<p>Crna Gora ostaje posvećena jačanju međunarodne saradnje u oblasti sporta i omladinske politike, kao i stvaranju uslova za razvoj mladih kroz sport, obrazovanje i volonterizam, kazao je ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić.<br/>
<br/>
Šćekić je tokom zvanične posjete Andori razgovarao sa ministarkom kulture, omladine i sporta Kneževine Andore, Mònikom Bonel Tuse.<br/>
<br/>
Andora je domaćin Igara malih zemalja Evrope, takmičenja koje okuplja sportiste država sa manje od milion stanovnika.<br/>
<br/>
- Ministri su razmijenili iskustva i razgovarali o aktivnostima koje sprovode njihova ministarstva, kako u oblasti sporta, tako i u okviru omladinske politike. Poseban akcenat stavljen je na razmjenu dobrih praksi u cilju promocije zdravih stilova života i aktivnog uključivanja mladih u sportske i društvene aktivnosti - istakli su u Ministarstvu sporta i mladih.<br/>
<br/>
Navodi se da je u Andori sport visoko zastupljen u svim kategorijama društva, sa posebnim fokusom na školski sport.<br/>
<br/>
Ministarka je istakla važnost formiranja sportskih škola i specijalizovanih odjeljenja u okviru obrazovnog sistema, kao i zajedničke projekte koje realizuju sa Ministarstvom prosvjete, a koji imaju za cilj prevenciju negativnih uticaja na djecu i mlade tokom odrastanja.<br/>
<br/>
Šćekić je pohvalio organizaciju Igara mlaih zemalja.<br/>
<br/>
On je uputio poziv ministarki Bonel Tuse da posjeti Crnu Goru, sa ciljem razmjene dobrih iskustava i praksi iz domena svojih resora i jačanja bilateralne saradnje između dvije države.<br/>
<br/>
Sastanku ministara prisustvovao je i crnogorski ambasador u Parizu Ivan Ivanišević.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Šćekić u Andori: Posvećeni jačanju međunarodne saradnje u oblasti sporta i omladinske politike

<p>Ženska seniorska reprezentacija odradila je prvu fazu priprema pred odlazak na Evropsko prvenstvo. Ženski Eurobasket igra se u četiri zemlje (Češka, Njemačka, Italija i Grčka) od 18. do 29.juna, a naša reprezentacija grupnu fazu igraće u Brnu, gdje će joj pored domaćina rivali biti šampion Evrope Belgija i selekcija Portugala, saopšteno je iz KCCG-a.&nbsp;</p>
<p>Naše košarkašice tokom prve dvije nedjelje treninga u Baru, imale su i dva prijateljska meča protiv Srbije na Zlatiboru, a sjutra putuju za Andoru, gdje će od 27. do 31.maja učestvovati na Igama malih zemalja Evrope.</p>
<p>- Uvodni dio protiče po planu, sa dosta taktike uz kombinaciju teretane i trčanja, tako da se spremamo fizički, a ujedno i taktički. Za sada sve ide po programu, iako imamo malih problema sa povredama, ali nijesu ozbiljnije prirode, već je nekako i očekivano u ovom dijelu priprema. Tako da sve u svemu, s obzirom na rad koji je uložen moram biti zadovoljna ovom prvom fazom priprema - kazala je selektorka <b>Jelena Škerović</b>.</p>
<p>Crna Gora je u uvodnoj fazi priprema odigrala i dva kontrolna meča na Zlatiboru, gdje je upisala dva poraza od selekcije Srbije.</p>
<p>- Nakon samo par dana priprema imali smo dva kontrolna meča na Zlatiboru, a te utakmice sa Srbijom pokazale su nam naš dosadašnji rad i na čemu moramo da radimo, tako da su nam koristile - dodala je selektorka Crne Gore.</p>
<p>Naša reprezentacija putuje sjutra za Andoru, a na startu turnira u okviru Igara malih zemalja Evrope igra protiv domaćina 27.maja, dan kasnije rival je Kipar, dok će Crna Gora 29.maja igrati protiv Luksemburga. Polufinale igra se 30.maja, a dan kasnije na programu je finale.</p>
<p>- Utakmice u Andori će nam još više pomoći da se fizički podignemo, kao i da odradimo taktički dio još bolje nego do sada. Upravo zbog toga, mislim da će nam Igre malih zemalja Evrope pomoći dosta - uvjerena je Škerović.</p>
<p>Crna Gora prvi put će igrati sa Andorom, dok su upravo na ovim Igrama rivali našim košarkašicama već bili Kipar i Luksemburg, sa kojim smo bili u grupi kvalifikacija za Eurobasket.</p>
<p>- Pet utakmica u pet dana i taj naporan ritam je i dobar sa jedne strane, jer na taj način možemo da podignemo formu. Možda to izgleda previše, ali tu je Luksemburg jedina ozbiljnija selekcija, koja je igrala sa nama u grupi kvalifikacije za Evropsko prvenstvo. Andora je prvi put nakon četiri godine na ovim Igrama, dok Kipar znamo jer je igrao i prošle godine, mada je oslabljen za Igre. Naravno, svaki od tih mečeva tretiraćemo kao utakmice normalnog tipa, a naravno da imamo i svoje ciljeve šta treba da radimo - zaključila je Jelena Škerović.</p>
<p>Naša reprezentacija igraće grupnu fazu Eurobasketa u Brnu, a po rasporedu prvo kolo igraće 19. juna protiv domaćina, selekcije Češke, dan kasnije rival našim košarkašicama biće Belgija, dok 22. juna u trećem kolu igraju Crna Gora - Portugal.</p>

