Međunarodni festival književnosti u Podgorici ove godine biće obogaćeno prisustvom italijanskog pisca Karla Lukarelija koji u glavni grad naročito za ovu priliku stiže na poziv Ambasade te zemlje.
Ambasadorka Andreina Marsela je saopštila da će on, tokom razgovora koji će zajedno sa njom moderirati Vins Galiko, Lukareli govoriti o svom najnovijem djelu - stripu „Žulijan“, čija se radnja odvija u doba Francuske revolucije.
- Strip je ilustrovao Marčelo Manđantini, a scenario je napisao Stefano Fanteli. Upravo na strip, odnosno na devetu umjetnost, Karlo Lukareli posljednjih godina usmijerava svoju pažnju - istakla je Marsela.
To je, kako je kazala, žanr koji je zapravo uvijek koristio, bilo kroz originalne likove koje je on stvorio, poput Kornelija.
- Koji, pošto liči na autora, nekako se smatra njegovim alter egom, zatim brigadira Leonardija i inspektora Koliandra, koji je postao protagonista uspješne televizijske serije; bilo kroz saradnje iz kojih su nastale priče likova poznatih u svijetu stripa, kao što je Zagor, ili Dilan Dog koji je, po mom mišljenju, s obzirom na nijansu „noara“ koja karakteriše djela Karla Lukarelija, gotovo neminovan. &nbsp;Upravo tako, jer se naš autor, od samog početka svoje karijere, bavio krimi žanrom i romanom „noar“, koji su postali njegova odlika, predstavljajući ih na različite načine: od romana do filmova, od televizije i radija do pozorišta, uključujući i gore pomenute stripove - navela je ona.
Iako se bavio prilično popularnim žanrovima, poput detektivskih priča ili trilera, koji su oduvijek privlačili brojnu publiku - toliko popularnih da ih je i televizija prisvojila od njihovog nastanka, dajući osobine izabranih glumaca pojedinačnim likovima autorskih krimi drama - Karlo Lukareli, naglašava Marsela, ipak uspijeva da pristupi ovom žanru na veoma originalan način.
- Zahvaljujući svom suštinskom i pronicljivom stilu, suvom, ali bogatom sugestija, autor uspijeva da prenese čitaoca ili gledaoca u priču, nepopravljivo ga zadivljujući. Stoga, prilika da ovom važnom događaju prisustvuje tako važna ličnost kao što je Karlo Lukareli - pisac, novinar, scenarista, televizijski voditelj, kreator i autor radio podkasta - omogućiće nam da ga iz svih uglova predstavimo Crnogorcima, posebno imajući u vidu njegov plodan rad i široka interesovanja. U tom duhu, i da bismo u potpunosti uvažili prisustvo Karla Lukarelija na Međunarodnom festivalu književnosti u Podgorici, predlažem da zamolite autora da vam ispriča priču. Biće to priča o zločinu i neriješenim misterijama, naravno, u kojoj ćete moći da uživate, zahvaljujući sposobnosti Karla Lukarelija, da vas, jednostavno svojim glasom i mirnim, ali ubjedljivim načinom pripovijedanja, povede za ruku u samu priču, omogućavajući vam da je doživite gotovo iznutra, čak i ako vam je prvi put da ga slušate - navela je ambasadorka.
Ona je sa zadovoljstvom pozvala građane da, u subotu, 4. oktobra, u 19 sati naTrgu Nezavisnosti, prisustvuju predstavljanju stripa „Žulijan“, na crnogorskom jeziku koji je objavio Sekretarijat za kulturu Glavnog grada.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ambasada Italije na Međunarodnom književnom festivalu: Karlo Lukareli stiže u Podgoricu

Ministarka javnih radova Majda Adžović sastala se danas sa ambasadorkom Italije u Crnoj Gori, NJ.E. Andreinom Marselom, gdje je istaknuto obostrano zadovoljstvo izuzetno snažnim i dinamičnim bilateralnim odnosima Crne Gore i Italije, koji se kontinuirano razvijaju u duhu prijateljstva, savezništva, povjerenja i međusobnog uvažavanja.
Adžović je, kako se navodi u saopštenju, naglasila važnost snažnog partnerstva sa Italijom, kao pouzdanim saveznikom Crne Gore, koji pruža dosljednu podršku ne samo na njenom evropskom putu, već i kroz unapređenje ekonomskih odnosa i podsticanje strateških investicija.&nbsp;
Ona je posebno istakla značaj italijanske podrške procesu proširenja Evropske unije, te pomoći koju dosljedno pruža Crnoj Gori u ostvarivanju punopravnog članstva u EU.
Adžović je upoznala ambasadorku sa ciljevima i nadležnostima novoformiranog Ministarstva, ističući značaj posvećenog djelovanja na planu privrednog razvoja i umreženosti Crne Gore, kao primarnim prioritetima Vlade.
- Formiranjem Ministarstva stvoren je prostor za efikasnije upravljanje ključnim infrastrukturnim i strateškim projektima - kazala je Adžović.
Marsela je naglasila da saradnja između Crne Gore i Italije je veoma snažna i efikasna, ističući da postoji značajan potencijal za dalje jačanje ekonomske saradnje.
Ambasadorka je kazala i da je Italija izuzetno zadovoljna dosadašnjom kooperacijom sa Crnom Gorom, te da ona može i ubuduće računati na punu podršku Italije – kako u ostvarivanju svojih evropskih ambicija, tako i u daljem strateškom razvoju.
Sagovornice su razmijenile mišljenja o organizaciji biznis foruma koji će se održati u narednom periodu, koji bi služio kao platforma za intenzivnije povezivanje poslovnih zajednica Crne Gore i Italije, razmjenu ideja i otvaranje novih investicionih perspektiva.
Razgovarano je i o daljim koracima ka unapređenju strateškog partnerstva, odnosno o inicijativama koje ukazuju na zajedničku posvećenost Italije i Crne Gore održivom razvoju, tehnologiji i rastu.

