Danas je u Kijevu strašno jutro. Brutalni ruski udari su uništili čitave stambene zgrade, oštetili škole i bolnice. Ima ranjenih i ubijenih civila, kazao je Andrij Sibiha, ministar vanjskih poslova Ukrajine.
Ispod ruševina se još uvijek nalaze ljudi.
- Vjerovatno je došlo vrijeme da se svedu na nulu svi rokovi dati Putinu da pokaže konstruktivan pristup. Predsjednik Donald Tramp je bio vrlo velikodušan i veoma strpljiv sa Putinom, pokušavajući da pronađe rješenje - smatra ukrajinski šef diplomatije.
Sibiha je poručio da Putin ovo radi namjerno.
- Njega ne zanimaju bilo kakvi pokušaji da se zaustave ubistva. On teži samo uništavanju i ubijanju. Jer cijelo postojanje ovog ratnog zločinca počiva na ovom besmislenom ratu koji ne može da dobije, ali odbija da završi. Mora stati pred lice pravde - tvrdi on.
Došlo je vrijeme da, kako je dodao, Putin osjeti bol i posljedice svog izbora.
- Vrijeme je da se izvrši maksimalni pritisak na Moskvu. Vrijeme je da se usklade sve sankcije. Vrijeme je da se do mira dođe snagom - zaključio je Sibiha.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ukrajinski šef diplomatije: Došlo je vrijeme da se svedu na nulu svi rokovi dati Putinu

Ruske snage su tokom prethodna tri dana napale Ukrajinu sa oko hiljadu raketa i bespilotnih letilica, izjavio je ukrajinski šef diplomatije Andrij Sibiha.
Tri osobe povrijeđene su u Ukrajini u napadu ruskih dronova na jugu i jugoistoku zemlje, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je procjena ukrajinskih obavještajnih službi da ruski predsjednik Vladimir Putin i njegovo uže okruženje nemaju namjeru da okončaju rat protiv Ukrajine.
Zelenski je naglasio da izvori i povjerljivi obavještajni podaci pokazuju da Putin ne razmatra okončanje rata.
- Nema dokaza da ozbiljno razmatraju mir ili diplomatiju. Naprotiv, postoji mnoštvo dokaza koji ukazuju na to da pripremaju nove ofanzivne operacije. Rusija računa na produženi rat. Ovo je očigledan znak nepoštovanja svih u svijetu koji traže mir i rade na tome da diplomatija bude efikasna - istakao je Zelenski.
On je pozvao je na uvođenje oštrijih sankcija Moskvi, istakavši da se samo silom može izdejstvovati pravda.
Generalni sekretar NATO Mark Rute poručio je da će Alijansa nastaviti da podržava Kijev, kako bi mu osigurala odbranu i spriječila dalju agresiju.
Velika Britanija, Francuska, Sjedinjene Američke Države i Njemačka ukinule su ograničenja u pogledu dometa oružja koje su isporučile Ukrajini. To znači da Kijev sada može da napada položaje na ruskoj teritoriji oružjem dugog dometa, objavio je njemački kancelar Fridrih Merc.
I francuski predsjednik Emanuel Makron ocijenio je da Tramp sada bolje razumije "razmjere laži" ruskog predsjednika o Ukrajini.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je, u međuvremenu, naveo da je rusko granatiranje odgovor na napade Kijeva na civilne ciljeve, ali da Moskva gađa isključivo vojne objekte.
Ocijenio je i da ukidanje ograničenja na korišćenje oružja dugog dometa predstavlja opasan potez Zapada i novu eskalaciju sukoba.

