I pored višemjesečnih apela mještana Babinog dola, u podnožju brda Spas u Budvi, nadležni žmure na prijetnju klizištem koje bi moglo nastati zbog prekomjerne gradnje.
Brdo Spas, površine 130 hektara, zaštićeno je kao spomenik prirode od 1968, a mještani kažu da se još u prošlom vijeku znalo da je ono zona rizika i mogućih klizišta.
Devedesetih godina, je jedna od tada građenih kuća “skliznula” desetak metara i ugrozila okolne objekte. Nikada nije završena.
Ipak, urbanistički planovi doneseni tokom prethodne dvije decenije su omogućili gradnju na tom području.
Veliki “ožiljak” na brdu, koji su napravili građevinski radovi na tom terenu poslednjih mjeseci, uključio je alarm od mogućeg klizišta, no na takva upozorenja mještana nadležni ne reaguju.
<h2>Mještani: Zaštitite živote, imovinu i prirodu na Spasu</h2>
Mještani koji žive u podnožju brda su prošle jeseni uočili da je brdo “presječeno” na nekim djelovima.
- Meni kao laiku to djeluje dosta opasno, jer se golim okom može vidjeti da zbog uklanjanja zemlje i šume ima blagog klizanja terena, spiranja zemlje i pojave erozije i vododerina - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Anđa Budimir.
Dodaje da su teren najviše ugrozili pripremni radovi za gradnju – nezakonita sječa šume i presijecanje i skretanje bujičnog toka, koje je utvrdila i inspekcija.
Već pola godine ona od nadležnih traži odgovor koliko je dubok “rez” na brdu i gdje se nalazi klizna ploča.
- Apelujem da struka izađe na teren i izvrši mjerenja, i da nam nadležni kažu je li to opasno i prijeti li našim životima i imovini - rekla je Budimir.
Mještanka Tanja Mandić, koja u podnožju Spasa živi 35 godina u porodičnoj kući, kaže da se za to vrijeme život veoma promijenio jer je omogućena gradnja osmospratnica u podnožju brda.
A da se na tom terenu “sliježe” teren, ona svakodnevno vidi i na potpornom zidu kuće: prije pet godina je on bio “otvoren” tri, a sada 15 santimetara.
- To znači da sve lagano tone. I ja samo želim da mi se obezbijedi ono što mi Ustav garantuje: pravo na bezbednu životnu sredinu i zaštitu prirodne baštine. Ništa drugo - kaže Mandić za RSE.
U posljednjoj zgradi naselja pri brdu se prije tri godine uselila Ivana Zoranić Govedarica, i za svo to vrijeme primjećuje manje odrone.
- Shvatam ja da tu postoji neki plan (za gradnju) podređen investitorima, ali se mora napraviti plan bezbjednosti za građane. Raznim “valorizacijama” mi bukvalno gubimo dostojanstven u human život u ovom gradu - istakla je Zoranić Govedarica.
<h2>Bez konkretnih poteza</h2>
Budimir se mjesecima obraćala nadležnim institucijama na lokalnom i državnom nivou, ali ni nakon četiri inspekcijska nadzora nije ništa konkretno preduzeto.
Iako je ekološka inspekcija utvrdila da su sve devastirane parcele dio zaštićenog područja, dodaje, odgovorni još uvijek nisu identifikovani.
U zapisniku ekološke inspekcije koja je na teren izašla 18.marta, i u koji je RSE imao uvid, navodi se da se sve parcele (na kojima se odvijaju pripremni građevinski radovi) nalaze u zaštićenom dijelu.
Oni konstatuju da su na tom području posječena stabla i prokrčeni placevi, te da se u podnožju brda gradi objekat budvanske firme Galop inženjering.
U zapisniku piše da su vlasnici parcela, Milan Komnjenović i firma Galop inženjering izjavili da nisu izvodili nikakve radove, te da imaju saglasnost za izgradnju apartmanskih objekata.
Takođe, vlasnici druge dvije parcele iz firme Prichal Adriatic tvrde da nisu uklanjali stabla i da imaju urbanističko-tehničke uslove za izgradnju, piše u izvještaju inspekcije.
<h2>Opština: Nadležno je Ministarstvo</h2>
Iz Opštine Budva su saopštili da su za problem na Spasu direktno nadležni Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, te građevinska inspekcija.
- Mi smo uradili što je do nas, lokalna inspekcija je nekoliko puta intervenisala i obavijestila građevinsku inspekciju, očekujem da oni konačno krenu da rade svoj posao - kazao je predsjednik Opštine Nikola Jovanović 30. maja.
