Američki šef diplomatije Marko Rubio i šef kancelarije ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i čelnik ukrajinske delegacije Andrij Jermak otkrili su detalje sastanaka u Ženevi, jednog od najznačajnijih današnjih političkih događaja u svijetu.
Rubio je izjavio da su sastanci bili "najproduktivniji i najznačajniji dosad u cijelom ovom procesu otkako smo uključeni", prenosi Sky News.
Otkrio je da se mijenjaju neke tačke predloženog mirovnog plana od 28 tačaka, ali je istakao da još ima posla te da bi tokom dana moglo biti još informacija.
- Imamo vrlo dobar radni proizvod koji je već izgrađen na temelju doprinosa svih uključenih relevantnih strana, i sada smo prošli kroz neke od tih stavki, tačku po tačku. I mislim da smo postigli dobar napredak. Naši timovi su sada otišli u svoje sobe dok radimo na nekima od prijedloga koji su nam ponuđeni. Dakle, radimo na tome, unosimo promjene u nadi da ćemo dodatno smanjiti razlike i približiti se nečemu s čime su i Ukrajina i SAD vrlo zadovoljni - rekao je Rubio, prenosi Jutarnji.hr.
Jermak je zahvalio "velikim prijateljima", kako je nazvao SAD i američkog predsjednika Donalda Trampa. Složio se da je sastanak bio vrlo produktivan.
- Postigli smo vrlo dobar napredak i krećemo se prema pravednom i trajnom miru. Ukrajinski narod zaslužuje i želi ovaj mir više od ikoga. Rad se nastavlja, Ukrajina će angažovati i naše evropske prijatelje - rekao je on.
<h2>Tramp optužio Ukrajinu da je nezahvalna</h2>
Američki predsjednik izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.
- Ukrajinsko "rukovodstvo" je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO, za distribuciju Ukrajini - rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Šefovi američke i ukrajinske delegacije nakon sastanka: "Mijenja se mirovni plan"

Nacrt vojne komponente sigurnosnih garancija za Ukrajinu već se oblikuje, rekao je visoki ukrajinski zvaničnik Andrij Jermak, dok su Sjedinjene Države ponovile da će evropske zemlje morati preuzeti najveći dio tereta u pružanju garancija.
- Rad na uspostavljanju vojne komponente garancija, o kojima se raspravlja kao dijelu rješavanja rata s Rusijom, započeo je - naveo je na mreži Iks (X) Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Njihovi timovi, prije svega vojni, kako dodaje, već su počeli aktivan rad na vojnoj komponenti sigurnosnih garancija.
- Ukrajina je spremna za bilo koji format dijaloga o pravednom završetku rata - rekao je Jermak nakon sastanka savjetnika za nacionalnu sigurnost iz zapadnih zemalja i NATO-a, ali je upozorio da se ne ponavlja "greška 'Budimpešte'", što je referenca na Budimpeštanski memorandum iz 1994. godine, čiji je cilj bio osigurati sigurnost u zamjenu za Ukrajinu koja se odriče nuklearnog oružja preostalog iz sovjetskog doba.
Rusija je prekršila memorandum kada je anektirala Krimsko poluostrvo 2014. godine i kada je počela potpunu invaziju 2022. godine.
Jermak je kazao da Ukrajina takođe sa saveznicima radi i na planu o tome kako postupiti "u slučaju da ruska strana nastavi produžavati rat i remetiti sporazume o bilateralnim i trilateralnim formatima sastanaka lidera".
Nešto kasnije, 20. avugusta, američki potpredsjednik Džej Di Vens rekao je da bi Evropa trebala biti spremna preuzeti vodeću ulogu u pružanju sigurnosnih garancija.
- Ne mislim da bismo mi trebali nositi teret ovdje. Mislim da bismo trebali biti od pomoći ako je potrebno zaustaviti rat i zaustaviti ubijanje. Ali mislim da bismo trebali očekivati, a predsjednik svakako očekuje, da će Evropa ovdje igrati vodeću ulogu - rekao je Vens za Foks njuz.
Dodaje da "bez obzira na oblik koji ovo poprimi, Evropljani će morati preuzeti lavovski dio tereta".
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je ranije ove sedmice za Foks njuz da su evropske zemlje, po pitanju sigurnosti, "spremne da pošalju ljude na teren".&nbsp;
- Spremni smo da im pomognemo sa stvarima, posebno, vjerovatno... iz vazduha - naveo je Tramp.
Nije pružio detalje o tome kakva će američka zračna snaga biti obezbijeđena, ali je rekao da bi to moglo podržati raspoređivanje evropskih trupa koje Francuska i Velika Britanija razmatraju da pruže u okviru takozvane koalicije voljnih.
- Pružićemo im vrlo dobru zaštitu - rekao je Tramp.
Sigurnosne garancije bile su glavna tema razgovora 18. avgusta kada je Tramp u Bijeloj kući ugostio Zelenskog i lidere nekoliko evropskih zemalja. Sastanak je uslijedio nakon njegovog samita prošle sedmice na Aljasci sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Uprkos Trumpovim pokušajima da privuče dvije strane za pregovarački sto, Putin nije pokazao znakove odustajanja od zahtjeva za teritorijom, uključujući zemlju koja nije pod ruskom vojnom kontrolom.

