Crna Gora se suočava sa sistemskom blokadom u popunjavanju ključnih institucionalnih pozicija, što Evropska komisija u najnovijem izvještaju iz novembra 2025. prepoznaje kao jedno od centralnih pitanja vladavine prava. Kriza u Ustavnom sudu, izazvana penzionisanjem jedne sutkinje, kako tvrdi opozicija, a Venecijanska komisija na neki način potvrđuje, mimo ustavne procedure, otvorila je duboku raspravu o poštovanju nezavisnosti sudstva i granica političkog uticaja. Istovremeno, proces izbora novog sudije traje, uz jasnu preporuku Brisela da se donese poseban zakon koji bi definisao radnopravni status sudija, uključujući kriterijume za razrješenja i penzionisanje. U javnosti se sve češće govori o partijskoj trgovini prilikom imenovanja u institucijama, a građani sve otvorenije ukazuju da se mjesta namijenjena stručnjacima dijele po političkom ključu. Svjedočili smo tome i juče prilikom izbora petog senatora Državne revizorske institucije, kada je, makar po tvrdnjama opozicije, politička računica ponovo prevagnula nad profesionalnim kriterijumima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408110428_6d19de9397ecc0d80f8f2d33d6fe59476fb499484e21e9ac680807fdc3ea48b4.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250408110428_6d19de9397ecc0d80f8f2d33d6fe59476fb499484e21e9ac680807fdc3ea48b4" data-rendition-name="original" width="1051" height="595" loading="lazy" alt="Nevenka Vuksanović"><figcaption>Nevenka Vuksanović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption></figure>  Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović kaže da izvještaj Evropske komisije potvrđuje da je Crna Gora ponovo prepoznata kao najnaprednija zemlja kandidat u regionu, što je važna poruka o kredibilitetu našeg evropskog puta. – Taj napredak treba pozdraviti, jer pokazuje da postoje institucionalni kapacitet i znanje da se sprovedu reforme. Ipak, izvještaj jasno upozorava da bez hitnog popunjavanja ključnih institucija taj napredak ostaje ranjiv. Kadrovske blokade u sudstvu i drugim institucijama nisu samo "lokalni problem", već se radi o simptomu šireg sistema – rekla je Vuksanović za "Dan". Ona smatra da često izostaje spremnost da se nezavisne institucije stave iznad partijskih interesa. – Vjerujem da je članstvo u EU dostižno u bliskoj budućnosti, ali samo ako pokažemo da su vladavina prava i depolitizacija institucija naša stvarna opredjeljenja. Sudski savjet, koji i dalje radi u krnjem sastavu, ostaje simbol strukturne slabosti sistema. Evropska komisija insistira da se kroz ustavne izmjene smanji politički uticaj, posebno ulogom ministra pravde kao ex officio člana, te da se poveća broj članova biranih iz redova samih sudija. Odsustvo jednog člana i kašnjenja u izborima dodatno su istakli problem nedostatka kapaciteta i političke volje da se osigura stabilnost u sudskoj vlasti. Komisija upozorava da transparentnost u odlučivanju i objavljivanju obrazloženja o izborima i unapređenjima mora postati obavezna praksa – ističe Vuksanović. <h2>Blokade Skupštine podrivaju evropski put</h2> U opštoj ocjeni, Evropska komisija poručuje da Crna Gora mora osigurati pravovremeno, transparentno i na zaslugama bazirano popunjavanje svih ključnih pozicija u pravosuđu, tužilaštvu i regulatornim tijelima. Naglašavaju da blokade u Skupštini ne smiju postati trajni obrazac političkog ponašanja, jer direktno podrivaju kredibilitet institucija i evropski put države. U trenutku kada Brisel Crnu Goru vidi kao najdalje odmaklog kandidata, unutrašnja institucionalna nepopunjenost postaje njena najveća slabost. Slična situacija bilježi se i u Tužilačkom savjetu, gdje dva mjesta još nijesu popunjena. Evropska komisija traži trajno ustavno rješenje kojim bi se spriječile blokade i jasno uredio način izbora članova Savjeta. Iako je broj tužilaca povećan, mreža tužilaštva i dalje nije u potpunosti funkcionalna. Problem imenovanja i dalje je politički osjetljiv, a Komisija ga označava kao jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti. Agencija za sprečavanje korupcije, suočena s istekom mandata rukovodstvu i višemjesečnim vakuumom, ilustruje šire institucionalno zagušenje. Komisija bilježi da kašnjenje u imenovanju novog rukovodstva ozbiljno utiče na efikasnost borbe protiv korupcije i traži dosljedno sprovođenje preporuka GRECO-a kroz novi zakon.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250415100428_7b046610a23057e58387e7162e305f5beb53f65ee2d1e8620bcea6eac0decde6.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250415100428_7b046610a23057e58387e7162e305f5beb53f65ee2d1e8620bcea6eac0decde6" data-rendition-name="original" width="738" height="551" loading="lazy" alt="Andrea Popović"></figure>  Ni medijski sektor nije izuzet. Evropska komisija konstatuje kašnjenja u imenovanju članova Savjeta RTCG i Savjeta Agencije za audio-vizuelne medijske usluge, što direktno usporava primjenu novog medijskog zakonodavstva. Ukazuju na potrebu depolitizacije i transparentnog izbora članova, kao uslova za profesionalno funkcionisanje Javnog servisa i regulatora. Popović: Koče nas problemi koje samo mi možemo riješiti Ovogodišnji izvještaj Evropske komisije pokazuje da Crna Gora ponovo hvata korak na evropskom putu, ali i da nas najviše koče problemi koje samo mi možemo riješiti, kazala je za "Dan" Andrea Popović, izvršna direktorica Mreže za evropske politike (MASTER). – Ključne institucije moraju biti funkcionalne, ne zbog Brisela, već zbog građana koji zaslužuju pravdu koja ne čeka i sistem koji radi za njih. Ustavni sud, Tužilački savjet i nezavisna tijela nisu tehničko pitanje, već pitanje povjerenja u državu. Evropske reforme nijesu tu da zadovoljimo formu, već da promijenimo suštinu – da Crna Gora postane društvo u kojem institucije štite građane, a ne interese partija i moćnika – istakla je Popović. Posebno mjesto u izvještaju zauzima pojam merit system, na kojem Evropska komisija snažno insistira. Taj sistem, kako se naglašavaju, podrazumijeva da napredovanje, imenovanja i unapređenja u pravosuđu, tužilaštvu i upravnim strukturama moraju biti zasnovani isključivo na stručnim kompetencijama, profesionalnom učinku i integritetu kandidata, a ne na političkoj pripadnosti ili ličnim vezama. Merit system predstavlja ključnu garanciju institucionalne nezavisnosti, jer eliminiše mogućnost da kadrovska rješenja zavise od trenutne političke većine. Evropska komisija u tom kontekstu upozorava da postojeća praksa imenovanja često nije praćena jasnim obrazloženjima, javnim konkursima ili transparentnim kriterijumima, što dovodi u pitanje legitimitet odluka. Uspostavljanje potpuno funkcionalnog merit system-a, kako se ističu, odrediće ne samo kredibilitet pravosudnih institucija, već i ukupni tempo pregovora sa Evropskom unijom u poglavljima 23 i 24.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Trgovina foteljama pretvara institucije u partijske tabore