Ukrajinski šef diplomatije: Ruske snage tokom prethodna tri dana napale Ukrajinu sa oko hiljadu raketa i bespilotnih letilica

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha rekao je da je razgovarao sa specijalnim izaslanikom SAD Kitom Kelogom o načinima za postizanje pravednog i trajnog mira u sukobu sa Rusijom.
Kelogova posjeta Kijevu dolazi u diplomatski teškom trenutku za Ukrajinu nakon što je američki predsednik Donald Tramp okončao političku izolaciju ruskog lidera Vladimira Putina učestvujući u bilateralnim razgovorima sa Moskvom.
- Potvrdio sam spremnost Ukrajine da postigne mir i našu viziju za neophodne korake - naveo je Sibiha na mreži X.
On je rekao Kelogu, koji je doputovao u ukrajinsku prijestonicu, da su bezbjednost Ukrajine i transatlantska "nedjeljive".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski planira sastanak sa Kelogom u četvrtak. Izaslanik se već sastao sa vrhovnim komandantom ukrajinske vojske, šefovima obavještajnih i specijalnih službi.

1250x600

1084x550

Ukrajinski šef diplomatije razgovarao sa američkim izaslanikom o "trajnom miru"

Ruski dronovi i projektilima gađali su u subotu energetsku infrastrukturu i druge civilne objekte u gradovima širom Ukrajine u jednom od najvećih ruskih vazdušnih napada, izjavio je u nedjelju ukrajinski ministar spoljnih poslova, dok je susjedna Poljska podigla vojne avione.
- Rusija je izvela jedan od najvećih vazdušnih napada: dronovi i rakete na mirne gradove, usnule civile, kritičnu infrastrukturu. To je pravi odgovor ratnog zločinca (ruskog predsjednika Vladimira) Putina svima koji su ga nedavno zvali i posjetili. Potreban nam je mir kroz snagu, a ne smirivanje - napisao je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da je Rusija lansirala oko 120 raketa i 90 dronova u, kako je opisao, "masovnom" kombinovanom vazdušnom udaru na energetsku infrastrukturu Ukrajine, prenio je Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa.
- Meta neprijatelja bila je naša energetska infrastruktura širom Ukrajine. Nažalost, ima oštećenja na objektima od udara i otpadaka - naveo je on u izjavi na društvenim mrežama.
Eksplozije su zabilježene rano u nedjelju u prijestonici Kijevu, kao i drugim gradovima širom zemlje, uključujući Odesu na obali Crnog mora i grad Zaporižje na jugoistoku zemlje. Ruski raketni napad bio je usmjeren na elektroenergetsku infrastrukturu širom Ukrajine, zbog čega je došlo do preventivnih prekida u snabdjevanju, rekao je ukrajinski ministar energetike Herman Haluščenko.
Rusija je izvela masivni napad dok se njena invazija na Ukrajinu približava svom 1000. danu. Rusija troši ogromne količine oružja i ljudskih života da bi ostvarila male, ali postojane teritorijalne dobitke.
Ukrajina se dotle muči da smanji gubitke, održi moral i ubijedi saveznike da, uz veću vojnu pomoć, može da preokrene situaciju. Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da bi mogao brzo da okonča rat, iako je nejasno kako.
Grupa sedam (G7) vodećih industrijalizovanih zemalja u subotu je ponovila "nepokolebljivu podršku Ukrajini koliko god je potrebno" u njenoj borbi protiv ruskih snaga.
Napad Rusije na Ukrajinu u nedjelju podstakao je susjednu Poljsku da podigne avione.
- Zbog masivnog napada Ruske Federacije krstarećim raketama, balističkim projektilima i bespilotnim letilicama na objekte koji se nalaze, između ostalih, u zapadnoj Ukrajini, poljska i saveznička letilica počela je da djeluje u našem vazdušnom prostoru - navela je operativna komanda oružanih snage Poljske na mreži Iks (X).
Poljska vojska je navela da je "aktivirala sve raspoložive snage i resurse kojima raspolaže, podigla par dežurnih lovačkih aviona, a kopneni sistemi protivvazdušne odbrane i radarskog izviđanja dostigli su najviši stepen pripravnosti".
Poljski premijer Donald Tusk napisao je na mreži Iks (X) da rat Kremlja protiv Ukrajine neće biti završen telefonskim razgovorom, pošto je prije nekoliko dana njemački kancelar Olaf Šolc razgovarao telefonom s Putinom.
- Niko neće zaustaviti Putina telefonskim razgovorima. Napad sinoć – jedan od najvećih u ovom ratu – dokazao je da telefonska diplomatija ne može da zameni stvarnu podršku cijelog Zapada Ukrajini - napisao je Tusk.
Zelenski je na društvenim mrežama rekao da je Rusija iskoristila različite vrste dronova, uključujući iranske Šahede, kao i krstareće, balističke rakete i balističke rakete koje se lansiraju iz aviona. Ukrajinske odbrambene snage su oborile 140 vazdušnih meta, rekao je on.
Raketni napad je uslijedio poslije napada dronova na glavni grad Ukrajine. Krov stambene zgrade zapalio se u Kijevu posle pada ostataka drona, a najmanje jedna osoba je povrijeđena, saopštili su gradski zvaničnici na Telegramu.
Kombinovani napad dronovima i raketama bio je najsnažniji u posljednja tri mjeseca, izjavio je šef kijevske vojne administracije Sergej Popko.
Vazduhoplovstvo Ukrajine izdalo je upozorenje o vazdušnim napadima širom svih regiona zemlje oko šest sati ujutro po lokalnom vremenu, upozoravajući na napad.
Kijev takođe nastoji da onemogući dalje dobitke Rusije unutar Ukrajine i da zadrži rusku teritoriju koju je zauzeo u Kurskoj oblasti.
Guverner Kurske oblasti Aleksej Smirnov rekao je u nedjelju da je jedna osoba – lokalni novinar – ubijena, dok su dvije povrijeđene u udaru ukrajinske bespilotne letilice. Njegovi navodi nisu mogli biti nezavisno potvrđeni.

