Analena Berbok, njemačka političarka iz stranke Zeleni i bivša ministarka spoljnih poslova, danas je započela svoj novi posao na mjestu predsjednice Generalne Skupštine Ujedinjenih nacija.
Međutim, nijesu svi srećni što će ona predsjedavati glavnim tijelom UN za donošenje politika. Iako je ove godine izgubila svoju funkciju u njemačkoj vladi, Berbok će nastaviti da igra istaknutu ulogu na svjetskoj sceni.
Do maja, kada je Fridrih Merc iz demohrišćanske unije desnog centra izabran za novog njemačkog kancelara, ova 44-godišnja političarka iz stranke Zeleni bila je i dalje najviši njemački diplomata. Zatim je 2. juna izabrana za novu predsjednicu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) u Njujorku.
Međutim, za razliku od svojih prethodnika, Berbok nije izabrana običnim dizanjem ruke, što bi značilo jednoglasnu podršku, već tajnim glasanjem. Prema riječima diplomata, ovu proceduru je zatražila Rusija, što se tumačilo kao mala zlonamjernost, jer je Berbok kao ministarka spoljnih poslova uvijek otvoreno kritikovala rusku agresiju protiv Ukrajine.
Na kraju je na glasanju u UN-u u Njujorku dobila 167 od mogućih 193 glasa. Sada će preuzeti novu dužnost nakon što je napustila svoje mjesto u Bundestagu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Analena Berbok od danas predsjedava Generalnom skupštinom UN-a

Bivša njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok izabrana je danas za predsjednicu 80. zasijedanja Generalne skupštine UN, tokom neuobičajenog glasanja koje je tražila Rusija.
Predsjednik Generalne skupštine bira se svake godine na godinu, ali ti izbori sa samo jednim kandidatom koji se određuje po geografskoj rotaciji se obično sprovode aklamacijom.
Ove godine Rusija je tražila da se glasa, rekli su diplomatski izvori za Frans pres.
Rusija je tokom debate sredinom maja sa Berbok jasno iskazala protivljenje njemačkoj kandidatkinji.
- Berbok je više puta pokazala svoju nekompetentnost, svoje ekstremne stavove i nedostatak poznavanja osnovnih principa diplomatije - rekao je tada pomoćnik ruskog ambasadora Dmitrij Pojanskij.
Odluka vlasti u Berlinu da guraju njenu kandidaturu umjesto kandidatkinje koju su najavili ranije i koja je svima odgovorala "nije ništa manje nego pljunuti u lice svjetskoj organizaciji", dodao je ruski ambasador.
Rotirajuće predsjedništvo Generalne skupštine svjetske organizacije za svoju 80. sesiju pripada zapadnim zemljama i drugim (Turska, Izrael, SAD, Kanada, Novi Zeland, Australija). Njemačka je u septembru predložila diplomatu Helgu Šmid, ali je promijenila mišljenje u martu i predložila Analenu Berbok koja je odlazila sa mjesta ministarke spoljnih poslova poslije parlamentarnih izbora u februaru.
Tokom tajnog glasanja Berbok je danas dobila 167 glasova "za", 14 država je bilo uzdržano, a sedam je glasalo za Šmid.
Berbok je izjavila poslije izbora da se danas živi u teško vrijeme i vrijeme neizvjesnosti, ali da rađanje UN prije 80 godina podsjeća sve da je svijet prešao druge teške periode.
- Na nama je da se suočimo sa tim izazovima - rekla je Berbok i dodala da će voditi sa svim zemljama članicama dijalog zasnovan na povjerenju i da će njena vrata uvijek biti otvorena.
Ona preuzima funkciju u septembru, a zamijeniće na tom mjestu Kamerunca Filemona Janga.