Crnogorske košarkašice sjutra putuju za Andoru na Igre malih zemalja

<p>Crnogorski bezbjednosni sektor bačen je na koljena i građani se osjećaju nesigurno, ocijenio je potpredsjednik URA-e <b>Blažo Rađenović</b>, navodeći da potpredsjednik Vlade<b> Aleksa Bečić</b>, ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b> i vršilac dužnosti direktora policije <b>Lazar Šćepanović</b> treba da podnosu ostavke.<br/>
<br/>
Rađenović je kazao da je izlaganje Šćepanovića na vanrednoj konferenciji za novinare potvrdilo da je sektor bezbjednosti bačen na koljena.<br/>
<br/>
- Skandalozni pokušaj ublažavanja i relativizacije odgovornosti čelnih ljudi u sektoru policije je ništa drugo nego vapaj da se što duže ostane u foteljama, bez obzira na katastrofalne crne bilanse kojima svjedočimo gotovo svakodnevno- rekao je Rađenović.<br/>
<br/>
Kako je naveo, ubistvo u Podgorici, ranjavanje slučajne prolaznice, ali i nedavni napad na predsjednika Opštine Budva <b>Nikolu Jovanovića</b> samo dodatno građanima stvaraju strah i osjećaj nesigurnosti.<br/>
<br/>
Rađenović je kazao da to govori da niko nije bezbjedan i da se, kako je rekao, ovakvo stanje u bezbjednosnom sektoru Crne Gore ne pamti.<br/>
<br/>
- Pošto je i Šćepanović u izjavi jasno rekao da se situaciju usložnjava, pozivam ga da podnese ostavku, zajedno sa Šaranovićem i koordinatorom službi bezbjednosti Bečićem- naveo je Rađenović.<br/>
<br/>
To je, prema njegovim riječima, jedino što mogu učiniti kako bi se zaustavilo srozavanje države i institucija.<br/>
<br/>
- U suprotnom će Crnu Goru sa ovakvim obračunima na ulicama gotovo izvjesno gurnuti ka vanrednom stanju- kazao je Rađenović.</p>

Rađenović: Skandalozni pokušaj ublažavanja i relativizacije odgovornosti čelnih ljudi, Bečić, Šaranović i Šćepanović da podnosu ostavke

