Ukoliko se sprovede, izborna reforma će podići nivo demokratije, ali kada se sagledaju rezultati Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u protekloj godini i odnos Skupštine može se zaključiti da politička podrška ovoj neizvjesnoj i teškoj reformi izostaje - ocijenjeno je na konferenciji “Izborna reforma kao ključ demokratizacije: Postoji li politička podrška za promjene” u organizaciji Centra za demokratsku tranziciju.
Izvršni direktor ove nevladine organizacije Dragan Koprivica podsjetio je da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu nije plenumu do sada uputio niti jedan zakon.
- Ovih dana očekujemo prvi nacrt Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, a onda i kvalitetnu i inkluzivnu javnu raspravu. Da bi ovako važne reforme uspjele potreban je naporan rad svih političkih subjekata koji u njoj učestvuju, a ne samo dio njih. Ovdje moram reći da pored kopredsjedavajućih i još par članova/ica energija koja je potrošena na jednu od najvažnijih reformi u društvu nije bila ni blizu potrebnog nivoa - rekao je Koprivica.
Podsjetio je i da Odbor više od tri mjeseca nije zadovoljavao formalne pretpostavke za funkcionisanje.&nbsp;
- Nakon rekonstrukcije vlade i promjenom političke strane Bošnjačke stranke, sastav Odbora nije u skladu sa Odlukom o osnivanju i na njegovim sjednicama se ne mogu donositi valjane odluke. Takođe, dvije članice Odbora prestale su da budu poslanice jer su preuzele funkcije u Vladi. I pored naših javnih apela ovaj problem nije riješen do danas. Čini se da se i u ovakvom odnosu Skupštine može naći dio odgovora da li ima stvarne političke volje za ovu reformu - naveo je Koprivica.
Izborna reforma, kako je kazao, nije proces koji se radi preko noći.
- CDT-u je još u aprilu bilo jasno da rok u kome Odbor treba završiti svoj posao mora biti značajno produžen. Pozdravljamo predlog da novi rok bude 31. decembar 2025. i to smo više puta javno zagovarali. Međutim, ni ovaj rok neće biti ispoštovan ukoliko se ne krene sa napornim i svakodnevnim radom - rekao je Koprivica.
Dodao je da je još jedna konstrukciona greška to što su iz djelokruga Odbora izostavljeni značajni zakoni koji imaju veliku važnost za izborni proces.
- Drago nam je da su uvaženi naši apeli i da je predloženo proširenje, odnosno da dio djelokruga odbora postane i Zakon o izboru predsjednika, ali se nadamo da će se uvažiti i druge naše sugestije i da moramo raspravljati i o Krivičnom zakonu, Zakonu o sprječavanju korupcije, medijskim i mnogim drugim važnim zakonima. Ova reforma se baš zbog toga i zove sveobuhvatna. Smatramo da je zaista krajnje vrijeme da se promijeni pristup ovoj reformi i da se ona stavi u centar parlamentarih dešavanja. Nadam se da će ovu refomu nositi svih 16, a ne samo 4-5 poslanika i poslanica koji su članovi odbora. I to je naša ključna preporuka - naveo je Koprivica.
Ova će reforma, dodao je, biti teška i neizvjesna.&nbsp;
- I u datim političkim okolnostima nije jednostavno biti optimista i vjerovati u njen uspjeh. Kao neko ko četvrti put učestvuje u ovom procesu mogu reći da postoji stotinu načina da ona propadne, a samo jedan da uspije. Potrebna nam je iskrena politička volja. Važno je skrenuti pažnju na još jedan otežavajući momenat vezan za ovu reformu - ukoliko zaista dođe do neophodne depolitizacije izborne administracije, sređivanja registara koji čine birački spisak, uvođenja otvorenih lista ili spovođenja svih lokalnih izbora u jednom danu, to će ujedno značiti da nam je potrebna makar godina ili dvije da se osjete efekti tih promjena, odnosno da nova rješenja zažive u praksi. Planirano je da reforma bude završena do kraja 2025. a redovni parlamentarni izbori su početkom 2027, što znači da se mora planirati vrijeme i za implementaciju novih rješenja - istakao je Koprivica.
Nada se da će Crna Gora imati snage i znanja da sprovede ovaj najvažniji demokratski poduhvat.
- Da ćemo konačno dobiti izborne zakone koji neće favorizovati nikoga, koji će onemogućiti da partitokratija ukine demokratiju kad to želi, kao na primjeru Šavnika, i da izborni proces nikad više neće biti proces zloupotreba, potkupljivanja ili poligon za maligne strane ili domaće uticaje... I naravno, da će se jače čuti glas građanki i građana - poručio je Koprivica.
Ambasadorka Italije Andreina Marsela kazala je da se reforma izbornih zakona radi prije svega zbog Crne Gore.
- Ako to činite zbog članstva u EU, na kraju dana to činite i zbog sebe, ako uzmemo u obzir da je Crnoj Gori cilj da postane naredna članica EU” rekla je ona i citirala Izvještaj o EK o Crnoj Gori u dijelu o izborima kaže da je potrebno zakonski okvir reformisati i usaglasiti sa zakonima EU o izborima, glasanju i pravu na kandidaturu, transparentnost… Crna Gora i EU idu ruku pod ruku kada se radi o ovim pitanjima ali i mnogim drugim. Ne postoji ništa što EU traži od Crne Gore a da ide nasuprot interesima Crne Gore. Izborna reforma, ako se sprovede kako treba, će podići nivo demokratije u državi - rekla je Marsela.
EU je, kao je istakla, zajednica država koje dijele iste vrijednosti.&nbsp;