Adžović - Marsela: Postoji značajan potencijal za dalje jačanje ekonomske saradnje između Crne Gore i Italije

Ukoliko se sprovede, izborna reforma će podići nivo demokratije, ali kada se sagledaju rezultati Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u protekloj godini i odnos Skupštine može se zaključiti da politička podrška ovoj neizvjesnoj i teškoj reformi izostaje - ocijenjeno je na konferenciji “Izborna reforma kao ključ demokratizacije: Postoji li politička podrška za promjene” u organizaciji Centra za demokratsku tranziciju.
Izvršni direktor ove nevladine organizacije Dragan Koprivica podsjetio je da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu nije plenumu do sada uputio niti jedan zakon.
- Ovih dana očekujemo prvi nacrt Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, a onda i kvalitetnu i inkluzivnu javnu raspravu. Da bi ovako važne reforme uspjele potreban je naporan rad svih političkih subjekata koji u njoj učestvuju, a ne samo dio njih. Ovdje moram reći da pored kopredsjedavajućih i još par članova/ica energija koja je potrošena na jednu od najvažnijih reformi u društvu nije bila ni blizu potrebnog nivoa - rekao je Koprivica.
Podsjetio je i da Odbor više od tri mjeseca nije zadovoljavao formalne pretpostavke za funkcionisanje.&nbsp;
- Nakon rekonstrukcije vlade i promjenom političke strane Bošnjačke stranke, sastav Odbora nije u skladu sa Odlukom o osnivanju i na njegovim sjednicama se ne mogu donositi valjane odluke. Takođe, dvije članice Odbora prestale su da budu poslanice jer su preuzele funkcije u Vladi. I pored naših javnih apela ovaj problem nije riješen do danas. Čini se da se i u ovakvom odnosu Skupštine može naći dio odgovora da li ima stvarne političke volje za ovu reformu - naveo je Koprivica.
Izborna reforma, kako je kazao, nije proces koji se radi preko noći.
- CDT-u je još u aprilu bilo jasno da rok u kome Odbor treba završiti svoj posao mora biti značajno produžen. Pozdravljamo predlog da novi rok bude 31. decembar 2025. i to smo više puta javno zagovarali. Međutim, ni ovaj rok neće biti ispoštovan ukoliko se ne krene sa napornim i svakodnevnim radom - rekao je Koprivica.
Dodao je da je još jedna konstrukciona greška to što su iz djelokruga Odbora izostavljeni značajni zakoni koji imaju veliku važnost za izborni proces.
- Drago nam je da su uvaženi naši apeli i da je predloženo proširenje, odnosno da dio djelokruga odbora postane i Zakon o izboru predsjednika, ali se nadamo da će se uvažiti i druge naše sugestije i da moramo raspravljati i o Krivičnom zakonu, Zakonu o sprječavanju korupcije, medijskim i mnogim drugim važnim zakonima. Ova reforma se baš zbog toga i zove sveobuhvatna. Smatramo da je zaista krajnje vrijeme da se promijeni pristup ovoj reformi i da se ona stavi u centar parlamentarih dešavanja. Nadam se da će ovu refomu nositi svih 16, a ne samo 4-5 poslanika i poslanica koji su članovi odbora. I to je naša ključna preporuka - naveo je Koprivica.
Ova će reforma, dodao je, biti teška i neizvjesna.&nbsp;
- I u datim političkim okolnostima nije jednostavno biti optimista i vjerovati u njen uspjeh. Kao neko ko četvrti put učestvuje u ovom procesu mogu reći da postoji stotinu načina da ona propadne, a samo jedan da uspije. Potrebna nam je iskrena politička volja. Važno je skrenuti pažnju na još jedan otežavajući momenat vezan za ovu reformu - ukoliko zaista dođe do neophodne depolitizacije izborne administracije, sređivanja registara koji čine birački spisak, uvođenja otvorenih lista ili spovođenja svih lokalnih izbora u jednom danu, to će ujedno značiti da nam je potrebna makar godina ili dvije da se osjete efekti tih promjena, odnosno da nova rješenja zažive u praksi. Planirano je da reforma bude završena do kraja 2025. a redovni parlamentarni izbori su početkom 2027, što znači da se mora planirati vrijeme i za implementaciju novih rješenja - istakao je Koprivica.
Nada se da će Crna Gora imati snage i znanja da sprovede ovaj najvažniji demokratski poduhvat.
- Da ćemo konačno dobiti izborne zakone koji neće favorizovati nikoga, koji će onemogućiti da partitokratija ukine demokratiju kad to želi, kao na primjeru Šavnika, i da izborni proces nikad više neće biti proces zloupotreba, potkupljivanja ili poligon za maligne strane ili domaće uticaje... I naravno, da će se jače čuti glas građanki i građana - poručio je Koprivica.
Ambasadorka Italije Andreina Marsela kazala je da se reforma izbornih zakona radi prije svega zbog Crne Gore.
- Ako to činite zbog članstva u EU, na kraju dana to činite i zbog sebe, ako uzmemo u obzir da je Crnoj Gori cilj da postane naredna članica EU” rekla je ona i citirala Izvještaj o EK o Crnoj Gori u dijelu o izborima kaže da je potrebno zakonski okvir reformisati i usaglasiti sa zakonima EU o izborima, glasanju i pravu na kandidaturu, transparentnost… Crna Gora i EU idu ruku pod ruku kada se radi o ovim pitanjima ali i mnogim drugim. Ne postoji ništa što EU traži od Crne Gore a da ide nasuprot interesima Crne Gore. Izborna reforma, ako se sprovede kako treba, će podići nivo demokratije u državi - rekla je Marsela.
