Agresorski rat Rusije i sankcije toj zemlji bile su među pitanjima o kojima se razgovaralo tokom nedavne posjete Andrije Mandića švedskom Riksdagu i sastanka sa predsjednikom tog zakonodavnog doma Andreasom Norlenom.
To je Pobjedi saopšteno iz samog Riksdaga u odgovoru na naš upit da li su sankcije Rusiji bile tema razgovora predsjednika parlamenata Crne Gore i Švedske.
Predsjednik švedskog parlamenta Andreas Norlen objavio je na društvenoj mreži Iks da sve buduće članice Evropske unije moraju podržavati Ukrajinu i sankcije Rusiji.
- Švedska podržava proširenje EU i pozdravlja progres Crne Gore. Važno je da sve buduće članice podržavaju politiku EU i da, poput Crne Gore, podržavaju Ukrajinu i sankcije Rusiji - naveo je Norlen u objavi na mreži Iks.
Ipak, u saopštenju koje je Skupština Crne Gore dostavila medijima, nije bilo ni pomena sankcija i rata u Ukrajini.
- Na samom početku sastanka konstatovano je da, u kontekstu činjenice da između dvije zemlje od 2015. nije realizovana zvanična posjeta na visokom nivou, današnji susret predstavlja početak intenzivne saradnje Kraljevine Švedske i Crne Gore na svim nivoima. Predsjednik Mandić je upoznao predsjednika Norlena sa dostignućima 28. saziva Skupštine Crne Gore, posebno sa istorijskom stabilnošću parlamentarne većine, dobijanjem pozitivnog IBAR-a i ključnih imenovanja u pravosuđu. On je dodao da ova većina i ova vlada, imaju ambiciozan plan da do kraja godine zatvore četiri pregovaračka poglavlja, te da se održavanje međuvladine konferencije očekuje u decembru – pisalo je u saopštenju Skupštine.
Dodali su i da je „predsjednik Norlen, u kontekstu jačanja odnosa između naše dvije zemlje, posebno istakao značaj današnje posjete predsjednika Mandića, te iskazao snažnu podršku Švedske našoj zemlji da postane prva naredna članica EU, dodavši da su svi svjedoci impresivnog napretka Crne Gore u proteklih godinu dana i uloge koju je predsjednik Mandić imao u stvaranju pozitivnog ambijenta ključnog za ovaj napredak“.
- Predsjednici su se saglasili da dvije zemlje treba dalje da snaže bilateralne odnose u oblastima poput obrazovanja, tehnologije i održivog razvoja, gdje Švedska ima značajno iskustvo, te da u budućnosti treba promovisati potencijale koje naša zemlja posjeduje, a koji mogu biti interesantni za švedske investicije, posebno u sektorima energetike i turizma – pisalo je u saopštenju kabineta Andrije Mandića.
Ipak, kako su Pobjedi saopštili iz kabineta predsjednika parlamenta Švedske, sankcije Rusiji bila su tema razgovora.
- Agresorski rat Rusije i sankcije Rusiji bile su među pitanjima o kojima se razgovaralo tokom posjete. Predsjednik švedskog parlamenta iznio je švedski stav. Ako želite da znate šta je predsjednik crnogorskog parlamenta rekao tokom posjete, moraćete da pitate njega - kazali su za Pobjedu iz kabineta Norlena.
Uprkos, pozivima opozicije da saopšti da li je zaista podržao sankcije Rusiji, Mandić se nije oglašavao tim povodom. Poslanici njegove Nove srpske demokratije, više puta su se zalagali za to da Crna Gora ukine sankcije Rusiji. Tako su i tokom nedavno održane sjednice POSP-a u Podgorici, glasali protiv Deklaracije koja je usvojena na kraju zasijedanja, a koja je osuđivala agresorski rat i pozivala na sankcije Moskvi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Riksdag: Sa Mandićem smo razgovarali o sankcijama Rusiji, pitajte njega što je rekao