- Sve što EU traži zemlja će postati više demokratska, pravedna, ljudi će živjeti u zemlji koja je bolja nego prije izborne reforme. Ako želi članstvo do 2028. reforma se mora sprovesti što prije. Potreban je doprinos svih političkih aktera i faktora. Svi treba da pokažu volju za reformom, da su spremni za kompromis i dijalog i pokažu političku zrelost - istakla je Marsela.
Kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, poslanik Pokreta Evropa sad (PES), Vasiije Čarapić kazao je da je uspjeh EU to što se sastoji od država koje se demokratije, a da je izborna reforma u Crnoj Gori neophodna upravo kako bi se podigao nivo demokratije.&nbsp;
- Građani koji žive u EU mogu očekivati da će njihov sistem da isporuči nešto što je dobro za njih. Potrebna nam je izborna reforma da bismo podigli nivo demokratije, da decentralizujemo upravljanje u zemlji, da damo građanima moć - naveo je Čarapić.
Građani, kako je kazao, treba da znaju kada glasaju za neku partiju da odlučuju i koliko će finansija dati nekoj partiji i da se sve svodi na glasanje.&nbsp;
- Ne mogu da kažem da sam pretjerano zadovoljan demokratijom kod nas, ali način na koji se sprovode izbori pokazao je da možemo da simuliramo neki oblik demokratije na nižem nivou nego što je to u EU, da možemo da smjenjujemo vlast, ona daje neke rezultate. Međutim, možemo da uradimo dodatan iskorak time što ćemo da se bavimo reformom i da to podignemo na nivo kakav je u EU - rekao je poslanik PES-a i podsjetio da Crna Gora ima reformsku agendu te da je EK kao jedan od preduslova stavila reformu izbornog zakonodavstva.
Kopredsjedavajući Odbora ispred Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević kazao je da je prije svega, izborna reforma važna za crnogorsko društvo jer će otvoriti neka pitanja koja Odbor neće moći da riješi u ovom sazivu, poput biračkog spiska.
- Od nekih problema pati i region. Izborna reforma je jedan od preduslova za članstvo u EU. Moramo pratiti ono što je regulativa EU, EU ne želi državu u kojoj na bilo koji način može biti sporan izborni proces - rekao je poslanik DPS-a.
On je rekao da su u istoj ravni unutrašnji interes za izbornom reformom i to što nam je ona neophodna na putu ka EU.&nbsp;
- Treba da uradimo sve što naši partneri traže od nas. Nekada ne razumijemo šta su obaveze Crne Gore, mi smo čuli od dijela većine kako oni imaju svoju glavu i kako će uraditi kako oni misle. To ne funkcioniše tako. Iako su evropske integracije dvosmjeran proces, pravila su postavljena. Oni su podigli ljestvicu na najviši nivo, ako Crna Gora želi da bude dio tog društva, moramo da radimo sve da dođemo do tih standarda - kazao je Rakočević.
Čarapić je naveo da je rad Odbora bitan ali da je ključno ono što se desi na plenumu.&nbsp;
- Imam optimizam da ćemo kada stignemo do plenuma sprovesti reformu - rekao je Čarapić.
Dodao je da je, kada se počelo sa reformom izbornih zakona, mislio da je to samo formalnost usaglašavanje sa preporukama ODIHR-a, ali da je očigledno da ta dinamika nije odgovarala svima.
- I zbog toga građani najmanje vjeruju političkim partijama. Zahtjevi su jasni, u pitanju su izmjene zakonodavstva, da se pokaže reformska volja, ali očigledno je da je taj partijski interes prednjačio u prethodnoj godini. To je za mene uzrok slabog rada Odbora. Neophodno je da ti ljudi koji sjede u Odboru imaju reformski duh, da izađu iz partijskog posla, da se pokaže njihov lični karakter, da se izdignu iz onoga što su stranačke i političke vode, da budu reformisti, ja mislim da se to još uvijek nije desilo kod svih - kazao je poslanik Čarapić.
Rakočević je kazao da očekuje da će se do kraja godine usvojiti Zakon o finansiranju partija i kampanja i da tu ne očekuje opstrukcije.
- Ne vjerujem da će se opstruirati, ali ne očekujem učešće svih subjekata. Ne postoji politička volja kod svih subjekata i moramo to konstatovati. Blizu smo da dođemo do nacrta koji održava reformsku namjeru - naveo je Rakočević.
Podsjetio je da će najveći problem biti Zakon o državljanstvu koji, kako je naveo, takođe treba da se rješava samo unutar Odbora.
- Da li stvarno mislite da je u pitanju tolika neozbiljnost ili loša namjera pa se stalno priča o izmjenama tog zakona, koje će se teško usvojiti, ali će se osporiti rad Odbora. Bojim se da će se sljedeće godine naći instrument koji će osporiti rad Odbora. Postoje dvije trećine koje imaju daha za izbornu reformu, dio ih je u parlamentarnoj većini ostatak je u opoziciji - zaključio je Rakočević.
Ambasadorka Italije se osvrnula na demokratiju u Italiji i česte promjene vlasti u toj državi.
- Tačno je da mijenjamo vlast često, ali mi imamo snažne institucije - kazala je Marsela.
Izbori su, kaže, krucijalni elemenat u demokratiji.
- To su, zapravo, osnove. Imamo demokratsku umjesto autokratske vlade ako imamo izbore. Ali izborni proces mora biti slobodan i fer, u suprotnom, to je kao da uopšte nemate izbore. Kada su izbori slobodni i fer volja građana se oslikava u ishodu izbora, vlada ima jasan i legitiman mandat da upravlja, opozicija može da vjeruje i prihvati rezultate. Tada svi pobjeđuju - navela je Marsela.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CDT: Izborna reforma nema dovoljnu političku podršku

