Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok izjavila je da Evropska unija ne smije da dozvoli stvaranje "sive zone" na Zapadnom Balkanu, naglasivši da je ubrzanje procesa proširenja ključno za očuvanje mira i stabilnosti u Evropi.
- EU je mirovni projekat koji će biti još jači ako mu se pridruže zemlje Zapadnog Balkana- izjavila je Berbok uoči sastanka šefova diplomatija zemalja članica EU u Luksemburgu.
Ona je, kako je prenio sarajevski portal Kliks, posebno istakla potrebu za jedinstvom EU kada je riječ o situaciji u Bosni i Hercegovini, gdje je, kako je navela, "mnogo crvenih linija već pređeno".
Berbok je ukazala na "zabrinjavajuće djelovanje čelnika bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske &nbsp;Milorada Dodika, koji se nalazi pod sankcijama Njemačke i Austrije i protiv kojeg je raspisana potjernica unutar BiH".
- Dodikovo protivustavno ponašanje ne šteti samo državi, već i srpskom narodu u BiH- kazala je ona, upozorivši da se time direktno ugrožava "krhka bezbjednosna situacija" i evropska perspektiva Bosne i Hercegovine.
Austrijska ministarka spoljnih poslova Beate Majnl-Rajzinger takođe je ocijenila da "stabilnost na Zapadnom Balkanu predstavlja ključ za bezbjednost Austrije i cijele Evrope".
Hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman ukazao je na pitanje unutrašnjih reformi u BiH, ističući da je "izborna reforma ključni prioritet".
- Deeskalacija, povratak u ustavne okvire i osiguranje istinske ravnopravnosti konstitutivnih naroda jedini su put ka demokratskoj, stabilnoj i prosperitetnoj Bosni i Hercegovini- rekao je Grlić Radman.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Berbok: EU ne smije da dozvoli kreiranje sive zone na Zapadnom Balkanu

Njemačka će predložiti odlazeću njemačku ministarku spoljnih poslova Analenu Berbok za predsjednicu Generalne skupštine UN, jednogodišnji mandat koji treba da počne u septembru, izjavio je danas Frans presu izvor blizak vlastima.
Analena Berbok (44) je šefica njemačke diplomatije od decembra 2021. godine i uskoro će napustiti tu funkciju poslije parlamentarnih izbora održanih u februaru u Njemačkoj.
Konzervativni blok koji je osvojio najviše glasova na izborima, izabrao je da pregovara o formiranju koalicione vlade sa Socijaldemokratskom partijom (SPD) čime će Zeleni, stranka Analene Berbok, biti u budućoj opoziciji.
Filemon Jang, bivši premijer Kameruna, aktuelni je predsjednik Generalne skupštine UN, a ta funkcija je tradicionalno rezervisana za visokorangirane diplomate i svake godine rotira tako tu poziciju zauzima neka zemlja iz drugog regiona svijeta.
Po tom principu, to rotirajuće predsjedništvo trebalo bi da se vrati u grupu zapadnoevropskih i drugih država, koju čine Turska, Izrael, SAD, Kanada, Novi Zeland i Australija za period 2025-2026.
Njemačka vlada je prvobitno predložila diplomatu Helgu Šmid (Schmid) za tu funkciju.
Izbori za predsjednika Generalne skupštine UN su zakazani za početak juna, a inauguracija će se održati u septembru.

Njemačka će predložiti Berbok za predsjednicu Generalne skupštine UN

Njemačka ministarka vanjskih poslova Analena Berbok rekla je da će Njemačka u utorak izdvojiti dodatnih tri milijarde eura pomoći za Ukrajinu, što će biti omogućeno izmjenama ustava uz dodatno učvršćivanje njemačke bezbjednosne politike.
Berbok je, govoreći pred sjednicu Vijeća za vanjske poslove EU u Briselu u ponedjeljak, rekla da će Berlin u utorak “integrisati njemačku bezbjednost kroz amandman na Ustav”.
- Sjutra ćemo, istorijskom odlukom, našu bezbjednost integrirati u osnovni zakon kroz amandman na Ustav, koji sveobuhvatno pokriva sigurnost, jača je, pruža veću podršku Ukrajini i izdvaja značajna sredstva za infrastrukturu - rekao je Berbok.
Berbok je dodala da će Njemačka kao rezultat ove izmjene moći da izdvoji još tri milijarde eura za Ukrajinu, čime bi ukupna pomoć Ukrajini u 2025. godini iznosila sedam milijardi eura, što je isti iznos kao i 2024. godine.
- Takođe je važno da pored ulaganja u sigurnost i infrastrukturu predviđene osnovnim zakonom, konačno izdvajamo još tri milijarde eura za podršku Ukrajini u 2025. godini. To znači da će Njemačka nastaviti da pruža sedam milijardi eura pomoći Ukrajini, kao i prošle godine - rekla je Berbok.
Ovakvi stavovi šefice njemačke diplomatije djelimično proizilaze iz platforme koju stvara budući kancelar Fridrih Merc, a koja predviđa stvaranje finansijske baze za veća izdvajanja BDP-a za odbranu.
- Naš cilj je jaka i suverena Ukrajina... Važno je ne samo da ojačamo naše odbrambene sposobnosti, već i da donesemo brzu i ambicioznu odluku na nivou lidera i vlada EU o pružanju vojne podrške - zaključila je Berbok.