EU je, kao je istakla, zajednica država koje dijele iste vrijednosti.&nbsp;
- Sve što EU traži zemlja će postati više demokratska, pravedna, ljudi će živjeti u zemlji koja je bolja nego prije izborne reforme. Ako želi članstvo do 2028. reforma se mora sprovesti što prije. Potreban je doprinos svih političkih aktera i faktora. Svi treba da pokažu volju za reformom, da su spremni za kompromis i dijalog i pokažu političku zrelost - istakla je Marsela.
Kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, poslanik Pokreta Evropa sad (PES), Vasiije Čarapić kazao je da je uspjeh EU to što se sastoji od država koje se demokratije, a da je izborna reforma u Crnoj Gori neophodna upravo kako bi se podigao nivo demokratije.&nbsp;
- Građani koji žive u EU mogu očekivati da će njihov sistem da isporuči nešto što je dobro za njih. Potrebna nam je izborna reforma da bismo podigli nivo demokratije, da decentralizujemo upravljanje u zemlji, da damo građanima moć - naveo je Čarapić.
Građani, kako je kazao, treba da znaju kada glasaju za neku partiju da odlučuju i koliko će finansija dati nekoj partiji i da se sve svodi na glasanje.&nbsp;
- Ne mogu da kažem da sam pretjerano zadovoljan demokratijom kod nas, ali način na koji se sprovode izbori pokazao je da možemo da simuliramo neki oblik demokratije na nižem nivou nego što je to u EU, da možemo da smjenjujemo vlast, ona daje neke rezultate. Međutim, možemo da uradimo dodatan iskorak time što ćemo da se bavimo reformom i da to podignemo na nivo kakav je u EU - rekao je poslanik PES-a i podsjetio da Crna Gora ima reformsku agendu te da je EK kao jedan od preduslova stavila reformu izbornog zakonodavstva.
Kopredsjedavajući Odbora ispred Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević kazao je da je prije svega, izborna reforma važna za crnogorsko društvo jer će otvoriti neka pitanja koja Odbor neće moći da riješi u ovom sazivu, poput biračkog spiska.
- Od nekih problema pati i region. Izborna reforma je jedan od preduslova za članstvo u EU. Moramo pratiti ono što je regulativa EU, EU ne želi državu u kojoj na bilo koji način može biti sporan izborni proces - rekao je poslanik DPS-a.
On je rekao da su u istoj ravni unutrašnji interes za izbornom reformom i to što nam je ona neophodna na putu ka EU.&nbsp;
- Treba da uradimo sve što naši partneri traže od nas. Nekada ne razumijemo šta su obaveze Crne Gore, mi smo čuli od dijela većine kako oni imaju svoju glavu i kako će uraditi kako oni misle. To ne funkcioniše tako. Iako su evropske integracije dvosmjeran proces, pravila su postavljena. Oni su podigli ljestvicu na najviši nivo, ako Crna Gora želi da bude dio tog društva, moramo da radimo sve da dođemo do tih standarda - kazao je Rakočević.
Čarapić je naveo da je rad Odbora bitan ali da je ključno ono što se desi na plenumu.&nbsp;
- Imam optimizam da ćemo kada stignemo do plenuma sprovesti reformu - rekao je Čarapić.
Dodao je da je, kada se počelo sa reformom izbornih zakona, mislio da je to samo formalnost usaglašavanje sa preporukama ODIHR-a, ali da je očigledno da ta dinamika nije odgovarala svima.
- I zbog toga građani najmanje vjeruju političkim partijama. Zahtjevi su jasni, u pitanju su izmjene zakonodavstva, da se pokaže reformska volja, ali očigledno je da je taj partijski interes prednjačio u prethodnoj godini. To je za mene uzrok slabog rada Odbora. Neophodno je da ti ljudi koji sjede u Odboru imaju reformski duh, da izađu iz partijskog posla, da se pokaže njihov lični karakter, da se izdignu iz onoga što su stranačke i političke vode, da budu reformisti, ja mislim da se to još uvijek nije desilo kod svih - kazao je poslanik Čarapić.
Rakočević je kazao da očekuje da će se do kraja godine usvojiti Zakon o finansiranju partija i kampanja i da tu ne očekuje opstrukcije.
- Ne vjerujem da će se opstruirati, ali ne očekujem učešće svih subjekata. Ne postoji politička volja kod svih subjekata i moramo to konstatovati. Blizu smo da dođemo do nacrta koji održava reformsku namjeru - naveo je Rakočević.
Podsjetio je da će najveći problem biti Zakon o državljanstvu koji, kako je naveo, takođe treba da se rješava samo unutar Odbora.
- Da li stvarno mislite da je u pitanju tolika neozbiljnost ili loša namjera pa se stalno priča o izmjenama tog zakona, koje će se teško usvojiti, ali će se osporiti rad Odbora. Bojim se da će se sljedeće godine naći instrument koji će osporiti rad Odbora. Postoje dvije trećine koje imaju daha za izbornu reformu, dio ih je u parlamentarnoj većini ostatak je u opoziciji - zaključio je Rakočević.
Ambasadorka Italije se osvrnula na demokratiju u Italiji i česte promjene vlasti u toj državi.
- Tačno je da mijenjamo vlast često, ali mi imamo snažne institucije - kazala je Marsela.
Izbori su, kaže, krucijalni elemenat u demokratiji.
- To su, zapravo, osnove. Imamo demokratsku umjesto autokratske vlade ako imamo izbore. Ali izborni proces mora biti slobodan i fer, u suprotnom, to je kao da uopšte nemate izbore. Kada su izbori slobodni i fer volja građana se oslikava u ishodu izbora, vlada ima jasan i legitiman mandat da upravlja, opozicija može da vjeruje i prihvati rezultate. Tada svi pobjeđuju - navela je Marsela.