Izvršna direktorica Mreže za evropske politike (MASTER) Andrea Popović, gostovala je u jutarnjem dijelu Ljetnjeg programa na Televiziji E, gdje je govorila o svom radu, putovanjima i evropskim iskustvima koja nastoji da prenese u Crnu Goru.
Popović ističe koliko voli ono što radi, do te mjere da bi posao obavljala i bez ikakve finansijske naknade.
&nbsp;- Ja bih ovo radila i sa nula eura cijeli život. Imam naknadu, iako sam ovo bukvalno volonterski počela da radim, ali obožavam ovo što radim- kazala je.
Putovanja i boravke u inostranstvu vidi kao priliku da se upozna s dobrim praksama koje bi se mogle primijeniti i u Crnoj Gori.
Televizija E, kaže, redovno pruža prostor predstavnicima Mreže MASTER da predstave svoje aktivnosti i programe u okviru evropskih integracija.
&nbsp;- Televizija E je minimum jednom nedeljno dala prostor predstavnicima MASTER-a da kroz programe te televizije predstave programe i aktivnosti u procesu evropskih integracija- navodi Popović.
Ovog ljeta planira da provede odmor na moru, ali i da obiđe susjedne zemlje.
&nbsp;- Iskoristiću dane da posjetim susjedne države, kao što su Hrvatska i Albanija, da vidim kakva je njihova ponuda i da li smo zaista konkurentni. Priča se da su kod nas cijene jače nego u regionu, pa eto i to da provjerimo- istakla je.
Popović se prisjetila i vremena provedenog tokom doktorskih studija u Zagrebu, gdje je, kako kaže, uočila brojne korisne prakse koje bi se mogle prenijeti i na crnogorski kontekst.
&nbsp;- Često sam pomislila – ah, to je Evropska unija. Pogotovo kad je bilo riječi o odlaganju otpada i recikliranju. Ja sam u svom stanu morala odvojeno da sortiram plastiku, staklo, organski otpad. To je prvo što me sačekalo od stanodavca kad sam ušla u stan – da me uputi na koji način da odlažem otpad. Kad sam se vratila ovdje, jedva sam se navikla da u jednu kesu za smeće sve stavljam, pa sam u narednih par mjeseci i dalje sortirala otpad kako sam i navikla u Zagrebu, ali džaba – kad kod nas to na kraju završi u istom kontejneru- prisjetila se.
Iako godinama živi van rodnog grada, njeno porijeklo se odmah prepoznaje.
- Svi primijete da nisam Podgoričanka, jer me krasi primorski, bokeški naglasak, i nakon 14 godina života van Kotora. Uvijek potenciram – da, ja sam Bokeljka. Nekad mi je čak bilo važno da kažem ispred da sam prvo Bokeljka, pa Crnogorka. To se, naravno, promijenilo – prije svega sam Crnogorka, pa Bokeljka, ali se vrlo ponosim što sam iz Kotora- zaključila je Popović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJurR9-6jZpo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Popović: Putovanja nam daju inspiraciju da vidimo šta je dobro kod drugih i šta mi možemo da implementiramo ovdje