Naveo je da lokalna vlast ne želi nikakvu gradnju na Spasu, te da su to saopštili ministarstvu koje već četiri godine priprema Prostorni plan Crne Gore.
Izrada planskih dokumenata koja je u nadležnosti Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, od 2026. će biti u ingerenciji lokalnih parlamenata.
<h2>“Katastrofa u najavi”</h2>
I dok se čeka da država reaguje, građanski aktivista Aleksandar Dragićević je 30. maja napravio video snimke Spasa, kao dokaz o ozbiljnosti upozorenja građana.
On situaciju na Spasu opisuje kao “katastrofu u najavi”.
- Posječeno je oko 12 hiljada kvadrata šume, a podnožje brda se prokopava. Bojim se da bi pri najmanjem potresu, a i poslije obilnih kiša, cijelo brdo moglo da se pokrene, jer se radi o ogromnim nagibima od 45 do 60 stepeni - kaže Dragićević za RSE.
Sa protesta koji je 30. maja organizovan ispred Opštine Budva zbog situacije na brdu Spas, poručeno je da se hitno mora donijeti sanacioni plan kako bi se u podnožju živjelo bez straha za bezbjednost.
Zaustaviti devastaciju, donijeti moratorijum na gradnju a za to vrijeme staviti van snage sve planove za brdo Spas, zahtjev je građanskog protesta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Strah od klizišta zbog prekomjerne gradnje u Budvi, nadleženi bez konkretne reakcije

Više od 700 mještana u blizini brda Spas kod Budve, gdje se pokrenulo klizište, žive u strahu. Iako ovaj problem nije od juče, reakcije nadležnih institucija izostaju, uprkos brojnim inicijativa. S obzirom na seizmički osjetljivo područje, dugoročno posljedice bi mogle biti katastrofalne.
Stanovnica Babinog dola, koje gravitira na ovom području Božena Jelušić ocijenila je u izjavi za Dan da Budvu urbanistički uređuje samo novac i to od devedesetih godina.
- Ako me pitate kako mještani žive u blizini građevina koje potencijalno mogu da ugroze ovaj prostor, mi smo se na to u Budvi odavno navikli. Navikli smo se od kada na bilo koji način struka i nauka ne utiču na donošenje urbanističkih planova, od kada su oni obesmišljeni jednom nevjerovatnom afirmacijom stambene gradnje. Svi obronci brda Spas napadnuti su gradnjom. Prosto smo se navikli da nam stalno nešto visi nad glavnom i da živimo u maniru "ako" i "dako" jer ovaj seizmički vrlo osjetljiv prostor, na kome postoje verifikovana klizišta, nije nešto na čemu se gradi bez rizika. Što se tiče toga da li je moguće graditi na rizičnim pristorima, jeste, ali je ta gradnja izuzetno skupa i izuzetno ozbiljno zasnovana na istraživanjima, što u ovom slučaju ne vidimo. U blizini moje kuće pokrenulo se bilo jedno klizište, tada se odmah reagovalo. Ne vidim da je sada to iko uradio. Na cijelom prostoru Budve ne vidim da se pitaju nauka i struka. Ostaje nam samo da očekujemo i da se nadamo da neće biti nekih nepredviđenih prirodnih katastrofa, da će i graditelji pokušati bolje da rade - izjavila je za Dan Jelušić, poručujući da je cijela Crna Gora u obavezi da svoje osjetljive prostore zaštiti.
Građanski aktivista i stanovnica Babinog dola Anđa Budimir za Dan ističe da je lokacija (brdo Spas), koja je u prethodnom periodu devastirana građevinskim mašinama, odavno prepoznata kao klizni i teren nepogodan za gradnju.
- U prethodnom periodu na istom terenu javljalo se klizanje objekta, kao i odronjavanje dijela brda i klizanje blata usljed velikih kiša i bujica. Na devastiranom prostoru se bez uključivanja geološke i naučne struke ne može procijeniti ni stepen opasnosti, a ni bezbjednost po lokalno stanovništvo i njihovu imovinu. Do sada slanje inicijativa nadležnim inspekcijskim službama nije dalo rezultata u dijelu uključivanja stručnih lica i relevantnih institucija - upozorava Budimir.
Prema njenoj procjeni, pokretanje tla se desilo usljed presijecanja i skretanja bujičnog toka, evidentiranog na izvodu iz DUP-a Babin do.