CDT: Izborna reforma nema dovoljnu političku podršku

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović sastao se danas s ambasadorkom Italije u Crnoj Gori, Andreinom Marselom, a kako je saopšteno iz Vlade, oboje su istakli zadovoljstvo dinamičnim političkim i ekonomskim odnosima između Crne Gore i Italije koji su obilježeni kontinuiranim političkim dijalogom na najvišem nivou.
Tokom razgovora, sagovornici su se osvrnuli na nedavnu posjetu potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Italije, Antonija Tajanija, Crnoj Gori.&nbsp;
- Naglasili su važnost očuvanja pozitivnog zamaha u realizaciji ključnih inicijativa koje su od zajedničkog interesa za obje zemlje. Potpredsjednik Ivanović izrazio je zahvalnost na nedvosmislenoj podršci koju Italija pruža Crnoj Gori, kako u ostvarivanju njenih vanjskopolitičkih ciljeva, tako i u oblasti ekonomskog i investicionog razvoja. Posebno je naglasio značaj podrške Italije procesu proširenja Evropske unije, kao i pomoći koju pruža Crnoj Gori na njenom putu ka članstvu u EU - saopšteno je iz Vlade.
Ivanović je, dodaju, istakao da je Balkan i dalje region od strateškog interesa za Evropsku uniju, a posebno za Italiju, te da bi integracija u EU doprinijela stabilizaciji i prosperitetu cijelog regiona.
Takođe je naglasio važnost pomoći Italije u oblastima unutrašnjih poslova i pravde, te je istakao da su u toku aktivnosti na inteziviranju saradnje sa italijanskom Finansijskom policijom.
- Ambasadorka Marsela potvrdila je punu podršku Italije evropskoj integraciji Crne Gore, naglasivši važnost stabilnosti Zapadnog Balkana za stabilnost cijele Evrope. Prema njenim riječima, ovaj cilj se može najbolje ostvariti kroz evropsku integraciju regiona - ističu u Vladi Crne Gore.
Tokom sastanka je razmatrana i uspješna saradnja Crne Gore i Italije u oblastima obrazovanja, nauke, te projekta podmorskog elektroprenosnog kabla, a konstatovano je da postoji značajan potencijal za dalje unapređenje ovih odnosa.
- Kao jedan od prioriteta u bilateralnoj saradnji, istaknut je nastavak implementacije Sporazuma o strateškoj saradnji između dvije države. Sagovornici su izrazili interes za organizovanje biznis foruma u narednom periodu, koji bi predstavljao odličnu priliku za dodatno povezivanje privrednih zajednica Crne Gore i Italije - zaključuje se u saopštenju.