Rusija izvela veliki napad na Ukrajinu usmjeren na energetsku infrastrukturu

Slanje vojske Sjeverne Koreje da pomogne Rusiji u ratu protiv Ukrajine predstavljalo bi ogromnu opasnost od dodatne eskalacije sukoba, izjavio je danas ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha, dok je francuski šef diplomatije Žan Noel Barno na zajedničkoj konferenciji za medije u Kijevu rekao da bi to odvelo sukob i novu fazu.
Nacionalna obavještajna služba Južne Koreje u petak je saopštila da je Sjeverna Koreja već poslala 1.500 pripadnika svojih specijalnih snaga u Rusiju, prenosi Politiko.
I Moskva i Pjongjang su to demantovali, a generalni sekretar NATO Mark Rute rekao je u petak da ne može da potvrdi izvještaje da su sjevernokorejski vojnici aktivno angažovani u ratu u Ukrajini.
- Ovo je ogromna prijetnja dalje eskalacije ruske agresije i veliki je rizik da rat izađe iz sadašnjih razmjera i granica - rekao je Sihiba.
Baro je istakao da bi takav potez signalizirao da Moskva ima problema u ratu i dodao da bi to sukob gurnulo u novu fazu i dodatnu eskalaciju.
On je obećao podršku ukrajinskom planu za okončanje rata sa Rusijom, rekavši da će raditi sa ukrajinskim zvaničnicima kako bi obezbijedio i međunarodnu podršku „planu pobjede“, koji je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predstavio ove sedmice.
- Pobjeda Rusije bi gurnula međunarodni poredak ka haosu i zato bi trebalo da uradimo sve da najveći mogući broj zemalja okupimo oko plana Zelenskog - kazao je Baro.