- Postojeće stanje hidrotehničke infrastrukture, kao i prokopavanje novog atmosferskog kanala, a tome je svakako doprinijelo i uklanjanje vegetacije (drveća i makije) na površini od 4.50 0m2 i njihovog korijenskog sistema koji je na kraju i držao sav taj teren. Sada na terenu imamo pojavu da bujični tok pokušava da se vrati u svoj višegodišnji pravac, dio voda odlazi novoprokopanim kanalom, a ostatak ljulja kompletan teren koji je ispod. Djelovi stijenja koje voda nosi presijecaju djelove brda što će u krajnjem imati za posljedicu veliko odronjavanje i klizanje terena - upozorava Budimir.
Navodi da na području Mjesne zajednice Babin do živi oko 700 ljudi od kojih većina strahuje od novonastalog problema sa potencijalnim klizištem.
- Posebno oni koji su u ranijem periodu bili svjedoci sličnih katastrofa. Područje na kojem su izvođeni radovi a na kojem sada iz svakog dijela grada vidimo tragove zemlje koja klizi, nekada su stari Budvani zvali "Blato". Posljedice po životnu sredinu su značajne, osim potencijalnog klizišta, suočavamo se svakodnevno sa blokiranim saobraćajnicama usljed prolaska građevinskih mašina. Zbog prekomjerne težine mašina koje se kreću našim ulicama koje su pod velikim nagibima, jako često se dešavaju havarije u dijelu uništavanja postojeće saobraćajne, vodovodne i telekomunikacione infrastrukture. Elaborati procjena uticaja na životnu sredinu koje investitori izrađuju u svrhu dobijanja neophodnih dozvola na terenu se ne poštuju, prašina, zemlja i drugi građevinski otpad u produženom trajanju zagađuju okolinu, a kako nemamo riješeno pitanje atmosferskih kanala i odvoda te vrste voda, sav otpad iz naselja najčešće završava u atmosferskom kanalu u centru grada praveći poplave - istakla je Budimir.
Dodaje da je Zapisnikom Ekološke inspekcije utvrđeno da su sve parcele koje su devastirane dio zaštićenog područja koje potvrđuju studije zaštite brda Spas iz 2009. i 2020. godine.
- Do sada se nijedna institucija za naš problem nadležnom nije oglasila, niti uključila u rješavanje istog iako se o istome priča i piše od oktobra prošle godine, a sve braneći se činjenicama da investitori za radove imaju izdate uslove i dozvole - ukazuje Budimir.
<h2>Katastrofa u najavi</h2>
Građanski aktivista Aleksandar Dragićević kaže da je klizište na brdu Spas katastrofa u najavi.
- Klizište se već pokrenulo i samo je pitanje kada će pola brda da se obruši na kuće i zgrade. I nije pitanje hoće li biti uništene imovine i izgubljenih života, nego koliko. Institucije, izuzev nekoliko inspekcija, ne rade ama baš ništa da spriječe katastrofu, investitor radi šta misli da treba, skrenuo je prirodne bujične tokove, koji dodatno pokreću materijal i ubrzavaju klizište, i dalje se radi pod samim brdom. Kada se klizište pokrene biće kasno. Poenta je da se ne pokrene i da uradimo nešto kao društvo da spriječimo katastrofu, a to će da košta milione eura - upozorio je Dragićević.

Nadležni ne reaguju na upozorenja: Ako se brdo Spas obruši, spasa neće biti

Dugogodišnja radnica Komunalne policije u Bijelom Polju, Natalija Natka Sarić, oprostila se od službe na nesvakidašnji i izuzetno emotivan način.
Tokom njenog posljednjeg radnog dana, koji je ujedno bio i njen rođendan, kolege su odlučile da joj prirede iznenađenje koje će, kako kaže, pamtiti čitavog života.
Sarić je, vjerujući da ide na teren po prijavi da djeca nešto pale na gradskom stadionu, pošla na isti gdje je dočekalo iznenađenje. Kada je stigla na lice mjesta, umjesto intervencije, dočekali su je načelnik službe i kolege sa osmijesima, buketom cvijeća i vatrometom, prenosi portal Vijesti iz Bijelog Polja.
- Osjetila sam nalet emocija, nisam mogla da zadržim suze. Nisam očekivala ovako nešto - kazala je Sarić, zahvalivši se kolegama na pažnji i divnom gestu.
Uz vatromet, aplauze i čestitke za ulazak u penzionerske dane, Sarić je emotivno zaključila priču jednog poglavlja, dok joj se otvara novo, iako, kako kaže, još uvijek nije imala želju za penzijom.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDQMd75NjeF-%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Sjajan gest prijatelja i kolega: Bjelopoljku ispratili u penziju uz vatromet i zagrljaje

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je da će, ako u nedjelju ne bude dogovora o formiranju nove Vlade Kosova, pozvati stranke da vide da li neka od njih može da obezbijedi potrebnih 61 glas u Skupštini, prenosi Dojče vele.