Ivanović i Marsela: Crna Gora i Italija nastavljaju jačati strateško partnerstvo

Crna Gora i Italija su kroz istoriju snažno povezane, susjedski odnosi su na visokom nivou, međutim uvijek ima prostora da se ekonomska saradnja poboljša, a naš zajednički zadatak je da na tome radimo, stvarajući konekcije sa poslovnom zajednicom i investitorima, konstatovano je prilikom susreta ministra rudarstva, nafte i gasa Admira Šahmanovića i Andreine Marsela, ambasadorke Italije u Crnoj Gori.
Šahmanović je predstavio razvojne projekte i prioritete rada resora, kako u dijelu istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, tako i u dijelu daljeg razvoja oblasti nafte i gasa.
On je ukazao na neophodnost izrade strategije eksploatacije mineralnih sirovina, koja bi bila usklađena sa planovima države kada je u pitanju izgradnja saobraćajne i energetske infrastrukture.
- Crna Gora raspolaže sirovinama i ima značajne potencijale, ali je veoma je važno da njihovu dalju eksploataciju planiramo, prateći najnovije tehnologije i uz najviše standarde kada je u pitanju zaštita životne sredine - istakao je ministar i dodao da ova oblast ima perpsektivu, ali i puno izazova.
Ambasadorka Italije Marsela je, uz čestitke na imenovanju na poziciju, Šahmanoviću iskazala interesovanje za buduće planove kada su u pitanju i projekti u domenu nafte i gasa, pa je tokom sastanka bilo riječi i o projektu izgradnje gasovoda, čiji bi jedan dio prolazio kroz Crnu Goru, što bi, kako je kazala, pored ekonomskih benefita, za našu državu bilo značajno i sa geopolitičkog aspekta.
- Aktivnosti na ovom projektu se moraju intenzivirati jer Crna Gora od IAP projekta može imati brojne benefite kao što su recimo prihodi od putarine za sami prolazak gasa kroz našu zemlju, mogućnost valorizacije potencijalnih nalazišta u Jadranu, mogućnost diversifikacije energenata u industriji, odnosno smanjenje upotrebe konvencionalnih fosilnih goriva (ugalj, naftni derivati – benzin i dizel) u indrustriji koji umnogome doprinose ukupnom karbonskom otisku - kazala je Marsela.
Jedan od prioriteta, kako su naveli iz resora, na kojem se sada intenzivno radi je i priprema tenderske dokumentacije za rekonstrukciju naftnih rezervoara u Baru, što je jedan od preduslova da Crna Gora obezbijedi naftne rezerve u nastupajućem periodu.
Iz Ministarstva navode da Crna Gora takođe posjeduje i rezervoare u Bijelom Polju, koji se takođe moraju rekonstruisati, te će se nakon Bara i tom pitanju posvetiti posebna pažnja.
- Važan segment ovog resora je i istraživanje nafte i gasa i u tom kontekstu ministarstvo priprema javni poziv za 3D istraživanje crnogorskog podmorja. Otkriće ugljovodonika u podmorju Crne Gore dovelo bi do razvoja nove industrije, čija bi ekonomska dobit nesporno uticala na povećanje standarda i ekonomski razvoj države. Očekujemo da kroz aranžman sa krediblinim partnerima dobijemo podatke i informacije o potencijalima kojima eventualno raspolažemo u ovoj oblasti. Crna Gora ne bi mogla sama finansirati ova izuzetno kompleksna i finansijski zahtjevna istraživanja, zato želimo da zainteresujemo ozbiljne renomirane kompanije iz ove oblasti - zaključio je ministar Šahmanović.
Sastanku je prisustvovao i novoimenovani državni sekretar u ministarstvu Dino Tutundžić.

Šahmanović sa Marselom: Otkriće ugljovodonika u podmorju dovelo bi do razvoja nove industrije

Crna Gora je prelijepa zemlja sa puno potencijala koju treba zaštititi i u koju je potrebno nastaviti s ulaganjima, poručeno je na sastanku ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića sa ambasadorkom Italije u Crnoj Gori Andreinom Marselom.
Ćulafić je istakao da je cilj da se na najbrži i najbolji način izbore sa nagomilanim problemima, kako bi se važni procesi priveli kraju. Naglasio je da njegov resor obuhvata i razvoj sjevera i održivi razvoj, te da je važno pronaći balans u korišćenju i zaštiti resursa.
Ambasadorka Marsela je informisala ministra Ćulafića o projektu “Green Game”, didaktičkom programu koji već 11 godina uključuje italijanske studente u inicijative vezane za održivost životne sredine i pravilno odvajanje otpada.
Ovaj projekat će, kako su kazali, uskoro proširiti svoje djelovanje i van granica Italije, a biće organizovan drugi put u Crnoj Gori.
- Marsela je uputila Ćulafiću poziv da njegovo Ministarstvo bude dio organizacije ovog projekta, što je on sa zadovoljstvom prihvatio - zaključili su iz Ministrstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i dodali da će nastaviti sa aktivnostima koje imaju za cilj zaštitu i unapređenje životne sredine, te se raduje budućoj saradnji sa Italijom na ovim i sličnim projektima.
&nbsp;