Ukoliko se sprovede, izborna reforma će podići nivo demokratije, ali kada se sagledaju rezultati Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u protekloj godini i odnos Skupštine može se zaključiti da politička podrška ovoj neizvjesnoj i teškoj reformi izostaje - ocijenjeno je na konferenciji “Izborna reforma kao ključ demokratizacije: Postoji li politička podrška za promjene” u organizaciji Centra za demokratsku tranziciju.
Izvršni direktor ove nevladine organizacije Dragan Koprivica podsjetio je da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu nije plenumu do sada uputio niti jedan zakon.
- Ovih dana očekujemo prvi nacrt Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, a onda i kvalitetnu i inkluzivnu javnu raspravu. Da bi ovako važne reforme uspjele potreban je naporan rad svih političkih subjekata koji u njoj učestvuju, a ne samo dio njih. Ovdje moram reći da pored kopredsjedavajućih i još par članova/ica energija koja je potrošena na jednu od najvažnijih reformi u društvu nije bila ni blizu potrebnog nivoa - rekao je Koprivica.
Podsjetio je i da Odbor više od tri mjeseca nije zadovoljavao formalne pretpostavke za funkcionisanje.&nbsp;
- Nakon rekonstrukcije vlade i promjenom političke strane Bošnjačke stranke, sastav Odbora nije u skladu sa Odlukom o osnivanju i na njegovim sjednicama se ne mogu donositi valjane odluke. Takođe, dvije članice Odbora prestale su da budu poslanice jer su preuzele funkcije u Vladi. I pored naših javnih apela ovaj problem nije riješen do danas. Čini se da se i u ovakvom odnosu Skupštine može naći dio odgovora da li ima stvarne političke volje za ovu reformu - naveo je Koprivica.
Izborna reforma, kako je kazao, nije proces koji se radi preko noći.
- CDT-u je još u aprilu bilo jasno da rok u kome Odbor treba završiti svoj posao mora biti značajno produžen. Pozdravljamo predlog da novi rok bude 31. decembar 2025. i to smo više puta javno zagovarali. Međutim, ni ovaj rok neće biti ispoštovan ukoliko se ne krene sa napornim i svakodnevnim radom - rekao je Koprivica.
Dodao je da je još jedna konstrukciona greška to što su iz djelokruga Odbora izostavljeni značajni zakoni koji imaju veliku važnost za izborni proces.
- Drago nam je da su uvaženi naši apeli i da je predloženo proširenje, odnosno da dio djelokruga odbora postane i Zakon o izboru predsjednika, ali se nadamo da će se uvažiti i druge naše sugestije i da moramo raspravljati i o Krivičnom zakonu, Zakonu o sprječavanju korupcije, medijskim i mnogim drugim važnim zakonima. Ova reforma se baš zbog toga i zove sveobuhvatna. Smatramo da je zaista krajnje vrijeme da se promijeni pristup ovoj reformi i da se ona stavi u centar parlamentarih dešavanja. Nadam se da će ovu refomu nositi svih 16, a ne samo 4-5 poslanika i poslanica koji su članovi odbora. I to je naša ključna preporuka - naveo je Koprivica.
Ova će reforma, dodao je, biti teška i neizvjesna.&nbsp;
- I u datim političkim okolnostima nije jednostavno biti optimista i vjerovati u njen uspjeh. Kao neko ko četvrti put učestvuje u ovom procesu mogu reći da postoji stotinu načina da ona propadne, a samo jedan da uspije. Potrebna nam je iskrena politička volja. Važno je skrenuti pažnju na još jedan otežavajući momenat vezan za ovu reformu - ukoliko zaista dođe do neophodne depolitizacije izborne administracije, sređivanja registara koji čine birački spisak, uvođenja otvorenih lista ili spovođenja svih lokalnih izbora u jednom danu, to će ujedno značiti da nam je potrebna makar godina ili dvije da se osjete efekti tih promjena, odnosno da nova rješenja zažive u praksi. Planirano je da reforma bude završena do kraja 2025. a redovni parlamentarni izbori su početkom 2027, što znači da se mora planirati vrijeme i za implementaciju novih rješenja - istakao je Koprivica.
Nada se da će Crna Gora imati snage i znanja da sprovede ovaj najvažniji demokratski poduhvat.
- Da ćemo konačno dobiti izborne zakone koji neće favorizovati nikoga, koji će onemogućiti da partitokratija ukine demokratiju kad to želi, kao na primjeru Šavnika, i da izborni proces nikad više neće biti proces zloupotreba, potkupljivanja ili poligon za maligne strane ili domaće uticaje... I naravno, da će se jače čuti glas građanki i građana - poručio je Koprivica.
Ambasadorka Italije Andreina Marsela kazala je da se reforma izbornih zakona radi prije svega zbog Crne Gore.
- Ako to činite zbog članstva u EU, na kraju dana to činite i zbog sebe, ako uzmemo u obzir da je Crnoj Gori cilj da postane naredna članica EU” rekla je ona i citirala Izvještaj o EK o Crnoj Gori u dijelu o izborima kaže da je potrebno zakonski okvir reformisati i usaglasiti sa zakonima EU o izborima, glasanju i pravu na kandidaturu, transparentnost… Crna Gora i EU idu ruku pod ruku kada se radi o ovim pitanjima ali i mnogim drugim. Ne postoji ništa što EU traži od Crne Gore a da ide nasuprot interesima Crne Gore. Izborna reforma, ako se sprovede kako treba, će podići nivo demokratije u državi - rekla je Marsela.
EU je, kao je istakla, zajednica država koje dijele iste vrijednosti.&nbsp;
- Sve što EU traži zemlja će postati više demokratska, pravedna, ljudi će živjeti u zemlji koja je bolja nego prije izborne reforme. Ako želi članstvo do 2028. reforma se mora sprovesti što prije. Potreban je doprinos svih političkih aktera i faktora. Svi treba da pokažu volju za reformom, da su spremni za kompromis i dijalog i pokažu političku zrelost - istakla je Marsela.
Kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, poslanik Pokreta Evropa sad (PES), Vasiije Čarapić kazao je da je uspjeh EU to što se sastoji od država koje se demokratije, a da je izborna reforma u Crnoj Gori neophodna upravo kako bi se podigao nivo demokratije.&nbsp;
- Građani koji žive u EU mogu očekivati da će njihov sistem da isporuči nešto što je dobro za njih. Potrebna nam je izborna reforma da bismo podigli nivo demokratije, da decentralizujemo upravljanje u zemlji, da damo građanima moć - naveo je Čarapić.
Građani, kako je kazao, treba da znaju kada glasaju za neku partiju da odlučuju i koliko će finansija dati nekoj partiji i da se sve svodi na glasanje.&nbsp;
- Ne mogu da kažem da sam pretjerano zadovoljan demokratijom kod nas, ali način na koji se sprovode izbori pokazao je da možemo da simuliramo neki oblik demokratije na nižem nivou nego što je to u EU, da možemo da smjenjujemo vlast, ona daje neke rezultate. Međutim, možemo da uradimo dodatan iskorak time što ćemo da se bavimo reformom i da to podignemo na nivo kakav je u EU - rekao je poslanik PES-a i podsjetio da Crna Gora ima reformsku agendu te da je EK kao jedan od preduslova stavila reformu izbornog zakonodavstva.
Kopredsjedavajući Odbora ispred Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević kazao je da je prije svega, izborna reforma važna za crnogorsko društvo jer će otvoriti neka pitanja koja Odbor neće moći da riješi u ovom sazivu, poput biračkog spiska.
- Od nekih problema pati i region. Izborna reforma je jedan od preduslova za članstvo u EU. Moramo pratiti ono što je regulativa EU, EU ne želi državu u kojoj na bilo koji način može biti sporan izborni proces - rekao je poslanik DPS-a.
On je rekao da su u istoj ravni unutrašnji interes za izbornom reformom i to što nam je ona neophodna na putu ka EU.&nbsp;
- Treba da uradimo sve što naši partneri traže od nas. Nekada ne razumijemo šta su obaveze Crne Gore, mi smo čuli od dijela većine kako oni imaju svoju glavu i kako će uraditi kako oni misle. To ne funkcioniše tako. Iako su evropske integracije dvosmjeran proces, pravila su postavljena. Oni su podigli ljestvicu na najviši nivo, ako Crna Gora želi da bude dio tog društva, moramo da radimo sve da dođemo do tih standarda - kazao je Rakočević.
Čarapić je naveo da je rad Odbora bitan ali da je ključno ono što se desi na plenumu.&nbsp;
- Imam optimizam da ćemo kada stignemo do plenuma sprovesti reformu - rekao je Čarapić.
Dodao je da je, kada se počelo sa reformom izbornih zakona, mislio da je to samo formalnost usaglašavanje sa preporukama ODIHR-a, ali da je očigledno da ta dinamika nije odgovarala svima.
- I zbog toga građani najmanje vjeruju političkim partijama. Zahtjevi su jasni, u pitanju su izmjene zakonodavstva, da se pokaže reformska volja, ali očigledno je da je taj partijski interes prednjačio u prethodnoj godini. To je za mene uzrok slabog rada Odbora. Neophodno je da ti ljudi koji sjede u Odboru imaju reformski duh, da izađu iz partijskog posla, da se pokaže njihov lični karakter, da se izdignu iz onoga što su stranačke i političke vode, da budu reformisti, ja mislim da se to još uvijek nije desilo kod svih - kazao je poslanik Čarapić.
Rakočević je kazao da očekuje da će se do kraja godine usvojiti Zakon o finansiranju partija i kampanja i da tu ne očekuje opstrukcije.
- Ne vjerujem da će se opstruirati, ali ne očekujem učešće svih subjekata. Ne postoji politička volja kod svih subjekata i moramo to konstatovati. Blizu smo da dođemo do nacrta koji održava reformsku namjeru - naveo je Rakočević.
Podsjetio je da će najveći problem biti Zakon o državljanstvu koji, kako je naveo, takođe treba da se rješava samo unutar Odbora.
- Da li stvarno mislite da je u pitanju tolika neozbiljnost ili loša namjera pa se stalno priča o izmjenama tog zakona, koje će se teško usvojiti, ali će se osporiti rad Odbora. Bojim se da će se sljedeće godine naći instrument koji će osporiti rad Odbora. Postoje dvije trećine koje imaju daha za izbornu reformu, dio ih je u parlamentarnoj većini ostatak je u opoziciji - zaključio je Rakočević.
Ambasadorka Italije se osvrnula na demokratiju u Italiji i česte promjene vlasti u toj državi.
- Tačno je da mijenjamo vlast često, ali mi imamo snažne institucije - kazala je Marsela.
Izbori su, kaže, krucijalni elemenat u demokratiji.
- To su, zapravo, osnove. Imamo demokratsku umjesto autokratske vlade ako imamo izbore. Ali izborni proces mora biti slobodan i fer, u suprotnom, to je kao da uopšte nemate izbore. Kada su izbori slobodni i fer volja građana se oslikava u ishodu izbora, vlada ima jasan i legitiman mandat da upravlja, opozicija može da vjeruje i prihvati rezultate. Tada svi pobjeđuju - navela je Marsela.

