Očekujemo dalji napredak crnogorskih vlasti u vezi sa nestalim osobama, obeštećenjem hrvatskih logoraša, sukcesijskim pitanjima, oduzetim školskim brodom Jadran, graničnim pitanjima, oduzetom imovinom i upisom vlasništva Hrvatima Boke kotorske, kao i drugim otvorenim bilateralnim temama koje želimo da rješavamo u duhu dobrosusjedskih odnosa - poručio je premijer Hrvatske Andrej Plenković.
On je, u autorskom tekstu objavljenom Hrvatskom glasniku, naveo da vodi redovan politički dijalog sa predsjednikom Jakovom Milatovićem i premijerom Milojkom Spajićem, kao i na ministarskom nivou, „otvarajući pitanja koja godinama ostaju neriješena“.
Ustvrdio je i da Hrvatska snažno zagovara proces proširenja Evropske unije, naročito na države jugoistočne Evrope.
Ipak, dodaje, preduslov za članstvo ostaje „ispunjavanje kriterijuma, iskazivanje stvarne političke volje za poštovanje evropskih vrijednosti, kao i principa dobrosusjedskih odnosa“.
- Uvjereni smo da će Hrvati u Crnoj Gori, kao i do sada, biti snažna poveznica i most ka Evropskoj uniji, kao i u daljem razvoju odnosa između Hrvatske i Crne Gore - naglasio je on.
Drago mu je, kako je istakao, što je i Dom kulture „Josipa Marković“ u Donjoj Lastvi poslije višegodišnjih pregovora vraćen hrvatskoj zajednici u junu ove godine.
- Ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o poklanjanju i povratu nepokretnosti Doma kulture u Donjoj Lastvi, Hrvati u Crnoj Gori dobili su primjeren prostor u kojem se nalaze sjedišta ključnih hrvatskih organizacija: HKU Dux Croatorum, Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, Radio Duxa, Hrvatske biblioteke Ljudevita Gaja i klape Jadran - podsjetio je Plenković.
Napomenuo je i da njegova Vlada redovno komunicira sa predstavnicima Hrvata u Crnoj Gori.
- Nedavno sam u Vladi primio gospodina Adrijana Vuksanovića, predsjednika Hrvatske građanske inicijative i poslanika u Skupštini Crne Gore, a odličnu saradnju ostvarujemo i sa Hrvatskim nacionalnim vijećem Crne Gore, na čijem je čelu gospodin Zvonimir Deković - zaključio je, u autorskom tekstu objavljenom za Hrvatski glasnik, Plenković.
Hrvatska zajednica u Crnoj Gori i ubuduće će, poručio je on, imati podršku hrvatske Vlade kroz brojne projekte usmjerene na očuvanje i promociju hrvatske kulture, jezika i identiteta, kao i zaštitu prava i interesa Hrvata kao manjinskog i autohtonog naroda u Crnoj Gori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Plenković: Očekujemo dalji napredak crnogorskih vlasti sa brodom Jadran i upisom vlasništva Hrvatima Boke kotorske

Hrvatska je u završnoj fazi pristupanja Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i trebalo bi da postane njena članica naredne godine - objavio je na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) premijer te zemlje Andrej Plenković.
Hrvatska je, kako naglasio, ispunila uslove u 20 od 25 odbora, te u 25 od 26 pododbora.
- Sproveli smo veliki reformski put i vjerujem da ćemo cijeli proces uspješno završiti u narednoj godini - objavio je Plenković nakon sastanka sa čelnikom OECD-a, Mathiasom Cormannom u Parizu.
On je dodao da je Hrvatska zahvalna na kontinuiranoj podršci u procesu ulaska u OECD, što je nazvao "preostalim strateškim ciljem na vanjskopolitičkom planu.
Bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske raste 19 kvartala zaredom, a u budžetu za narednu godinu očekuje se zadržavanje budžetskog deficita ispod tri odsto BDPa i smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 56 odsto.

Plenković očekuje ulazak Hrvatske u OECD naredne godine

Premijer i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Andrej Plenković večeras je ponovo osudio incidente u Splitu i Zagrebu i poručio da zakon ulice neće proći.
- Mi smo ti koji smo brana normalne i uključive Hrvatske, nasuprot svim onima koji nastoje da ostvare svoje političke ciljeve, nekakvim kvazi pokušajem destabilizacije parlamentarne većine, što neće proći jer parlamentarna je većina stabilna - rekao je Plenković poslije sjednice stranačkog vrha u Zagrebu.
On je naglasio da HDZ "zagovara kulturnu, civilizovanu, uključivu Hrvatsku, društvo koje je stabilno, samopouzdano, sigurno u sebe nakon što je ostvarilo pobjede u Domovinskom ratu, obezbijedilo teritorijalni integritet, izgradilo svoje institucije, ostvarilo sva međunarodna postignuća u EU i NATO".
Plenković je ponovo optužio stranke ljevice i krajnje desnice za snažnu polarizaciju društva i to tako što ljevica, kako je rekao, optužuje HDZ, vladu i njega za istorijski revizionizam i ustaštvo, a stranke s krajnje desnice ih, zbog uključive politike prema pravima nacionalnih manjina, pa i srpskoj, proglašavaju nositeljima "nekakve jugosrpske revizije".
Premijer je ponovo oštro osudio napad na srpsku nacionalnu zajednicu tokom kulturne manifestacije u Splitu prošle sedmice, kao i onaj u Zagrebu koji je nazvao "krajnje neprimjerenim događajem".
Premijer je, međutim, ocijenio da je neprimjeren i izbor Dejana Medakovića za temu izložbe srpske manjine u Zagrebu, ali ne dio vezan uz umjetnost i kulturu, već uz aktivnosti i funkciju u SANU.
- Ne kažem da ne treba srpska manjina u Hrvatskoj da ima aktivnosti bilo kojeg karaktera, ali neke teme vezane uz Medakovića su politički loše odabrane i nisu doprinijele smirivanju tenzija - ocijenio je Plenković.
Na pitanje o inicijativi gradonačelnika Vukovara da se odloži izložba "Srpkinja" u Vukovaru zbog održavanja Dana sjećanja na žrtve Vukovara 1991, Plenković je odgovorio da se "nije bavio sadržajem izložbe" i da želi da sve manjine imaju prava da njeguju svoj identitet i kulturu, kao i da je na svakome da razmisli koje sadržaje uvrštava u svoje programe.
On je takođe rekao da je u kontaktu s predstavnikom srpske manjine Miloradom Pupovcem i ponovio da su sve aktivnosti srpske zajednice bezbjednosno pokrivene da ne bi došlo do situacija koje su, istakao je, "više za sramiti nego za ponos".
- Nije realno da se ulica zbiva, a da država gleda skrštenih ruku - zaključio je Plenković.