Ćulafić sa Marselom: Pronaći balans između korišćenja i zaštite resursa

Godinu dana nakon što je otvoren, na predmetu neustavnog obilježavanja dana entiteta Republika Srpska, rade dva tužitelja državnog tužilaštva BiH.
Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine za Radio Slobodna Evropa kažu da se poduzimaju radnje s ciljem donošenja tužilačke odluke, odnosno pokretanja istrage ili podizanja optužnice.
U međuvremenu, vlasti u Republici Srpskoj još jednom obilježavaju 9. januar kao dan tog entiteta, usprkos činjenici da je Ustavni sud dva puta osporio ovaj datum, vjerski praznik Sveti Stefan, kao dan RS-a.
Iako Krivični zakon BiH, odlukom visokog predstavnika u BiH, propisuje kazne za svaku osobu koja je uključena u organiziranje neustavnog dana RS-a, jer je riječ o nepoštovanju odluka Ustavnog suda, dosad niko nije kažnjen niti je krivično odgovarao zbog proslave 9. januara.
Kristijan Šmit je odlukom 2023. godine unio izmjene u Krivični zakon BiH u vezi s nepoštovanjem odluka Ustavnog suda, čime je omogućeno da odgovorne osobe budu kažnjene kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, kao i izricanjem mjera zabrane vršenja službe.
Organizatore proslave 9. januara 2026. ne ometa ni činjenica da je Narodna skupština RS-a u oktobru poništila zakon koji je prethodno usvojila o nepoštovanju odluka Ustavnog suda BiH, a koji je prvobitno ništavnim proglasio i Ustavni sud.
Poništavanje ovih zakona uslijedilo je nakon što su Sjedinjene Američke Države s liste sankcioniranih osoba skinule bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika i članove njegove porodice, kao i članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović i druge visoke zvaničnike iz entiteta RS.
S liste sankcioniranih skinuti su u oktobru prošle godine i organizatori proslave 9. januara, među kojima i Siniša Karan, kandidat Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za predsjednika RS-a.
Stejt Department je tada poteze Skupštine RS-a u vezi s ukidanjem zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i drugih spornih zakona ocijenio kao konstruktivne akcije koje bi trebale poboljšati stabilnost u BiH. Međutim, nekoliko mjeseci kasnije, čelnici RS-a proslavljaju neustavni dan u Banjoj Luci, defileom policije i drugim manifestacijama.
Iz Stejt Departmenta nisu odgovorili na upit RSE za komentar najavljenog obilježavanja neustavnog praznika entiteta.
Dan uoči 9. januara, Milorad Dodik, koji je pravosnažno osuđen zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH, zbog čega je i prekinut njegov mandat predsjednika RS-a, je na društvenoj mreži X napisao da će RS nastaviti obilježavati 9. januar.
Pomenuo je i američkog predsjednika Donalda Trampa, odnosno administraciju SAD-a koja je samo nekoliko mjeseci ranije pozdravila ukidanje secesionističkih i antidejtonskih zakona u Skupštini RS-a, a koje je mjesecima ranije zagovarao Dodik.
"Primjećujemo i promjene u svijetu, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je administracija predsjednika Donalda Trampa jasno odbacila politike koje su pokušavale da brišu historiju, zabrane obilježavanja i ponište nacionalni i regionalni identitet u ime lažne političke korektnosti. Dijeleći te ideje, nastavićemo da 9. januar obilježavamo mirno, ponosno i odgovorno", napisao je, između ostalog, Dodik.
Šta se zna o ovogodišnjem obilježavanju 9. januara?
Polovinom decembra prošle godine započele su pripreme za obilježavanje 9. januara, nakon što je Narodna skupština RS-a zadužila Odbor za njegovanje tradicije Vlade RS-a da započne organizaciju.
Za 9. januar najavljen je svečani defile u Banjoj Luci, uz učestvovanje pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a i oko 2.000 sudionika iz civilnog sektora.
Osim toga, organizirani su različiti događaji od 5. do 10. januara.
Program uključuje polaganje vijenaca, vjerske obrede i svečane akademije širom RS-a.
Dan uoči 9. januara u Banjoj Luci boravi i premijer Srbije Đuro Macut, koji je rekao da u RS-u boravi kako bi "u ime građana Srbije zajedno za braćom iz Republike Srpske, sa dubokim pijetetom odao počast palim borcima i njihovim porodicama, uz jasnu poruku - da se bilo kakve žrtve nikada više ne ponove".
Ovogodišnji slogan obilježavanja 9. januara glasi "Živjeće ognjište" i biće istaknut na informativnim portalima iznad autoputeva u RS-u, a istaknute su i zastave entiteta, ali i Srbije.
Za razliku od prethodnih godina, nisu javno dostupni podaci i tome koliko će koštati organizacija obilježavanja neustavnog praznika.

