<p>U ukrajinskom napadu na rusku takozvanu „flotu u sjeni“ u Sredozemnom moru, prema tvrdnjama koje se šire društvenim mrežama, najvjerovatnije je ubijen šef ruske vojne obavještajne službe (GRU) <b>Andrej Averjanov</b>.</p>
<p>Kako se navodi, napad je izveden sinoć, a snimci tankera koji gori već su se pojavili na društvenim mrežama. Prema tim informacijama, na pogođenom brodu nalazio se Averjanov, koji se smatra jednim od bliskih saradnika ruskog predsjednika <b>Vladimira Putina</b>, kao i njegovi zamjenici. Ruske vlasti se još nisu oglasile povodom ovih tvrdnji.</p>
<p>Preliminarne informacije ukazuju na to da su napadi izvedeni dronovima lansiranim iz pomorskih baza, javljaju ukrajinski mediji.</p>
<p>Averjanov je crnogorskoj javnosti poznat prvenstveno zbog navodne ključne uloge u organizaciji državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine. Američki Savjet za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće (NSC) saopštio je da ima dokaze o umiješanosti ruske jedinice GRU u dešavanja uoči parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016. godine.</p>
<p>Tada je Andrej Vladimirović Averjanov bio komandant ruske tajne jedinice 29155. Riječ je o jedinici koja je zadužena za najprljavije poslove šefa Kremlja, pa i sprovođenje najbrutalnijih ubistava širom svijeta.</p>
<p>Prema ranijim navodima Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore, cilj operacije bio je sprječavanje ulaska Crne Gore u NATO, destabilizacija zemlje na dan parlamentarnih izbora i, prema navodima iz sudskog postupka, nasilno preuzimanje vlasti, uz planiranu likvidaciju tadašnjeg premijera <b>Mila Đukanovića</b>.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Ubijen šef ruske vojne obavještajne službe koji je osumnjičen i za organizaciju državnog udara u Crnoj Gori?

<p>Devet osoba je povrijeđeno, od kojih tri teže, kada je automobil udario u grupu ljudi tokom zimske parade u selu Nunspit u centralnom dijelu Holandije, prenose lokalni mediji.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPOL_Gelderland%2Fstatus%2F2003180140482986170%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003180140482986170%7Ctwgr%5E88f467460e2f31dc5ff9c1575578b94a8a5174c2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Povrijeđeni su bili među ljudima koji su došli da vide povorku kamiona ukrašenih svjetlima, koja se održava svake godine uoči božićnih praznika.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLeMediaPolitiFR%2Fstatus%2F2003201428085727411%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003201428085727411%7Ctwgr%5E88f467460e2f31dc5ff9c1575578b94a8a5174c2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Policija navodi da se čini da nije bilo namjere i da je riječ o nesreći, ali da se istraga nastavlja, prenosi portal "Dačnjuz".</p>
<p>Za upravljačem automobila koji je, krećući se sa sporednog puta, prešao kružni tok i udario u masu, bila je žena koja živi u selu, stara 56 godina. Ona je lakše povrijeđena, prenosi Srna.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBROKENBRITAIN0%2Fstatus%2F2003191787998052487%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003191787998052487%7Ctwgr%5E88f467460e2f31dc5ff9c1575578b94a8a5174c2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Hitne službe su masovno stigle na lice mjesta. Na terenu su više ambulantnih vozila, vatrogasnih kola i policijskih automobila.</p>
<p>Takođe, tri helikoptera za hitnu pomoć su upućena u Nunspeet.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fturkinfo%2Fstatus%2F2003190934117195862%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003190934117195862%7Ctwgr%5E88f467460e2f31dc5ff9c1575578b94a8a5174c2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>U ponedjeljak uveče, kroz ovaj grad je trebala da prođe parada, događaj koji se svake godine održava u ovom kraju, međutim, otkazana je nakon nesreće.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOnrecht2%2Fstatus%2F2003166911878590478%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003166911878590478%7Ctwgr%5E88f467460e2f31dc5ff9c1575578b94a8a5174c2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Haos u Holandiji: Žena automobilom uletjela u gomilu na božićnoj paradi, devetoro povrijeđenih