CDT: Izborna reforma nema dovoljnu političku podršku

Naljepnicama na kojim piše „Skupština Crne Gore“ poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) danas su prekrili novi logo tog zakonodavnog doma koji je Andrija Mandić jutros okačio u holu.
Predsjednik Skupštine je za <a href="https://etv.me/politika/u-holu-skupstine-crne-gore-postavljen-novi-logo">novi logo </a>izabrao Zetsku banovinu - &nbsp;čime jasno veliča period u kojem je Crna Gora izgubila ime, državno dostojanstvo i teritoriju postajući pokrajina u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dg0A9Hz8HiTM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Poslanik DPS-a Oskar Huter je saopštio da je njihovo prekrivanje novog logoa civilizovana reakcija i protest protiv necivilizovanog postupanja Andrije Mandića.
- Provincijskog i prevaziđenog političara koji broji posljednje dane i u tim danima pokušava da prekroji ono što su mu zadali - dodao je Huter.
Mandić je još prošlog mjeseca, tokom sjednice Skupštine koja je održana na Cetinju, predstavio ovaj novi logo - što je izazvalo burnu reakciju poslanika. Oni su <a href="https://etv.me/politika/mandic-predstavio-novi-logo-skupstine-nikolic-simbolika-je-jasna-pozivate-se-na-zetsku-banovinu-u-vremenu-kad-je-crna-gora-izgubila-ime-i-dio-teritorije">ukazali upravo da Mandić ovim činom ponižava državu Crnu Goru</a>.