Republika Srpska slavi neustavni Dan Republike

Rusija je večeras pokrenula novi masovni vazdušni napad na Ukrajinu, a snažne eksplozije odjeknule su u glavnom gradu Kijevu, kao i u Lavovu na zapadu zemlje.
Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se širom države, a ukrajinska protivvazdušna odbrana aktivno je dejstvovala protiv projektila i dronova, piše Kyiv Independent, prenosi Index.rs.
Napad na Kijev
U Kijevu su prve eksplozije zabilježene oko 23.45 po lokalnom vremenu. Prema informacijama lokalnih vlasti, djelovali su sistemi protivvazdušne odbrane. Vazdušne snage su prethodno izdale upozorenje na prijetnju od balističkih projektila i izvijestile o kretanju dronova ka glavnom gradu.
Gradonačelnik Vitalij Kličko potvrdio je da se jedan dron srušio u blizini stambene zgrade u kijevskom naselju Darnicki.
Na meti i Lavov
Eksplozije su se čule i u Lavovu, najvećem gradu na zapadu Ukrajine, što je potvrdio gradonačelnik Andrij Sadovij. Prema prvim informacijama, meta napada bila je kritična infrastruktura.
Stanovnici Lavova naveli su da se čulo ukupno deset eksplozija, svega nekoliko minuta nakon što su širom zemlje oglašene vazdušne uzbune.
Prema prvim informacijama, postoji sumnja da je Rusija prema Lavovu ispalila balistički projektil srednjeg dometa tipa „Orešnik“.
Na snimku nadzorne kamere, za koji se čini da prikazuje večerašnji napad na zapadu Ukrajine, vidi se udar ruskog balističkog projektila srednjeg dometa tipa „Orešnik“ na području Lavovske oblasti.
Prema dostupnim informacijama, projektil je bio opremljen konvencionalnim višestrukim, nezavisno navođenim bojevim glavama (MIRV).
Šta je Orešnik?
Orešnik je nova ruska balistička raketa srednjeg dometa (IRBM), sposobna da nosi više nuklearnih ili konvencionalnih bojevih glava koje se odvojeno usmjeravaju ka ciljevima (MIRV tehnologija).
Njena ključna karakteristika je hipersonična brzina (preko 10 Maha), zbog čega ju je, prema tvrdnjama ruskih vojnih izvora, gotovo nemoguće presresti postojećim sistemima protivvazdušne odbrane. Prvi put je upotrijebljena u borbenim uslovima u novembru 2024. godine, u napadu na ukrajinski grad Dnjepar, što je tada protumačeno kao direktno upozorenje Zapadu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsentdefender%2Fstatus%2F2009394160281997754%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009394160281997754%7Ctwgr%5Eef5ca1ab643216a1987e67353b789c17167a6a45%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Upozorenje predsjednika Zelenskog
Samo nekoliko sati ranije, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je javnost da Rusija priprema novi veliki napad.
„Postoje informacije da bi se još jedan masovni ruski napad mogao dogoditi večeras. Veoma je važno obratiti pažnju na vazdušne uzbune danas i sjutra i uvijek ići u skloništa. Rusi se nimalo nisu promijenili. Pokušavaju da iskoriste vrijeme“, poručio je Zelenski.
Ovi napadi dolaze uprkos mirovnim pregovorima koji su u toku. Rusija nastavlja bombardovanje ukrajinskih gradova, često ciljajući energetsku infrastrukturu kako bi usred zime čitave regione ostavila u mraku i bez grijanja.
Posljedice nedavnih napada već su vidljive. U Dnjepropetrovskoj oblasti više od milion ljudi ostalo je bez vode i grijanja od jutra.

