkih aktera i medija je potpirivao strah, mržnju i sumnju prema Turcima i muslimanima uopšte. Protesti na kojima se čuju prijetnje, ksenofobni i nacionalistički povici nisu izraz brige za bezbjednost, nego opasno manipulisanje emocijama ljudi - jasna je Cikotić.
Ona je kazala da u tom kontekstu i odluka o ukidanju bezviznog režima nije djelovala kao mjera koja štiti državu, već kao politički potez koji potvrđuje narativ da je ‘neko drugi’ problem.
- To se kosi sa svim vrijednostima na kojima Crna Gora počiva- otvorenost, multietničnost, poštovanje različitosti. Zato je važno da danas jasno kažemo: ovo nije Crna Gora koju želimo, i nećemo dozvoliti da mržnja postane politika - smatra Cikotić.
Odgovarajući na pitanje o budućim odnosima dvije države ona je podsjetila da Crna Gora i Turska imaju dugoročne, prijateljske i partnerske odnose, te da smatra da će takvi i ostati.
- Mi imamo snažne ekonomske veze, kulturnu i istorijsku povezanost, i veliki broj ljudi iz Crne Gore živi, studira ili radi u Turskoj, kao i obrnuto. Jedna loša politička odluka ili talas kratkotrajnog nacionalizma ne može i ne smije narušiti odnose između naroda. Zato je važno da što prije vratimo ton saradnje i uvažavanja, a ne nikako podjela. Kada se vrati razum i institucije preuzmu primat nad histerijom, biće jasno da je Turska naš partner a ne prijetnja - navela je Cikotić.
Na pitanje o tome koje korake bi Crna Gra trebalo da preduzme nakok što je utvrđeno da državljani Turske nisu učestvovali u spornim dešavanjima, Cikotić odgovara da Crna Gora mora jasno i javno da prizna grešku, a predstavnici vlasti da ponesu političku odgovornost.
- Ako se utvrdilo da turski državljani nijesu imali veze sa napadom, onda je potpuno jasno da je čitava atmosfera linča bila neutemeljena i opasna. Zato Vlada treba da povuče odluku o ukidanju bezviznog režima, da uputi zvanično izvinjenje zbog stigmatizacije i da omogući institucijama da komuniciraju činjenice, a ne emocije. U krajnjem, da njeni čelnici podnesu ostavke zbog, do sad neviđenog skandala koji su sami izazvali - kazala je Cikotić.
Na kraju razgovora za Anadoliju ona naglašava potrebu sankcionisanja govora mržnje i pozivanja na nasilje.
- Takođe, neophodno je sankcionisati govor mržnje i pozive na nasilje koje smo ovih dana slušali, jer to je poruka da ova država štiti svakog građanina, bez obzira na ime, porijeklo ili vjeru. To je minimum ako zaista želimo da ostanemo građanska Crna Gora - zaključila je Cikotić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Cikotić: Vlada da povuče odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom i izvini se zbog stigmatizacije

Uprkos gotovo potpunoj blokadi interneta i telefonskih veza, iz Irana i dalje pristižu snimci i svjedočenja koji ukazuju da se veliki broj građana ponovo vratio na ulice širom zemlje. Protesti su ušli u 14. dan, a vlasti su dodatno pojačale bezbjednosne mjere i represiju.
Državna televizija emituje snimke spaljenih primjeraka Kurana i demonstrante opisuje kao „naoružane kriminalce“. Iranska vojska se zvanično oglasila, zaprijetivši upotrebom sile protiv učesnika protesta, dok je za naredne dane najavljen i provladin kontraprotest u Teheranu.
Prema navodima BBC-ja, bolnice širom Irana su preopterećene ranjenim demonstrantima, među kojima je veliki broj onih sa prostrelnim ranama, uključujući i povrede glave. Istovremeno, režim je dodatno ograničio pristup internetu i telefonskim komunikacijama, pokušavajući da spriječi širenje informacija.
U egzilu se oglasio i prognani princ Reza Pahlavi, koji je pozvao građane da zauzmu gradske centre, pokrenu opšti štrajk i poručio da se „priprema za povratak“. Prema procjenama, milioni ljudi odazvali su se pozivima na proteste u više iranskih gradova.
Iranske vlasti saopštile su da je u dosadašnjim sukobima poginulo najmanje 65 osoba, dok je više od 2.300 ljudi uhapšeno. Vrhovni vođa Irana, Ali Hamnei, zaprijetio je oštrim odgovorom i optužio strane sile da stoje iza, kako je naveo, pokušaja destabilizacije države.
Bivši američki predsjednik Donald Tramp upozorio je Teheran da bi Sjedinjene Američke Države mogle reagovati ukoliko dođe do masovnih ubistava demonstranata.