Njemačka planira da poveća paket pomoći Ukrajini za tri milijarde eura

Šefica njemačke dioplomatije Analena Berbok izjavila je u Kini da predsjednik Rusije Vladimir Putin uvlači Aziju u rat sa Ukrajinom.
Analena Berbok je sa ministrom spoljnih poslova Kine Vangom Jiem razgovarala o tvrdnjama da Peking snabdijeva Rusiju bespilotnim letilicama i djelovima za dronove.
- Bespilotne letilice iz Kine i sjevernokorejski vojnici koji napadaju mir u središtu Evrope narušavaju suštinske evropske bezbjednosne interese - poručila je Berbok.
Peking se zalaže za deeskalaciju sukoba, ali nastavlja da pruža podršku Rusiji, čije akcije u Ukrajini nije osudio, navodi DPA.&nbsp;

Berbok u Kini: Putin uvlači Aziju u rat sa Ukrajinom

Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok kritikovala je podršku Kine ruskoj invaziji na Ukrajinu, uoči posjete Pekingu.
- Umjesto da snosi odgovornost za mir i bezbjednost u svijetu, kao stalna članica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, Kina ide protiv naših suštinskih evropskih interesa, time što daje ekonomsku i vojnu pomoć Rusiji - rekla je Berbok u nedjelju, prije odlaska u kratku posjetu Kini.
Ruski brutalni agresivni rat protiv Ukrajine je direktna prijetnja miru, istakla je šefica njemačke diplomatije.
Dodala je da se ova činjenica "ne može ignorisati" u odnosima Njemačke i Kine, te da će i ovo biti tema razgovora u Pekingu.
Berbok se u ponedjeljak sastaje sa svojim kineskim kolegom, Vang Jijem.
Jedna od glavnih tema planiranih razgovora će vjerovatno biti optužbe da Kina podržava Rusiju u Ukrajini tako što ih snabdijeva dronovima i njihovim dijelovima.
Ovo će biti treći bilateralni sastanak dvoje političara ove godine.
Evropska unija trenutno priprema 15. paket sankcija protiv Rusije, koje će dijelom ciljati i kompanije bazirane u Kini, koje su uključene u proizvodnju dronova koje Rusija koristi u Ukrajini.
Peking konstantno poziva na deeskalaciju u Ukrajini, te tvrde da imaju plan za političko rješenje konflikta.
Ipak, Peking se smatra kao najvažniji izvor podrške za Rusiju, i nije osudio rusko djelovanje u Ukrajini.

Berbok uoči posjete Pekingu kritikovala kinesku podršku ruskoj invaziji

Njemačka ministarka vanjskih poslova Analena Berbok stigla je u Kinu u trenutku kada su odnosi Berlina i Pekinga zategnuti više nego ikada. Međutim, već po dolasku u Peking, Berbok je naišla na hladan prijem, preciznije, na potpuni izostanak bilo kakvog zvaničnog dočeka.
Snimak koji kruži društvenim mrežama prikazuje ministarku kako izlazi iz aviona i zbunjeno gleda okolo, očekujući protokolarni doček, ali službenih kineskih predstavnika nije bilo na vidiku. U trenutku koji je izazvao mnoge komentare, Berbok je nastavila da hoda sama, vidno iznenađena zbog odsustva delegacije koja bi je trebalo da je pozdravi.
Ovaj incident mnogi vide kao poruku Pekinga, koja dolazi nakon serije napetosti i diplomatskih razmjena. Berbok je ranije izazvala reakciju kineskih vlasti nakon što je u javnim nastupima Kinu nazvala “rivalom”, a predsjednika Si Đinpinga “diktatorom”.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DI_hOjGI1O_Y&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1084x550