<p>Na Međunarodnom aerodromu Sarajevo dogodio se ozbiljan incident tokom sigurnosne kontrole, kada je putnici nestao kućni ljubimac – ruska plava mačka, zbog čega je ostala bez leta za Njemačku. Putnica tvrdi da je do incidenta došlo zbog nepoštivanja međunarodnih propisa o transportu životinja.</p>
<p>Kako navodi, osoblje aerodroma unaprijed je upozorila da je mačka izrazito plašljiva, da postoji visok rizik od njenog bijega te da je životinju bilo izuzetno teško smjestiti u transportnu kutiju.</p>
<p>Uprkos tome, tvrdi da je bila primorana da mačku izvadi iz transportera u otvorenom prostoru sigurnosne zone, bez osiguranog i zatvorenog prostora predviđenog za takve situacije.</p>
<h2>Mačka pobjegla tokom kontrole</h2>
<p>- Bila sam na sigurnosnoj kontroli. Šef sigurnosti me prisilio da izvadim mačku iz korpice. Mačka je pobjegla i nismo je mogli uhvatiti. Vatrogasci su dolazili da je izvade iz vještačkog cvijeća, ali je ponovo pobjegla i sakrila se u stropu - izjavila je putnica.</p>
<p>Prema njenim riječima, u potragu su bili uključeni i specijalizirani timovi koji se inače koriste za pronalazak eksplozivnih naprava, a sprat je pregledan i uz pomoć kamera.</p>
<p>Dodaje da joj je rečeno kako je riječ o „prvom ovakvom slučaju“, iako je kasnije saznala da je nedavno zabilježen sličan incident, u kojem je takođe došlo do bijega životinje i aktiviranja alarma.</p>
<h2>Navodi o kršenju međunarodnih propisa</h2>
<p>Putnica tvrdi da je ispunila sve propise za međunarodni transport kućnih ljubimaca, dok aerodromsko osoblje, kako navodi, nije postupilo u skladu s ICAO i IATA pravilima o prevozu životinja.</p>
<p>- Po pravilima, životinja mora ostati u zatvorenom transporteru, a pregled se, ako je potreban, obavlja u posebnoj, zatvorenoj prostoriji. Ovdje se to ne praktikuje, čime se ugrožava i sigurnost aerodroma - naglasila je.</p>
<p>Zbog incidenta joj je propao let za Njemačku, tačnije za Štutgart, dok je mačka, prema posljednjim informacijama, i dalje nestala unutar aerodromskog prostora.</p>
<h2>Prijave nadležnim institucijama</h2>
<p>Putnica navodi da je slučaj prijavila zamjenici direktora aerodroma, kao i Veterinarskoj inspekciji, te da planira preduzeti dodatne pravne korake. Posebno ističe da se radi o pasmini poznatoj po osjetljivom temperamentu i visokoj tržišnoj vrijednosti.</p>
<p>Međunarodni aerodrom Sarajevo se zasad nije zvanično oglasio povodom navoda putnice.</p>

Incident na sarajevskom aerodromu: Putnici izgubljena mačka tokom sigurnosne kontrole, propao joj let za Njemačku