Analena Berbok izabrana za predsjednicu Generalne skupštine UN

Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok izjavila je da Evropska unija ne smije da dozvoli stvaranje "sive zone" na Zapadnom Balkanu, naglasivši da je ubrzanje procesa proširenja ključno za očuvanje mira i stabilnosti u Evropi.
- EU je mirovni projekat koji će biti još jači ako mu se pridruže zemlje Zapadnog Balkana- izjavila je Berbok uoči sastanka šefova diplomatija zemalja članica EU u Luksemburgu.
Ona je, kako je prenio sarajevski portal Kliks, posebno istakla potrebu za jedinstvom EU kada je riječ o situaciji u Bosni i Hercegovini, gdje je, kako je navela, "mnogo crvenih linija već pređeno".
Berbok je ukazala na "zabrinjavajuće djelovanje čelnika bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske &nbsp;Milorada Dodika, koji se nalazi pod sankcijama Njemačke i Austrije i protiv kojeg je raspisana potjernica unutar BiH".
- Dodikovo protivustavno ponašanje ne šteti samo državi, već i srpskom narodu u BiH- kazala je ona, upozorivši da se time direktno ugrožava "krhka bezbjednosna situacija" i evropska perspektiva Bosne i Hercegovine.
Austrijska ministarka spoljnih poslova Beate Majnl-Rajzinger takođe je ocijenila da "stabilnost na Zapadnom Balkanu predstavlja ključ za bezbjednost Austrije i cijele Evrope".
Hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman ukazao je na pitanje unutrašnjih reformi u BiH, ističući da je "izborna reforma ključni prioritet".
- Deeskalacija, povratak u ustavne okvire i osiguranje istinske ravnopravnosti konstitutivnih naroda jedini su put ka demokratskoj, stabilnoj i prosperitetnoj Bosni i Hercegovini- rekao je Grlić Radman.

Berbok: EU ne smije da dozvoli kreiranje sive zone na Zapadnom Balkanu

Njemačka će predložiti odlazeću njemačku ministarku spoljnih poslova Analenu Berbok za predsjednicu Generalne skupštine UN, jednogodišnji mandat koji treba da počne u septembru, izjavio je danas Frans presu izvor blizak vlastima.
Analena Berbok (44) je šefica njemačke diplomatije od decembra 2021. godine i uskoro će napustiti tu funkciju poslije parlamentarnih izbora održanih u februaru u Njemačkoj.
Konzervativni blok koji je osvojio najviše glasova na izborima, izabrao je da pregovara o formiranju koalicione vlade sa Socijaldemokratskom partijom (SPD) čime će Zeleni, stranka Analene Berbok, biti u budućoj opoziciji.
Filemon Jang, bivši premijer Kameruna, aktuelni je predsjednik Generalne skupštine UN, a ta funkcija je tradicionalno rezervisana za visokorangirane diplomate i svake godine rotira tako tu poziciju zauzima neka zemlja iz drugog regiona svijeta.
Po tom principu, to rotirajuće predsjedništvo trebalo bi da se vrati u grupu zapadnoevropskih i drugih država, koju čine Turska, Izrael, SAD, Kanada, Novi Zeland i Australija za period 2025-2026.
Njemačka vlada je prvobitno predložila diplomatu Helgu Šmid (Schmid) za tu funkciju.
Izbori za predsjednika Generalne skupštine UN su zakazani za početak juna, a inauguracija će se održati u septembru.

Njemačka će predložiti Berbok za predsjednicu Generalne skupštine UN

Njemačka ministarka vanjskih poslova Analena Berbok rekla je da će Njemačka u utorak izdvojiti dodatnih tri milijarde eura pomoći za Ukrajinu, što će biti omogućeno izmjenama ustava uz dodatno učvršćivanje njemačke bezbjednosne politike.
Berbok je, govoreći pred sjednicu Vijeća za vanjske poslove EU u Briselu u ponedjeljak, rekla da će Berlin u utorak “integrisati njemačku bezbjednost kroz amandman na Ustav”.
- Sjutra ćemo, istorijskom odlukom, našu bezbjednost integrirati u osnovni zakon kroz amandman na Ustav, koji sveobuhvatno pokriva sigurnost, jača je, pruža veću podršku Ukrajini i izdvaja značajna sredstva za infrastrukturu - rekao je Berbok.
Berbok je dodala da će Njemačka kao rezultat ove izmjene moći da izdvoji još tri milijarde eura za Ukrajinu, čime bi ukupna pomoć Ukrajini u 2025. godini iznosila sedam milijardi eura, što je isti iznos kao i 2024. godine.
- Takođe je važno da pored ulaganja u sigurnost i infrastrukturu predviđene osnovnim zakonom, konačno izdvajamo još tri milijarde eura za podršku Ukrajini u 2025. godini. To znači da će Njemačka nastaviti da pruža sedam milijardi eura pomoći Ukrajini, kao i prošle godine - rekla je Berbok.
Ovakvi stavovi šefice njemačke diplomatije djelimično proizilaze iz platforme koju stvara budući kancelar Fridrih Merc, a koja predviđa stvaranje finansijske baze za veća izdvajanja BDP-a za odbranu.
- Naš cilj je jaka i suverena Ukrajina... Važno je ne samo da ojačamo naše odbrambene sposobnosti, već i da donesemo brzu i ambicioznu odluku na nivou lidera i vlada EU o pružanju vojne podrške - zaključila je Berbok.