Jermak: Rad na sigurnosnim garancijama za Ukrajinu već u toku

Ukrajina neće pristati na zamrznuti konflikt - saopštio je Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
On je to poručio nakon izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina da su saglasni sa američkim prijedlogom o prekidu vatre s Ukrajinom, ali da „postoje nijanse“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fputin-saglasni-smo-s-americkim-prijedlogom-o-prekidu-vatre-ali-postoje-nijanse&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Jermak je dodao da su protiv takvog scenarija i njihovi američki partneri.
- Mi smo protiv Minska 3 i Evropa će biti uključena u mirovni proces - rekao je Jermak.&nbsp;
Na izjavu Putina reagovao je i američki predsjednik Donald Tramp.
- Putinova izjava je obećavajuća, ali ne i potpuna. Nadam se da će Rusija učiniti pravu stvar - rekao je Tramp.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-putinova-izjava-je-obecavajuca-ali-nepotpuna&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ukrajina neće pristati na zamrznuti konflikt

Ukrajina u potpunosti podržava napore američkog predsjednika Donalda Trampa da se snizi cijena nafte kako bi Moskva okončala rat, saopštilo je večeras ukrajinsko predsjedništvo.
- U potpunosti podržavamo predskednika SAD u njegovim naporima da snizi cijene nafte - rekao je šef predsjedničkog kabineta Andrij Jermak.
Tramp je tokom dana u onlajn govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu da će „rat između Rusije i Ukrajine odmah završiti“ ako cijene nafte padnu.
Američki predsjednik je pozvao Saudijsku Arabiju i zemlje Organizacije izvoznica nafte (OPEK) da smanje cijenu nafte, rekavši da je to trebalo da se uradi ranije i da bi to pomoglo da se okonča rat u Ukrajini.

Ukrajinsko predsjedništvo: Kijev podržava Trampove napore da se snizi cijena nafte