Kinezi ponizili njemačku ministarku: Pri izlasku iz aviona niko da je dočeka

Trener košarkaša Partizana Željko Obradović izjavio je da je glavni razlog za poraz njegove ekipe na večerašnjoj utakmici ABA lige protiv Budućnosti iz Podgorice nedovoljno pametna igra njegovih igrača tokom „najvažnijih trenutaka“ meča.
– Želim da čestitam ekipi Budućnosti na zasluženoj pobjedi. Igrali su sa dobrom energijom, koristili su sve slabosti u našoj igri. Moja ekipa se borila, ali nijesmo igrali dovoljno pametni u najvažnijim trenucima. Imali smo dosta prilika da se vratimo u utakmicu. Jesmo popravili odbranu u drugom poluvremenu, ali to ovog puta nije bilo dovoljno – naveo je Obradović na konferenciji za novinare.
Obradović je rekao da su njegovi igrači najgore odigrali drugu četvrtinu večerašnje utakmice, u kojoj je Budućnost bila bolja 22:13.
– Drugu četvrtinu smo odigrali najgore na ovoj utakmici. Najvažnija stvar je koncentracija igrača, u odbrani smo bili apsolutno dekoncentrisani u toj četvrtini, dok smo u napadu prodavali lopte i igrali nerezonski. Izuzetno smo slabo šutirali za tri poena. Ekipa je u drugom poluvremenu radila i borila se. U trenucima kad je trebalo da se vratimo nismo odigrali kako treba i to je razlog našeg poraza – rekao je Obradović.
Najefikasniji u ekipi Partizana bio je Karlik Džouns sa 23 poena, dok su preostala dva dvocifrena strelca crno-belih bili Brendon Dejvis sa 13 poena i kapiten Vanja Marinković sa 11 poena.
– Karlik uvek pokušava da doprinese timu, pre svega kvalitetom koji ima. Potrebno je više igrača da se uključi, to večeras nijesmo imali. Nijesmo imali uspjeh u Evroligi, ostaje nam još ovo takmičenje i na nama je da radimo sve da izgledamo bolje – rekao je Obradović.

Obradović: Nijesmo igrali dovoljno pametno u najvažnijim trenucima

Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su večeras u ,,Morači" Partizan 81:77, u utakmici 27. kola regionalne ABA lige.
Budućnost, koja je dobila i prvi međusobni duel u Beogradu 97:90, upisala je 24. trijumf i osamila se na prvom mjestu na tabeli. Trijumfom u velikom derbiju napravila je veliki korak ka prvom mjestu pred plej-of.
U fantastičnom ambijentu domaćin je još jednom nadigrao evroligaša, sjajnom odbranom kontrilisao je napad Beograđana i tokom cijele utakmice ,,plavi" su imali prednost, koja je bila u nekoliko navrata &nbsp;i dvocifrena.
Partizan u većem dijelu nije imao rješenje protiv sjajne odbrane Podgoričana i od kraja prve četvrtine jurio je rezultat.
Najbliži preokretu bio je početkom posljednjeg dijela, kod rezultata 68:62 imao je dva napada i otvorena šuta, ali nije uspio ih realizuje.
Budućnost je u 19. minutu prvi put stekla dvocifrenu prednost (41:31), dok je u 25. minutu razlika iznosila 13 poena (55:42).
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Mekinli Rajt sa 17, Džuan Morgan je ubacio 14, a dvocifren je bio i Jogi Ferel sa 11 poena. Sjajnom odbranom istakao se Đorše Jovanović koji je imao čak sedam skokova.&nbsp;
U ekipi Partizana najbolji je bio plej Karlik Džons sa 23 koša.
Budućnost Voli će u narednom kolu, 19. aprila, igrati u Novom Mestu sa Krkom. Pobjedom u tom duelu praktično bi osigurali prvo mjesto pred plej off.&nbsp;

Budućnost pobijedila Partizan, ,,plavi" na korak od prvog mjesta pred plej off ABA lige