Njemačka planira da poveća paket pomoći Ukrajini za tri milijarde eura

Šefica njemačke dioplomatije Analena Berbok izjavila je u Kini da predsjednik Rusije Vladimir Putin uvlači Aziju u rat sa Ukrajinom.
Analena Berbok je sa ministrom spoljnih poslova Kine Vangom Jiem razgovarala o tvrdnjama da Peking snabdijeva Rusiju bespilotnim letilicama i djelovima za dronove.
- Bespilotne letilice iz Kine i sjevernokorejski vojnici koji napadaju mir u središtu Evrope narušavaju suštinske evropske bezbjednosne interese - poručila je Berbok.
Peking se zalaže za deeskalaciju sukoba, ali nastavlja da pruža podršku Rusiji, čije akcije u Ukrajini nije osudio, navodi DPA.&nbsp;

Berbok u Kini: Putin uvlači Aziju u rat sa Ukrajinom

Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok kritikovala je podršku Kine ruskoj invaziji na Ukrajinu, uoči posjete Pekingu.
- Umjesto da snosi odgovornost za mir i bezbjednost u svijetu, kao stalna članica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, Kina ide protiv naših suštinskih evropskih interesa, time što daje ekonomsku i vojnu pomoć Rusiji - rekla je Berbok u nedjelju, prije odlaska u kratku posjetu Kini.
Ruski brutalni agresivni rat protiv Ukrajine je direktna prijetnja miru, istakla je šefica njemačke diplomatije.
Dodala je da se ova činjenica "ne može ignorisati" u odnosima Njemačke i Kine, te da će i ovo biti tema razgovora u Pekingu.
Berbok se u ponedjeljak sastaje sa svojim kineskim kolegom, Vang Jijem.
Jedna od glavnih tema planiranih razgovora će vjerovatno biti optužbe da Kina podržava Rusiju u Ukrajini tako što ih snabdijeva dronovima i njihovim dijelovima.
Ovo će biti treći bilateralni sastanak dvoje političara ove godine.
Evropska unija trenutno priprema 15. paket sankcija protiv Rusije, koje će dijelom ciljati i kompanije bazirane u Kini, koje su uključene u proizvodnju dronova koje Rusija koristi u Ukrajini.
Peking konstantno poziva na deeskalaciju u Ukrajini, te tvrde da imaju plan za političko rješenje konflikta.
Ipak, Peking se smatra kao najvažniji izvor podrške za Rusiju, i nije osudio rusko djelovanje u Ukrajini.

Berbok uoči posjete Pekingu kritikovala kinesku podršku ruskoj invaziji

Njemačka ministarka vanjskih poslova Analena Berbok stigla je u Kinu u trenutku kada su odnosi Berlina i Pekinga zategnuti više nego ikada. Međutim, već po dolasku u Peking, Berbok je naišla na hladan prijem, preciznije, na potpuni izostanak bilo kakvog zvaničnog dočeka.
Snimak koji kruži društvenim mrežama prikazuje ministarku kako izlazi iz aviona i zbunjeno gleda okolo, očekujući protokolarni doček, ali službenih kineskih predstavnika nije bilo na vidiku. U trenutku koji je izazvao mnoge komentare, Berbok je nastavila da hoda sama, vidno iznenađena zbog odsustva delegacije koja bi je trebalo da je pozdravi.
Ovaj incident mnogi vide kao poruku Pekinga, koja dolazi nakon serije napetosti i diplomatskih razmjena. Berbok je ranije izazvala reakciju kineskih vlasti nakon što je u javnim nastupima Kinu nazvala “rivalom”, a predsjednika Si Đinpinga “diktatorom”.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DI_hOjGI1O_Y&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kinezi ponizili njemačku ministarku: Pri izlasku iz aviona niko da je dočeka