Plenković o incidentima u Zagrebu i Splitu: Zakon ulice neće proći

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je danas da je incident u Splitu grubo kršenje prava manjina i dodao da je za sada jedan od napadača uhapšen, dok se za ostalima traga.
- Ovo je grubo kršenje prava manjina, napad na srpsku manjinu u Hrvatskoj, i to mahom na djecu i starije osobe. Nema mjesta u Hrvatskoj za zakon ulice - kazao je Plenković na vanrednoj konferenciji za novinare u Zagrebu.
On je ocijenio da je takvo ponašanje potpuno neprihvatljivo i da nema veze sa zaštitom dostojanstva Domovinskog rata niti sa osjećanjima hrvatskih branitelja.
Plenković je odbacio kritike da njegova vlada toleriše istorijski revizionizam i ustaštvo, te je pozvao tužilaštvo da reaguje.
Premijer je rekao da je u incidentu učestvovalo oko stotinu osoba i potvrdio da je među njima bilo članova navijačke grupe „Torcida“. Dodao je da je zasad jedna osoba identifikovana i uhapšena, a policija radi na pronalaženju ostalih.
- O ovom incidentu mislim sve najgore što mogu misliti. To je u suprotnosti sa našim zakonima - naglasio je premijer Hrvatske.
Plenković je sinoć na mreži X osudio incident u Splitu, gdje je grupa od više desetina huligana, mahom maskiranih i u crnoj odjeći, spriječila otvaranje kulturne manifestacije srpske nacionalne manjine. Neki od njih su uzvikivali ustaški pozdrav „Za dom spremni“.
Incident su danas oštro osudili i predsjednik Zoran Milanović, kao i više ministara, političkih stranaka i pojedinaca.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, evroposlanik Tonino Picula, ocijenio je nedopustivim napad maskiranih huligana na Dane srpske kulture u Splitu.
- Kultura nije privilegija, već temelj zajednice i mjesto gdje se grade mostovi, a ne zidovi - napisao je Picula na mreži X.
On je istakao da očekuje brzu i oštru reakciju institucija i dodao da Hrvatska mora biti zemlja tolerancije, a ne ekstremizma.
Uprkos incidentu, kulturna manifestacija Dani srpske kulture, u organizaciji „Prosvjete“, nastavljena je danas otvaranjem izložbe In Magica Mundi Budimira Dimitrijevića.

Plenković: Incident u Splitu je grubo kršenje prava manjina, počela hapšenja

Premijer Hrvatske Andrej Plenković danas je saopštio da nema nikakvih saznanja o tome da je afrička svinjska kuga rezultat specijalnog rata protiv Hrvatske.
Ministar poljoprivrede Hrvatske David Vlajčić je u utorak, 23. septembra, izjavio novinarima u Osijeku da ne može da isključi tezu da se protiv Hrvatske vodi "specijalni rat" afričkom svinjskom kugom.
Kazao je da je u Hrvatskoj ta bolest bila stavljena pod kontrolu od 2023, a da su se "žarišta zaraze ove godine stvorila u Srbiji gdj se bolest rapidno širila, a potom se kod nas pojavljuju tačkasta žarišta. Sami zaključite. Ništa ne želim da isključim", rekao je Vlajčić.
Plenković je na pitanje novinara o tvrdnjama koalicionih partnera u Vladi iz desničarskog Domovinskog pokreta, odgovorio da "nemamo nikakvih saznanja ni dokaza da se radi o bilo kakvom specijalnom ratu", prenio je N1 Zagreb.

Plenković: Nemam saznanja da je afrička kuga dio specijalnog rata protiv Hrvatske

Hrvatski premijer Andrej Plenković prisustvovao je u Jajcu obilježavanju 30. godišnjice operacije Maestral, u kojoj su Hrvatska vojska i Hrvatsko vijeće odbrane uz podršku Armije BiH oslobodile veliki dio jugozapadne Bosne, uključujući grad Jajce, ocijenivši je ključnom za slamanje srpske agresije i okončanja rata.&nbsp;
- Operacija Maestral bila je ključna operacija i zajednička akcija Hrvatskoga vijeća odbrane, Hrvatske vojske uz podršku Armije BiH, a slijedom drugih oslobodilačkih operacija u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, posebno veličanstvene vojno-policijske operacije Oluja, koja je zadala ključan udarac Miloševićevom režimu i politici stvaranja velike Srbije - rekao je Plenković.
Pritom je hrvatski premijer naveo da se danas posebno važno prisjetiti svih hrvatskih branitelja koji su dali život za slobodu Bosne i Hercegovine i za slobodu Hrvatske u gradu Jajcu 'koji je kroz istoriju bio kraljevski hrvatski grad'.&nbsp;
Dodao je da su uspjesi u zapadnoj Bosni bili plod Splitske deklaracije koju su potpisali hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i predsjednik BiH Alija Izetbegović. Plenković je rekao kako Hrvatska i danas nastavlja dugoročnu podršku Bosni i Hercegovini, osobito jačanju jednakopravnosti Hrvata.
- Te operacije omogućile su Dejtonski mirovni sporazum koji je donio mir Bosni i Hercegovini i cijelom prostoru koji obuhvata i Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Nastavak podrške Bosni i Hercegovini i jednakopravnosti Hrvata ostaje naš prioritet - &nbsp;rekao je premijer.
Operacija Maestral, koja se odvijala od 8. do 17. septembra 1995. godine, bila je ključna za oslobađanje nekoliko gradova u zapadnoj Bosni, Šipova, Drvara i Jajca. U ovoj operaciji poginulo je 74 vojnika, dok je 226 ranjeno.
Snage Hrvatske vojske i Hrvatskoga vijeća odbrane su nedugo nakon operacije Maestral započele i operaciju Južni potez tokom koje su stigle na 20 kilometara od Banja Luke te prisilile srpske snage na okončanje rata, pregovore koji su okončani u Dejtonu, piše Hina.