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović sastao se danas s ambasadorkom Italije u Crnoj Gori, Andreinom Marselom, a kako je saopšteno iz Vlade, oboje su istakli zadovoljstvo dinamičnim političkim i ekonomskim odnosima između Crne Gore i Italije koji su obilježeni kontinuiranim političkim dijalogom na najvišem nivou.
Tokom razgovora, sagovornici su se osvrnuli na nedavnu posjetu potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Italije, Antonija Tajanija, Crnoj Gori.&nbsp;
- Naglasili su važnost očuvanja pozitivnog zamaha u realizaciji ključnih inicijativa koje su od zajedničkog interesa za obje zemlje. Potpredsjednik Ivanović izrazio je zahvalnost na nedvosmislenoj podršci koju Italija pruža Crnoj Gori, kako u ostvarivanju njenih vanjskopolitičkih ciljeva, tako i u oblasti ekonomskog i investicionog razvoja. Posebno je naglasio značaj podrške Italije procesu proširenja Evropske unije, kao i pomoći koju pruža Crnoj Gori na njenom putu ka članstvu u EU - saopšteno je iz Vlade.
Ivanović je, dodaju, istakao da je Balkan i dalje region od strateškog interesa za Evropsku uniju, a posebno za Italiju, te da bi integracija u EU doprinijela stabilizaciji i prosperitetu cijelog regiona.
Takođe je naglasio važnost pomoći Italije u oblastima unutrašnjih poslova i pravde, te je istakao da su u toku aktivnosti na inteziviranju saradnje sa italijanskom Finansijskom policijom.
- Ambasadorka Marsela potvrdila je punu podršku Italije evropskoj integraciji Crne Gore, naglasivši važnost stabilnosti Zapadnog Balkana za stabilnost cijele Evrope. Prema njenim riječima, ovaj cilj se može najbolje ostvariti kroz evropsku integraciju regiona - ističu u Vladi Crne Gore.
Tokom sastanka je razmatrana i uspješna saradnja Crne Gore i Italije u oblastima obrazovanja, nauke, te projekta podmorskog elektroprenosnog kabla, a konstatovano je da postoji značajan potencijal za dalje unapređenje ovih odnosa.
- Kao jedan od prioriteta u bilateralnoj saradnji, istaknut je nastavak implementacije Sporazuma o strateškoj saradnji između dvije države. Sagovornici su izrazili interes za organizovanje biznis foruma u narednom periodu, koji bi predstavljao odličnu priliku za dodatno povezivanje privrednih zajednica Crne Gore i Italije - zaključuje se u saopštenju.