Evropska unija mora da zauzme jasniji stav, pogotovu u ovakvoj geopolitičkoj situaciji, da nije toliko diplomatska i nejasna kao što je slučaj u posljednjem periodu, nego da bude ujedinjena i ima čvršći stav po određenim pitanjima, makar onim najvažnijim i najizazovnijim, jer geopolitička situacija to zaista zahtijeva - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Andrea Popović iz Mreže za evropske politike.
Dan Evrope obilježava se svake godine 9. maja, jer je tog maja 1950. godine Robert Šuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske, predstavio svoj prijedlog formiranja Evropske zajednice za ugljen i čelik. Ovaj prijedlog, poznat kao Šumanova deklaracija, smatra se početkom formiranja onoga što je danas poznato kao Evropska unija. Naima, 9.maja 1945. sovjetski maršal Rukov ratifikovao je ispred saveznika sporazum o njemačkoj kapitulaciji i od tada ovaj dan se slavi danom pobjede nad fašizmom.&nbsp;
Crnogorske brigade prolivale su krv od Triglava do Đevđelije, oslobađale Beograd, Zagreb, Sarajevo, petina narodnih heroja, 40 odsto generala, trećina komandanata &nbsp;korpusa dala je Crna Gora sa tri odsto stanovništva.
Danas je izazovno poštovati vrijednosti Evropske unije, kaže Popović, &nbsp;jer je izazovna geopolitička slika u svjetlu strateškog rata Kine i SAD-a i ruske agresije na Ukrajinu.
- Unutar Evropske unije postoje razni izazovi kao što je jačanje populizma i nacionalizma unutar nekih država članica Evropske unije. Sa druge strane je upitno koliko može da baštini vrijednosti na kojima je zasnovana kada možemo da kažemo da je zavisna, to jest ima ekonomski interes od strane Kine, a Kina sa druge strane i nije baš poštovalac ljudskih prava za koja se zalaže Evropska unija. Sa druge strane tu imamo agresiju Rusije na Ukrajinu, u blizini Evropske unije, a i unutar zemalja članica Evropske unije vidimo to jačanje populizma i nacionalizma u Mađarskoj, gdje se govori o nedemokratskim institucijama, manjku poštovanja ljudskih prava, prije svega mislim na prava manjina, prava LGBT populacija. U Poljskoj se suočavamo sa nezavisnošću pravosuđa i to su sve one stvari na kojima Evropska unija mora dodatno da radi, jer ako oni unutar Evropske unije ne poštuju vrijednosti na kojima su osnovane, kako da očekuju od zdmalja kandidata da iste baštine unutar svojih država - rekla je Popović.
Slogan Evropske unije je ,,ujedinjeni u različitosti”, podsjeća ona, ali sve zemlje EU moraju biti ujedinjene i u poštovanju evropskih vrijednosti na kojima je EU zasnovana.
EU putem evropskih fondova, objašnjava Popović, pokušava da sankcioniše one koje ne poštuju vrijednosti na kojima EU počiva, kao što je Poljskoj zaprijećeno ukidanje raznih fondova.
- Vidimo da Evropska unija mora da zauzme jasniji stav, pogotovu u ovakvoj geopolitičkoj situaciji mora zaista zauzme stav, da nije toliko diplomatska i nejasna, kao što je slučaj u posljednjem periodu, nego da bude ujedinjena i ima čvršći stav po određenim pitanjima, makar onim najvažnijim i najizazovnijim, jer geopolitička situacija to zaista zahtjeva - istakla je Popović.
Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom simbolizuju događaje iz prošlosti i težnje za budućnost, a zajednička je spona perspektiva i stabilnost koju je Crna Gora htjela i tada 1945.godine.
- Prvi ustanak 1941. je krenuo od nas, i mi smo tada pokazali hrabrost i solidarnost. Ujedinili smo se u zajedničkoj misiji i mislim da bismo to trebali da preslikamo i na sadašnji proces, na proces evropskih integracija, jer ulazak u EU svim našim građankama i građanima će donijeti određenu perspektivu koja je bolja nego danas i životni standard svih nas. Ja bih samo rekla zašto ne bismo preslikali te vrijednosti koje smo tada baštinili, mislimo na hrabrost i odlučnost, jer vidimo koliko traje proces evropskih integracija, koliko pričamo o njemu, a suštinski se slabo što mijenja i građani zaista ili ne vide napredak, ili je taj napredak minimalan. Započeli smo pregovore prije čak 15 godina, zaista mislimo da država sa 600.000 stanovnika &nbsp;kroz 15 godina može da ispuni najvažnije kriterijume koje su standardi - zaključila je Popović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-Ip87hXheeg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Popović: Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope su crnogorska prošlost i budućnost