Na pitanje da prokomentariše izjavu poslanika PES-a Darka Dragovića da ne žele Marka Kovačevića za predsjednika opštine, nosilac liste Za budućnost Nikšića kazao je da će vlast u gradu pod Trebjesom biti formirana u skladu sa demokratskim principima kojima se vode u svakom gradu gdje imaju vlast.
- Još je vruć bio sinoć gospodin Dragović. Ostavićemo malo vremena da prođe. Ostvaren je dobar rezultat kada je riječ o parlamentarnoj većini na državnom nivou, tako da imamo jasne konture buduće vlasti. To će biti vlast koja je bila do sada sa dodatkom Pokreta Evropa sad koji na prethodnim izborima u Nikšiću nijesu učestvovali jer još nijesu postojali kao politička stranka - rekao je Marko Kovačević u emisiji „Naglas“ na RTCG.
Objasnio je da će se ići na pregovore koji će biti ustanovljeni na demokratskim principima.
- Tu su stvari svakome jasne. Na tim principima će se formirati vlasti. To tako radimo u svim gradovima gdje vršimo vlast. Nemam razloga da ne mislim tako. Građani Nikšića su rekli šta žele - kazao je on.
Nosilac liste Demokratske partije socijalista Boris Muratović kaže da su pokazali da su najjači politički subjekt.
- Bukvalno imamo rast na svim nivoima i izborima, a nemojte zaboraviti da nastupamo iz pozicije opozicione partije. Sa 14 odborničkih mjesta smo porasli na 16. Tri puta smo jači po snazi od prve sljedeće partije. Kada se ovaj trend nastavi, samo je pitanje vremena kada ćemo biti vlast - kazao je Muratović.
Kazao je da je funkcionerska kampanja nastavljena, te da je između ostalog, 5,5 miliona eura socijale podijeljeno prethodnih mjeseci.
Nosilac liste Demokratske Crne Gore Stevan Katić kazao je da su građani prepoznali njihov rad, te da je podrška porasla.
- Jučerašnji dan je bio praznik demokratije. Imali smo dostojanstvenu kampanju kako to priliči Novljanima - kazao je Katić.
Istakao je da mala izlaznost pokazuje da građani žive bolje i da se ne mogu kupiti.
Predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković kazao je da smo svjedočili zloupotrebi državnih resursa kao i anomalijama koje ne mogu da se podvedu pod fer političku borbu.
- Evropski savez je udario temelje u Nikšiću za buduće djelovanje kao što smo to uradili u drugim opštinama gdje smo učestvovali na izborima. Vidi se rast našeg Saveza i ono što mislim da je naša najveća pobjeda je što smo uspjeli da pokrenemo veliki broj građana koji su vrsni intelektualci koji su do skoro bili samo posmatrači političkih procesa. Uspjeli smo da ih animiramo i pokrenemo da u Evropskom savezu prepoznaju platformu za njihov doprinos - kazao je on.
Jovan Subotić sa liste PES-Novska lista kazao je da nije pozvan da komentariše pitanje formiranja vlasti u Nikšiću i novi mandat Marka Kovačevića na mjestu predsjednika opštine.
Kazao je da je ponosan na Novsku listi što iz izbora u izbore ne gube ni jedan glas. Istakao je da se podrška Stevanu Katiću ne dovodi u pitanje.

Kovačević: Dragović bio vruć, vlast će se formirati u skladu sa demokratskim principima

Parlament Mađarske usvojio je danas amandman na Ustav te države kojim zabranjuje javna dešavanja u organizaciji LGBT zajednice.
Usvojenim amandmanom daje se i pravo da se oduzme mađarsko državljanstvo dvojnom državljaninu za kojeg vlasti procijene da predstavlja opasnost po javni red i mir, kao javnu i nacionalnu sigurnost.
To je 15. promjena Ustava otkako ga je 2011. godine unilateralno donio Fides, a pravnici i kritičari vlasti ocjenjuju da se radi o još jednom njenom koraku u pravcu autoritarnosti, prenosi AP.
Amandman, novi korak vlasti premijera Viktora Orbana ka ograničavanju prava LGBT zajednice, usvojen je po partijskoj liniji.
Za nju je glasilo 140 poslanika vladajuće koalicije Fides-KDNP, a 21 je bilo protiv.
Uoči glasanja, opozicioni političari i demonstranti pokušali su da blokiraju ulaz u garažu parlamenta u Budimpešti kako poslanici vladajuće koalicije ne bi mogli ući u zgradu.
Policija je fizički uklonila demonstrante koji su se vezivali jedni za druge plastičnim trakama za jednokratnu upotrebu.
Amandmanom se legalizuje zabrana javnih LGBT okupljanja, uključujući Prajd koji je u Budimpešti popularan i okuplja hiljade ljudi godišnje.
U amandmanu se tvrdi da prava djece na moralni, fizički i duhovni razvoj ima prednost nad svim drugim fundamentalnim pravima, pa i na mirno okupljanje, a izuzetak je pravo na život.
Ustavom je sada omogućeno i da oduzima mađarsko državljanstvo onim dvojnim državljanima koji žive u zemljama izvan evropske ekonomske zone, a za koje vlast procijeni da su prijetnja po nacionalnu i javnu sigurnost i po javni red i mir.

Mađarska izmjenom Ustava zabranila javna LGBT okupljanja

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: analena-berbok