Plenković: Operacija Maestral zadala ključan udarac politici stvaranja velike Srbije

Bivša ministarka vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić u intervjuu za "Večernji.hr" upozorava na opasnosti normalizacije ustaštva u Hrvatskoj. Ona je kazala i da je Srbija neko vrijeme preuzela ulogu disruptora na Balkanu, naročito prema Crnoj Gori i u manjoj mjeri Bosni i Hercegovini, zbog čega je platila određenu cijenu.
Večernji.hr: Što će biti sa Srbijom?
Pusić: Jedno se vrijeme činilo da je Srbija od Rusije preuzela ulogu disruptora na Balkanu, naročito u odnosu prema Crnoj Gori, a u nešto manjoj mjeri i prema BiH, zbog čega je platila određenu cijenu. Potpora članstvu u EU u Srbiji sa 60 odsto na početku pregovora pala je na današnjih 30-ak. U međuvremenu se vlast u Beogradu počela suočavati s građanskom pobunom, što takođe mijenja perspektivu Srbije.
Večernji.hr: Premijer Plenković tvrdi da je Srbija na rubu građanskog rata. Slažete li se s tom ocjenom?
Pusić: Nadam se da do toga neće doći jer to je uvijek tragedija za zemlju i društvo, kako god završila. Mislim da je Srbija na rubu ozbiljnog prevrata, a mislim da to misle, bez obzira na to što govore, i vrhovi vlasti u Srbiji, koji se organizacijski i finansijski pripremaju za to. Iako se često kao problem spominje činjenica da su i studentski protesti obilježeni nacionalističkom ideologijom, ne treba zaboraviti da je temeljna ideja ovog pokreta rođena u okrilju mlade, građanske Srbije. To je važan znak. Često se čuje i kritika da u tom pokretu nema vođa, što otvara pitanje ko će preuzeti vlast. Mislim da je tu riječ o promjeni novog doba. U vrijeme naše mladosti nije bilo društvenih mreža i takvih mogućnosti komunikacije, što znači da su takvi pokreti uvijek morali imati nekoga prepoznatljivog lidera poput Havela ili Walesa, a kad bi vlasti zatvorile Havela, time bi blokirale i pokret. To danas više ne postoji. Današnje tehnologije otvaraju posve nove mogućnosti organizovanja, a u tom pokretu u Srbiji postoji niz potencijalnih lidera, koje ćemo i vidjeti kada budu raspisani izbori.
Večernji.hr: Očito je da EU ima dvostruka mjerila kada je riječ o Ukrajini i Gazi. Kako se to odražava na vjerodostojnost Evropske unije, koja se pokušava profilirati kao glavna globalna zaštitnica međunarodnog prava i poretka temeljenog na pravilima?
Pusić: Jako loše. To dovodi u pitanje principijelnost i dosljednost EU. Kada je o Gazi riječ, najveća i najvažnija evropska zemlja, Njemačka, boji se zbog traume holokausta osuditi Netanjahuov režim i genocid što ga taj režim provodi u Gazi. Zahvaljujući ekstremističkim snagama u sadašnjoj izraelskoj vladi, Izraelu se dogodilo valjda najveće prokletstvo koje ga je moglo snaći. Izrael je počeo provoditi politiku kakvu su prema Židovima provodili njihovi smrtni neprijatelji. Zbog kolektivne odgovornosti za genocid nad Židovima u Evropi, jer taj genocid nisu provodili samo nacisti nego i njihovi pomagači, među kojima je i ustaški režim u Hrvatskoj, Evropa nije imala hrabrosti osuditi jedan režim s obzirom na to da je ovo djelo konkretnog režima, a ne izraelskog naroda u cjelini. Možda će imati snage za to jednom u budućnosti, ali onda će, na žalost, biti prekasno, a Evropa će ponovno nositi breme kolektivne krivnje zbog nečinjenja.
Večernji.hr: Možemo li dolazak šefice palestinske diplomatije u Hrvatsku i njen prijem na najvišoj razini protumačiti kao početak postupnog prestrojavanja hrvatske politike prema priznanju Palestine?
Pusić: Činjenica da se Vlada odlučila za takav potez upućuje na to.
Večernji.hr: Treba li Hrvatska priznati Palestinu?
Pusić: Moram priznati da sam promijenila mišljenje o tom pitanju. Prije sam smatrala da je najprije potrebno realizovati rješenje s dvije države, a onda donijeti odluku o priznanju. Međutim, danas, kada se to rješenje čini nedohvatljivim, čin priznanja više ne predstavlja insistiranje na promjeni empirijske situacije, nego je to simbolički čin potpore narodu koji je ostavljen na milost i nemilost režimu koji ga uništava.
Večernji.hr: Spomenuli ste ustaški režim. Kako objašnjavate aktuelnu normalizaciju ustaštva i ustaške simbolike u zemlji?
Pusić: Mislim da je to apsolutni eksces koji šteti Hrvatskoj i hrvatskim građanima. Nema pristanka i prihvatanja normalizacije ustaštva. Mislim da je u toj situaciji iznimno važno to što je Hrvatska u svojoj istoriji imala alternativu, antifašizam, na koji se mora osloniti i koji joj je donio pobjedu u Drugom svjetskom ratu. Pokušaji rehabilitacije ustaštva, po mom mišljenju, nemaju nikakve veze s istorijom, NDH, Pavelićem i ustašama, nego s ekstremnom desnicom danas u Hrvatskoj. To je povezano s tipom politike koja se pokušava progurati u Hrvatskoj, politikom bigotnosti, isključivosti, agresije, nasilja i straha, svega onoga što narušava pristojno demokratsko društvo, u kakvom građani ove zemlje imaju pravo živjeti. Rehabilitacija ustaštva danas je zagovaranje takve budućnosti, a ne opravdavanje prošlosti. A takvu budućnost nećemo i ne želimo!
Večernji.hr: Ima li to veze s Plenkovićevim koaliranjem s radikalnom desnicom i izbacivanjem Srba iz vladajuće većine?
Pusić: Pretpostavljam da će Plenković i HDZ reći da je to bila nužda iako takvu nuždu ne priznajem, ali činjenica je da je Plenković koaliranjem s ekstremnom desnicom, odnosno Domovinskim pokretom, koji se uglavnom sastoji od bivših HDZ-ovaca, tu stranku razbio i bitno oslabio. Međutim, kada su oni koji finansijski i organizacijski stoje iza toga vidjeli da priča s Domovinskim pokretom nije uspjela, odlučili su ideju prepakirati u određenu vrstu kontrakulture, ponovno okupljenu iza popularnog pjevača. I sada je sličan sadržaj umotan u atraktivniji celofan. U naše vrijeme imali smo rock, punk i druge oblike kontrakulturne, a danas na sceni ne postoji ništa slično. I taj prostor sada pokušava popuniti ovaj pobunjenički kontrakulturni pokret, koji se okuplja oko jednog pjevača. Iako na Hipodromu sigurno nije bilo pola miliona ljudi, nego dvostruko manje, a i polovina njih stigla je iz inostranstva, stvorena je fama kao da je pola hrvatskog društva i cjelokupna mladost Hrvatske dio tog pokreta, premda to nije tačno.
I Plenković je napravio pogrešan potez kada su se on i njegovi saradnici pokušali ukrcati na taj voz, koji je poprimio oblike novog društvenog fenomena. Umjesto da predvodi, činilo se da slijedi, čime je poslao poruku da nema kontrolu nad situacijom, što je stvorilo atmosferu nesigurnosti i straha u društvu. Koliko god je Plenković napravio uslugu Hrvatskoj neutralizirajući ekstremnu desnicu kao političku stranku, sada je isti politički i ideološki projekt u formi kontrakulturnog pokreta preplavio Hrvatsku.