Poslanici DPS-a prekrili novi logo Skupštine: Ovo je civilizovana reakcija na necivilizovano postupanje Andrije Mandića

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić podnijeli su krivičnu prijavu protiv N. V. (25) koji je osumnjičen za nedozvoljeno držanje oružja i nošenje oružja i ekslozivnih naprava, nakon što je rasvijetljeno da je 10. novembra sebi nanio povrede vatrenim oružjem, saopšteno je iz Uprave policije.
U saopštenju navode da im je 10. novembra Opšta bolnica u Kotoru prijavila da su u mjestu Dragalj preuzeli N. V. radi ukazivanja pomoći zbog prostrijelnih rana u predjelu desne butine i desne šake.
- Policijski službenici su došli do saznanja da je u jednom ugostiteljskom objektu došlo do upotrebe vatrenog oružja od N. V, kada je sebi sebi nanio povrede, a nakon čega je, kako se sumnja, odbacio vatreno oružje u blizini ovog mjesta. Pregledom terena policijski službenici su pronašli pištolj marke CZ M57 i šest komada pripadajuće municije, koji su izuzeti i poslati u Forenzički centar u Danilovgradu radi daljeg vještačenja - naveli su iz Uprave policije.
Po nalogu postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su protiv N. V. podnijeli krivičnu prijavu, te je na osnovu svih sprovedenih vještačenja protiv njega podnijet optužni prijedlog zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i nošenje oružja i ekslozivnih naprava.

Podnijeta krivična prijava: Mladić osumnjičen da je sebe ranio vatrenim oružjem

Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) zahtijevaju kontrolno saslušanje ministarke turizma Simonide Kordić zbog sistemskog urušavanja turističke privrede.
Stanje na ovom planu je, kako je na pres konferenciji za medije poručio poslanik Oskar Huter, alarmantno.
- Nije dovoljno reći da je neuspješna Vlada. Ovo je nedobronamjerna Vlada. Jedno je šteta kojoj je uzrok neznavenost i nesposbonost. Sasvim duro je loša namjera. Ovdje se radi o smišljenoj lošoj namjeri. Prvi put od 2006. godine je ostvaren pad turističkog prometa. Ove godine prihodi od turzima su 3.64 posto ili 50 miliona eura manje nego u istom periodu prethodne godine - saopštio je Huter.
Kaže da su dva zadatka, ili preduslova za loše bilanse izvršena.
- Koji nas dovode do negativnih brojki koje su se ispostavile: Gašenje nacionalne avio kompanije, a druga povećanje taksi niskobudžetnim avio kompanijama - naveo je Huter dodajući da se sa naših aerodroma gotovo ne leti.
Ocijenio je i da se Crna Gora želi učiniti lakim plijenom za motive velikodržavnih projekata iz susjedstva.
- Naša turistička konkurencija sa ushićenjem očekuje nove mjere naših stručnjaka. Povezanost Crne Gore prema svijetu je smanjena na najmanju moguću mjeru. Ono što koroni nije uspjelo - će ovim štetočinama poći za rukom ukoliko im dozovolimo - podvukao je Huter.
On je pozvao javnost da reaguje i svojom tišinom ne dozvoli da bude saučesnik ekonomskom posrnuću kojem stremimo.

Huter: Zahtijevamo kontrolno saslušanje Kordić, prihodi od turizma su manji za 50 miliona nego prošle godine