<p>Kijev je poslao Moskvi ponudu za održavanje nove runde mirovnih pregovora u narednoj sedmici, rekao je ukrajinski predsjednik <b>Volodimir Zelenski</b>, nakon što pregovori između zemalja prošlog mjeseca nisu donijeli napredak ka okončanju tekućeg rata, javlja Radio Slobodna Evropa.</p>
<p>- Treba učiniti sve da se postigne prekid vatre. Ruska strana treba prestati da se krije od odluka- kazao je Zelenski u svom redovnom večernjem obraćanju 19. jula.</p>
<p>Zelenski je takođe ponovio svoju spremnost da se sastane licem u lice sa svojim ruskim kolegom <b>Vladimirom Putinom</b>, rekavši: "Potreban je sastanak na nivou rukovodstva kako bi se zaista osigurao mir - trajni mir."</p>
<p>Dvije runde direktnih mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine u Istanbulu u maju i početkom juna osigurale su velike razmjene zarobljenika i sporazume o povratku tijela poginulih vojnika.</p>
<p>Ali nijesu napravili nikakav napredak u postizanju prekida vatre koji bi potencijalno okončao vojni sukob koji je započeo ruskom invazijom na susjednu zemlju u februaru 2022. godine.</p>
<p>Zelenski je rekao da je <b>Rustem Umerov</b>, novoimenovani šef ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu, poslao Moskvi ponudu za održavanje sastanka u narednoj sedmici, ali nije pružio daljnje detalje.</p>
<p>Umerov, bivši ministar odbrane, predvodio je ukrajinsku delegaciju na obje runde mirovnih pregovora u Turskoj.</p>
<p>U snimku koji je 20. jula emitovala ruska državna televizija, glasnogovornik Kremlja<b> Dmitrij Peskov</b> rekao je da je Putin spreman da krene &nbsp;prema mirovnom rješenju s Ukrajinom, ali je naglasio da primarni cilj Moskve ostaje postizanje ciljeva koje je postavila na početku invazije.</p>
<p>- Predsjednik Putin je više puta govorio o svojoj želji da što prije dovede ukrajinsko rješenje do mirnog završetka. Ovo je dug proces, zahtijeva trud i nije lak. Glavno je za nas da postignemo svoje ciljeve. Naši ciljevi su jasni- rekao je Peskov.</p>
<p>Rusija je zahtijevala da Ukrajina ustupi djelimično okupirane regije Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson, uključujući dijelove koje još uvijek kontroliše Kijev.</p>
<p>Moskva je takođe pozvala na stroga ograničenja veličine ukrajinskih oružanih snaga i obima strane vojne saradnje s Kijevom.</p>
<p>Moskva je više puta izjavila da je spremna za novu rundu pregovora, ali je od tada intenzivirala svoje neumoljive vazdušne napade na Ukrajinu.</p>
<p>Komentari predsjednika Ukrajine uslijedili su samo nekoliko sati nakon što je Rusija ispalila gotovo 380 dronova i krstarećih i balističkih raketa na gotovo desetak ukrajinskih gradova, ubivši najmanje jednu osobu i ranivši nekoliko drugih, prema ukrajinskim zvaničnicima.</p>
<p>U napadu ruskih dronova i raketa na crnomorsku luku Odesu 19. jula 2025. godine, pogođena je devetospratna stambena zgrada, pri čemu je poginula jedna žena, a više osoba je ranjeno, uključujući i jedno dijete.</p>
<p>Ukrajina je odgovorila nizom napada dronovima tokom noći i u ranim jutarnjim satima 20. jula, pri čemu su se neki dronovi uputili prema ruskoj prijestonici, Moskvi.</p>
<p>Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je 20. jula da su njihove snage oborile 364 drona u prethodna 24 sata, uključujući najmanje 23 iznad Moskovske regije.</p>
<p>Gradonačelnik Moskve <b>Sergej Sobjanin </b>rekao je na Telegramu da je do podneva po lokalnom vremenu oboreno više od 20 ukrajinskih dronova dok su se kretali prema glavnom gradu.</p>
<p>Napadi dronovima prisilili su četiri glavna moskovska aerodroma - Šeremetjevo, Vnukovo, Domodedovo i Žukovski - da preusmjere ukupno 134 leta, prema podacima ruske agencije za nadzor avijacije Rosavijacija.</p>
<p>U napadima je takođe oštećeno nekoliko visokih zgrada, a automobili su zapaljeni u moskovskoj regiji Zelenograd, ali je Sobjanin rekao da šteta nije bila značajna.</p>
<p>Željeznički saobraćaj je poremećen u ruskoj Rostovskoj oblasti, koja graniči s Ukrajinom, nakon što su fragmenti presretnutih dronova pali na željezničku infrastrukturu, ugrozivši 50 vozova na duge relacije i lokalni saobraćaj, izvijestile su regionalne vlasti.</p>
<p>Zvaničnici su rekli da je jedna žena povrijeđena u Rostovu nakon što su se privatne kuće zapalile od pada fragmenata drona.</p>
<p>Kijev je saopštio da njegovi napadi na ruske pogranične regije imaju za cilj da poremete snabdijevanje vojskom, napominjući da je šteta među ruskim civilima mnogo manja od one koju su ruske snage nanijele ukrajinskim civilima.</p>
<p><b>Oleksandr Percovski,</b> šef Ukrajinskih željeznica &nbsp;izjavio je u objavi na društvenim mrežama da je u protekloj sedmici došlo do porasta ruskih napada usmjerenih na civilne vozove koji prevoze nevojni teret. Posebno su, kako je naveo, na meti bili vozovi koji prevoze ugalj.</p>
<p>Rusija je 20. jula takođe tvrdila da su njene snage zauzele selo Bila Hora u istočnoj Donjeckoj oblasti Ukrajine.</p>

Ukrajina nudi Rusiji novu rundu mirovnih pregovora u narednoj sedmici

<p>Više od 560 ljudi spašeno je sa trajekta koji se juče zapalio u blizini indonežanske obale, dok su tijela tri poginule osobe izvučena iz mora, saopštili su danas spasioci, prenosi Portal Analitika.</p>
<p>Požar je izbio na trajektu „KM Barselona 5“ oko podna po lokalnom vremenu, dok je plovilo bilo na putu ka Manadu, glavnom gradu provincije Severni Sulavesi. Brod je bio na redovnoj poludnevnoj ruti iz luke Melonguane, u okrugu Ostrva Talaud.</p>
<p>U operaciji spasavanja učestvovali su brod obalske straže, šest spasilačkih plovila i više gumenih čamaca, potvrdio je šef mornaričke baze u Manadu, admiral <b>Franki Pasuna Sihombing</b>.<br/>
 Prema njegovim riječima, mnogi putnici su izvučeni direktno iz mora, dok su lokalni ribari uspjeli da pomognu preživjelima koji su sa prslucima plutali u uzburkanim vodama.</p>
<p>Požar, koji je izbio na krmi broda, ugašen je za oko sat vremena.</p>
<p>Iako su prvobitne procjene govorile o 280 putnika i 15 članova posade, Agencija za potragu i spasavanje saopštila je da je ukupno spašeno 568 osoba, a da su troje izgubili život, među njima i trudnica. Ranije se vjerovalo da je poginulo petoro ljudi, ali je broj revidiran nakon što su dvije osobe — uključujući i dvomjesečnu bebu s teškim oštećenjem pluća — ipak pronađene žive u bolnici.</p>
<p>Admiral Sihombing upozorio je da se u Indoneziji često dešava da se broj putnika razlikuje od zvaničnog manifesta, što može zakomplikovati traganje i povećati rizik od nesreća. Kapacitet trajekta, inače, iznosi oko 600 osoba.</p>
<p>Na društvenim mrežama pojavili su se dramatični snimci koji prikazuju putnike kako u panici skaču u more dok gusti crni dim izbija iz zapaljenog broda. Većina ih je imala prsluke za spasavanje.</p>
<p>Istraga o uzroku požara je u toku.</p>