Vesna Pusić: Rehabilitacija ustaštva danas nije opravdavanje prošlosti, već zagovaranje budućnosti straha, nasilja, agresije

Rekonstukcija Vlade - te dvije riječi stvorile su buru u parlamentarnoj većini. Ali i veliku muku za premijera Milojka Spajića, pa je veliko pitanje da li će se i kada realizovati dokument koji je u drugoj polovini avgusta podijeljen članovima Predsjedništva PES-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180932_7593be1450eeee44c1ae541bcb538668b0158d9ca3cc89b4393ba997435e7cff.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250904180932_7593be1450eeee44c1ae541bcb538668b0158d9ca3cc89b4393ba997435e7cff" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK PARLAMENTARNE VEĆINE: Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore "> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK PARLAMENTARNE VEĆINE: Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ULOGA ANDRIJE MANDIĆA &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Demokrate Alekse Bečića pokušavaju da podignu ulog i imali su konsultacije sa ključnim čovjekom parlamentarne većine - Andrijom Mandićem. Zaprijetili su da će u slučaju smjene njihovih ljudi - i ministra odbrane Dragana Krapovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića – poslanički klub Demokrata uskratiti podršku kabinetu Milojka Spajića. &nbsp; Spajićeva Vlada može opstati i bez podrške sedmoro poslanika iz kluba Demokratske Crne Gore, ali samo u slučaju da Mandić da ,,zeleno svjetlo” ostalima iz parlamentarne većine, da svi iz posebnih klubova budu saglasni, ali i da svi poslanici manjinskih stranaka budu glasali za sve odluke izvršne vlasti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180940_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250904180940_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc" data-rendition-name="original" width="873" height="567" loading="lazy" alt="PRITISAK NA PREMIJERA: Trio Demokrata - Šaranović, Bečić i Krapović"> <figcaption>PRITISAK NA PREMIJERA: Trio Demokrata - Šaranović, Bečić i Krapović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  No, ako bi jedan od dva poslanička kluba partija manje brojnih naroda glasao bio uzdržan i makar dva poslanika iz posebnih klubova - 44. Vlada Crne Gore mogla bi da bude oborena u parlamentu. &nbsp; Da Spajiću bude teže da donese odluku o smjeni ministara iz redova Demokrata, potrudio se lično Aleksa Bečić, potežući, kako se to kaže, bratske veze sa Beogradom. &nbsp; RAZGOVOR BEČIĆA I SELAKOVIĆA Aleksa Bečić je preko Vučićevog čovjeka, Nikole Selakovića, tražio da zvanični Beograd preko svojih kanala obavi pritisak na Spajića da ne ulazi u ozbiljniju rekonstrukciju Vlade. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180936_96fe3b8fbc3d72101dff0b8171139a610affd68027abbc96216520ef07d3be0d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250904180936_96fe3b8fbc3d72101dff0b8171139a610affd68027abbc96216520ef07d3be0d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="VUČIĆEV ČOVJEK: Nikola Selaković, ministar kulture i član Predsjedništva SNS-a"> <figcaption>VUČIĆEV ČOVJEK: Nikola Selaković, ministar kulture i član Predsjedništva SNS-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Bečić se sreo sa Selakovićem 30. avgusta na kongresu Jokovićeve Socijalističke narodne partije i tada je srpskom ministru kulture i članu Predsjedništva Srpske narodne stranke kazao da Demokrate mogu pristati samo na smjenu ministra odbrane Krapovića, ali samo uz obećanje da će mu se naći neko dobro novo mjesto u državnim institucijama. &nbsp; Preko partnerskih službi sadržaj razgovora je evidentiran u Agenciji za nacionalnu bezbjednost i o svemu je informisan premijer i lider PES-a Milojko Spajić. &nbsp; Informacije o sadržaju razgovora Bečića i Selakovića su uznemirile premijera Spajića, jer se pokazuje da Bečić i Bogdanović neće prezati od svih mogućih poteza, samo da bi sačuvali poziciju unutar bezbjednosnog sektora. &nbsp; Zato je za lidera PES-a od vitalnog značaja da procijeni kako kako će se postaviti u sadašnjoj krizi koalicija ,,Za budućnost Crne Gore” Andrija Mandić. PREBROJAVANJE U PES-U Ali je, za političku budućnost premijera i lidera PES-a najvažnija procjena odnosa snaga – u vrhu PES-a, u poslaničkom klubu ali i u Predsjedništvu PES-a. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180936_f87df80b1a5190a7c6608967111002cc361175b3a873de51ba34a5b27b605123.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250904180936_f87df80b1a5190a7c6608967111002cc361175b3a873de51ba34a5b27b605123" data-rendition-name="original" width="2560" height="1709" loading="lazy" alt="KOLIKO SU SLOŽNI: Predsjedništvo PES-a"> <figcaption>KOLIKO SU SLOŽNI: Predsjedništvo PES-a</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E, kada je radna verzija rekonstrukcije Vlade podijeljena u avgustu članovima Predsjedništva PES-a, Spajić je dobio od većine pozitivne signale, ali i upozorenje da sve mora da bude prethodno dogovoreno sa Andrijom Mandićem, zbog njegovog uticaja na poslanike parlamentarne većine, ali i poslanike PES-a. &nbsp; I tu je Spajićev novi problem: ni sam nije siguran na koliku podršku može da računa u vrhu sopstvene stranke. &nbsp; Poslanički klub Pokreta Evropa sad je najveći u parlamentu, broji 20 poslanika. Prema procjenama Milojka Spajića i njegovog savjetnika Branka Krvavca, glasanje najmanje pet poslanika bi bilo vrlo problematično u slučaju nekog sporenja sa koalicijom ,,Za budućnost Crne Gore”, jer su njihovi stavovi bliži srpskom politučkom korpusu koji predstavlja Nova srpska demokratija. &nbsp; Svi ti novi detalji poremetili su Spajićev akcioni plan rekonstrukcije. Na nedavno pitanje ambasadora države kvinte o terminu rekonstrukcije i zahvatu promjena ministara, crnogorski premijer nije imao precizan odgovor. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180940_bec54d7b3482718b5cb1304710fd3d612d754caa6d6e6b1176ebb2f5ca79b068.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250904180940_bec54d7b3482718b5cb1304710fd3d612d754caa6d6e6b1176ebb2f5ca79b068" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="CRNOGORSKA PONUDA NA HRVATSKOM STOLU: Premijetri Spajić i Plenković na Bledu"> <figcaption>CRNOGORSKA PONUDA NA HRVATSKOM STOLU: Premijetri Spajić i Plenković na Bledu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI RASPLET &nbsp; Posljednje informacije iz PES-a ukazuju da je Milojko Spajić tokom nedavnog razgovora sa hrvatskim kolegom Andrejem Plenkovićem izrazio spremnost da se isplati odšteta logorašima iz Morinja, da Crna Gora odustane od skidanja ploče koja je svojevremeno postavljena u vojnom kompleksu u Morinju, ali i da se promijeni ime bazena u Kotoru koji nosi ime Zorana Gopčevića, jugoslovenskog vaterpolo reprezentativca ali i čuvara u logoru... &nbsp; Istovremeno, kako prenosi dnevni list Vijesti, Spajić je Plenkoviću predložio da pitanje granice i broda ,,Jadran” ostanu otvorene teme za dalje razgovore dvije strane. &nbsp; &nbsp;Prema izvorima Televizije E iz Spajićevog okruženja, premijer je posredno ponudio i porodici Gopčević da će, ako iskažu zahtjev, neki drugi sportski objekat biti preimenovan, a da bazen u Kotoru nosi ime - Gradski bazen. &nbsp; Za sada nema informacija da bi iko iz porodice Gopčević pristao na taj plan. &nbsp; Sve ove informacije govore da je lider PES-a veoma uzdrman i da više nije tako odlučan da sprovede radiukalniju rekonstrukciju Vlade, čak i ako je riječ o izmjenama unutar parlamentarne većine. &nbsp; Da li to znači da će se rekonstrukcija odgoditi za neka bolja vremena, za sada nema pouzdanih pokazatelja. Čini se da će, kada se vrati iz Sjedinjenih Američkih Država, ministar odbrane Dragan Krapović - jedini zasigurno biti rekonstruisan. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Siniša Adamović

Spajićev težak izbor: kako prevazići opstrukcije rekonstrukcije?

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić reagovala je na izjavu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da je Srbija na ivici građanskog rata.
Poručila je da je “njihov” strateški cilj da Aleksandar Vučić ne bude na čelu države.
- Plenković govori da je Srbija na ivici građanskog rata. A šta bi drugo? Toliko su to željeli i toliko u to uložili. Znaju da njihov strateški cilj – da Aleksandar Vučić ne bude na čelu Srbije, samo tako mogu ispuniti. Na žalost nekih, i na veliku sreću Srbije i većine njenih građana, čitavog našeg naroda, to niti je tačno, niti će se dogoditi. Da parafraziram jednu našu pjesmu – džaba vam novci, moji sinovci, džaba vam bilo svih Dinka i Mila… Kuharica završila u đubretu (i bukvalno)- napisala je Brnabić na mreži X.