- Ako ne bude dogovora, onda ću kao predsjednica pozvati sve političke stranke da vidimo da li postoji mogućnost da neko formira većinu - rekla je Osmani.
Za nedjelju u 10 časova sazvana je sjednica s jedinom tačkom dnevnog reda: izbor Vlade Kosova.
Osmani je lideru Pokreta samoopredeljenje Aljbinu Kurtiju dala mandat da formira Vladu, pošto je njegova stranka pobijedila na izborima 9. februara.
Međutim, nije jasno da li Kurti ima 61 potreban glas za formiranje izvršne vlasti.
- Mislim da je prerano govoriti o vanrednim izborima, ali oni su alternativa ako se ne formira većina. U stvari, to ostaje jedina alternativa prema Ustavu - rekla je Osmani.
Prema Ustavu, ako Kurti ne uspije da formira Vladu, onda Osmani ima dužnost da u roku od deset dana pozove stranke na konsultacije i odluči o kandidatu koji ima najveće šanse za formiranje Vlade.
Ako se ni posle drugog pokušaja Vlada ne može formirati, Osmani, prema Ustavu, mora da raspiše nove izbore, koji moraju biti održani u roku od 40 dana.
Kurti je ove nedjelje nagovijestio da Samoopredjeljenje možda neće moći da formira Vladu, dodajući da je “izgleda alternativa da ponovo idemo na izbore”.
Njegova stranka je osvojila 48 mjesta na izborima 9. februara.
Ta stranka je prethodno isključila mogućnost saradnje s Demokratskom partijom Kosova (DPK) i Srpskom listom radi formiranja Vlade.
DPK ima 24 mjesta, Demokratski savez Kosova 20 poslanika, a koalicija Alijansa za budućnost Kosova – Socijaldemokratska inicijativa ima osam mjesta u Skupštini.
Srpska zajednica ima deset zagarantovanih mjesta u Skupštini Kosova – od kojih je devet osvojila Srpska lista, dok je jedno mjesto osvojio Nenad Rašić iz Partije za slobodu, pravdu i opstanak.
Deset drugih poslaničkih mjesta rezervisano je za ostale manjinske zajednice.

Osmani: Ako u nedjelju ne bude Vlade, pozvaću stranke da vidimo da li neka ima većinu

Aerodromi u Vilnjusu i Kaunasu u Litvaniji zatvoreni su večeras zbog meteoroloških balona koji su stigli iz Bjelorusije, saopštilo je ministarstvo saobraćaja Litvanije, poslije trećeg takvog poremećaja saobraćaja ovog mjeseca, prenosi Rojters.
Avijacija u evropskom prostoru je posljednjih nedjelja više puta bila u haos zbog registrovanja dronova i drugih vazdušnih upada, uključujući aerodrome u Kopenhagenu, Minhenu i baltičkom regionu.
Ministarstvo saobraćaja Litvanije saopštilo je da je saobraćaj na dva aerodroma obustavljen do 22 časa po lokalnom vremenu.
Nacionalni centar za upravljanje krizama saopštio je da su “desetine balona” primijećene na radaru.
Aerodrom u Viljnusu zatvoren je u utorak i 5. oktobra, kada su krijumčarski baloni ušli u vazdušni prostor glavnog grada noseći švercovane cigarete iz Bjelorusije, saopštile su vlasti.
Litvanska premijerka Inga Ruginjene izjavila je u srijedu da će baltička zemlja zatvoriti granicu s Bjelorusijom ako baloni krijumčara ponovo uđu iz susjedne zemlje.