<p>Kina je vjerovatno rasporedila više od 100 interkontinentalnih balističkih projektila u tri polja sa silosima i ne pokazuje spremnost za razgovore o kontroli naoružanja, navodi se u nacrtu izvještaja Pentagona koji ukazuje na rastuće vojne ambicije Pekinga.</p>
<p>Kina proširuje i modernizuje svoj arsenal brže nego bilo koja druga nuklearno naoružana sila. Peking je izvještaje o vojnom jačanju opisao kao pokušaje da se „okleveta i ocrni Kina te namjerno obmane međunarodna zajednica“.</p>
<p>Prošlog mjeseca američki predsjednik <b>Donald Tramp</b> rekao je da možda radi na planu denuklearizacije sa Kinom i Rusijom. Međutim, u nacrtu izvještaja Pentagona, u koji je Rojters imao uvid, navodi se da Peking ne djeluje zainteresovano.</p>
<p>- Ne vidimo nikakvu spremnost Pekinga da se upusti u takve mjere ili u sveobuhvatnije razgovore o kontroli naoružanja - stoji u izvještaju.</p>
<p>Posebno se navodi da je Kina vjerovatno smjestila više od 100 interkontinentalnih balističkih projektila DF-31 na čvrsto gorivo u silosima u blizini kineske granice sa Mongolijom, što je najnovije u nizu takvih lokacija. Pentagon je ranije izvještavao o postojanju tih polja, ali ne i o broju raspoređenih projektila.</p>
<p>Nacrt izvještaja Pentagona ne navodi moguće ciljeve novo raspoređenih projektila. Američki zvaničnici su napomenuli da se izvještaj može izmijeniti prije nego što bude upućen zakonodavcima.</p>
<p>U izvještaju se navodi da se kineski arsenal nuklearnih bojevih glava tokom 2024. godine i dalje kretao u rasponu nešto iznad 600, što odražava „sporiji tempo proizvodnje u poređenju sa prethodnim godinama“.</p>
<p>Međutim, dodaje se da je kinesko nuklearno širenje u toku i da je zemlja na putu da do 2030. godine ima više od 1.000 bojevih glava.</p>
<p>Kina je saopštila da se pridržava „nuklearne strategije samoodbrane i politike nekorišćenja nuklearnog oružja kao prvog“.</p>
<p>Tramp je rekao da želi da Sjedinjene Američke Države ponovo započnu testiranje nuklearnog oružja, ali nije jasno u kojem obliku bi se to moglo odvijati.</p>
<p>Opsežan izvještaj Pentagona detaljno opisuje kinesko vojno jačanje i navodi da Kina očekuje da će biti u stanju da se bori i pobijedi u ratu protiv Tajvana do kraja 2027. godine.</p>
<p>Kina, koja Tajvan smatra dijelom svoje teritorije, nikada se nije odrekla upotrebe sile radi ponovnog ujedinjenja, kako se to naziva u Pekingu, sa ostrvom.</p>
<p>Peking je, prema izvještaju, usavršavao svoje vojne opcije za zauzimanje Tajvana, uz napomenu da bi jedna od opcija mogla uključivati udare na udaljenosti od 1.500 do 2.000 nautičkih milja od Kine.</p>
<p>- U dovoljnom obimu, takvi udari mogli bi ozbiljno ugroziti i poremetiti prisustvo SAD-a u ili oko sukoba u azijsko-pacifičkoj regiji - dodaje se u izvještaju.</p>

Pentagon upozorava: Kina gomila interkontinentalne rakete na granici s Mongolijom

<p>Cijena zlata je tokom današnjeg trgovanja prvi put probila granicu od 4.400 dolara po unci, prije svega zbog očekivanja novih smanjenja kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama i eskalacije geopolitičkih tenzija.</p>
<p>Tržišta trenutno računaju da će američke Federalne rezerve (FED) dvaput smanjiti kamatne stope sljedeće godine, usljed znakova smanjenja inflacije i slabljenja tržišta rada, prenio je Trejding ekonomiks.</p>
<p>Investitori će pažljivo pratiti objavljivanje druge procjene američkog BDP-a za treći kvartal ove nedjelje, što bi moglo da pruži nove naznake o smjernicama monetarne politike FED-a, prenosi Tanjug.</p>
<p>Na geopolitičkom planu, SAD navodno prate još jedan brod u blizini Venecuele nakon što su ovog mjeseca zaplijenile dva tankera, dok je Ukrajina prvi put napala ruski tanker u Sredozemnom moru.</p>
<p>Cijena zlata je skočila za više od 60 odsto do sada ove godine i na putu je ka najboljoj godini od 1979. godine.</p>
<p>Rast je takođe podržan pojačanom kupovinom centralne banke.</p>

Cijene zlata probile granicu od 4.400 dolara po unci

<p>Predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić</b>, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke <b>Slobodanke Krgović,</b> koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp;</p> <p>Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje.</p> <p>– Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović.</p> <p>Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  <p>– Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona.</p> <p>Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje.</p> <p>– Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona.</p> <p>Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari:</p> <p>- &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja,</p> <p>- &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO,</p> <p>- sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan.</p> <p>Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

<p>„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi.</p> <p>Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika</p> <p>Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine.</p> <p>O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora.</p> <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> <p>Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava.</p> <p>Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom.</p> <p>Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije.</p> <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> <p>Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  <p>Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  <p>Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“.</p> <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> <p>U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  <p>Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  <p>Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo!</p> <p>Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne</p> <p>crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve.</p> <p>U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“.</p> <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> <p>Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru!</p> <p>I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!</p>