Ivanović i Marsela: Crna Gora i Italija nastavljaju jačati strateško partnerstvo

Crna Gora i Italija su kroz istoriju snažno povezane, susjedski odnosi su na visokom nivou, međutim uvijek ima prostora da se ekonomska saradnja poboljša, a naš zajednički zadatak je da na tome radimo, stvarajući konekcije sa poslovnom zajednicom i investitorima, konstatovano je prilikom susreta ministra rudarstva, nafte i gasa Admira Šahmanovića i Andreine Marsela, ambasadorke Italije u Crnoj Gori.
Šahmanović je predstavio razvojne projekte i prioritete rada resora, kako u dijelu istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, tako i u dijelu daljeg razvoja oblasti nafte i gasa.
On je ukazao na neophodnost izrade strategije eksploatacije mineralnih sirovina, koja bi bila usklađena sa planovima države kada je u pitanju izgradnja saobraćajne i energetske infrastrukture.
- Crna Gora raspolaže sirovinama i ima značajne potencijale, ali je veoma je važno da njihovu dalju eksploataciju planiramo, prateći najnovije tehnologije i uz najviše standarde kada je u pitanju zaštita životne sredine - istakao je ministar i dodao da ova oblast ima perpsektivu, ali i puno izazova.
Ambasadorka Italije Marsela je, uz čestitke na imenovanju na poziciju, Šahmanoviću iskazala interesovanje za buduće planove kada su u pitanju i projekti u domenu nafte i gasa, pa je tokom sastanka bilo riječi i o projektu izgradnje gasovoda, čiji bi jedan dio prolazio kroz Crnu Goru, što bi, kako je kazala, pored ekonomskih benefita, za našu državu bilo značajno i sa geopolitičkog aspekta.
- Aktivnosti na ovom projektu se moraju intenzivirati jer Crna Gora od IAP projekta može imati brojne benefite kao što su recimo prihodi od putarine za sami prolazak gasa kroz našu zemlju, mogućnost valorizacije potencijalnih nalazišta u Jadranu, mogućnost diversifikacije energenata u industriji, odnosno smanjenje upotrebe konvencionalnih fosilnih goriva (ugalj, naftni derivati – benzin i dizel) u indrustriji koji umnogome doprinose ukupnom karbonskom otisku - kazala je Marsela.
Jedan od prioriteta, kako su naveli iz resora, na kojem se sada intenzivno radi je i priprema tenderske dokumentacije za rekonstrukciju naftnih rezervoara u Baru, što je jedan od preduslova da Crna Gora obezbijedi naftne rezerve u nastupajućem periodu.
Iz Ministarstva navode da Crna Gora takođe posjeduje i rezervoare u Bijelom Polju, koji se takođe moraju rekonstruisati, te će se nakon Bara i tom pitanju posvetiti posebna pažnja.
- Važan segment ovog resora je i istraživanje nafte i gasa i u tom kontekstu ministarstvo priprema javni poziv za 3D istraživanje crnogorskog podmorja. Otkriće ugljovodonika u podmorju Crne Gore dovelo bi do razvoja nove industrije, čija bi ekonomska dobit nesporno uticala na povećanje standarda i ekonomski razvoj države. Očekujemo da kroz aranžman sa krediblinim partnerima dobijemo podatke i informacije o potencijalima kojima eventualno raspolažemo u ovoj oblasti. Crna Gora ne bi mogla sama finansirati ova izuzetno kompleksna i finansijski zahtjevna istraživanja, zato želimo da zainteresujemo ozbiljne renomirane kompanije iz ove oblasti - zaključio je ministar Šahmanović.
Sastanku je prisustvovao i novoimenovani državni sekretar u ministarstvu Dino Tutundžić.