Protiv V.B. podnijet je optužni prijedlog zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva (ODT).&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, V.B. je 12. februara ove godine, u porodičnom stanu, neovlašćeno držao dio automatskog vatrenog oružja, sa pripadajućom municijom, za koju nije posjedovao oružni list izdat od strane nadležnog državnog organa, suprotno odredbama Zakona o oružju

Podnijet optužni prijedlog zbog nedozvoljenog držanja oružja

Direktorica "Vijesti" Marijana Kadić Bojanić dala je izjavu u Specijalnom državnom tužilaštvu, u predmetu koji je formiran povodom kontakata novinara i urednika sa podgoričkim biznismenom Aleksandrom Acom Mijajlovićem.
Ona je novinarima kazala da je saslušana u svojstvu svjedoka, na prijedlog branioca Mijajlovića, advokata Zorana Piperovića i ponovila da je sa Mijajlovićem kontaktirala u okviru mogućih sponzorstava sportskih događaja, što nije imalo nikakve veze sa uređivačkom politikom Vijesti.
- Važno je reći, da se ja još od 2014. godine ne bavim novinarstvom, već sam na poziciji izvršne direktorke već puno vremena. U Vijestima stvari stoje tako da glavni urednici kreiraju i odlučuju o sadržaju i u Daily Pressu, i na Televiziji, a ne izvršni direktor. Ja se bavim biznisom, organizacijom na nivou preduzeća, menadžerskim poslom, koji podrazumijeva da ste u stalnom kontaktu sa ljudima iz privrede, a među njima je bio i gospodin Mijajlović koji je figurirao kao jedna od osoba sa odlučujućom ulogom u firmi koja je na bijeloj listi poreskih obveznika i i dalje dobija tendere za državne projekte- kazala je Kadić Bojanić.
Ne vidi ništa sporno u tome što je u nekom periodu imala komunikaciju i sa Mijajlovićem.
- Sve što javnost zanima, može da nađe u arhivi i novine i portala i TV Vijesti i iz toga se razumije da nema povlaštenih i da su poslovanje i razgovori sa klijentima i postizanje poslova za klijentima potpuno odvojeni od uređivačke politike i mi smo ponosni na to i zato su Vijesti najčitaniji portal i najgledanija televizija, zbog takve uređivačke politike- kazala je Kadić Bojanić.
Na pitanje da li je tačno da je Mijajloviću nudila da se Bemax reklamira u Vijestima, a da ga zauzvrat ''neće imati problema'', rekla je da to nije tačno.
- U pitanju je Evropsko košarkaško prvenstvo za žene i muškarce i potpuno je normalno da, kada prenosite utakmice, prvo razgovarate s onim firmama koje su svojim aktivnostima povezane sa time, a Bemax je u tom trenutku bio i sponzor reprezentacije i vlasnik tima Budućnosti. Nikakve povlastice u smislu uređivanja, izvještavanja i slično nijesu obećani. Taj posao na kraju nije ni sklopljen. Vijesti u zbog svoje velike gledanosti i reputacije imali druge spoznore- kazala Bojanić i pojasnila da sponzorstvo znači da vi za novac koji date za sponzorstvo dobijete određeni broj sekundi u okviru reklmanog programa utakmice i to je to.