Sibiha: Slanje sjevernokorejske vojske da pomogne Rusiji predstavlja opasnost od eskalacije sukoba

Američki ministar odbrane Pit Hegset u četvrtak je naveo istorijski visoke brojke vojne regrutacije, ali je priznao da i dalje postoje prepreke za stupanje u vojsku, uključujući gojaznost i krivične dosijee.
Govoreći na Forumu izvrsnosti u regrutaciji u Pentagonu, Hegset se pozvao na ono što je opisao kao „istorijske brojke regrutacije“ tokom administracije Donalda Trampa, ali je ukazao na stalne izazove.
- Znam da osnovni uslovi za regrutaciju nijesu laki. Previše naših mladih ljudi je predebelo ili neobrazovano. Ne glupo — to je pogrešno reći. Jednostavno ih ne obrazujemo kako treba ili imaju krivične dosijee. Sve te druge stvari doprinose tome da li neko može ili ne može ispuniti uslove za stupanje u vojsku - kazao je Hegset.
Hegset je ohrabrio regrutere da vojnu službu učine privlačnijom i da se prema pripadnicima vojske odnose onako kako bi željeli da se odnosi prema njihovoj sopstvenoj djeci.

Američki ministar odbrane: Previše mladih je debelo i glupo da bi se pridružili vojsci

Odbojkašice Budućnosti porazom od OTP Bank Branika u Mariboru 3:0 (25:9, 25:15 i 25:17) &nbsp;završile su debitantski nastup u regionalnoj MEVZA ligi.
To je treće poraz podgoričkog tima, nakon što je prethodna dva dana u Zagrebu izgubio od Mladosti i Dinama.
Izabranice Luke Bogojevića pružile su otpor favorizovanom domaćinu samo u trećem setu, kada su vodile 11:6, pa 12:7.
Njihova prednost istopila se već sredinom tog perioda, a meč u dvorani Tabor uskoro je dobio i konačan epilog.
Najefikasnija u Budućnosti bila je Klara Đukić sa osam, Diana Crnojački je osvojila sedam, a Lana Rakočević pet poena.
Kod OTP Bank Branika najbolja je bila Amerikanka Sidni Palakolo sa 23, dok je Nika Jularić dodala 15 &nbsp;poena.
Budućnost je završila ovogodišnje izdanje MEVZA lige sa pet poraza, na posljednjem mjestu.

Novi poraz odbojkašica Budućnosti

Podgorički Viši sud odredio je pritvor do 30 dana Nikoli Popoviću, Goranu Orboviću i Darku Puroviću zbog opasnosti od bjekstva i mogućnosti da bi boravkom na slobodi mogli da ometaju istragu koju protiv njih vodi Specijalno državno tužilaštvo (SDT).
Oni su prije dva dana uhapšeni u Nikšiću po nalogu SDT-a, a na teret im se stavljaju stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo krijumčarenje.
Istragom SDT-a obuhvaćeni su i Dražen i Dušan Vukadinović, Branko Čelić i Vanja Žižić, protiv kojih je Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) podnijelo krivične prijave zbog stvaranja kriminalne organizacije i šverca cigareta.
Braća Dražen i Dušan Vukadinović, od kojih je jedan još u bjekstvu, ranije su optužena da su dio kriminalne grupe koju je, prema navodima SDT-a, formirao njihov ujak, vlasnik firme „Tehnomaks“ Vesko Petranović.
Tužilaštvo tvrdi da je u istoj navodnoj kriminalnoj organizaciji učestvovao i Branko Čelić.