''Sunovrat sistema bezbjednosti! Nemar, neznanje ili neprijateljske namjere?”, bila je tema današnjeg podkasta<a href="https://www.antenam.net/clanak/samardzic"> Antene M </a>Drugačija radio veza, čiji je gost bio admiral u penziji i nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske CG Dragan Samardžić.
On je govorio o uzrocima i posljedicama urušavanja bezbjednosnog sistema države.
Na početku razgovora, uz podsjećanje na nedavnu kolumnu, objavljenu na portalu Antena M, u kojoj je superiornom stručnošću i znanjem analizirao stanje u bezbjednosnom sektoru Crne Gore, Samardžić potvrđuje utisak voditelja da njegov tekst ima i emotivnu dimenziju - da se prosto osjeća rezigniranost čovjeka koji je najbolje godine života posvetio izgradnji sistema bezbjednosti, a danas mora da gleda kako ga uništavaju amateri loših namjera.
Rezigniran je i njihovom nespremnošću da barem saslušaju savjet i drugačije mišljenje:
- Mislim da niko nije spreman da se udubi u problematiku a kamoli da razmotri na neki ekspertski način. Niko od nas ne može znati sve ali ukoliko ne znate bitno je da pitate nekog od koga možete dobiti pravi savjet. Ne znam zbog čega to izostaje ali to je odlika ljudi koji nemaju znanje. U Crnoj Gori se očigledno najviše boje znanja jer izgleda da na taj način čuvaju svoje pozicije- rezonuje admiral Samardžić.
<h3>U sektoru bezbjednosti nijesu presudne političke biografije, već profesinalan stav, lojalnost državi i ustavnom poretku</h3>
Dodaje da slabost institucija nikada nije problem jedne Vlade niti jednog političkog ciklusa, već se najčešće, pojašnjava, stvara godinama, kada se kratkoročni politički interesi stave ispred dugoročnog jačanja države.
- Slabe institucije uvijek ostavljaju prostor za sumnju, kritiku i ono što je najgore - za spoljne uticaje- opominje sagovornik Antene M.
Dodaje da, kada je u pitanju sektor bezbjednosti, nijesu presudne političke biografije, već profesinalan stav, te lojalnost državi i ustavnom poretku.
- Svaka ozbiljna država mora biti sigurna da ljudi koji upravljaju njenom bezbjednošću imaju nedvosmislenu posvećenost njenim interesima. Da li je to baš tako? Čini mi se da smo više puta svjedočili da nije- kaže Samardžić.
Admiral u penziji ističe da bezbjednosni propusti koji se ponavljaju uvijek su, kako kaže, signal da sistem mora preispitati sopstvene profesionalne standarde.
- U bezbjednosti rezultati govore puno glasnije od samih biografija. Da li je kadrovsko urušavanje plansko? Pa, ne bih baš govorio o planovima bez dokaza, ali svaka država mora voditi računa da bezbjednosni sektor nikad ne postane prostor partijskog eksperimentisanja. Profesionalizam nije politička kategorija, on je bezbjednosni imperativ, ali mi se susrijećemo sa činjenicom da pojedine važne sisteme, kompletan sistem bezbjednosti, je pod kišobranom jedne partije. Zbog toga vidimo da se koristi prije svega za populizam, za partijsko reklamiranje, za istupe svih poslanika iz te partije kada se naruši hegemonija tog sistema ili kada je sistem u problemu gdje se ne brani postupak, principi, nego isključivo se brani partija- smatra Samardžić.
Na odgovorne funkcije dolaze ljudi koji, ni u jednoj ozbiljnoj državi, ne bi mogli proći bezbjednosnu provjeru
Da li je ritualno ubistvo bezbjednosnog sektora počelo postavljanjem lidera DNP-a Milana Kneževića za predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu, funkcijom Dritana Abazovića kao potpredsjednika Vlade za bezbjednost, postavljanje Andrije Mandića za predsjednika Skupštine i, po automatizmu njegovimulaskom u SOB, te konačno Spajićevim povjeravanjem Demokratama kompletnog sektora? Samardžić odgovara da nedorećenost našeg sistema omogućava upravo takve stvari. Da na odgovorne funckije dolaze ljudi koji, kako kaže naš sagovornik, ne bi mogli ni u jednoj ozbiljnoj državi proći bezbjednosnu provjeru.
- Naš zakon o tajnim podacima je nakaradan, svakom članu Odbora za bezbjednost I odbranu su dostupni tajni podaci bez prethodne provjere. U nekim zemljama čak imamo standard da se u toku mandata vrši i poligrafsko ispitivanje ljudi koji sjede na tako važnim funkcijama. Sjećate se šta je predsjednik Skupštine izjavljivao kada je postao član Savjeta za odbranu I bezbjednost, da njega ne interesuju tajni podaci. Međutim tri predsjednika (države, Vlade i Skupštine) imaju pristup određenim tajnim podacima NATO-a i partnerskih država. Uvijek postoji uzdržanost stranih partnerskih službi i njihov bojazan o oticanju tajnih podataka neželjenim stranama. Tako da mislim da Crna Gora ne dobija toliko podataka koliko i ostale države, nego su oni u samom startu dobro selektovani, da ne bi nanijeli veću štetu samom sistemu kolektivne bezbjednosti.- poručuje Samardžić.