Visoki ukrajinski zvaničnik je rekao da Zapad mora dozvoliti Ukrajini da koristi oružje koje je isporučila za napade na vojna skladišta u Rusiji zbog sumnji da je Iran obezbijedio balističke rakete za rusku vojsku.
Sjedinjene Države rekle su saveznicima da vjeruju da je Iran poslao balističke rakete kratkog dometa Rusiji.
Zapadne zemlje koje podržavaju Ukrajinu u ratu oklijevaju da dozvole Ukrajini da gađa ciljeve unutar Rusije, strahujući da bi mogle da budu uvučene u najveći sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata, ali je šef kancelarije ukrajinskog predsjednika rekao da „zaštita nije eskalacija“.
- Kao odgovor na isporuku balističkih projektila Rusiji, Ukrajini mora biti dozvoljeno da uništi skladišta u kojima se te rakete čuvaju - rekao je Andrij Jermak na svom Telegramu.
On nije precizirao koja država isporučuje rakete.
Rusija bombarduje Ukrajinu raketama dugog dometa i bespilotnim letilicama koje su tokom rata u februaru 2022. ubile više od 10.000 civila, prema podacima Ujedinjenih nacija.
Ukrajina je, međutim, odbila da popusti, a nedavno je upala u rusku oblast Kursk, nastojeći da obuzda ruske napade u regionu Donjecka na istoku Ukrajine.
Rusija dobija bespilotne letilice iranske proizvodnje „šahid“ od 2022. Moguća isporuka iranskih balističkih projektila Rusiji uznemirila je zapadne vlade jer predsjednik Vladimir Putin poseže za drugim zemljama da mu pruže podršku.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je danas da izvještaji o iranskim raketama nisu tačni.
- Iran je naš važan partner. Razvijamo naše trgovinsko-ekonomske odnose. Saradnju i dijalog razvijamo u svim mogućim oblastima, uključujući i one najosjetljivije, i nastavićemo to u interesu naroda naše dvije zemlje - dodao je Peskov.
Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Naser Kanani je negirao da je Teheran naoružao Rusiju projektilima.
- Snažno odbacujemo optužbe o ulozi Irana u slanju oružja jednoj strani rata i ocjenjujemo da su ove optužbe politički motivisane od strane nekih država - rekao je Kanani.

1250x600

Ukrajinski zvaničnik izjavio da su iranski projektili u Rusiji legitimna meta

Iranske vlasti danas su ograničile pristup internetu u Teheranu i pojedinim drugim regionima, 12. dana masovnih protesta protiv vlade, javlja CBS njuz pozivajući se na izvore u Teheranu.
Dva izvora potvrdila su da je internet u prestonici bio u prekidu, dok je organizacija NetBlocks, koja prati dostupnost mreže, saopštila da njeni podaci pokazuju da Teheran i drugi djelovi Irana ulaze u "digitalni mrak", uz pad povezanosti kod više provajdera.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFaytuksNetwork%2Fstatus%2F2009322978065174889%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009322978065174889%7Ctwgr%5Edfc79bb6d0437cb717112451e2352ba0ba1b5d53%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Izvor CBS njuza naveo je da su na ulicama Teherana "ogromne, do sada neviđene mase ljudi", dodajući da većina građana nema pristup internetu, dok je manjem broju korisnika sa stabilnijim poslovnim nalozima veza i dalje dostupna.
NetBlocks je ranije saopštio da njegovi podaci ukazuju i na gubitak konekcije kod glavnog iranskog internet provajdera u gradu Kermanšahu, uz naznake prekida u više regiona zemlje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnetblocks%2Fstatus%2F2009313506726957230%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009313506726957230%7Ctwgr%5Edfc79bb6d0437cb717112451e2352ba0ba1b5d53%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Do prekida interneta došlo je u trenutku kada su Iranci počeli da uzvikuju parole protiv vlasti sa prozora svojih domova, nakon poziva iranskog prestolonasljednika u egzilu Reze Pahlavija da se građani oglase.
Analitičari ocjenjuju da bi obim tog odziva mogao da odredi da li će protesti, koji traju 12 dana, splasnuti kao raniji talasi nezadovoljstva ili prerasti u ozbiljan izazov za vlast, uz mogućnost šire represije.
Prema podacima američke Agencije za vesti o aktivistima za ljudska prava, u dosadašnjim nemirima poginulo je najmanje 39 ljudi, uključujući četiri pripadnika snaga bezbednosti, dok je više od 2.260 osoba privedeno.
Iranske vlasti često pribjegavaju ograničavanju ili gašenju interneta uoči ili tokom većih protesta i drugih događaja koje smatraju destabilizujućim.
Predsjednik Irana Masud Pezeškijan, koji se uoči izbora 2024. godine predstavljao kao reformista, nagovještavao je liberalizaciju pristupa internetu, ali on ostaje strogo kontrolisan, prenosi Tanjug.
Društvene mreže poput TikToka, Fejsbuka i mreže X zvanično su zabranjene, kao i pristup američkim i evropskim informativnim sajtovima.
Najmanje 38 ljudi ubijeno je u sukobima s vlastima od izbijanja masovnih protesta, saopštila je američka mreža za ljudska prava HRANA.