Guru Demokrata, predsjednik njihovog Kluba poslanika, Boris Bogdanović oglasio se saopštenjem za javnost, „uskačući“ da pomogne i pojača poruke koje je sa vanredne konferencije za novinare uputio neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, koji se u pokušaju da opravda zabrinjavajuću bezbjednosnu situaciju u zemlji, obrušio, neprihvatljivo sa pozicije koju obnaša, na pravosudne vlasti. Bogdanović je dodatno zaprijetio svima koji ne podržavaju 44. Vladu, od predsjednika države, političara do sudija da će biti izloženi progonu. „Objasnio“ je kako je prezentacija rezultata Sektora za borbu protiv kriminala, kojim rukovodi njihov kadrovik Šćepanović, „otkrila dvije nesporne činjenice: prvo, da dio sudija ne radi u interesu pravde, već kao saveznik kriminala, i drugo, da pojedini političari, zajedno s tim destruktivnim elementima, rade na podrivanju stabilnosti Crne Gore i rušenju 44. Vlade“. Nije Bogdanović pojasnio zašto njihov neformalni direktor policije Šćepanović ne podnosi krivične prijave protiv tih sudija, iako je u zoni krivične odgovornosti ako ne postupa u slučaju kada raspolaže informacijama da neko pomaže kriminalcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović"> <figcaption>Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović</figcaption> </figure>  Nije pojasnio ni zašto Šćepanović ne procesuira političare koji „podrivaju stabilnost Crne Gore“. To je, takođe, teško krivično djelo. Retorički je Bogdanović lamentirao u saopštenju – „kako objasniti da je sud puštio na slobodu Vuka Lalatovića, iako je isti priznao ubistvo Ranka Vuletića, dobrovoljno se predao policiji, a svi prikupljeni materijalni dokazi potvrđuju njegovo priznanje?“... Kako razumjeti, kaže Bogdanović, da je upravo ta sloboda omogućila da to lice izvrši novo ubistvo – na kružnom toku u Podgorici?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora"> <figcaption>Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora</figcaption> </figure>  Ni neformalni direktor policije, ni Bogdanović nijesu pojasnili ko je odgovoran što je Lalatović, iako je sud naložio mjeru nadzora, pobjegao i iz bjekstva, kako oni sumnjaju, počinio zločin na kružnom toku u Podgorici. Koja je uloga policije u tome i čija je odgovornost za njegovo bjesktvo? - Ovo je izdaja pravde, izdaja bezbjedosti, izdaja svakog građanina Crne Gore! Ovo je jasna poruka da pojedine sudije, umjesto da budu stubovi pravnog sistema, postaju saveznički oslonci kriminala. Njihove odluke ne služe zakonu, već destruktivnim interesima – ogorčeno je saopštio crnogorskoj javnosti Bogdanović. Naravno, o mogućoj „izdaji“ policije, ni riječi. A onda je plasirao opasnu konstrukciju – „ovo je dio šireg plana u kojem su pojedini političari i sudije spregnuti sa mafijom“?! - Njihov cilj je politička destabilizacija i rušenje 44. Vlade Crne Gore. Njihov cilj je da se narod ponovo vrati u strah, da kriminal ponovo zavlada institucijama, a pravda ostane daleka i nedostižna – tvrdi Bogdanović. Potom je „nacrtao“ ko su ti političari – oni „koji danas sprječavaju reforme unutar bezbjednosnog sektora, a spregnuti su sa bivšim režimom“, zatim „oni koji štite 'generale prve familije', koji vraćaju zakone i blokiraju popunjavanje Uprave policije novim, nekompromitovanim kadrovima“. - To su političari koji su se Bogu molili da Bajilagić ne bude uhapšen. Oni koji su, o trošku države, ljetovali u luksuznim vilama i po 40 dana tokom samo jedne turističke sezone, zahtijevali da ih čak 53 puta prate ronioci dok su se brčkali u plićacima, i tražili vozila sa sedam sjedišta da bi udobno vozili cijele porodice na ljetovanja i zimovanja, baš onako kako su to radili predstavnici bivšeg režima sa kojima danas pokušavaju destabilizovati vlast i sa kojima su srušili vlast u Podgorici – poručio je Bogdanović, jasno etiketirajući predsjednika države Jakova Milatovića, obračunavajući se sa njim što ne podržava 44. Vladu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e" data-rendition-name="original" width="921" height="681" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> <figcaption>Predsjednik države Jakov Milatović na meti Borisa Bogdanovića(Photo: Tanjug/Strahinja Aćimović)</figcaption> </figure>  Požalio se i kako su to političari koji su ćutali za vrijeme bivšeg režima. - Oni sada brane Zorana Lazovića, Petra Lazovića, Ljuba Milovića, Vesnu Medenicu, Blaža Jovanića, Veselina Veljovića i mnoge druge, ne zbog pravde, već zbog svojih interesa. Oni su ti koji pokušavaju zaustaviti svaki korak ka reformi i žele vratiti staro vrijeme, vrijeme kada su kriminalci krojili zakone, a narod trpio nepravdu – „poentirao“ je Bogdanović. Poslao je nedvosmislenu poruku sudijama koji postupaju u ovim predmetima da ih čeka odmazda za slučaj da ne osude ove optužene. Prezumpcija nevinosti i dokazi za gurua Demokrata ne znače ništa. - Ali, baš njima poručujemo da niko neće biti iznad zakona, bez obzira na političku, finansijsku ili klanovsku zaštitu. Oni koji pokušavaju zaustaviti napredak suočiće se sa narodom koji zna šta hoće – pravdu, bezbjednost i državu koja radi za građane, a ne protiv njih – zaključio je Bogdanović, najavljujući da će aktuelna većina nastaviti sa tužilačko-policijskom represijom i sijanjem straha, odvratnim etiketiranjem, ali i stalnim prijetnjama krivičnim progonom svakom ko se ne bude povinovao njihovom viđenju Crne Gore. Demokrate i Pokret Evropa sad, partije koje čine „kičmu“ 44. Vlade, ali i čuvaju „fotelju“ vođi parlamentarne većine, proruskom i prosrpskom političaru Andriji Mandiću i njegovim koalicionim partnerima, od izbora do izbora gube podršku. Tako su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi, sa šest, spali na svega tri mandata, a u Podgorici sa 19, na 13...