On navodi da ćemo se sve više suočavati sa informacijama hibridnog djelovanja, propagandom i subverzivnim narativima usmjerenim ka institucijama odbrane i bezbjednosti.
Najveći problem je to što, kako kaže, nijesmo izgradili otpornost ni države ni društva.
- Ozbiljne države to ne ignorišu, već grade institucionalnu i društvenu otpornost. Subverzija počinje onda kada se građani uvjeravaju da njihova država nema vrijednost niti smisao. Tome svjedočimo gotovo svakodnevno. Jedan od prepoznatljivih obrazaca savremenog informacionog djelovanja jeste povezivanje nepovezanih elemenata kako bi se stvorio utisak duboke sistemske kompromitovanosti države- kaže Samardžić.
<h3>Novi amblem Skupštine je bio signal za reakciju</h3>
Samardžić sa druge strane smatra da se često "pecamo na praznu udicu" i trošimo energiju reagujući na nešto što je u startu nemoguće realizovati. Primjer za to, Samardžić navodi slučaj Botun i inicijative koje su se oko toga pojavile, iako je, kako kaže, jasno da nijesu ostvarive.
- U situacijama kada je reakcija zaista bila potrebna, posebno prema opoziciji i anticrnogorskom bloku, ona je izostala. Početak svega bio je amblem Skupštine. Samo onaj ko nije htio da vidi nije mogao da shvati njegovu simboliku i poruku. To je bio trenutak kada je, po mom ličnom mišljenju, opozicija trebalo da napusti Skupštinu, jer je odluka donijeta jednostrano, bez učešća poslanika, a zna se kakvu simboliku taj amblem nosi- smatra bivši načelnik Generalštaba VCG.
<h3>Savremenu bezbjednost ne ugrožavaju samo oružje i vojska</h3>
Kao posebno opasan subverzivan način djelovanja protiv sistema bezbjednosti pomenut je i konstantno potcjenjivački narativ o snazi Vojske CG i njene policije ili ANB, u kojem prednjače lideri DF, poređenjem njene snage sa "lovačkim društvom". Na meti je i slavna ratnička crnogorska istorija: u Pljevljima je oslikan mural srpskom oficiru koji je, navodno, oslobodio taj grad, iako je notorna istorijska činjenica da je Pljevlja oslobodila Crnogorska vojska, predvođena Mašanom Božovićem; dočekali smo da se jedan Vasilije Čarapić "zalijeće" na spomenik Velikom vojvodi Mirku Petroviću a da jedan Marko Kovačiveć godišnjice obilježavanja bitaka na Grahovcu i Vučjem dolu koristi za anticrnogorsku propagandu...
Na pitanje da li je konačan cilj cijele operacije, ogaditi, kompromitovati Crnu Goru, kroz ono što su vjekovima bile njene svetinje, do te mjere da kada je dovedu do nestanka niko neće požaliti za njom a kamoli da će skočiti da je brani, Samardžić odgovara:
- Ništa se ne dešava slučajno. Tu bih se nadovezao I na konstataciju o planskom urušavanju sistema. Savremenu bezbjednost ne ugrožavaju samo oružje I vojska, podjednako je važno kako se u javnom prostoru govori o državi, njenoj istoriji, njenim institucijama, kulturi, legitimitetu- ističe Samardžić.
On napominje da je glavni problem u sistemu bezbjednosti nedostatak kadra I o tome, kako kaže, govori zadnjih pet godina.
- Mi vidimo da više niko neće da ide ni u vojsku ni u policiju jer je tretman I standard tih ljudi ozbiljno ugrožen, a kamoli da govorimo da dobijamo kvalitetan kadar, o tome svjedoče konkursi gdje je odziv veoma slab. Tome govori i neravnopravan status tih pripadnika gdje nemamo sistemsko rješenje. Zbog čega ovo pominjem, zakon o ANB-u, koji je pred poslanicima, njim daju se velike povlastice ljudima o ANB-u gdje se predviđa da oni mogu i sa 30 godina u penziju i dobijaju benefit 40% na obračunsku penziju. Zakonom MUP-u pripadnicima policije daje 30% dok pripadnici Vojske nemaju ništa i stvara se nesrazmjera i neravnopravan odnos kategorija u sistemu bezbjednosti što na kraju ima posljedicu urušavanja pojedinih institucija, a to se mora riješiti sistemski- kaže admiral u penziji.
<h3>Ko kontroliše mjere tajnog nadzora?</h3>
Gost DRV ističe da smo svjedoci da nakon svih afera, nijesmo izvukli pouke i da se, kako kaže, konstantno koriste isti narativi u odbrani sistema.
Poručuje da suštinsko pitanje u Crnoj Gori nije zakon, već ko kontroliše sprovođenje mjera tajnog nadzora. Samardžić napominje da je to i jedna od ozbiljnih zamjerki Evropske unije.
- Mi nemamo nezavisno kontrolno tijelo. Vjerujem da 99 odsto građana ne zna ko sve može da sprovodi mjere tajnog nadzora. Osim ANB-a, te mjere sprovodi i Specijalno policijsko odjeljenje. Ko njih kontroliše? Niko u pravom smislu te riječi. Unutrašnja kontrola i kontrola pod uticajem Vlade nijesu prava kontrola. Nemamo nezavisno tijelo koje ima pravo da u bilo kom trenutku, bez najave, uđe u prostorije gdje se sprovodi tajni nadzor i provjeri da li se mjere primjenjuju zakonito. Tu postoji najveća mogućnost zloupotrebe – i ljudskih sloboda i samog zakona. Upravo tu bi javnost i nevladin sektor trebalo da usmjere pažnju- zaključuje admiral u penziji.