Brnabić Plenkoviću: Džaba vam novci, moji sinovci, džaba vam bilo svih Dinka i Mila…

Na Strateškom forumu u Bledu, hrvatski premijer Andrej Plenković &nbsp;govorio je o političkoj situaciji na Zapadnom Balkanu i izazovima koji prate proces proširenja Evropske unije.
- Srbija je na rubu građanskog rata- rekao je Plenković u panel raspravi s trojicom premijera iz Slovenije, Albanije i Crne Gore na Bledskom strateškom forumu.&nbsp;
Tema panela bila je dalje proširenje Evropske unije, a hrvatski je premijer, iako kao i uvijek naglašava podršku proširenju, naglasio da treba vidjeti i surovu političku stvarnost.
- Imate Sjevernu Makedoniju koja je blokirana. Imate Srbiju s više od dvije godine najvećih, najsnažnijih i najozbiljnijih unutrašnjih nemira i demonstracija, na rubu građanskog rata. Imate Bosnu i Hercegovinu, s Dodikom koji godinama rasteže separaciju ili ne separaciju, i hop, on je vani. Imate Banjsku, koja je 2023. prošla bez ozbiljne opaske ili artikulacije bilo koga u EU, pravimo se da se to nije dogodilo. To je stvarnost. Moramo biti zaista trezveni oko proširenja i mijenjajućeg globalnog konteksta. Ja sam za proširenje, mislim da se svi trude da pristupe, ali trebaju se politički stabilizovati - rekao je Plenković.&nbsp;

Plenković na forumu u Bledu: Oprezno sa proširenjem EU, Srbija je na rubu građanskog rata

Oluja Goreti u Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj, snježna oluja Eli u Njemačkoj: dio Evrope pogođen talasom hladnoće suočen je s novim vremenskim nepogodama koje su izazvale prekide u snabdijevanju električnom energijom i poremećaje u saobraćaju.
U Francuskoj „vjetrovi slabe“, ali su „pljuskovi koji se formiraju u pozadini poremećaja praćeni snažnim udarima vjetra“, upozorio je Meteo Frans (Météo France).
Vlasti i dalje preporučuju ograničavanje kretanja, a brojna oborena stabla ometaju drumski i željeznički saobraćaj.
Prema upravljaču elektroenergetske mreže, u petak je 380.000 domaćinstava bilo bez električne energije.
Udar vjetra od 213 kilometra na sat zabilježen je u departmanu Manš (sjeverozapad), gdje su škole i dalje zatvorene.
Na sjeveru je jedna osoba teško povrijeđena.
<h2>Ujedinjeno Kraljevstvo</h2>
Oluja Goreti, praćena obilnim snježnim padavinama, zahvatila je od četvrtka uveče i Ujedinjeno Kraljevstvo. Udari vjetra koji su dostizali gotovo 160 kilometara na sat tokom noći su pogodili jugozapad Engleske i Vels, ostavljajući desetine hiljada domaćinstava bez struje, rušeći stabla i ometajući putovanja.
Nakon crvenog upozorenja zbog olujnih vjetrova u četvrtak za arhipelag Sili i veći dio Kornvola na jugozapadu Engleske, veći dio zemlje je u petak prešao na žuto upozorenje, uz očekivane obilne snježne padavine, poledicu i kišu u Škotskoj, Velsu, Sjevernoj Irskoj i sjevernoj Engleskoj.
Ipak, prema britanskoj meteorološkoj službi Met Office, uticaj ovih vremenskih prilika ne bi trebalo da bude naročito ozbiljan.
Oko 57.000 domaćinstava i dalje je bez električne energije, prema dobavljaču struje National Grid. Više od 250 škola i dalje je zatvoreno u Škotskoj. Svi vozovi u Kornvolu su obustavljeni.
London je izbjegao najgore. Oko pedeset letova otkazano je na aerodromu Hitrou.
<h2>Njemačka</h2>
U Njemačkoj je nekoliko sjevernih gradova, uključujući Hamburg i Bremen, zatvorilo škole zbog prolaska oluje Eli, praćene snijegom i snažnim udarima vjetra.
Njemačke željeznice Dojče Ban (Deutsche Bahn) prekinule su u petak „najmanje do podneva“ saobraćaj vozova na dugim relacijama na sjeveru, koji „više nije moguć“.
Najveći proizvođač automobila na kontinentu, Folksvagen (Volkswagen), zatvorio je u petak pogon u Emdenu (sjeverozapad), u kojem radi 8.000 radnika, saopštio je portparol kompanije.
Oluja bi posebno trebalo da pogodi sjever i sjeveroistok zemlje, gdje se očekuje do 15 centimetara snijega, uz stalne udare vjetra koji pogoduju stvaranju sniježnih nanosa, navodi nacionalna meteorološka služba (DWD).
Temperature bi tokom vikenda mogle pasti na 10 stepeni Celzijusa ispod nule, pa čak i lokalno do 20 stepeni ispod nule, prema DWD-u.
Prema pisanju dnevnog lista Bild, bolnice su pune ljudi povrijeđenih na zaleđenim putevima. List je izvijestio i o snažnim poremećajima u javnom prevozu i na putnoj mreži oko Hamburga.
<h2>Rusija&nbsp;</h2>
U Rusiji su obilne snježne padavine u petak ujutro zahvatile Moskvu. Više od 300 letova odloženo je ili otkazano na četiri aerodroma u moskovskoj regiji zbog obilnog snijega, objavila je agencija RIA Novosti.
<h2>Balkan</h2>
Na Balkanu, koji su početkom sedmice pogodili jak snijeg i bujične kiše, pri čemu su stradale najmanje dvije osobe, poplavne vode su se u petak počele povlačiti. Međutim, upozorenja na poledicu i snijeg i dalje su na snazi u većem dijelu regiona, uključujući Srbiju, gdje su neki zapadni krajevi već nekoliko dana bez struje nakon snježne oluje.

Oluje širom Evrope: Prekidi u snabdijevanju električnom energijom, poremećen saobraćaj

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno, povremeno kiša ili pljusak sa grmljavinom.
Na sjeveru, u nižim predjelima kiša, susnježica i snijeg, a u planinama slab do umjeren snijeg, koji će se tokom noći proširiti na brdsko planinske oblasti centralnih i južnih predjela.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar uglavnom slab do umjeren promjenljiv, krajem dana i tokom noći umjeren do jak sjeverni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do deset, a najviša dnevna od jedan ispod nule do 11 stepeni.