Indonezija: Požar na trajektu, spašeno preko 560 ljudi, troje stradalo

<p>Zvaničnici Irana i Velike Britanije, Francuske i Njemačke sastaće se u petak u Istanbulu kako bi razgovarali o iranskom nuklearnom programu, dok zapadne zemlje povećavaju pritisak na Teheran da postigne dogovor, ili se suoči s novim sankcijama.<br/>
<br/>
Portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova <b>Esmail Baghaei </b>rekao je kasno sinoć da će razgovori biti održani na nivou zamjenika ministara vanjskih poslova.<br/>
<br/>
- Kao odgovor na zahtjev evropskih zemalja, Iran je pristao da održi novu rundu razgovora- naveo je Baghaei za državnu televiziju, prenosi Radio Slobodna Evropa.<br/>
<br/>
Iranski ministar vanjskih poslova <b>Abas Aragči</b> potvrdio je ranije da se sastanak planira, ali je rekao da vrijeme i mjesto tek treba da budu određeni.<br/>
<br/>
Velika Britanija, Francuska i Njemačka upozorile su da će, ako nuklearni sporazum s Iranom ne bude postignut do kraja augusta, ponovo uvesti sve sankcije Ujedinjenih nacija (UN) protiv Irana aktiviranjem mehanizma "automatskog vraćanja sankcija".<br/>
<br/>
Aragči je u petak pozvao evropske sile da zaustave prijetnje Teheranu, uključujući upozorenja o ponovnom uvođenju sankcija UN-a.<br/>
<br/>
Prema nuklearnom sporazumu iz 2015. godine - Zajedničkom sveobuhvatnom planu akcije - dugogodišnja ograničenja UN-a na prodaju oružja, bankarstvo i tehnologiju povezanu s nuklearnim resursima ukinuta su prije deset godina.<br/>
<br/>
Evropske vlade još mogu pozvati mehanizam ponovnog ukidanja sporazuma prije roka 15. oktobra, korak koji bi obnovio te sankcije i dao im uzak, ali značajan izvor uticaja u tekućim pregovorima.<br/>
<br/>
Iran je obustavio saradnju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju nakon američkog i izraelskog bombardovanja njegovih nuklearnih lokacija prošlog mjeseca.<br/>
<br/>
Evropske vlade vrše pritisak da nuklearni inspektori UN-a nastave rad u Iranu, dijelom s ciljem sprečavanja Teherana da reorganizuje nuklearni program nakon štete koju su prouzrokovali napadi.<br/>
<br/>
Prema nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, Kina i Rusija - dugogodišnji podržavaoci Irana u takvim pregovorima - ne mogu staviti veto na ponovno ukidanje sankcija.<br/>
<br/>
Iako formalni rok za aktiviranje mehanizma ističe u oktobru, evropske vlade bi se mogle odlučiti za odgađanje tog poteza nakon tog roka kako bi održale vrata otvorenima za dalje razgovore.<br/>
<br/>
Iranski i američki pregovarači trebalo je da se sastanu u Oslu ranije ovog mjeseca, ali sastanak je odgođen, a nije dogovoren novi datum.<br/>
<br/>
Dok obje strane tvrde da podržavaju diplomatiju, Iran traži garancije protiv budućih napada.<br/>
<br/>
Američki predsjednik <b>Donald Tramp</b> signalizirao je interes za širi sporazum, ali upozorava na dalje napade ako Iran nastavi s obogaćivanjem uranijuma na visokom nivou.</p>

Iran i EU u petak razgovaraju o iranskom nuklearnom programu

<p>Jedna osoba ubijena je večeras u pucnjavi koja se desila u bašti ugostiteljskog objekta „Taromina“ u Ulici Svetozara Markovića u Podgorici, a dvije su povrijeđene.</p> <p>To je ETV kazala viša državna tužiteljka <b>Irena Burić</b> nakon što je završen uviđaj na licu mjesta. Iz Uprave policije isprva je saopšteno da je ranjena jedna osoba.</p> <p>- Zajedno sa policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i sa vještakom balističke struke izvršila sam uviđaj na licu mjesta, a nakon što su me policijski službenici obavijestili da je došlo do upotrebe vatrenog oružja u bašti lokala jednog ugostiteljskog objekta kojom prilikom je jedno lice lišeno života, dok su dva lica zadobila tjelesne povrede - kazala nam je Burić.</p> <p>Uviđaj je izvršen i izuzeti su tragovi koji će biti predmet vještačenja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FWs6wAklqsT0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>- A preduzimaju se intenzivne mjere i radnje u cilju utvrđivanja identiteta izvršioca krivičnog djela - dodala je Burić.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FXSo-Q_047dY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko pet minuta prije ponoći.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720000732_9f1c6cff898ba712a5c3f54403ea8b69dd2e22a8721d6315eeeabff344f91ad3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250720000732_9f1c6cff898ba712a5c3f54403ea8b69dd2e22a8721d6315eeeabff344f91ad3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="pucnjava u pg"> </figure>  <p>- Službenici Uprave policije preduzimaju hitne, sveobuhvatne mjere i radnje u saradnji sa tužiocem u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti događaja, identifikacije, lociranja i lišenja slobode izvršioca i rasvjetljavanja cjelokupnog dogaðaja - kazali su u policiji.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FUUjtbIP-Luk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Sa daljim tokom preduzetih aktivnosti javnost će, kažu, obavještavati fazno.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720010724_1044821b79ecbbfb2d4903076dda7f9fb46deef78a940f6fee80cd16974ccefd.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250720010724_1044821b79ecbbfb2d4903076dda7f9fb46deef78a940f6fee80cd16974ccefd" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Pucnjava Podgorica"> </figure>  <p>Ovo je drugo ubistvo koje se u Podgorici desilo ove sedmice. Prije četiri dana je u Staroj Varoši ubijen <b>Igor Nedović</b>.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpucnjava-u-staroj-varosi-jedna-osoba-tesko-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Jedna osoba ubijena u pucnjavi u Ulici Svetozara Markovića, dvije povrijeđene