Samardžić: NATO nam ne vjeruje i zato dobijamo selektovane podatke

Uprava policije raspisala je potjernicu za bivšom specijalnom državnom tužiteljkom Lidijom Mitrović, koja se, kako kažu u policiji, nije dobrovoljno javila na izdržavanje kazne.
Mitrović je prethodno uložila molbu nadležnom sudu za odlaganje izvršenja kazne zatvora, što joj su, prema informacijama policije, nije odobrio.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su, postupajući po naredbi Osnovnog suda u Podgorici za prinudno dovođenje osuđene Lidije Mitrović, koja se nije dobrovoljno javila na izdržavanje kazne zatvora, u više navrata obišli lokaciju stanovanja i boravka ovoga lica gdje ista nije zatečena, i gdje su im od strane članova njene porodice saopštene različite oprečne informacije o boravku ovoga lica na teritoriji Podgorice ili Budve - navedeno je u saopštenju policije.
U UP tvrde da su policijski službenici obišli sve navedene adrese na kojima Mitrović nije zatečena, a o čemu je obaviješten nadležni sud.
- Uzimajući u obzir da se Mitrović nije dobrovoljno javila na izdržavanje kazne zatvora, već da isto izbjegava, kako smo istakli, službenici Uprave policije su obavijestili nadležni sud o svim utvrđenim činjenicama, na osnovu čega je raspisana potjernica za ovim licem u cilju njenog pronalaženja i dovođenja na izdržavanje kazne zatvora - navedeno je u saopštenju Uprave poliicije.
Poručuju da nastavljaju dalje aktivnosti na pronalasku Mitrović.
- Aktiviraćemo i druge zakonom dozvoljene mehanizme kako bi se osuđeno lice sprovelo na izdržavanje kazne zavora - stoji u saopštenju UP.
Viši sud u Podgorici ranije je oglasio krivom Mitrović jer je, nakon što su okrivljeni uplatili zaostale poreske obaveze, odbacila krivične prijave za utaju poreza protiv četiri fizička i jednog pravnog lica.
Iako je presuda pravosnažna, Mitrović još nije počela da služi kaznu. Osnovni sud u Podgorici potvrdio je da je njen zahtjev za odlaganje odbijen 24. oktobra, ali je ona uložila žalbu, o čemu je odlučivao viši sud.
Presuda kojom je kažnjena zatvorom izrečena je krajem 2024. u ponovljenom postupku, nakon što je Apelacioni sud ukinuo prvobitnu odluku i predmet vratio na ponovno suđenje. U maju 2025. je drugostepeni sud potvrdio novu presudu, ali nije poznato zbog čega od tada nije pokrenut postupak izvršenja kazne, uprkos zakonskoj obavezi da se to učini odmah po prijemu pravosnažne odluke.
Zakon predviđa mogućnost odlaganja kazne u posebnim slučajevima, poput teške bolesti, smrtnog slučaja u porodici ili završetka školovanja, ali nije poznato na koje se razloge Mitrović pozvala.
Tokom postupka ona je tvrdila da u prijavama koje je odbacila nije bilo elemenata krivičnog djela, dok su Viši i Apelacioni sud zaključili da je, kao službeno lice, protivpravno iskoristila svoj položaj i primijenila odlaganje krivičnog gonjenja iako je znala da se taj institut ne može koristiti za utaju poreza.