Šahmanović sa Marselom: Otkriće ugljovodonika u podmorju dovelo bi do razvoja nove industrije

Crna Gora je prelijepa zemlja sa puno potencijala koju treba zaštititi i u koju je potrebno nastaviti s ulaganjima, poručeno je na sastanku ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića sa ambasadorkom Italije u Crnoj Gori Andreinom Marselom.
Ćulafić je istakao da je cilj da se na najbrži i najbolji način izbore sa nagomilanim problemima, kako bi se važni procesi priveli kraju. Naglasio je da njegov resor obuhvata i razvoj sjevera i održivi razvoj, te da je važno pronaći balans u korišćenju i zaštiti resursa.
Ambasadorka Marsela je informisala ministra Ćulafića o projektu “Green Game”, didaktičkom programu koji već 11 godina uključuje italijanske studente u inicijative vezane za održivost životne sredine i pravilno odvajanje otpada.
Ovaj projekat će, kako su kazali, uskoro proširiti svoje djelovanje i van granica Italije, a biće organizovan drugi put u Crnoj Gori.
- Marsela je uputila Ćulafiću poziv da njegovo Ministarstvo bude dio organizacije ovog projekta, što je on sa zadovoljstvom prihvatio - zaključili su iz Ministrstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i dodali da će nastaviti sa aktivnostima koje imaju za cilj zaštitu i unapređenje životne sredine, te se raduje budućoj saradnji sa Italijom na ovim i sličnim projektima.
&nbsp;

Ćulafić sa Marselom: Pronaći balans između korišćenja i zaštite resursa

Uprava policije od 1. aprila je uvela stalno dežurstvo Specijalne jedinice policije po principu 24/7 čija je namjena brzo reagovanje u situacijama najvećeg rizika.
- U cilju jačanja operativne spremnosti i efikasnijeg odgovora na situacije koje ugrožavaju živote i bezbjednost građana, Uprava policije je izradila interne procedure o postupanju u situacijama aktivne prijetnje vodeći se znanjem i praksom renomiranih partnerskih službi sa dugogodišnjim iskustvom u ovakvim i sličnim situacijama - kazali su u policije.
Prema njihovim riječima, interne procedure i pravila usmjeravaju policijske službenike sa preciznim konkretnim zaduženjima i smjernicama u postupanju u najizazovnijim kriznim situacijama aktivnog strijelca ili aktivne prijetnje koje su nepredvidive, dinamične i koje se brzo odvijaju. U njima je, kažu, uloga prve patrole brzo lociranje, izolacija, zaustavljanje ili neutralizacija i stavljanje pod kontrolu prijetnje - a sve u cilju spašavanja života i osiguranja bezbjednosti građana.
- Smjernice jasno razdvajaju bezbjednosne rizike u situacijama aktivnog strijelca ili aktivne prijetnje, od situacija sa “zabarikadiranim kriminalcima” i talačkim situacijama u kojima se primjenjuje taktika pregovaranja i kontrolisana upotreba sile - naveli su u Upravi policije.
Kažu da su svi pripadnici Uprave policije na lokalnom i centralnom nivou u regionalnim centrima bezbjednosti upoznati sa standardnim operativnim procedurama koje su u operativnoj upotrebi do finalizacije izrade i usvajanja podzakonskih akata i pravila u postupanju, kojima će se bliže urediti ova oblast.
- Kao veoma važno navodimo da su policijski službenici na lokalnom nivou prošli specijalističku mentalno- taktičku obuku u postupanju u bezbjednosno izazovnim situacijama, kao i da je obučen veći broj instruktora u policijskim strukturama čija je uloga i namjena da u kontinuitetu rade na podizanju nivoa spremnosti i borbene gotovosti policijskih službenika, kroz praktičnu simulaciju i uvježbavanje rješavanja krizne situacije - naveli su u policiji.
Angažovanje specijalnih jedinica u kombinaciji sa obučenim policijskim službenicima u patrolama je, dodaju oni, mjera koja predstavlja dio šire strategije proaktivnog djelovanja Uprave policije usmjerene na zaštitu života i bezbjednosti građana, očuvanju javne bezbjednosti, i borbi protiv organizovanog kriminala.
- Dežurne grupe Specijalne jedinice policije omogućiće brži i efikasniji odgovor na krizne situacije visokog bezbjednosnog rizika, uključujući i napade aktivnih napadača i druge oblike aktivnih prijetnji i teškog nasilja kao i upotrebu istih u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala. Standardnim procedurama su date smjernice da prve policijske patrole koje su prošle obuku reaguju na ovakve događaje, dok će stalna prisutnost dežurnih timova Specijalne jedinice policije omogućiti brzo i efikasno angažovanje u najkraćem mogućem roku - istakli su u policiji.
Kažu i da se, u cilju optimizacije i potpune interoperabilnosti, aktivno radi na povezivanju Specijalne jedinice policije sa avio-helikopterskom jedinicom Ministarstva unutrašnjih poslova kako bi se obezbijedilo brzo angažovanje i veći operativni domet Specijalne jedinice na cijeloj teritoriji Crne Gore uz konstantno taktičko uvježbavanje i usavršavanje postupanja u kriznim situacijama.