Pretežno oblačno, povremeno kiša

&nbsp;Jedan sud, jedan predmet i dvije suprotstavljene odluke. Ono što je rijetkost u pravno uređenoj državi, desilo se u Apelacionom sudu Crne Gore. I to u slučaju specijalne tužiteljke Lidije Mitrović. &nbsp; Maja 2023. godine Specijalno državno tužilaštvo optužilo je specijalnu tužiteljku Mitrović za zloupotrebu službenog položaja jer je - odbacila krivične prijave protiv tri osobe osumnjičene za utaju poreza. Mitrović se na odustajanje od krivičnog gojenja odlučila, kako je istakla u svojoj izjavi, nakon što su okrivljeni u državni budžet, nakon opomene, ipak uplatili zaostale poreske obaveze. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109190140_0a6f8992ebf12fb562ce98b2346e76cf384763b4a547e3e5dac6c92db7bea89e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260109190140_0a6f8992ebf12fb562ce98b2346e76cf384763b4a547e3e5dac6c92db7bea89e" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="POLITIKA IZNAD PRAVOSUĐA: Viši sud u Podgorici "> <figcaption>POLITIKA IZNAD PRAVOSUĐA: Viši sud u Podgorici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PUT DO (NE)PRAVDE &nbsp;&nbsp;&nbsp; Potom je sve išlo brzinom kakvu crnogorko pravosuđe ne poznaje. Samo šest mjeseci nakon što je Specijalno tužilaštvo optužilo Mitrović, Viši sud u Podgorici je 2. novembra 2023. osudio specijalnu tužiteljku - na sedam mjeseci zatvorske kazne. &nbsp; Na tu presudu žalbu su uložili branilac tužiteljke Mitrović, advokat Zoran Piperović, Specijalno tužilaštvo, ali i sama Lidija Mitrović koja je cijenila da je Viši sud učinio bitne povrede krivičnog postupka, pogrešno utvrdio činjenično stanje, a da je odlukom o visini zatvorske kazne povrijedio Konvenciju o ljudskim pravima i osnovnim slobodama. &nbsp; Vijeće Apelacionog suda koje su činili sudija Vesna Moštrokol, Srđan Vujović i Dragoje Jović ukinulo je 18. aprila 2024. godine presudu Višeg suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109190144_13d7fdc94a5e311d9a7b5a9f0e2521124a579bad340721632a1605a57b38f85f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260109190144_13d7fdc94a5e311d9a7b5a9f0e2521124a579bad340721632a1605a57b38f85f" data-rendition-name="original" width="3868" height="1781" loading="lazy" alt="PRECIZNO OBRAZLOŽENJE KAKO JE VIŠI SUD KRŠIO ZAKON: Dio iz rješenja Apelacionog suda"> <figcaption>PRECIZNO OBRAZLOŽENJE KAKO JE VIŠI SUD KRŠIO ZAKON: Dio iz rješenja Apelacionog suda(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  DVIJE ODLUKE JEDNOG SUDA &nbsp; -Prvostepeni sud je očigledno prilikom donošenja presude učinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz tačke 8, ali i tačke 9 iz stava 1 člana 386 ZKP-a... Zbog navedenih bitnih povreda odredaba krivičnog postupka bilo je nužno ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno suđenje – piše, između ostalog, u obrazloženju Apelacionog suda. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Rješenje Apelacionog suda nije pokolebalo sudije Višeg suda. Očito, postojao je neki interes da specijalna tužiteljka Mitrović ima specijalni tretman. Viši sud je opet bio brz: decembra 2024. godine, Viši sud je ponovo osudio Mitrović na sedam mjeseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja. &nbsp; &nbsp;I ponovo su uslijedile žalbe Apelacionom sudu. I ponovo je zasijedalo Vijeće Apelacionog suda.Ovog puta u drugom sastavu: predsjednik Vijeća je bio Predrag Tabaš, a članovi Zorica Milanović i Vesna Moštrokol. &nbsp; Drugačiji sastav značio je i drugačiju odluka Apelacionog suda: presudom od 6. maja 2025. godine potvrđena je i postala je pravosnažna prvobitna odluka Višeg suda u Podgorici. &nbsp; -Odbijaju se kao neosnovane žalbe Specijalnog državnog tužilaštva, okrivljene Lidije Mitrović i branioca okrivljene i potvrđuje presuda Višeg suda u Podgorici, Specijalno odjeljenje Ks.br. 26/24 od 23. 12. 2024. godine- ističe se u izreci presude Apalacionog suda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109190148_337a543f86ddc171ae8f9bf52fa15d7127e70ace3ef447e0f500a206b11a5a6c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260109190148_337a543f86ddc171ae8f9bf52fa15d7127e70ace3ef447e0f500a206b11a5a6c" data-rendition-name="original" width="3000" height="2208" loading="lazy" alt="POKUAŠAJ POVRATKA U ZAKONSKE OKVIRE: Ustavna žalba Lidije Mitrović"> <figcaption>POKUAŠAJ POVRATKA U ZAKONSKE OKVIRE: Ustavna žalba Lidije Mitrović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  USTAVNA ŽALBA Da iza svega stoji politika, tvrdi razriješena tužiteljka Mitrović u Ustavnoj žalbi Ustavnom sudu. U dokumentu od 27. juna 2025. godine zahtijeva se – uz pozivanje na odredbe Ustava Crne Gore, ali i Evropske konvencije o ljudskim pravima - donošenje privremene mjere, odnosno obustava izvršenja kazne zatvora. &nbsp; Prvenstveno zbog toga što je odlukom Višeg suda došlo do kršenja prava na pravično suđenje, prava na djelotvorni pravni lijek, prava na rad, ali i prava na pretpostavku nevinosti. &nbsp;&nbsp; Mitrović u dopisu ističe da je proces protiv nje i presuda Višeg suda motivisana jednim ciljem – da se ona skloni sa mjesta specijalne tužiteljke – ocijenila je Mitrović u podnesku iz jula ove godine. ULOGA VLADIMIRA NOVOVIĆA Priča o uticaju politike na poziciju specijalne tužiteljke Lidije Mitrović – nije novost. Naprotiv: informacije kojima raspolaže Televizija E ukazuju da su presude Višeg i Apelacionog suda samo su završni udarci jednog osmišljenog politički motivisanog progona. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109190148_d4ce7df3624c3005e7ea9d0ae2b724d768831c713e5ff02393a26ca5eff18453.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260109190148_d4ce7df3624c3005e7ea9d0ae2b724d768831c713e5ff02393a26ca5eff18453" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="DVA OBAVEZUJUĆA UPUTSTVA: Vladimir Novović"> <figcaption>DVA OBAVEZUJUĆA UPUTSTVA: Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Prethodno je glavnu ulogu u političkom odstrijelu Lidije Mitrović imao - glavni specijalni tužilac Vladimir Novović. U namjeri da po svaku cijenu zaštiti političku funkcionerku Pokreta sad, svojevremeno gradonačelnicu Podgorice, čelni čovjek Specijalnog tužilaštva je donio dva obezujuća uputstva prema specijalnoj tužiteljki Lidiji Mitrović. Oba puta je tužilac naložio da tužiteljka Mitrović ne smije goniti Oliveru Injac, funkcionerku Pokreta Eropa sad! &nbsp; Novović je prvo obavezjuće uputstvo - da bi spriječio optužni prijedlog protiv Olivere Injac po prijavama advokata Mihaila Volkova zbog zloupotrebe službenog položaja i nezakonitog zapošljavanja – donio decembra 2022. godine. A drugo - aprila 2023. godine, i to samo dan prije izbora Injac za gradonačelnicu Podgorice. &nbsp; Postupajućoj tužiteljki Lidiji Mitrović, glavni specijalni tužilac je naredio da - povuče optužnicu koja je već bila predata i zavedena na pisarnici tužilaštva?! DVA OBAVEZUJUĆA UPUTSTVA?! &nbsp;Dan nakon što je optužnica ,,spuštena“ u pisarnicu SDT-a – za vrijeme dok je tužiteljka Mitrović bila van kancelarije – nestali su svi akti i spisi predmeta, zajedno sa registratorima! U istom ,,slučaju Injac“ specijalni tužilac Novović dva puta izdavao obavezujuće uputstvo, što je nezabilježen slučaj od formiranja Specijalnog državnog tužilaštva 2015. godine. &nbsp;Osim nevjerovatne, očito politički motivisane, akcije glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, da je Lidija Mitrović pod specijalnim tretmanom državnih institucija pokazuje i višemjesčno tihovanje Ustavnog suda. &nbsp; &nbsp;Iako je Mitrović Ustavnu žalbu predala još 28. jula – i to sa zahtjevom za donošenje privremene mjere – do danas nije bilo odluke Ustavnog suda, čak ni zasijedanja tim povodom. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109190148_55b3dec0315fe0bcb7d823cd16955c88b7e62ba091580a243e6d1ca575e65cfd.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260109190148_55b3dec0315fe0bcb7d823cd16955c88b7e62ba091580a243e6d1ca575e65cfd" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="BEZ REAKCIJE: Ustavni sud Crne Gore"> <figcaption>BEZ REAKCIJE: Ustavni sud Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,TIHOVANJE” USTAVNOG SUDA &nbsp;Poznati crnogorski advokat Veselin Radulović ocjenjuje da različite odluke Apelacionog suda nikako ne moraju biti razlog da se zaključi o politički motivisanom procesu. &nbsp; &nbsp;No, ističe da zabrinjava nereagovanje Ustavnog suda i da to nije dobra poruka građanima. &nbsp; &nbsp;-Vidjeli smo da je u ovom predmetu bivša specijalna državna tužiteljka Lidija Mitrović predala ustavnu žalbu sa zahtjevom za obustavljanje izvršenja krivične presude još krajem jula. I još nema odluke. Ovo su predmeti u kojima bi Ustavni sud trebalo da postupa prioritetno i kada izostane blagovremena reakciaj to svakako ne doprinosi povjerenju u rad Ustavnog suda i generalno ne doprinosi pravnoj sigurnosti građana Crne Gore – kazao je Radulović za Televiziju E. &nbsp; &nbsp;Na naše medijske kuće, iz Ustavnog suda nije bilo reakcije, pa se ne zna kada će – i hoće li uopšte – Vijeće Ustavnog suda razmatrati Ustavnu žalbu Lidije Mitrović. &nbsp; &nbsp;Bilo bi dobro kada bi neki pravni stručnjaci u međuvremenu mogli da razjasne pozadinu slučaja Lidije Mitrović. Preciznije, da rastumače jedan paradoks: kako je specijalna tužiteljka, kojoj je nadređeni glavni specijalni tužilac dva puta zabranjivao tužilačko postupanje, koju godinu kasnije sudski kažnjena zatvorom - jer je, postupajući samostalno i u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, odustala od tužilačkog gonjenja. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Slučaj tužiteljke Mitrović: Kad politika ovlada pravosuđem

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić poručio je da evropske integracije ne predstavljaju nepoštovanje prema susjedima, već, naprotiv, da su sporni postupci i čestitke pojedinih visokih funkcionera Skupštine i Vlade znak nastavka politike koju je obilježilo nasljeđe genocida, ratova i deportacija.
Fejzić je ocijenio da je izostanak snažnije reakcije javnosti na takve pojave porazan i zabrinjavajući.
– Biramo li mračne devedesete ili evropsku budućnost? – upitao je Fejzić u objavi na mreži X.
Podsjećamo, više crnogorskih funkcionera danas je uputilo čestitke povodom obilježavanja neustavnog Dana Republike Srpske.

Tag: andrej-plenkovic