Litvanija zatvorila aerodrome zbog balona iz Bjelorusije

Nakon što se po pozivu policije danas kasno popodne javila u Centar bezbjednosti Podgorica mlada Podgoričanka, koja tereti bivšeg supruga da fizički zlostavlja njihovu kćerku kada boravi kod njega, sprovedena je u zatvor u Spužu, po nalogu Osnovnog suda u Podgorici koji je osudio na 15 dana zatvorske kazne, jer odbija da mu preda dijete – saopštila je Portalu ETV njena porodica. Ova mlada žena je u sedmom mjesecu rizične trudnoće. O njenoj borbi s crnogorskim institucijama Portal ETV izvještavao je u više navrata, a, kako smo pisali 25. jula, tada je krivičnu prijavu policiji podnijela i protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, kako je rekla, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – napisla je ona tada u prijavi. Kako je ispričala za Portal ETV, pozvonili su i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – napisala je u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe. Tada je bila u petom mjesecu trudnoće i zbog stresa je, kako je istakla u prijavi, prokrvarila, o čemu je izvještaj ginekologa dostavila policiji. U prijavi je napisala i da je sutkinja Hrković ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. Sa sutkinjom se tada dogovorila da popodne sa kćerkom dođe u Centar za socijalni rad, gdje njena kćerka, kako je napisala u prijavi, kada je ugledala oca „doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024211044_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024211044_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="sud"> <figcaption>PO NALOGU SUDA ŽENA U SEDMOM MJESECU RIZIČNE TRUDNOĆE ZATVORENA: Osnovni sud u PodgoriciOsnovni sud</figcaption> </figure>  Ova mlada žena tada je za Portal ETV kazala &nbsp;da je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako je rekla, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je odgovorila da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. Ona odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom. U maju smo objavili da je sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković donijela odluku da na 15 dana pošalje u zatvor mladu Podgoričanku, jer odbija da preda maloljetnu kćer ocu protiv kojeg je pokrenula više postupaka zbog nasilja nad njihovim đetetom. Poslije ovakve odluke Podgoričanka je protiv sutkinje Hrković podnijela krivičnu prijavu, a obratila se i institucijama tražeći pomoć, među kojima i Kancelariji ombudsmana. U rješenju sutkinje Hrković piše da „izvršni dužnik nije ispunila obavezu naloženu rješenjem o izvršenju ... od 06. 05. 2025. godine ovog suda, pa se određuje izvršenje izrečene kazne zatvora u trajanju od 15 (petnaest) dana u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija“. - Nalaže se izvršnom dužniku da odmah omogući održavanje ličnih odnosa izvršnog povjerioca i djeteta ..., tako što će u prostorije Centra za socijalni rad dovesti dijete, kako bi je izvršni povjerilac preuzeo... – piše u tom rješenju. Prema odluci suda djevojčica bi kod oca trebalo da boravi svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom od 16 do 19 sati, a te sedmice bi provodila i vikend kod oca – od petka do neđelje veče. U slučaju da ne postupi po ovoj odluci sutkinja Hrković je Podgoričanku kaznila i još jednom zatvorskom kaznom u trajanju od mjesec dana, koju će, kako piše u rješenju, „sud sprovesti po službenoj dužnosti“. Sutkinja Hrković smatra da sigurnost đeteta nije ugrožena i da je u najboljem interesu djevojčice da vrijeme provodi sa ocem, obrazlažući da je tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu protiv njega i da se postupak sada vodi po privatnoj tužbi, te da ni činjenica da se protiv njega pred tužilaštvom vodi još jedan postupak „nijesu dovoljni (razlozi p.a.) da sud zaključi da bi sigurnost djeteta bila ugrožena“. Centar za građansko obrazovanje ranije je upozorio na izvještaj GREVIO (Grupa eksperata Savjeta Evrope za borbu protiv nasilja nad ženama) koji je u prošlogodišnjem izvještaju upozorio na hitnu potrebu za unaprjeđenjem postupanja u slučajevima nasilja nad ženama, podvlačeći brojne nedostatke u odgovoru nadležnih organa, posebno u dijelu odluka o starateljstvu i pravu na posjete, kao i hitnih zabrana prilaska i drugih zaštitnih mjera koje se ne primjenjuju u adekvatnom obimu.