Policija uvela stalno dežurstvo SJP za brzi odgovor na krizne situacije

Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) osudilo je stavove sveštenika Crkve Srbije Mijajla Backovića koji je Hrvate u Boki Kotorskoj nazvao „projektom“ i ustvrdio da su oni zapravo porijeklom Srbi, ističući kako je takvo nepoštovanje istorije i identiteta hrvatske zajednice u Boki potpuno neprihvatljivo.
- Sveštenik Backović, kontroverzna figura u Boki Kotorskoj, svojim izjavama i djelima unosi podjele i netoleranciju među narodima koji stoljećima dijele ovaj prostor. Njegovo javno negiranje povijesnog trajanja Hrvata u Boki Kotorskoj prije Drugog svjetskog rata nije samo povijesno neutemeljeno, već i otvoreni pokušaj brisanja i negiranja identiteta jedne zajednice koja je od davnina prisutna na ovim prostorima – navodi HNV u reagovanju.
Posebno zabrinjava činjenica, kako kažu, da je Backović, prije nego što je postao sveštenik, bio pripadnik „crvenih beretki“, zloglasne paravojne jedinice koja je tokom ratova devedesetih godina bila sinonim za nasilje i brutalnost.&nbsp;
- Umjesto da danas, kao duhovni pastir, širi poruke pomirenja, oprosta i ljubavi, on nastavlja veličati ideologije podjela i sukoba – navode iz HNV-a.&nbsp;
Kako kažu, njegova godišnja komemoracija na groblju u Tivtu, gdje se pojavljuje u uniformi Crvenih beretki umjesto u svešteničkoj mantiji, jasna je demonstracija njegovih pravih uvjerenja.
- Umjesto da se moli za pokojne i poziva na praštanje, on nastavlja slaviti prošlost ispunjenu nasiljem i nacionalizmom, umjesto da zagovara univerzalne hrišćanske vrijednosti poput ljubavi, mira i pomirenja. Sveštenik bi trebao biti most među ljudima, a ne izvor podjela. Njegova uloga trebala bi biti propovijedanje Jevanđelja i vrlina koje ono nosi, a ne manipulacija istorijom i politikom. U vremenu kada su narodi Balkana umorni od sukoba i podjela, potrebno je više glasova koji pozivaju na zajedništvo, a manje onih koji produbljuju stare rane – navodi se u reagovanju.
Prema mišljenju HNV-a, javnost, Crkva i vjernici trebali bi se zapitati: je li ovakvo djelovanje dostojno jednog sveštenika?&nbsp;
- Ako Crkva ne reaguje na ovakvo ponašanje, onda prešutno podržava širenje mržnje, a ne poruku Hristove ljubavi. Vrijeme je da se ovakvi pojedinci pozovu na odgovornost i da se jasno stavi do znanja da vjerske institucije ne smiju biti platforma za ekstremizam i revizionizam, već mjesto duhovnog rasta, oprosta i pomirenja - zaključili su iz HNV-a.&nbsp;
&nbsp;

HNV traži reakciju Crkve – ako se ne ogradi od Backovića, prećutno podržava širenje mržnje