<p>Tokom sinoćnje pucnjave u Podgorici u kojoj je ubijen Ivan Milačić hicem je povrijeđena slučajna prolaznica, koju je metak okrznuo, saznaju Televizija E i Portal ETV.&nbsp;</p>
<p>Iako su se iz Uprave policije, povodom ovog događaja, saopštenjima javnosti obratili u dva navrata, ovu informaciju su sakrili, kako bi, koliko je to moguće, umanjili ozbiljnost situacije i sakrili činjenicu da je umalo stradala nevina osoba.&nbsp;</p>
<p>Štoviše, u svom prvom saopštenju koje je medijima poslato jutros oko pola sata iza ponoći iz Uprave policije je saopšteno da je prilikom upotrebe vatrenog oružja jedno lice stradalo, a jedno povrijeđeno.</p>
<p>Da su u pucnjavi koja se desila u bašti ugostiteljskog objekta „Taromina“ u Ulici Svetozara Markovića u Podgorici, povrijeđene dvije osobe javnost je saznala tek jutros oko dva sata iza ponoći kada je to, nakon obavljenog uviđaja Televiziji E saopštila viša državna tužiteljka <b>Irena Burić</b>.</p>
<p>- Zajedno sa policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i sa vještakom balističke struke izvršila sam uviđaj na licu mjesta, a nakon što su me policijski službenici obavijestili da je došlo do upotrebe vatrenog oružja u bašti lokala jednog ugostiteljskog objekta kojom prilikom je jedno lice lišeno života, dok su dva lica zadobila tjelesne povrede - kazala nam je Burić.</p>
<p>Tek u drugom saopštenju Uprave policije, dostavljenom medijima jutros nešto prije 10 sati, pominje se i druga povrijeđena osoba, ali je izbjegnuta informacija da je riječ o slučajnoj prolaznici.</p>
<p>- Jedno od dva povrijeđena lica je zadržano u Kliničkom centru Crne Gore na liječenju i stabilnog je zdravstvenog stanja, dok je drugo povrijeđeno lice zadobilo laku tjelesnu povredu i ono je pušteno bez zadržavanja i opservacije – saopštili su jutros iz policije.&nbsp;</p>
<p>Pobjeda je objavila da je jedna od ranjenih osoba, <b>Strahinja Raonić</b>, sjedio u kafiću sa stradalim Milačićem.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fivan-milacic-ubijen-u-pucnjavi-u-podgorici-ranjene-dvije-osobe&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Policija krije da je metak okrznuo slučajnu prolaznicu

<p>Komunalna inspektorka iz Tivta <b>Nataša Samardžić</b>, kako smo i najavili, ukrovila je danas popodne kuću koju je „na divlje“ sagradila u tivatskom naselju Seljanovo.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FMe7CS95MULg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Uzalud zabrana gradnje koju je naložila Građevinska inspekcija, uzalud kazne Komunalne policije zbog kršenja odluke Opštine Tivat o zabrani gradnje u turističkoj sezoni, koja je stupila na snagu 1. juna, uzalud apeli mještana da institucije stanu na kraj bezobzirnom ponašanju komunalne inspektorke.</p>
<p>Jasno je - neko joj je dao „zeleno svjetlo“ da gradi, iako nema građevinsku dozvolu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 79.3953%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-komunalna-inspektorka-iznad-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, u čijoj nadležnosti je „divlja gradnja“, nijesu odgovorili na pitanja o ovom slučaju.</p>
<p>Iz Komunalne policije ranije su nam saopštili da je u njihovoj nadležnosti jedino da je kazne, što su kažu i učinili, zbog kršenja odluke o zabrani gradnje tokom turističke sezone.</p>
<p>I onda će inspektorka Samardžić da izađe na teren i da kazni nekoga u Tivtu ko eventualno gradi kršeći ovu odluku?!</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-kad-komunalna-inspektorka-gradi-na-divlje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Korisnik društevene mreže Fejsbuk napisao je danas da mu upravo inspektorka Samardžić ne dozvoljava da sagradi ogradu oko imanja, jer nema dozvolu.</p>
<p>A inspektorka Samardžić prijetila je i Portalu ETV kada smo joj tražili izjavu. Napisala je u poruci da će nas tužiti ako budemo pisali o njenom slučaju.</p>
<p>Ipak, nije kriva ona. Krive su institucije koje ćute i ne reaguju.</p>
<p>Građevinska inspekcija koja smatra da je sve što oni treba da učine da zabrane dalju gradnju, pa ako investitro nastavi nije više njihov problem, Komunalna policija koja ne poziva na odgovornost svoju službenicu koja krši zakone i lokalne propise, tužilaštvo koje sve nijemo posmatra...</p>
<p>Drskost, bahatost i beskrupuloznost su, nažalost, danas slika mnogih lokalnih i državnih činovnika, javnih funkcionera, ali i političkih elita. U takvom ambijentu „stradaju“ zakoni i propisi, etički kodeks, a najviše prava građanki i građana ove države. Slučaj komunalne inspektorke Samardžić samo je djelić tog mozaika koji brine svakog odgovornog čovjeka.</p>
<p>Pisali smo da je inspektora komšije u aprilu obavijestila da će da mijenja krov na kući i dogradi visoko potkrovlje, te da ima sve dozvole. Ispostavilo se da ih je obmanula i da je njen graditeljski poduhvat znatno veći, ali i da nema dozvole.</p>