Bogdanović zaprijetio pravosudnim vlastima da se moraju potčiniti policiji

Vojni dron, koji je oštećen prilikom potrage za osumnjičenim za dvostruko ubistvo Alijom Balijagićem, oštećen je nakon što je pomoćnik direktora policije za posebne namjene Miloš Rakonjac tražio da policijski helikopter sleti da bi se u njega ukrcao.
To proizilazi iz službene zabilješke, koju je poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević danas objavio nakon višednevnih rasprava sa službenikom Ministarstva odbrane Markom Markovićem i zamolnica da taj resor objavi službenu zabilješku o ovom događaju.
- Dana 30.10.2024. godine u vremenskom intervalu od 12.00 do 13.30, prilikom izvršavanja osmatranja zadatog rejona Sokolac - opština Bijelo Polje, došlo je do pada letilice „Belin 5“. Način na koji se desilo pomenuti događaj je taj da je letilica pod serijskim brojem 40082 bila u normalnom režimu leta povratka na početnu tačku. U tom trenutku, helikopter VCG Bell 412 izvršio je prelet iznad tačke spuštanja bespilotne letilice i zatim, helikopter se prizemljio na oko 50 metara iza naše pozicije za upravljanje. Prilikom preleta helikoptera, vlk A.D. je bio na radio vezi na frekvenciji 133 000 sa pilotom Bell 412 i davao mu upozorenja o prisustvu blp u vazdušnom prostoru. Pilot Bell 412 je razumio upozorenja da je narušio zonu leta blp i da nije moguće tu da sleti - piše u službenoj zabilješci koju je objavio Zirojević.&nbsp;
Međutim, kako se dodaje, pomoćnik direktora policije za specijalne namjene - Miloš Rakonjac naredio je pilotu preko mobilnog telefona da sleti - da bi se on ukrcao.
- Zatim, helikopter Bell 412 se spustio na oko 50 metara iza naše pozicije za upravljanje sa blp. Prilikom slijetanja blp u početnu tačku, došlo je do gubitka konekcije između upravljačke stanice sa blp i letilica je krenula u slobodno propadanje ka zemlji sa visine od oko 20 metara i tada smo pokušali preuzimanje ručno upravljanje letilicom (blp nije reagovala na komande) - pojašnjava se u zabilješci.
Kako se dalje navodi, u prilikom pada blp, motori su i dalje radili jer letilica, zbog nekog razloga, nije očitala podatke o njenoj trenutnoj visini.
- Tada je došlo do oštećenja sve četiri nožice za slijetanje i naprsnuća gornjeg dijela desnog krila. Kamera blp, pogonski motor, četiri VTOL motora i ostali djelovi letilice nijesu pretrpjeli nikakva oštećenja. Kad smo ustanovili da glavni sklopovi letilice su u ispravnom stanju, izvršili smo još jedan let sa ciljem izviđanja zadatog rejona. Tokom tog leta nije bilo problema sa motorima i aerodinamikom letilice i prilikom slijetanja blp koristili smo metodu ručnog hvatanja iste - piše u zabilješci.
Rakonjac, koji je naredio pilotu da sleti, inače je rukovodio policijom tokom nasilnog ustoličenja Joanikija Mićovića na Cetinju 5. septembra 2021. godine.
On je bio i vođa takozvanog ,,A tima“ specijalaca prilikom obuzdavanja demonstracija Demokratskog fronta (DF) kada je, septembra 2015. godine, pokušan nasilni upad u Skupštinu Crne Gore i kada je bačen ,,molotovljev kotel“ na odred policije ispred zgrade parlamenta.
Objavi ove zabilješke prethodilo je višednevno raspravljanje na relaciji Zirojević - Ministarstvo odbrane, čiji je službenik Marko Marković poslaniku SD-a poručivao da zahtjevom da se ovi detalji objave ,,miješa časne pripadnike VCG u politički brlog“.

Vojni dron oštećen nakon što je Rakonjac tražio da policijski helikopter sleti da bi se ukrcao