Obezdržavljenost

<p>Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.</p>
<p>To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.</p>
<p>Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.</p>
<p>Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.</p>
<p>Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".</p>
<p>Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.</p>
<p>Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.</p>
<p>U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.</p>
<p>Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.</p>

Tramp smijenio Rajzing Rajnke

<p>Policajac<b> Nikola Janičić</b> koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala kazao je u Višem sudu da je Akcijama "25 maj" i "Barbi" u Herceg Novom 2020. u kojima su uhapšene osobe iz ogranaka kavačkog i škaljarskog klana prestali obračuni između te dvije kriminalne grupe i do nedavno u tom gradu nije bilo težih krivičnih djela.</p>
<p>Janičić je ovo saopštio u Višem sudu u postupku koje je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera <b>Zorana Lazovića</b>, bivšeg glavnog specijalnog tužioca <b>Milivoja Katnića</b> i tužioca<b> Saše Čađenovića </b>tereteći ih da su radili u korist kavačke kriminalne grupe.</p>
<p>Janičić je odgovarajući na pitanja Čađenovića &nbsp;kazao da su tokom 2019. i 2020. godine procesuirali znatno više osoba iz kavačkog klana nego iz škaljarske grupe.</p>
<p>Naveo je i da su spriječene likvidacije Marka Ljubiše Kana koji slovi za visokorangiranog člana škaljarskog klana, zatim Slobodna Kašćelana, jednog od vođa kavčana te i da su osjetili i planiranu likvidaciju Marka Miljkovića i Veljka Belivuka.</p>
<p>- Nikakva selekcija nije rađena. Nije bilo privilegovanih, nego smo gledali da se domognemo dokaza i procesuiramo osobe iz oba kriminalna klana - istakao je Janičić.</p>
<p>On je na pitanja Čađenovića nabrojao brojne akcije i predmete u kojima su procesuirane na desetine osoba iz krininalnih klanova.</p>
<p>- U predmetima "25 Maj" "Pruga", "Tvrđava" "Barbi" kao i slučaj pokušaja ubistva Igora Krstovića postupajući tužilac je bio Saše Čađenovića kao i u brojnim drugim. Jedino je u predmetu kodnog imena " Cover me" postupajuća tužiteljka bila Nataša Bošković &nbsp;-ispričao je svjedok.</p>
<p>Janičić je bio decidan da se nikada nije desilo da tužilac Čađenović nije dao saglasnost policiji za radnje koje planira.</p>
<p>Na pitanje Zorana Lazovića, svjedok je odgovorio da u svim realizovanim predmetima on je bio rukovodilac.</p>
<p>Janičić je saopštio i da se sjeća da Zoran Lazović insistirao da se sasluša Jovan Vukotić a vezano za ubistvo njegovog oca Veselina Vukotića da li eventualno ima neke informacije koje bi pomogle da se ta likvidacija rasvijetli.</p>
<p>- Milorad Žižić me je upoznao da je to išlo preko advokata Damira Lekića i da je Vukotić rekao da njega to ne zanima - ispričao je Janičić.</p>
<p>Na pitanja advokata Nikole Martinović svjedok je rekao da mu je poznato da je Petar Lazović dostavljao informacije za više krivičnih djela i da su upravo zahvaljujući njegovim podacima spriječene neke likvidacije.</p>
<p>Janičić je objasnio i da je njegov posao između ostalog bio i da sluša mjere tajnog nadzora i da on nikada nije mogao ustanoviti da Petar Lazović radi za kavački klan.</p>

Tag: andrej-averjanov

Ubijen šef ruske vojne obavještajne službe koji je osumnjičen i za organizaciju državnog udara u Crnoj Gori?

Haos u Holandiji: Žena automobilom uletjela u gomilu na božićnoj paradi, devetoro povrijeđenih

Incident na sarajevskom aerodromu: Putnici izgubljena mačka tokom sigurnosne kontrole, propao joj let za Njemačku

Pentagon upozorava: Kina gomila interkontinentalne rakete na granici s Mongolijom

Cijene zlata probile granicu od 4.400 dolara po unci

PRATITE TVe UŽIVO