VIDEO: Komunalna inspektorka pokrila kuću koju je sagradila „na divlje“

<p>Misle li Srbi, dok se konsterniraju, da pośetioci proteklog <b>Tompsonovog</b> koncerta vide loše konotacije pokliča „za dom spremni“ i ustaškog imidža koji prati pomenutog Tompsona? Pomisle li ikad ti isti Srbi da nesrbi u regionu, takođe, vide u četničkom pokretu, muralima <b>Draže Mihailovića</b> po Srbiji, parastosima četničkom vođi, proglašavanju junacima fašističkih kolaboracionista što radi Crkva Srbije - jednako neprihvatljivu ideologiju, samo sa drugim nacionalnim predznakom?</p> <p>Razlika između <b>Ante Pavelića</b> i Draže Mihailovića je u tome što je Pavelić imao državu iza sebe koja je sprovodila sistematske zločine, dok iza Draže Mihailovića nije stajala država da zajedno sprovode svoj program homogene velike Srbije, već je taj plan, shodno prilikama koje su mu to omogućavale, sprovodio sam.&nbsp;</p> <p>Pritom, ne treba zaboraviti da je u Srbiji postojala kvinsliška vlada <b>Milana Nedića</b>, potpomognuta fašističkim Zborom <b>Dimitrija Ljotića</b>, čiji je glavni ideolog bio vladika Crkve Srbije <b>Nikolaj Velimirović</b>, a koja je prva u Evropi proglasila Srbiju kao judenfrei državu i koja je prva koristila komore za masovno ubijanje, tzv. dušegupke. Ne treba ni zaboraviti zašto je četnički pokret toliko utemeljen u Srbiji do današnjih dana. Nakon zajedničke borbe partizana i četnika u oslobađanju Loznice i Valjeva krajem 1941, četnici su, nakon što su se susreli sa Njemcima u Divcima 13. novembra 1941. dogovorili o prestanku neprijateljstava i zajedničkom borbom protiv partizana.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071921078_ab0e43b1591c727b1e6c665daa7a84225f3fa966437a249c5b0844372bafcf20.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025071921078_ab0e43b1591c727b1e6c665daa7a84225f3fa966437a249c5b0844372bafcf20" data-rendition-name="original" width="890" height="997" loading="lazy" alt="Crkva Srbije sprovodi reviziju istorije"> <figcaption>Crkva Srbije sprovodi reviziju istorije<span></span></figcaption> </figure>  <p>Draža Mihailović je u ime dalje saradnje predao Njemcima 320 zarobljenih partizana, koji su svi pobijeni u Jajincima, kraj Beograda. Zato su u Srbiji, sve vrijeme okupacije, njemačke snage bile reda jednog nepotpunog policijskog bataljona (izvor, Memoari <b>Hermana Nojbahera</b>, specijalnog nemačkog izaslanika za Balkan), pa je u Srbiji relativno bilo mirno i bez značajnijih sukoba, a četnici mahom živjeli u beskonfliktnoj simbiozi sa Njemcima.&nbsp;</p> <h2>Fašistička ideologija&nbsp;</h2> <p>Vrlo često srpski narod sebe smatra žrtvom, posebno dio van Srbije, potpuno zanemarujući da je Srbija vodila četiri imperijalna rata protiv nacionalnih zajednica i novostvorenih država na tlu bivše SFRJ, praveći inverziju, zataškavajući svoju ulogu pričom o građanskim ratovima. Hrvatski nacionalizam jeste opasan, ali on je mahom unutrašnji problem Hrvatske. Za razliku od njega, srpski nacionalizam je regionalni problem.&nbsp;</p> <p>Otuda je on danas glavni destabilizujući faktor na Balkanu. Pokojni beogradski advokat <b>Srđa Popović</b>, govorio je da je i kap vina opasna za notornog alkoličara koji treba da prestane da pije. A mi imamo, ne kap, nego burad vina.</p> <p>No, moramo biti vrlo ośetljivi kada koristimo riječ fašizam, jer prećeranom upotrebom te riječi banalizujemo i relativizujemo ogromne žrtve koje je prouzrokovao. Ali ne smijemo ni ćutati na pokušaje rehabilitacije svih onih pokreta, baziranih na zločinačkim ideologijama, koji su bili fašistički kolaboracionisti. Svaka podrška tim kolaboracionistima jeste, u konačnom, podrška fašističkoj ideologiji. Tako ni gradonačelnik Podgorice ne može izbjeći epitete koji su mu upućeni pod Goricom na proslavi povodom 13. jula, sve dok mu je Nikolaj Velimirović duhovna vodilja, a glavni partneri u vlasti sljedbenici fašističkih kolaboranata u četničkom pokretu.