Prijedlog za imenovanje crnogorskih ambasadora u Beogradu i Prištini rezultat je dogovora prvog čovjeka parlamenta Andrije Mandića i predsjednika države Jakova Milatovića, istovremeno i dio plana lidera parlamentarne većine da posredno pokuša, nakon konsenzusa oko diplomatskih imenovanja, napraviti postizborni dogovor sa koalicijom Pokret za Podgoricu i Ura oko formiranja vlasti u Podgorici, saznaje Portal ETV.&nbsp; Mediji su nedavno izvijestili da bi Odbor za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore trebalo 2. decembra da raspravlja o kandidatu za ambasadora u Srbiji Nebojši Đokoviću i ambasadoru na Kosovu Bernardu Čobaju.&nbsp; Đoković, koji je bio član i predsjednik borda Aerodroma Crne Gore, prijedlog je Mandićeve Nove srpske demokratije, dok je Čobaj bio, još decembra 2022. godine za vrijeme Vlade Dritana Abazovića, postavljen za otpravnika poslova u ambasadi Crne Gore na Kosovu. Milatović smatra da je Čobaj, godinama unazad službenik Ambasade SAD u Podgorici, dobro rješenje za budućeg ambasadora u Prištini.&nbsp; Ukoliko se, uskoro imenuju dva diplomatska predstavnika, biće to tek uvod u jednu drugu, zanimljivu, političku kombinatoriku.&nbsp; VEZANA NAGODBA&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, upravo je Mandić preko posrednika predložio Milatoviću neku vrstu ,,vezane političke nagodbe“: da lider NSD prihvati imenovanje ambasadora na Kosovu koje njegova politička grupacija ne priznaje, dok Milatović neće posezati za opstrukcijom imenovanja aktiviste NSD-a u Beogradu.&nbsp; ,,Diplomatski dil“ Mandića i Milatovića je tek dio plana koji je osmislio lider parlamentarne većine. Ogromne lične netrpeljivosti između Jakova Milatovića, neformalnog lidera Pokreta za Podgoricu, i premijera Milojka Spajića, čelnika PES-a, ključne su prepreke - ne za postizanje dogovora - već i za početak bilo kakvih pregovora oko vlasti u Glavnom gradu.&nbsp; Kada bi se gledali politički principi, teško je očekivati da rasplet političkih trvenja bude dogovor i naprasna saradnja do srži suprotstavljenih i ličnim omrazama i javnim blaćenjem beskrajno udaljenih političkih ekipa. Tačnije, čak i da bi sjeli za pregovarački sto, Spajić i Milatović bi morali da ,,progutaju“ neke svoje riječi i data obećanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8" data-rendition-name="original" width="1865" height="1080" loading="lazy" alt="Spajić, Mujović, Bečić"> <figcaption>SAD VIŠE NIJE TAKO JAKO: (Photo: Spajić, Mujović, Bečić)</figcaption> </figure>  Naročito kada je riječ o kandidatima za prvog čovjeka Glavnog grada: Spajić i PES i dalje ultimativno govore da bi Saša Mujović morao biti novi gradonačelnik, dok Milatovićeva grupa i Ura Dritana Abazovića grčevito se drže svog kandidata i promovišu Luku Rakčevića kao budućeg čelnika uprave Podgorice.&nbsp; Iskusni političar, kao što je Andrija Mandić, dobro zna da je teško uzdrmana vlast parlamentarne većine. Nakon izbora u Kotoru, Podgorici i nedavno u Budvi, pokazalo se da stranke većine – koje u državnom parlamentu imaju dvotrećinsku (67 odsto) podršku - u lokalnim parlamentima ne mogu dosegnuti ni do četrdesetak procenata osvojenih mandata.&nbsp; Izvjesno je: Mandić, Spajić, Bečić, Ibrahimović, Đeljošaj i ostali iz stranaka koje tvore većinu u državnom parlamentu izgubili su politički legitimititet da vladaju, jer su takvi rezultati lokalnih izbora u tri grada koji čine skoro polovinu crnogorskog biračkog tijela. Istovremeno, 44. Vlada Milojka Spajića, kao produkt nove parlamentarne većine, takođe gubi, iz dana u dan, politički legitimitet.&nbsp; Pukotine u vladajućoj većini se dobro uočavaju u javnim razmiricama Mandića i Đeljošaja, pa ukoliko se na izborima u Beranama ponove loši rezultati većine – priča o vanrednim parlamentarnim izborima počeće da odzvanja u ušima lidera partija parlamentarne većine. Zato je Andrija Mandić, prema informacijama Portala ETV, osmislio političku akciju kako bi se izbjegao scenario raspada sadašnje koalicije na vlasti.&nbsp; PONUDA KOJA SE (NE) ODBIJA&nbsp; Postizborna kombinatorika ukazuje da je Spajić-Bečić koaliciji PES-a i Demokrata, skupa sa Mandićevim savezom ,,Za budućnost Podgorice“, potrebna najmanje tri odbornika da bi sastavili minimalnu većinu u parlamentu.&nbsp; Drugim riječima - ,,osuđeni“ su na pregovore sa Milatovićevim i Abazovićevim savezom, koji su postavljenje Luke Rakčevića za gradonačelnika postavili kao ,,uslov svih uslova“.&nbsp; U takvoj situaciji, ali i zbog činjenice da je i Saša Mujović kandidat PES-a i Demokrata, lideru NSD-a Andriji Mandiću ostaje vrlo mali manevarski prostor da Milatovića ubijedi u neophodnost obnavljanja "postavgustovske“ većine.&nbsp; Zato je Mandić, tvrde dva izvora Portala ETV iz te političke grupacije, smislio zanimljivu političku kombinatoriku. Prije svega: da Milatovićevom pokretu ,,Za bolju Podgoricu“ ponudi mjesto predsjednika Skupštine Podgorice, upravljanje gradskim finansijama i brojne druge bitne pozicije u Glavnom gradu.&nbsp; Istovremeno, Mandić bi zatražio da se iz ,,trke za gradonačelnika“ dobrovoljno povuku i Luka Rakčević, jer Ura ima svega dva odbornička mandata pa bi bilo i politički nepravedno da ima prvog čovjeka Podgorice; ali i da se kadidature odrekne PES-ov kandidat Saša Mujović, koji već ima ministarsku poziciju, a time bi se zadovoljila Milatovićeva sujeta i PES bi bio ,,kažnjen“. KOMPROMISNO RJEŠENJE&nbsp; U tom slučaju, kao kompromisno rješenje, Mandić namjerava da predloži Jelenu Borovinić Bojović, doskorašnju predsjednicu gradskog parlamenta, za gradonačelnicu Podgorice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd" data-rendition-name="original" width="930" height="525" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> <figcaption>MANDIĆEV POLITIČKI ADUT: (Photo: Jelena Borovinić Bojović)</figcaption> </figure>  Upravo je zato, tvrde upućeni, nositeljka liste ,,Za budućnost Podgorice, juče na brzinu pozvala predstavnike ,,Pokreta Evropa sad“ i Demokratske Crne Gore, Pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ i GP Ura na pregovore u prostorije Demokratske narodne partije već narednog dana - u utorak popodne.&nbsp; - Sigurna sam da smo svi saglasni da naši sugrađani i sugrađanke očekuju od nas odgovornost, konstruktivnost, efikasnost i političku zrelost. Stoga predlažem da otvorimo dijalog i na prvom sastanku za početak razmijenimo mišljenja, predloge i vizije o budućnosti funkcionisanja gradske uprave i Glavnog grada u cjelini - navela je Borovinić Bojović. Poziv nije upućen Demokratskoj partiji socijalista, kao ni Evropskom savezu i SEP-u, jer - kako je obrazložila funkcionerka Mandićeve koalicije - ,,ne želimo povratak bivšeg režima u Podgorici i Crnoj Gori“.&nbsp; Ovim manevrom Mandićeva ekipa je pokušala da preskoči brojne političke prepreke, lične omraze, posebno između Milatovića i Spajića, i nekako stabilizuje uzdrmane pozicije partija parlamentarne većine, time i 44. Vlade.&nbsp; Pitanje je, međutim, je li realno očekivati da predsjednik države Jakov Milatović - koji &nbsp;iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu oštro kritikuje poteze Vlade i, posebno, politički lik Milojka Spajića - odjednom kao gumicom prebriše sve svoje ocjene, promijeni i retoriku i pravac političke akcije?&nbsp; ,,POMOĆ SA STRANE“ ZA MANDIĆA&nbsp; No, Andrija Mandić, lider prosrpskih i proruskih političkih snaga u Crnoj Gori očekuje da će u svemu imati pomoć – sa Zapada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4" data-rendition-name="original" width="800" height="450" loading="lazy" alt="Zgrada Opštine Podgorica "> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, uticajne ambasade zapadnih zemalja, smatraju da bi delegitimisanje Vlade Milojka Spajića i mogući vanredni parlamentarni izbori imali za posljedicu prolongiranje crnogorskog puta ka Evropskoj uniji.&nbsp; - Dobijanje Ibara je bio naš signal da Crna Gora mora da iskoristi šansu i ponovno otvaranje vrata Evropske unije, što znači da ima stabilnu vladu koja će pregovarati i ispunjavati sve uslove koji se iz Brisela postave – kaže sagovornik Portala ETV, diplomata sa decenijskim iskustvom.&nbsp; Isti izvor tvrdi da su tokom posljednih dvadesetak dana pojedine zapadne diplomate, tokom formalnih i neformalnih susreta sa crnogorskim predsjednikom, ubjeđivali Milatovića da sada - ,,iako su jasne brojne brzoplete pogreške Spajića i njegovih ministara“ – ne bi trebalo, sve u interesu evropskih integracija, izazivati krizu opstanka Vlade Milojka Spajića.&nbsp; Koliko će ponuda Mandića i ,,prijateljska uvjeravanja“ sa Zapada uticati na odluku Jakova Milatovića, teško je procijeniti, iako je donedavno djelovalo da je crnogorski predsjednik definitivno okrenuo leđa svom nekadašnjem političkom savezniku Milojku Spajiću. Možda će današnji sastanak o mogućim pregovorima za formiranje vlasti u Podgorici dati neki trag da se nasluti kakav će biti politički rasplet: ako se predstavnici Jakova Milatovića i Dritana Abazovića odazovu na poziv Jelene Borovinić-Bojović, onda plan Andrije Mandića i njegovih najbližih saradnika možda ima budućnost.&nbsp; U suprotnom, parlamentarnu većinu čekaju teški dani i težak zadatak da uopšte pokažu i dokažu da su politička većina u Crnoj Gori.&nbsp;