Žena u sedmom mjesecu rizične trudnoće, po nalogu suda, odvedena u zatvor

Amfilohije nije došao u Crnu Goru iz ljubavi, nego po prljavom zadatku, pitajte Vaše saradnike po kom. Amfilohije je prezirao Crnu Goru i više puta je pokušao da ode iz nje. Njegov eshatološki cilj bilo je mjesto patrijarha, tako da je učestvovao više puta u pokušaju svrgavanja srpskog patrijarha. Inače, dugi niz godina je prikrivao pedofiliju, podvođenje i seksualno zlostavljanje maloljetnika po srpskim manastirima. Cetinjski manastir, Dajbabe…bila su mjesta pakla, ali i drugi manastiri gdje su djeca vrbovana za šta je Amfilohije znao – poručio je u otvorenom pismu bivši svještenik Crkve Srbije Bojan Jovanović predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću povodom njegove odluke da posthumno odlikuje pokojnog mitropolita Amfilohija Radovića. Podsjetio je Milatovića da za ove zločine „postoji iskaz svještenika SPC koji je iskaz dao pod punom krivičnom odgovornošću“.&nbsp; <h2>PRIKRIVANJE ZLOČINA</h2> - Svi iskazi i dokazi su kod mene i uvijek su Vam dostupni na uvid – napisao je Jovanović, uz podsjećanje da je „igrom slučaja veliki znalac mračnih tajni SPC“. Istakao je da je Interpol otvorio istragu o pedofiliji i ubistvu djeteta u manastiru SPC i da „mnogi putevi i putići vode u Crnu Goru“. - ... kao što rekoh veliki sam poznavalac tajni SPC i ovakve stvari poput ordena Amfilohiju za mene su zadatak, a ne čin poštovanja. Pitajte draga svještena lica koji su zadatak dobili 2013. iz Srbije. Istina boli, ali ćutanje ubija. Otvorimo kutiju. Pogledajmo zvijer u oči. I iz pepela zla koje je isplivalo, možda jednom – ako budemo imali hrabrosti – izraste nešto što s pravom možemo nazvati vjerom – poručio je Jovanović u obraćanju predsjedniku Crne Gore, podsjećajući ga da mu se obratio i prije dvije godine, ali da mu nije odgovorio.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102307108_48618702f8f05fb96f7f38897637e5a5e50357ddb900a2be013187e5d4de9f69.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102307108_48618702f8f05fb96f7f38897637e5a5e50357ddb900a2be013187e5d4de9f69" data-rendition-name="original" width="670" height="515" loading="lazy" alt="ZNAO ZA ZLOČINE: Amfilohije Radović"> <figcaption>ZNAO ZA ZLOČINE: Amfilohije Radović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U grčkoj mitologiji, istakao je Jovanović, otvaranje Pandorine kutije donijelo je čovječanstvu sve muke i zla – bolesti, patnje, smrt.&nbsp; - Ali na samom dnu kutije ostala je Nada. Mit nas podsjeća da suočavanje s istinom, koliko god bila bolna, nosi u sebi i mogućnost izlječenja – napisao je on.&nbsp; Danas, kada sve više dokaza i svjedočenja izlazi na vidjelo o seksualnim zločinima, pedofiliji i zloupotrebama moći unutar Srpske pravoslavne crkve (SPC), dodao je, čini se da se otvara Pandorina kutija pravoslavnog svijeta. - Istine koje decenijama, pa i vijekovima, stoje potisnute pod plaštom autoriteta i „Božje volje“, izlaze na površinu. I s njima dolazi šok, bol, ali i – šansa za katarzu. Nije SPC jedina religijska institucija s mračnim tajnama. Katolička crkva već godinama prolazi kroz talase razotkrivanja i suočavanja. Ali specifičnost pravoslavnog konteksta jeste u čvrsto zatvorenoj strukturi i gotovo feudalnom autoritetu unutar crkve, koji teško dozvoljava unutrašnju kritiku, a kamoli pravnu odgovornost – istakao je Jovanović, koji je bio i žrtva i svjedok seksulanog zlostavljanja u Crkvi Srbije. Ovdje se, piše on, može povući paralela s Belerofontom, herojem koji je, nakon što je uzjahao Pegaza i pobijedio čudovište Himeru, povjerovao da može da se uzdigne do samih bogova – do Olimpa.&nbsp; - Ta oholost mu je bila kobna. Tako i SPC – zanijeta svojim istorijskim uticajem, blizinom vlasti, i aureolom „čuvara naroda“, vjeruje da je iznad zakona, iznad svjetovnog svijeta. Ali, kao i Belerofont, kad-tad pada – i to ne bez posljedica. Oni koji danas progovaraju o zločinima unutar crkve – bilo da su to preživjeli, bivši svještenici, aktivisti ili novinari – suočavaju se s mržnjom, omalovažavanjem, pa i prijetnjama. SPC pokušava da tu kutiju drži zatvorenom. Ali pukotine su već tu. I neće nestati – poručio je Jovanović. <h2>PANDORINA KUTIJA</h2> Ako želimo istinski duhovni, moralni i društveni preporod, kategoričan je on, kutija mora da se otvori do kraja.