(VIDEO) Masovni protesti u Iranu, srušen internet

U Budilniku na Televiziji &nbsp;donosimo informacije o tome kako je protekla noć u područjima koja su pogođena poplavama, te koliko je bilo poziva građana u prethodna 24 sata.
Dok se saniraju posljedice elementarnih nepogoda, otvaraju se i pitanja odgovornosti - ko je odgovoran za stare propuste i da li aktuelne krize dodatno produbljuju društvene i političke tenzije u Crnoj Gori?
Osvrćemo se i na rad Glavnog grada u protekloj godini: koje su ključne odluke donesene na sjednicama lokalne vlasti i kako će se one odraziti na svakodnevni život građana?
Na kraju, govorimo o zdravlju - zašto je sezonski grip ove godine počeo ranije, zbog čega je intenzitet virusa jači nego prethodnih sezona i kako se zaštititi?

Budilnik na TV E: Ko je odgovoran za stare propuste i da li aktuelne krize dodatno produbljuju društvene i političke tenzije u Crnoj Gori?

Mir i sloboda su najskuplje vrijednosti koje imamo, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović povodom 110 godina od Mojkovačke bitke.
Milatović je na Fejsbuku objavio da za njega taj datum ima i duboko lično značenje.&nbsp;
- Moj pradjed bio je učesnik Mojkovačke bitke, jedan od onih ljudi koji su, u snijegu i studeni, stali u odbranu časti, slobode i savezništva - naveo je Milatović.
Zato, kako je kazao, Mojkovačka bitka za njega nije samo dio istorijskog, već i porodičnog sjećanja.&nbsp;
- Ta žrtva nas danas obavezuje da pamtimo bez podjela, sa pijetetom i odgovornošću, svjesni da su mir i sloboda najskuplje vrijednosti koje imamo - poručio je Milatović.

Milatović: Mir i sloboda najskuplje vrijednosti koje imamo

Američki Senat je danas sa 52 glasa za i 47 glasova protiv usvojio mjeru kojom se predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država, Donaldu Trampu, onemogućava da samostalno nastavi sa vojnim akcijama u Venecueli.
Odluka je donijeta nakon što su Sjedinjene Američke Države 3. januara u Karakasu uhapsile venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, optužujući ga za narkoterorizam. Preciznije, Senat je usvojio mjeru poznatu kao Rezolucija o ratnim ovlašćenjima (War Powers Resolution), za čije je usvajanje bila potrebna prosta većina. Važno je napomenuti da republikanci, stranka predsjednika Trampa, imaju većinu u Senatu.
Riječ je o mjeri koja podrazumijeva da predsjednik mora zatražiti odobrenje Kongresa SAD-a ukoliko ponovo želi vojno da djeluje u Venecueli. Donijeta je na prijedlog demokratskog senatora Tima Kejna i republikanskog senatora Randa Pola.
Pomenuta mjera ide na razmatranje u Predstavnički dom, gdje Republikanska stranka ima tijesnu većinu.
- Nemojte se zavaravati – bombardovanje glavnog grada druge države i svrgavanje njenog vođe predstavlja jasan i nedvosmislen čin rata. Nijedna ustavna odredba ne daje toliku moć predsjedniku - izjavio je Pol.
Američkim Ustavom propisano je da Kongres ima ovlašćenje da proglasi rat. Tramp i njegovi saveznici u Kongresu tvrde da nije bilo potrebe za konsultacijama sa Kongresom povodom akcije u kojoj je Maduro uhapšen, smatrajući da je riječ o sprovođenju zakona.
Senat u novembru prošle godine nije usvojio sličnu rezoluciju, i to nakon što su za nju glasali demokrate, kao i republikanski senator Rand Pol i njegova stranačka koleginica Liza Murkovski. Trampova administracija je mjesecima prije samog vojnog napada sprovodila pripreme za tu akciju.
Republikanska senatorka Suzan Kolins bila je među onima koji su danas glasali za rezoluciju, navodeći da ne podržava dugoročno slanje američkih snaga u Venecuelu i na Grenland bez odobrenja Kongresa, uprkos tome što podržava hapšenje Madura, prenosi CNBC.

Tag: andrij-jermak