</p> <p>Možda je trebalo da na spomeniku koji obelježava spomen na 66 narodnih heroja iz NOB-a da pročita posmrtni govor Nikolaja Velimirovića Dimitriju Ljotiću? „...Drvo je odsečeno, ali Bog zna šta radi i mi se moramo pokoriti Njegovoj volji. Ako je drvo odsečeno, ali iz odsečenog drveta nikle su mnoge mladice, a to su mnogi i mnogi Ljotići. Ako je pao Dimitrije Ljotić, desetine hiljade srpskih junaka pod oružjem zajednički sjedinjeni, ne pojedinci, nego zajednički su zamenici Dimitrija Ljotića....“. Ili poznati govor Velimirovića u beogradskom Kolarcu 1935, u kojem Hitlera poredi sa Sv. Savom.</p> <p>Dok se sa jedne strane problematizuje himna Crne Gore zato što je narodnu pjesmu SAMO ZAPISAO <b>Sekula Drljević</b>, nekada borac za srpstvo, pa za Crnu Goru, da bi na kraju završio kao kolaboracionista ustaštva, na drugoj strani ti isti nemaju problem da veličaju otvorene kolaboracioniste fašizma, iza kojih su ostali masovni zločini, čak i đece u kolijevkama. Ti poznavaoci svega i svačega, samo ne onoga što su nesporne činjenice, govore da je Drljević dopisao potonje stihove himne. Time priznajući da je bar ostatak originalni tekst narodne pjesme, dok sa druge strane lažno promovišu kao originalan tekst citat iz jedne pozorišne predstave Narodnog pozorišta u Beogradu iz XIX stoljeća. Znate ono „... najmudrija srpska glava“...&nbsp;</p> <h2>Kolaboranti</h2> <p>Iako imam poštovanje prema borbi <b>Krsta Zrnovog Popovića</b> za suverenu Crnu Goru kroz Božićni ustanak, nemam opravdanja, bez obzira na njegove motive, što je smatrao da može vratiti suverenu Crnu Goru sarađujući sa italijanskim fašistima. Ako za njega, kome je jedino suverena Crna Gora bila motiv, nemam razumijevanja, što treba da mislimo o onima koji su kolaborilari sa fašizmom da nestane Crna Gora?&nbsp;</p> <p>Što je slavljenje Draže Mihailovića, Pavla Đurišića, <b>Baja Stanišića</b> i ostalih kolaboracionista, proglašavanje svecima <b>Vukojičića</b>, <b>Šiljka</b> i Velimirovića, koji je pjevao već pomenute hvalospjeve <b>Adolfu Hitleru</b>, upoređujući ga sa Sv. Savom, do slavljenje fašizma i nacizma, kojim je trebalo stvoriti etnički čist „srpski svet“? Skoro sam viđeo video klip u kojem neki od važnih vjernika Crkve Srbije objašnjava kako je Vukojičić dobio nadimak Macá zato što je bio pitom kao maca. Nije smiješno. Tragikomično je taman kao „pomirenje“<b> Andrije Mandića</b>.</p> <p>Mnogo je toga napisano o kolaboraciji sa fašizmom četničkog pokreta, objavljeni ugovori iz italijanskih izvora kojima su naoružavani od strane fašističkog okupatora, dobijali hranu, plate, propusnice o slobodnom kretanju... da bi se to moglo relativizovati. Problem je, u stvari, da njihovi poklonici nemaju problem sa tim. Kao što danas nemaju problem što je <b>Putinova</b> Rusija, iz imperijalnih razloga, zločinački napala suverenu zemlju, što ubija žene, đecu, gađajući stambene objekte, bolnice, skloništa. Ne, oni navijaju da ubiju što više Ukrajinaca! Jer njima ne smeta ni zločin, ni fašizam, ako je u svrhu ostvarenja njihovih velikodržavnih ciljeva.</p> <p>Naslovna strana zvaničnog njemačkog vojnog lista, Armee Zeitung, br. 88 iz 1943. godine, donosi šest fotografija koje predstavljaju zajedničku borbu Njemaca i četnika Draže Mihailovića. Fotografije su propraćene naslovom: „Alle machen sie mit“ („Sve radimo zajedno“), dok u tekstu piše : Oni su naročito ponosni što mogu da se bore zajedno sa nama protiv zajedničkog neprijatelja“. Prilog: fotokopija.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719210712_f7ed764d9c379e26b7d3c28882f74d56c5fb1cbbb7d8bb91c58e060e92c355d5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250719210712_f7ed764d9c379e26b7d3c28882f74d56c5fb1cbbb7d8bb91c58e060e92c355d5" data-rendition-name="original" width="676" height="1057" loading="lazy" alt="Naslovna strana zvaničnog njemačkog vojnog lista, Armee Zeitung, br. 88 iz 1943. godine"> <figcaption>Naslovna strana zvaničnog njemačkog vojnog lista, Armee Zeitung, br. 88 iz 1943. godine<span></span></figcaption> </figure>  <h2>Kakistokratija</h2> <p>Ako se demokratija svodi samo na odlučivanje na periodičnim izborima o političkoj reprezentativnosti, često praćeno krađom, onda se to ne može nazvati demokratijom. To se prije može nazvati vladavinom oligarhije, koja se najčešće pretvara u kakistokratiju - vladavinu najgorih.