&nbsp; - Mora se raskrinkati sistem ćutanja, nekažnjavanja i zaštite počinilaca pod izgovorom „Božjeg reda“. Jer, kao u mitu, jedino kad sve zlo izađe, može da ostane ono posljednje – Nada. Možda će baš kroz suočavanje sa sopstvenim mračnim licem, kroz istinu, pravdu i odgovornost, SPC – ili ono što ostane od nje – moći da postane duhovna zajednica dostojna tog imena. A možda će se pokazati da su upravo njena vrata – vrata pakla, kako je govorio Isus o onima koji sablažnjavaju djecu – napisao je Jovanović. Ono što danas gledamo, istakao je, nije samo kriza jednog vjerskog sistema, već duboka kriza povjerenja.&nbsp; - SPC je vijekovima bila oslonac identiteta, naročito u vremenima ratova i stradanja. Ali istinska duhovnost ne počiva na tajni, već na svjetlosti. Isus sam je govorio: „Nema ničega sakrivenog što se neće otkriti“. Otvaranje Pandorine kutije u ovom kontekstu ne znači uništenje crkve, već mogućnost njenog ozdravljenja – ako postoji volja da se preuzme odgovornost. To zahtijeva hrabrost da se pogleda u oči sopstvenoj sjenci – i da se prizna da su neki u mantiji činili zločine koji ne mogu biti oprani tamjanom, litijama niti molitvama ako ne dođe do pravde. Oholost Belerofonta neka bude opomena svakom crkvenom vođi koji vjeruje da institucija ne može pasti. Jer pasti može – i pašće – ako ne služi istini. Pegaz ne nosi one koji gaze slabije, već one koji znaju granice svoje moći – naglasio je Jovanović. Društvo u cjelini mora da shvati, upozorio je on, da ćutanje jeste saučesništvo. - Tamo gdje se zločini zataškavaju zarad „mira u kući“, istina nikada ne dolazi. Tamo gdje roditelji uče djecu da „ne diraju popove“, a mediji ćute da ne bi uvrijedili vjerujuće, stvaraju se uslovi za nove žrtve. Zadatak države je jasan – zakon ne poznaje mantiju. Tužilaštvo mora da postupa po prijavama, bez političkog pritiska ili „slanja poruka iz Patrijaršije“. Zadatak medija je da istraju, čak i kad su izloženi prijetnjama, diskreditacijama i bojkotu. Zadatak zajednice je da zaštiti žrtve, a ne one koji su ih godinama gazili. A zadatak svih nas – vjerujućih i nevjerujućih – jeste da više nikada ne dopustimo da se djeca i mladi zlostavljaju u ime Boga, a da mi okrenemo glavu – piše Jovanović. <h2>ISTINA OSLOBAĐA</h2> Konstatuje da, uprkos svemu, ostaje „Nada“.&nbsp; - Nada da je moguće duhovno obnavljanje – ali ne kao farisejski pokušaj da se stvari gurnu pod tepih, već kao iskren, bolan, ali potreban proces pokajanja, pravde i obnove vrijednosti. Ako zaista vjerujemo da „istina oslobađa“, onda nema drugog puta – naglasio je Jovanović. Prije nekoliko dana Milatović je na mreži X objavio da je odlučio „povodom petogodišnjice od upokojenja mitropolita Amfilohija“, da mu posthumno dodijeli najviši državni orden.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102307108_2cea59e3b304ec50fb14ac4310649d0a0a012fcc019e446a9fe2a2b043299d90.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102307108_2cea59e3b304ec50fb14ac4310649d0a0a012fcc019e446a9fe2a2b043299d90" data-rendition-name="original" width="866" height="563" loading="lazy" alt="ORDEN NEGATORU CRNE GORE: Jakov Milatović"> <figcaption>ORDEN NEGATORU CRNE GORE: Jakov Milatović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Dio crnogorske javnosti žestoko je reagovo na Milatovićevu odluku, podsjećajući ga da je Radović čovjek koji je negirao i vrijeđao crnogorsku državu, naciju, istoriju, kao i nacionalne manjine. Amfilohije Radović ključna je figura smjene trodecenijske vlasti u Crnoj Gori na izborima u avgustu 2020. godine, a prva vlada nakon zih izbora dogovorena je pod njegovim patronatim, u Manstiru Ostrog. Nije dočekao i njeno formalno konstituisanje. Umro je od posljedica korona virusa 30. oktobra 2020. Upravo on je u politiku uveo današnjeg predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, ali i premijera Milojka Spajića, tada kao ministre u vladi na čijem je čelu bio, takođe njegov kadar, prof. dr Zdravko Krivokapić.&nbsp;

Jovanović: Amfilohije je prikrivao pedofiliju, podvođenje i seksualno zlostavljanje maloljetnika

Mandić VDT-u: Treba da podnesete ostavku, Marković: Neću to učiniti, naravno da jesam politički izabran, birali ste me vi poslanici

Guvernerka Centralne banke Irena Radović kazala je da poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci. Đurović je te navode negirao i otkrio da je u pitanju šurina žena.
Poslanik NSD-a prilikom izlaganja u Skupštini Crne Gore kazao je da je pitanje partitokratije problem Centralne banke.