Teheran: Demonstranti skandiraju ''smrt Hamneiju'', blokirane internet i telefonske veze

Organizovane kriminalne grupe sa Balkana imaju razvijene veze u Venecueli, što potvrđuju brojne zapljene kokaina, hapšenja i sudski postupci. Međunarodne agencije, poput EUROPOL-a i INTERPOL-a, označavaju ih kao ključne aktere u krijumčarenju kokaina iz Latinske Amerike u Evropu. Venecuela ima značajnu ulogu kao tranzitna država, jer predstavlja strateški izlaz ka Atlantiku, odakle se droga transportuje direktno u Evropu ili preko Zapadne Afrike.
Ipak, kako ističe Saša Đorđević iz Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC), Venecuela nije primarna tačka za balkanske grupe. Daleko važniju ulogu imaju Kolumbija, Brazil i u posljednje vrijeme Ekvador. Hapšenje venecuelanskog lidera Nikolasa Madura i akcije SAD-a, prema njegovoj procjeni, neće bitno poremetiti ove mreže, jer su izuzetno prilagodljive i brzo pronalaze alternativne rute.
Veze balkanskih kriminalnih grupa s Venecuelom posebno su razotkrivene zapljenom pet tona kokaina kod Arube 2020. godine, kada je uhapšeno 11 crnogorskih državljana. Istrage su tu pošiljku povezale sa kriminalnom mrežom iz Srbije, bliskom kavačkom klanu iz Crne Gore. Međunarodni izvještaji ukazuju da Venecuela ostaje ključna tranzitna zona zbog slabe kontrole, kombinovanja pomorskog i avio-saobraćaja i duboke infiltracije kriminala u državne strukture.

Venecuelanske veze kriminalnih grupa sa Balkana i šverc kokaina

Šavnički vatrogasci zaputili su se ka putnom pravcu Krnja Jela - Semolj - Dragovića Polje.
Prema prvim informacijama, koje su potvrđene Portalu Analitika, tamo je zaglavljeno više lica u automobilu.
Kako je saopšteno ovo portalu, riječ je o izuzetno nepristupačnom terenu.
Ekipa šavničkih vatrogasaca upućena je ka tunelu Semolj, pri čemu za sada nije poznata precizna lokacija na kojoj se zavijane osobe nalaze.
Toj službi je slučaj prijavljen posredstvom OKC-a.

Šavnik: Zavijano više osoba kod Semolja, vatrogasci krenuli prema njima

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei podigao je bezbjednosne službe zemlje na najviši stepen pripravnosti, jer protesti prijete da sruše režim, a dosad je potvrđeno da je najmanje 65 demonstranata ubijeno tokom sukoba, piše britanski list "Telegraf", pozivajući se na neimenovane iranske zvaničnike.
Ajatolah Ali Hamnei naredio je Korpusu islamske revolucionarne garde (IRGC) da uspostavi kontrolu nad situacijom u zemlji, zbog straha od prebjega redovnih oružanih snaga i policije.
- Vođa je naredio IRGC-u da bude na najvišem nivou pripravnosti, čak i višem nego tokom junskog rata (sa Izraelom). On je u bližem kontaktu sa IRGC-om nego sa vojskom ili policijom, jer vjeruje da je rizik od prebjega IRGC-a gotovo nepostojeći, dok su drugi prebjegli ranije. Stavio je svoju sudbinu u ruke IRGC-a- naveo je britanskom listu visoki iranski zvaničnik koji je želio da ostane anoniman.
"Telegraf" piše da bezbjednosne službe tragaju za policajcima koji su odbili da pucaju na demonstrante.
Kurdska grupa za ljudska prava Hengav, bazirana u Norveškoj, navela je da su vlasti Irana uhapsile nekoliko pripadnika snaga bezbjednosti koji su odbili da pucaju na demonstrante.
Neimenovani iranski zvaničnici rekli su "Telegrafu" da je zemlja u većem stepenu pripravnosti nego tokom rata sa Izraelom prošle godine, i da su "podzemni raketni gradovi" stavljeni u pripravnost.

Protesti u Iranu: Više od 65 demonstranata ubijeno, Hamnei podigao bezbjednosne službe na najviši stepen pripravnosti

Društvo

Zbog sumnji u falsifikovanje diploma: Moći će da se provjeri ko je i kada završio Univerzitet Crne Gore

Politika

DNP traži ustavne promjene ili izlazi iz vlasti: Zahtijevaće da srpski jezik bude službeni, izmjene Zakona o državljanstvu...

Tag: anadolu

Cikotić: Vlada da povuče odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom i izvini se zbog stigmatizacije

Teheran: Demonstranti skandiraju ''smrt Hamneiju'', blokirane internet i telefonske veze

Venecuelanske veze kriminalnih grupa sa Balkana i šverc kokaina

Šavnik: Zavijano više osoba kod Semolja, vatrogasci krenuli prema njima

Protesti u Iranu: Više od 65 demonstranata ubijeno, Hamnei podigao bezbjednosne službe na najviši stepen pripravnosti

PRATITE TVe UŽIVO