&nbsp;</p> <p>Današnja Crna Gora, iako navodno teži članstvu EU, promoviše ideološku i političku isključivost koja nema veze sa izvornim evropskim vrijednostima, ignoriše građanske inicijative, podređuje građanske i humanističke vrijednosti političkim ambicijama, sa težnjom ograničavanja ljudskih prava i sloboda, slobode medija, ne libeći se upotrebe političkog, pravosudnog i fizičkog nasilja prema neistomišljenicima.</p> <p>Veoma je problematično da nekada vrlo aktivne nevladine organizacije i pojedinci danas oportunistički ćute na ekonomsko uništavanje Crne Gore, netransparentnost, partitokratiju, kikistokratiju, gašenje njenih avio transportnih veza kao turističke destinacije, poigravanje sa državnim finansijama, ugrožavanje zdravstvenog i penzionog fonda, enormno uvećanje administracije nesposoobnim partijskim kadrovima, trošenje manirom pijanog milijardera budžetskog novca na hiljade tobožnjih savjetnika, službena putovanja koja se redovno pretvaraju u turistička, nabavku skupocjenih automobila i njihovo uništavanje i, što je više nego problematično, uvođenje zločinačkih, profašističkih, kolaboracionističkih ideologija i njihovih vođa u zvanične tokove, preko otvoreno anticrnogorskih političkih elemenata i sveštenstva Crkve Srbije.&nbsp;</p> <p>U hramu Svete Trojice na Pelinskoj Rudini 17. jula 2025. godine služena je „zaupokojena“ liturgija ratnom zločincu Draži Mihailoviću. Predśednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić, poznat kao „pomiritelj“, prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade ljudima koji su vjerovatno prisustvovali toj liturgiji, a koja bi trebalo biti nagrada koja simbolizuje potpuno suprotne vrijednosti, svojim uobičajenim jezikom laži i obmana, objasni nam da su Trinaestojulski ustanak ustvari podigli bivši kraljevi oficiri i narod, da bi kao potonje pomenuo ateiste, smatrajući pod time valjda komuniste, koji su inače organizatori ustanka.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719210712_68668090a6e3e563e39fff5964eae251f6dd425847061b8f54748820f4137d52.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250719210712_68668090a6e3e563e39fff5964eae251f6dd425847061b8f54748820f4137d52" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="PROPAGATORI ČETNIČKE IDEOLOGIJE: Mandić u Vili Gorica uručuje Trinaestojulsku nagradu Stanišiću i Bećiroviću"> <figcaption>PROPAGATORI ČETNIČKE IDEOLOGIJE: Mandić u Vili Gorica uručuje Trinaestojulsku nagradu Stanišiću i Bećiroviću<span></span></figcaption> </figure>  <p>Naravno, u maniru Mandića, po njemu kasnije nije bilo rata između okupatora i fašističkih kolaboracionista sa jedne strane i partizanskog pokreta, sa druge strane, već je to, zamislite bezobrazluka, bio građanski rat? I to je to kukavičje jaje koje nam prodaju svi, od Miloševića, <b>Šešelja</b>, do Mandića, <b>Ljalja</b> i kompanije, kao da smo svi slijepi kod očiju, kao da smo kišne gliste, pa ne razlikujemo agresiju i građanski rat.</p> <p>E pa, Lamo, to pomirenje sa četničkom ideologijom, sa ideologijom profašističkih kolaboracionista, protivnika postojanja crnogorske države, otimača istorije, jezika, kulture, crkve, ... taj film nećeš gledati. Kao što nijedan intelektualac i liberal u Njemačkoj nikada neće sopstvenu ideologiju spajati sa ideologijom fašizma i nacizma, tako nijedan Crnogorac, liberal, evroatlantski opredijeljen, neće prihvatiti ideologiju „Homogene Srbije“ i miriti se time da postane legitimna ideologija u državi Crnoj Gori!</p> <p>I da budemo jasni: ne poistovjećujte srpski narod sa svojom nakaznom ideologijom! Ako je ideologija četništva i velikosrpstva ugrožena, ili bila ugrožena, to nijednog trenutka ne znači da je srpski narod u Crnoj Gori ugrožen, ili bio ugrožen. A na njemu je da izabere između Crne Gore i četništva i „srpskog sveta“!</p>