(VIDEO) Kadić Bojanić: Nema ništa sporno u komunikaciji s Mijajlovićem, kontaktirala sam ga kao menadžerka preduzeća

Rusija je tokom noći izvela masovni vazdušni napad na Ukrajinu, lansiravši 420 dronova i 39 raketa, saopštio je predsjednik Volodimir Zelenski, dok se američki i ukrajinski izaslanici pripremaju za nove razgovore u Ženevi o okončanju rata.
Noćno bombardovanje, u kojem je korišćeno i 11 balističkih raketa, bilo je usmjereno na ključnu infrastrukturu i stambena naselja u osam ukrajinskih oblasti, naveo je Zelenski.
Desetine osoba su povrijeđene, među kojima ima i djece.
Zelenski je sinoć rekao da je telefonom razgovarao sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i zahvalio mu na njegovim „naporima i angažmanu“ u potrazi za mirovnim rješenjem.
Američki posrednički pregovori između Moskve i Kijeva se nastavljaju, ali su u zastoju kada je riječ o pitanju budućeg statusa ukrajinske teritorije koju Rusija smatra svojom.
Trampovi predstavnici Stiv Vitkof i Džared Kušner, koji su u Ženevi prethodno razgovarali i o nuklearnim pregovorima sa Iranom, prije nego što su se usmjerili na rat u Evropi, trebalo bi da se sastanu sa Rustemom Umerovim, šefom ukrajinskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu. Oni su učestvovali i u Trampovom telefonskom razgovoru sa Zelenskim.
Vašington želi da zadrži zamah u svojoj jednogodišnjoj inicijativi za zaustavljanje borbi i prevazilaženje dubokog neprijateljstva između zaraćenih strana.

Ukrajina: Rusija je izvela veliki vazdušni napad uoči ženevskih pregovora sa SAD-om

Bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u Vladi Zdravka Krivokapića, Vesna Bratić stigla je u Specijalno državno tužilaštvo (SDT) kako bi prisustvovala pretresu telefona koji joj je oduzet prilikom hapšenja.&nbsp;
Ona je pri ulasku u SDT kazala novinarima i fotoreporterima da je fotografišu lijepo.&nbsp;
- Neka bude lepa slika - poručila je Bratić.&nbsp;
Ona je juče na mreži Iks kazala da neće dati lozinku i da sumnja u moguće zloupotrebe i ugrožavanje privatnosti.
Bratić je juče, kako je navela, dobila poziv od tužioca Vukotića da u 11 sati danas prisustvuje pretresu telefona.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F3sJ-6FimTqM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Bratić je 17. februara uhapšena u okviru istrage Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je smjenom više od 140 direktora vrtića, osnovnih i srednjih škola pričinila štetu državi. Određen joj je pritvor do 30 dana, ali je vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, 21. februara ukinulo pritvor.
Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu Osnovnog suda kojom je utvrđeno da Bratić nije dužna da nadoknadi štetu državi po osnovu presuda u korist smijenjenih direktora škola, odbivši žalbu kancelarije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
Osnovni sud je sredinom decembra presudio da Bratić nije dužna da isplati više od 15.000 eura, koliko je država isplatila u 29 predmeta zbog nezakonite smjene direktora vaspitno-obrazovnih ustanova. Država je na tu odluku uložila žalbu, ali je Viši sud 6. februara odbio žalbu i potvrdio prvostepenu presudu.

Tag: andrea-popovic