„Ne vas u ovom trenutku, nego da povratite ugled Centralne banke od partitokratije... Trebaće vam vremena da povratite ugled i da tu partitokratiju izliječite iz Centralne banke. Jer pono što je urađeno do trenutka do kada ste vi došli bilo je personifikacija partitokratije“, rekao je, između ostalog, Đurović.
Radović je odgovorila da je Đurović vrlo inspirativan, a potom i otkrila da upravo on ima bliskog srodnika u Centralnoj banci.
„Kada je u pitanju kamatni spred,razlika između kamatnih stopa koje su pasivne i aktivne, a gospodin Đurović bi trebalo da zna jer ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci, pa treba da zna...“, kazala je Radović na šta je dobacujući iz poslaničke klupe Đurović rekao da nema srodnika u CBCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrZOn_HRgQ50&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je kazala da ne zna koji je stepen srodstva, ali, ponovila, „najbliže srodnike u Centralnoj banci zaposlene na visokim pozicijama“.
„I trebalo bi da zna da Centralna banka postupa u skladu sa zakonom i ne može da traži nešto protivzakonito. Ako mi pozovemo banke da smanje kamatne stope za građane, i banke ih smanje za 2 procentna poena to je na dobrovoljnoj osnovi“, dodala je ona.
Nakon toga obratio se Đurović.
„Gospođo Radović, ni vi ni ja ne možemo imati srodnika s obzirom da po roditeljima nemamo...“, kazao je a Radović upitala:
„Kako se zove sestra vaše supruge?“
Đurović je odgovorio da nije sestra.
„Nije nije, šurina žena. Šuri žena... Ali da ne ulazimo sad u te stvari“, rekao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXkkHw-vXwnw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO - Radović: Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na visokim pozicijama u CBCG; Poslanik NSD-a negirao a potom rekao – šurina žena

Pravni zastupnik bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića, advokat Mihailo Volkov, podnio je 15. oktobra Osnovnom sudu u Podgorici tužbu zbog dugogodišnjeg mobinga. &nbsp; U tužbi se navodi čak šest postupanja koja su osnov za pisanje tužbe. Pavićeviću je usmenom naredbom zabranjeno da dolazi na posao još 9. aprila 2021. godine, a disciplinski postupak je pokrenut februara ove godine. Vrh Uprave policije, &nbsp;kako je izvijestila Televizija E, svojevremeno nije Pavićevića obavijestio o planovima mafijaškog klana da dronom napadnu Pavićevićevu porodičnu kuću u Danilovgradu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024131052_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024131052_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5" data-rendition-name="original" width="553" height="341" loading="lazy" alt="GODINAMA NA METI VRHA POLICIJE: Milovan Pavićević"> <figcaption>GODINAMA NA METI VRHA POLICIJE: Milovan Pavićević</figcaption> </figure>  Prema tužbi advokata Vojkova, pozivajući se na analizu sudske prakse Crne Gore prema Pavićeviću je počinjeno više ponašanja koja ukazuju na postojanje mobina. Među njima ,,namjerno i neopravdano izolovanje zaposlenog od drugih zaposlenih tako što se izbjegava i prekida komunikacija sa njim”; ,,širenje neistina o zaposlenom uopšte i u vezi sa njegovim privatnim životom”; ,,nedavanje radnih zadataka zaposlenom koji nije opradano potrebama procesa rada, kao i neopravdano onemogućavanje zaposlenog da izvršava radne zadatke” kao i ,,neopravdano i namjerno isključivanje zaposlenog iz obrazovanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja zaposlenih”... U akciji Specijalnog državnog tužilaštva Pavićević je 3. oktobra priveden zbog sumnje da je dio kriminalne grupe na čijem je čelu Aleksandar Mijajlović. &nbsp; Portal ETV je septembra ove godine pisao o disciplinskom postupku protiv Pavićevića koji je poprimio obrise pravog kafkijanskog procesa: ročište, održano 25. septembra, bila je tek prva rasprava iako je postupak protiv Pavićevića pokrenut čak osam mjeseci ranije - još 13. februara ove godine. &nbsp; Pavićevićeva odbrana je tvrdila da se radi o montiranom disciplinskom procesu, o krivotvorenim informacijama u operativnom izvještaju Komisije za bezbjednosne provjere. Ne samo to: Pavićević i advokat Volkov su pokazali da u disciplinskoj tužbi postoje fingirane informacije koje se odnose - na nepostojeća lica i nepostojeće događaje ili lažno prikazana dešavanja čiju je vjerodostojnost lako bilo prethodno provjeriti. &nbsp;&nbsp; &nbsp;