Stomatološka komora Crne Gore pozvala je direktora Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuka Kadića da javno saopšti precizan broj ordinacija koje su zaključile ugovore pod uslovima koji su, kako je saopšteno, uvredljivi i za početnike u struci.
Iz FZO su ranije kazali da ključni zahtjevi koje je dostavila Stomatološka komora zavise od odluka ministarstava finansija i zdravlja i dodali da je značajan broj stomatoloških ordinacija već zaključio ugovore sa Fondom.
Predsjednica Stomatološke komore Crne Gore Jelena Bulajić pozvala je FZO da pripremi nove ugovore.
- Stomatološka komora poziva Kadića da javno saopšti precizan broj ordinacija koje su, kako je rekao, zaključile ugovore sa FZO pod uslovima koji su uvredljivi za početnike u struci, a kamoli za profesionalce sa višegodišnjim, a često i višedecenijskim stažom - navodi se u reagovanju.
Bulajić je rekla da će, ukoliko Kadić ne odgovori jasno na to pitanje, to smatrati pokušajem da sa pozicije koju obavlja izazove razdor u stomatološkoj struci.
Kako je kazala, nejasne i uvijene poruke ne doprinose razumijevanju i rješavanju problema, već naprotiv.
- Istovremeno podsjećamo na konkretne primjere o tome koliko se FZO „odgovorno i savjesno“ odnosi prema građanima Crne Gore - kaže se u reagovanju.
Bulajić je rekla da se u Zeti, koja ima 17 hiljada stanovnika, o dentalnom zdravlju građana brine jedan doktor stomatologije.
- Ne samo da je jedan stomatolog zadužen za 17 hiljada građana, već se od njega traži i pripravnost koja po zakonu može da traje deset dana. Šta ćemo sa ostalih 20 dana? Ko će tada da liječi građane u hitnim situacijama - navela je Bulajić.
FZO, kako je kazala, doktorima stomatologije nudi tri EUR refundacije za ekstrakciju zuba.
- Da li su se kolege školovale da bi njihovo znanje neko sveo na nivo pola kilograma jagoda? To nećemo dozvoliti - navela je Bulajić.
Ona je rekla da su to samo tri od niza primjera koji proističu iz predloženih ugovora FZO, a kojima se, kako je ocijenila, ljekari vrijeđaju, a javnost dovodi u zabludu o dostupnoj i besplatnoj stomatološkoj zaštiti koju obezbjeđuje država.
- Doktori stomatologije koji su, odlukom na državnom nivou, prije 17 godina bukvalno ostavljeni bez posla, ne mogu preko svoje grbače, na osnovu mizernih naknada, da rade da bi FZO mogao da priča da su građanima obezbijedili „dostupnu“ i „besplatnu“ zdravstvenu zaštitu - navodi se u reagovanju.
Bulajić je rekla da žale što je Kadić bio „iznenađen“ protestom Stomatološke komore.
- Sigurni smo da je i laička javnost najmanje mjesec i po unazad upoznata da Stomatološka komora neće podržati potpisivanje istih ugovora koji su bili na snazi donedavno - dodala je Bulajić.
Ona je kazala da upravo Kadić, iako je to bio dogovor, komori nikad nije dostavio nacrt novih ugovora, koji je trebalo da budu bazirani na izmijenjenim uslovima s kojima su se usaglasile sve strane, uključujući FZO.
- Na to smo, kako Kadić sam zna, čekali četiri sedmice, a pošto smo umjesto odgovora dovedeni pred svršen čin tako što je FZO ordinacijama dostavio iste, prepisane ugovore i prateće uslove protiv kojih smo se borili, pojavili smo se ispred te institucije u nadi da će nas jednom čuti, ako do sad zaista nijesu - navela je Bulajić.
Ovo je, kako je dodala, još jedna prilika da pozovu FZO da povuče ugovore koje trenutno nudi i da pripremi nove koje su već usaglasili.
- Podsjećamo da tražimo i da, uz redovne kontrole naših ordinacija koje sprovodi FZO, njih dodatno uvede i Ministarstvo zdravlja, ali i svaka druga ovlašćena ustanova - navodi se u reagovanju.