MANDIĆEV PLAN: ,,Diplomatski dil“ kao pokušaj nagodbe sa Milatovićem za formiranje vlasti u Podgorici

Na adresu redakcije M portala i na ime glavne i odgovorne urednice M portala Danice Nikolić danas je stiglo upozoravajuće i prijeteće pismo, poslato iz Beograda, zbog čije je sadržine Nikolić podnijela još jednu prijavu crnogorskoj policiji.&nbsp;
- Runjo i ekipa iz Beograda preko par momak tu iz Podgorice je organizovala tvoje praćenje. Ne znam što planiraju no znam da su ono baš ljuti na tebe. Znam i da to sve ovo finansira kum pokojna Vlada Popa preko svoje firme zato se dobro pazi - piše u nepotpisanom pismu otkucanom na kompjuteru.&nbsp;
Pod nadmikom "Runjo", kako navode iz M portala, poznat je Miloš Nilović, visokopozicionirani pripadnik škaljarskog klana, porijeklom iz Nikšića, koji već godinama živi u Beogradu. Nilović, Nikšićanin sa srpskim državljanstvom, "proslavio" se po tome što je preživio nekoliko surovih egzekucija suprotstavljenog kavačkog klana, ali i po tome što je bio u društvu Vlada Popovića 2018. godine, kada je ubijen ovaj pripadnik "škaljaraca". "Vlada Pop", kako je oslovljen u pismu poslatom urednici M portala, osim razgranate kriminalne mreže, imao je i razgranatu mrežu kumova u Crnoj Gori.
Miloš Nilović "Runjo" je važio za "desnu ruku" nedavno uhapšenog Filipa Koraća, prvog saradnika vođe novog zemunskog klana Luke Bojovića. Takođe, Nilović je prije nekoliko godina bio u istom automobilu sa Milom Božovićem, pritvorenim bivšim predsjednikom Opštine Budva, kada je prillikom kontrole na graničnom prijelazu Dobrakovo kod Božovića pronađeno 50.000 eura neprijavljenog keš novca. Božović se tereti šverc više tona kokaina iz Južne Amerike.
Mada Nilović slovi za čovjeka koji je ravnopravno sa Koraćem ugovarao poslove oko šverca kokaina iz Južne Amerike ka Evropi, nikada nije procesuiran za djelo veće od nedozvoljenog nošenja oružja. Hapšen je 2017. godine u čuvenoj akciji srpske žandarmerije u beogradskom restoranu „Durmitor“ zajedno sa još 10-ak Škaljaraca, a zajedno sa njim je tog dana uhapšen još jedan prijatelj Mila Božovića – Mališa Vućić, takođe Nikšićanin.
M portal je Nilovića i Vućića pominjao u tekstovima koji su se odnosili na veze Mila Božovića sa škaljarskim i, preko njih, zemunskim klanom Luke Bojovića. Tada je objavljena i fotografija iz izbornog štaba Nove srpske demokratije na kojoj je Božović u društvu Radomira Baćovića, takođe jednog od čelnih ljudi škaljarskog klana, visokog funkcionera srpske vladajuće Srpske napredne stranke Vlade Mandića i njegovog oca Momčila.&nbsp;

Tag: andreas-norlen

Riksdag: Sa Mandićem smo razgovarali o sankcijama Rusiji, pitajte njega što je rekao

CDT: Izborna reforma nema dovoljnu političku podršku

Poslanici DPS-a prekrili novi logo Skupštine: Ovo je civilizovana reakcija na necivilizovano postupanje Andrije Mandića

Podnijeta krivična prijava: Mladić osumnjičen da je sebe ranio vatrenim oružjem

Huter: Zahtijevamo kontrolno saslušanje Kordić, prihodi od turizma su manji za 50 miliona nego prošle godine

PRATITE TVe UŽIVO