Rusija izvela masovni vazdušni napad na Ukrajinu, kruže snimci udara „Orešnika“

Više državno tužilaštvo u Podgorici i policija još nijesu utvrdili koliko osoba je učestvovalo u ubistvu Sima Markovića, čije beživotno tijelo je pronađeno 30. decembra u Budvi.
Zbog sumnje da je ispalio smrtonosne hice u tog Budvanina, uhapšen je Nikola Boljević iz Podgorice. Ipak, istražiteljima još nije poznato da li je on imao pomagača, odnosno koliko osoba je umiješano u organizaciju i izvršenje djela i bjekstvo.&nbsp;
Osim toga, u spisima predmeta, kako "Dan" nezvanično saznaje, nema ni slova o motivu zbog kojeg je Boljević, kako se sumnja, usmrtio 20 godina starijeg Markovića.
Na čauri pronađeni DNK tragovi Boljevića?
Beživotno tijelo Budvanina 30. decembra pronašao je radnik CEDIS-a, koji je o tome obavijestio policiju u 15 sati i 26 minuta. Kako je precizirao, nepomično tijelo u besvjesnom stanju bilo je u blizini Crkve Svetog Spasa i seoskog groblja u mjestu Markovići, na oko dva kilometra od magistralnog puta Cetinje – Budva.&nbsp;
Tužilaštvo sumnja da je ubistvo izvršeno tako što je jedno lice, ili više lica, danima pratilo Markovićevo kretanje i navike kako bi bili sigurni kada i gdje će biti najpovoljnije da izvrše krivično djelo. Utvrdili su da svakodnevno, maltene u isto vrijeme, dolazi u Markoviće, gdje je imao uzgajivačnicu lovačkih pasa. Kritičnog dana čekali su ga na tom mjestu i u njegovom pravcu ispalili više projektila, nakon čega su pobjegli. Po prijavi da je pronađeno beživotno tijelo, policajci su izašli na lice mjesta, gdje su pronašli više tragova, među kojima i 11 čaura iz pištolja rasutih od tijela stradalog u pravcu ulaza u crkvenu portu. Inspektori su odmah identifikovali ubijenog i utvrdili da se radi o Markoviću. U blizini tijela pronađeno je i vozilo koje je Marković koristio.
Osumnjičeni Boljević identifikovan je na osnovu vještačenja čaura koje su pronađene na licu mjesta. Naime, na jednoj od čaura utvrđeno je prisustvo biološkog materijala od najmanje dvije osobe, pri čemu rezultat DNK analize daje ekstremno jaku podršku hipotezi da je Boljević jedan od donora biološkog materijala.
U pritvoru po četiri osnova
Osumnjičenom Boljeviću pritvor je određen po četiri zakonska osnova. Naime, sudija za istragu je utvrdio da postoji opasnost da bi osumnjičeni mogao pobjeći jer mu prijeti visoka kazna zatvora za djela koja mu se stavljaju na teret. Takođe, ocijenjeno je i da postoji opasnost da bi sa slobode mogao uticati na svjedoke koje je potrebno saslušati u nastavku istrage, prije svega osoba koje se dovode u vezu sa stanom u kojem je Boljević uhapšen u Spužu.
Osumnjičeni mladić ranije je osuđivan, pa je sud ocijenio da je opravdana tvrdnja tužilaštva da bi mogao ponoviti krivično djelo. Zaključeno je i da djelo za koje se ovaj Podgoričanin sumnjiči ima karakter izuzetno teškog djela, jer je ubistvo izvršeno u naseljenom mjestu i po danu. Zbog toga je opravdan i četvrti osnov za određenje pritvora.
Odmah po objavljivanju informacije da je Marković ubijen spekulisalo se da je likvidacija nastavak obračuna zavađenih kotorskih klanova. Pojedini mediji su objavili da je Marković nedavno na jednoj svadbi uzeo mikrofon i prozivao odbjeglog Radoja Zvicera, koji slovi za vođu "kavačkog klana". Zbog toga se spekulisalo da ga je veoma brzo stigla kazna zbog navodnih prijetnji koje tada izrekao. Ipak, o tome u zvaničnim spisima nema nijedne riječi. Rat klanova, niti bilo koji drugi motiv zasad se ne spominju kao mogući razlog zbog kojeg je Boljević, kako se sumnja, usmrtio Markovića.
Osumnjičeni mladić uhapšen je 3. januara u stanu svog zeta u Spužu. Prilikom hapšenja u stanu su pronađeni municija i droga. Za dio municije, pištolj i drogu Boljević je priznao da pripadaju njemu. Ipak, tvrdio je da nema nikakve veze sa ubistvom. Prilikom saslušanja u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, najavio je da će u daljem postupku objasniti zbog čega je nosio pištolj.

Budvanin ubijen blizu crkve, policija pronašla 11 čaura

Masovni protesti protiv vlade odvijaju se u Teheranu i drugim iranskim gradovima, a snimci s terena prikazuju najveće demonstracije protiv klerikalnog režima u posljednjih nekoliko godina, prenose mediji. Nemiri, koji traju već 12. dan zaredom, podstaknuti su bijesom zbog kolapsa nacionalne valute i proširili su se na više od 100 gradova širom zemlje.
Protesti su dodatno podstaknuti pozivom Reze Pahlavija, koji živi u Vašingtonu, a čijeg je oca svrgnula Islamska revolucija 1979. godine. On je pozvao Irance da "izađu na ulice i, kao ujedinjeni fornt, traže svoje zahtjeve".
Iranski državni mediji umanjuju razmjere nemira ili ih u potpunosti negiraju, objavljujući snimke praznih ulica. Vlasti su pribjegle i drastičnim mjerama, pa je nadzorna grupa NetBlocks izvijestila o "nacionalnom prekidu interneta" kako bi se omela komunikacija protestanata. Situaciju u Iranu pomno prati i međunarodna zajednica.
Američki predsjednik Donald Tramp ponovio je prijetnju vojnom intervencijom ako iranske vlasti pribjegnu smrtonosnom nasilju.&nbsp;
"Dao sam im do znanja da ako počnu ubijati ljude, što obično čine tokom svojih nereda, a imaju puno nereda, ako to učine, udarićemo ih vrlo snažno", izjavio je Tramp.
Njegov ministar financija Scott Bessent dodao je da je iransko gospodarstvo "na koljenima" te da je ovo "napet trenutak".
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Ftwitter.com%2Fi%2Fstatus%2F2009452875865538661&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: andreina-marsela