Bulajić: FZO da saopšti koliko je ordinacija zaključilo ugovore

Predsjednik Opštine Budva, Nikola Jovanović, izjavio je danas da je rješavanje problema oko Miločerskog parka i Svetog Stefana moguće samo uz jasno definisan kompromis između lokalnog stanovništva i investitora, baziran isključivo na principu javnog interesa.&nbsp;
Današnjem protestu je prisustvovao veliki broj mještana i predstavnika MZ Sveti Stefan, izražavajući zabrinutost zbog dugogodišnjih problema, prenosi RTV Budva,
Slobodanka Kentera, ispred Mjesne zajednice Sveti Stefan, upozorila je na dugogodišnje probleme koji prate ovo područje otkako je kompleks Sveti Stefan povjeren investitorima poput Amana i Adriatic Propertiesa.
- Naša borba faktički traje od trenutka kada je Sveti Stefan dat u zakup. Investitori, ko god oni bili, očigledno nisu imali namjeru da razvijaju turizam, već im je cilj bio betoniranje Miločerskog parka i izgradnja objekata koji nemaju veze sa očuvanjem prirodnog nasljeđa naše zajednice - rekla je Kentera, podsjećajući da je situacija postajala sve teža uprkos promjeni nekoliko vlada, od DPS-a do aktuelne administracije Milojka Spajića.
Kentera je posebno istakla netransparentnost procesa odlučivanja i podsjetila na niz neispunjenih obećanja državnih institucija.
- Imali smo niz sastanaka sa predstavnicima vlasti, ali čini se da država Crna Gora nema dovoljno snage ili volje da konačno riješi probleme Svetog Stefana. Pozivamo predsjednika Opštine Budva i predsjednika lokalne Skupštine da nam jasno kažu da li podržavaju građane ili investitore. Ako smo dio opštine Budva, zaslužujemo njihovu jasnu podršku - poručila je ona.
Na sastanku održanom 31. marta, MZ Sveti Stefan je usvojila zaključke kojima podržava napore da se pronađe rješenje za hotel Sveti Stefan, ali insistira da proces mora biti transparentan, zakonit i u skladu sa interesima lokalnog stanovništva.
- Zabrinjava nas mogućnost zatvaranja pješačke staze, uprkos presudi Upravnog suda, kao i činjenica da posljedice nezakonite gradnje u parku još uvijek nisu sanirane. Tražimo da nam se prije konačnog dogovora dostavi sporazum na uvid, te da ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj jasno objasni šta se promijenilo u odnosu na prethodne godine kada je tražen raskid ugovora sa zakupcem - navela je Kentera.
Mještani predlažu da kompleks Sveti Stefan ostane dostupan lokalnom stanovništvu i turistima, uz otvaranje muzeja, restorana nacionalne kuhinje, vinskog bara i drugih sadržaja koji će obogatiti turističku ponudu i donijeti korist cijeloj lokalnoj zajednici.
- Vjerujemo da zajedničkim dijalogom možemo pronaći rješenje koje će donijeti dugoročnu korist hotelu i lokalnoj zajednici, te doprinijeti razvoju turizma u ovom dijelu Crne Gore - zaključila je ona.
Na protestu povodom aktuelne situacije u Miločerskom parku i kompleksu Sveti Stefan, Jovanović je istakao je da stav lokalne samouprave ostaje jasan – nijedan problem ne može biti riješen bez koordinacije između Opštine Budva, lokalnog stanovništva i državnih institucija.
- Ne zanima me privatni interes nijedne strane. Nama je ključni javni interes, odnosno zadovoljstvo lokalnog stanovništva i njihovih potreba, uz poštovanje ekskluziviteta koji Sveti Stefan ima - kazao je Jovanović.&nbsp;
On je naglasio potrebu zajedničkog djelovanja svih institucija - Vlade Crne Gore, Ministarstva ekonomskog razvoja, lokalne zajednice i same opštine, kako bi se postiglo prihvatljivo rješenje. 
 
Jovanović je izrazio zabrinutost zbog iznenadnog zakazivanja sastanaka od strane državnih organa, bez jasnih informacija o temama i učesnicima. Opština je ipak odlučila da pošalje glavnu administratorku na takav sastanak, kako bi imala direktne informacije. 
 
Vladislav Mitrović iz Mjesne zajednice Sveti Stefan podržao je stav opštine, ali naglasio da je uključivanje lokalne samouprave ključno za rješavanje nagomilanih problema.
- Ne tražimo ništa drugo osim onoga što ste upravo rekli – rješavanje problema zajedno sa lokalnim stanovništvom. Međutim, lokalna samouprava mora imati aktivnu ulogu i jasno štititi prava građana. Naša prava na pristup javnim putevima, stazama i moru su ugrožena - rekao je on.
Blažo Rađenović iz MZ Sveti Stefan upozorio je na konkretne slučajeve nelegalne gradnje, ukazujući na odgovornost lokalne inspekcije i policije u sprečavanju daljih nezakonitih aktivnosti.
- Lokalna samouprava itekako ima ingerencije u ovom slučaju. Zgrada od preko 2.000 metara kvadratnih na mjestu bivših teniskih terena i dalje stoji, a već postoje odluke o uklanjanju nelegalnih objekata. Zato opština mora jasno stati u zaštitu prava građana - kazao je Rađenović.
Jovanović je zaključio protest obećanjem da će Opština Budva nastaviti aktivno da se bavi kontrolom korištenja zemljišta i sankcionisanjem nelegalnih radnji.
- Mi smo spremni da budemo konstruktivni, ali problemi moraju biti rješavani institucionalno, uz učešće svih zainteresovanih strana. Samo na taj način možemo zaštititi javni interes, interese građana i turističku budućnost ne samo Svetog Stefana već cijele Budve i Crne Gore - zaključio je on.

Jovanović: Problemi Miločerskog parka moraju se rješavati zajednički, uz poštovanje javnog interesa

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: andreina-marsela