Policija traga za Lidijom Mitrović: Izbjegava izdržavanje zatvorske kazne

Profesor Srđa Pavlović <a href="https://www.antenam.net/clanak/pavlovic-knezevic-glumi-vojislava-seselja-mandic-vojislava-kostunicu">za Antenu M </a>je ocijenio da sastanak svih funkcionera Nove srpske demokratije u petak potvrđuje njegovu raniju tezu da sukob Andrije Mandića i Milana Knežević nije fingiran.&nbsp;
Pavlović kaže da je već prvo okupljanje u Botunu ukazalo na značajne nesuglasice između dvojice lidera srpskih partija u Crnoj Gori:&nbsp;
- Nije neosnovano pretpostaviti da su te nesuglasice bile inicijalni proizvod odluke predsjednika Skupštine da modifikuje svoje dotadašnje političko djelovanje i sebe redefiniše kao proevropski orjentisanog lidera. To je očigledno na njegovu štetu po pitanju izborne baze. Manipulacije kasnije koje je orkestrirao predsjednik DNP-a Knežević u vezi sa Botunom su samo, izoštrile ove nesuglasice i pretvorile ih u rivalstvo koje, kao što sada vidimo, mogu lako voditi ka urušavanje njihove partijske koalicije- smatra Pavlović.
Sada se, kaže Pavlović, pokazuje naivnost teze o fingiranom sukobu lidera koalicije ZBCG:
- U trenutnom kontekstu u kome gospodin Mandić pravi taj veliki svesrpski sabor biznismena i političara, Milan Knežević je lider radikalne frakcije srpskog kleronacionalizma u Crnoj Gori. Sa druge strabe predsjednik Skupštine Mandić, nastoji da se stabilizuje u toj novoj ulozi umjerenog i proevropski orijentisanog lidera Srba u Crnoj Gori. Tu se dešava sukob, skoro da bi se moglo prizvati neko upoređenje u kojem Knežević postaje crnogorska verzija Vojislava Šešelja, dok Mandić nastoji da bude crnogorska verzija Vojislava Koštunice- ocjenjuje Pavlović.
Epilog sukoba Mandić-Knežević će pokazati da li je u Crnoj Gori moguć politički umjeren i evropski orijentisan lider Srba, smatra Pavlović:
- Srbija je pokazala u proteklih 30 godina da to nije moguće u njihovom kontekstu. Imali su Đinđića, znamo kako je on završio. Naravno, ne sugerišem da se bilo šta slično može desiti gospodinu Mandiću, ali se prosto radi o tome da je izborna baza srpskih političkih partija u Crnoj Gori radikalizovana do tačke u kojoj oni ne žele da prihvate nikakav moderirani pristup crnogorskim situacijama, niti žele da prihvate Crnu Goru u Evropskoj uniji- stiče profesor.
Problem Mandića je, prema riječima Pavlovića, u tome što je, kao ''novoobučeni Evropejac'', u sukobu sa svojom starom stranačkom bazom i sa idejama koje je sam propagirao prije dvije, pet ili deset godina:&nbsp;
- Čini mi se da je ovo osnova sukoba i da je ovo pitanje koje sam pomenuo, o mogućnosti politički umjerenog i proevropskog lidera Srba u Crnoj Gori, centralno pitanje na koje se treba fokusirati i kao nešto o čemu treba razgovarati u kontekstu daljeg razvoja političkog života u Crnoj Gori, u kontekstu pitanja suživota i evropskih integracija- poručije Pavlović.
Procrnogorska i suverenistička opozicija nema razloga da se opredjeljuje u ovom duelu, jer je opredijeljen svojim principima i idejom vodiljom Crne Gore kao članice Evropske unije, smatra Pavlović i dodaje:&nbsp;
- Ono što bi odgovorna opozicija trebala da uradi u nekoj mojoj analizi, jeste da se jasno odredi po pitanju radikalizacije srpskog biračkog tijela u Crnoj Gori od strane gospodina Kneževića i političkih radikala toga tipa. Jer se prosto još više i još dublje truje to glasačko tijelo, koje će u nekom trenutku biti pozvano da odluči o sudbini Crne Gore kao nove članice EU. Mislim da je to neko polje u kome bi opozicija trebala da djeluje, jer aktivnosti gospodina Kneževića i retorika kojom se on vodi i koju propagira, štete naravno svim građanima Crne Gore, a pogotovo Srbima koji žive u Crnoj Gori- kazao je Pavlović.

Pavlović: Knežević glumi Vojislava Šešelja, a Mandić Vojislava Koštunicu

Evropska unija odgodila je punu primjenu novog sistema ulaska/izlaska (EES) do septembra 2026. godine, dajući državama šengenskog prostora "više fleksibilnosti" tokom ljetnje sezone širom Evrope.
Šta je EES i na koga se odnosi
Automatizovani IT sistem će registrovati državljane zemalja van EU, uključujući i građane Ujedinjenog Kraljevstva, pri ulasku u šengensku zonu, koja obuhvata većinu EU, kao i Island, Norvešku, Lihtenštajn i Švajcarsku.
Putnici će biti obavezni da registruju biometrijske podatke, uključujući otiske prstiju i fotografije.
Rokovi i fleksibilnija primjena sistema
Novi sistem je prvi put pokrenut u oktobru 2025, ali su aerodromi i luke u početku imali rok do aprila 2026. da u potpunosti implementiraju tehnologiju kao obaveznu.
Međutim, EU je sada donijela odluku da 29 zemalja učesnica dobije fleksibilniji vremenski okvir za uvođenje novog graničnog sistema, sve do početka septembra.
Prema riječima Markus Lamerta, portparola Evropske komisije za unutrašnje poslove, "postepena primjena" EES-a završiće 9. aprila 2026.
- Regulativa EES već predviđa određene fleksibilnosti za države članice za period nakon završetka primjene u aprilu ove godine - kazao je Lamert, prenosi Fena.
Šta važi tokom ljeta 2026. godine
Nakon završetka primjene, države članice će i dalje moći djelimično suspendovati EES operacije, gdje je to potrebno, tokom dodatnog perioda od 90 dana, uz moguće produženje od 60 dana kako bi se pokrila ljetna sezona.
Dakle, državljani trećih zemalja koji ovog ljeta ulaze u šengensku zonu i dalje će prolaziti kroz ručno pečatiranje pasoša.
Problemi na aerodromima i upozorenja struke
U početku je prag za registraciju dolazaka iz trećih zemalja bio postavljen na samo deset odsto. Od 9. januara povećan je na 35 odsto, a sistem je pokrenut na desetinama novih aerodroma i luka.
Izvještaj koji je krajem prošle godine objavio Airport Council International (ACI) Europe pokazao je da je postepena primjena biometrijskog sistema dovela do povećanja vremena obrade na graničnim kontrolama na aerodromima i do 70 odsto, s čekanjima do tri sata u periodima najvećeg prometa.
U decembru je Olivier Jankovec, generalni direktor ACI Europe, upozorio da će proširena primjena neminovno dovesti do mnogo ozbiljnijih gužvi i sistemskih poremećaja za aerodrome i aviokompanije.
U istom mjesecu je aerodrom u Lisabonu bio prisiljen suspendovati EES na tri mjeseca nakon ozbiljnih propusta na graničnoj kontroli, gdje su čekanja navodno dostizala sedam sati.

Tag: analena-berbok