Popoviću, Orboviću i Puroviću mjesec pritvora

Opština Berane je pripremila Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama odluke o javnim parkiralištima i garažama. O tom dokumentu odbornici će se izjasniti na sjednici Skupštine koja je zakazana za 25. decembar.
U obrazloženju se navodi da će se izmjenama pojednostaviti Parking servisu procedura naplate doplatnih karata od korisnika javnih parkirališta.
- Veliki broj korisnika izbjegava naplatu dnevno doplatnih karata, iako su im nalozi za isplatu uredno uručeni, a takođe uručenje naloga podrazumijeva slanje putem pošte. Pojedini korisnici imaju na desetine neplaćenih naloga, te su troškovi dostave, kao i pokretanje postupka prinudne naplate znatno veći od duga pa se dovodi u pitanje opravdanost ovog načina dostave. Ostali parking servisi u Crnoj Gori su prepoznali ovaj problem i riješili ga na način kao u prijedlogu ove odluke - piše u prijedlogu odluke.
Prema predloženom članu 29, Parking servis je ovlašćen da radi naplate dospjelih potraživanja zadrži parkirano vozilo - ako je dnevna doplatna parking karta izdata za vozilo povodom kojeg je od strane Parking servisa, utvrđeno da postoje dospjela potraživanja prema korisniku javnog parkirališta po osnovu najmanje tri parking karte.
Izmijenjeni član 30 Odluke glasi: Parking servis će vršiti premještanje nepropisno parkiranih vozila sa javnih površina uz prethodno izdati nalog za premještanje od strane Komunalne policije, Komunalne inspekcije ili Uprave policije.

U Beranama zbog tri neplaćene karte Parking servis može zadržati vozilo

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

Četnički vojvoda Andrija Mandić koji je na čelu Skupštine Crne Gore se dugo pokušavao prikazati kao evropska verzija srpske politike u Crnoj Gori, ali vuk dlaku mijenja - a ćud nikada, pa ne čudi njegova najava promjene Ustava, što je potpuno neprihvatljivo i taj stav EU je vrlo jasan - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti veliki napor i obezbijediti političku volju da proces eu integracija ide dalje i da se planiranom dinamikom zatvore preostala poglavlja.&nbsp;
- Činjenica jeste da je Crna Gora dobila prozor unutar koga se pružila šansa da uđe u Evropsku uniju u relativno kratkom razdoblju. Budimo realni, do početka rata u Ukrajini nije postojala prava politička volja unutar Evropske unije za bilo kakvo proširenje, međutim rat u Ukrajini je to promijenio, promijenio se kontekst i sada se svakako želi neki primjer uspješne priče i tu je područje jugoistočne Evrope je pogodno, jer postoji potencijal za takvo nešto. Na kraju krajeva područje istočne Evrope ne smije ostati neka crna rupa, nedefinisano područje gdje bi svoju silu mogle produkovati Kina, Rusija, Turska &nbsp;i ostale treće države. Ovaj proces se mora stabilizovati, pogotovu u kontekstu rata u Ukrajini i tu Crna Gora ima najbolju šansu, najdalje je odmakla, na geoplitičkom je bitnom području ona zatvara ulaz na Mediteran, članica je NATO-a i svakako je Evropskoj uniji interes i postoji dobra volja da se Crna Gora primi što prije u Evropsku uniju i da se na neki način taj prostor geopolitički zaokruži - rekao je Sokol.
Smatra da se ulazak Crne Gore neće previše odraziti na pregrupisanje snaga unutar EU, jer je mala država sa malim BDP-om, u smislu broja zastupnika u Evropskom parlamentu, glasanja u Vijeću ministara ili evropskom budžetu.&nbsp;
- To su svi oni činioci koji govore u prilog crnogorskom ulasku u EU i zašto sa evropske strane postoji velika želja da se to ipak i realizuje. S druge strane problem je destabilizirajuće i destruktivno djelovanje Srbije. Jedno je formalno ispunjavati uslove i donositi zakone, stavljati kvačice i zatvarati poglavlja, a drugo je stvarno sprovesti suštinsku transformaciju u društvu, tu realno teško možete govoriti o transformaciji kad imamo direktan uticaj iz Srbije, gdje imamo Srpsku pravoslavnu crkvu sa svom destruktivnom ulogom i imamo stranke unutar same vladajuće većine koje dovode u pitanje dugoročno sam crnogorski identitet i to su sigurno najveći izazovi. Siguran sam da Srbija koja ne želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije nje i da će učiniti sve da kroz razne provokacije pokuša taj proces što više destabilizovati i usporiti - istakao je Sokol.&nbsp;
Sokol podsjeća da, iako su se pojavile špekulacije o mogućem uticaju Hrvatske na prethodno blokiranje poglavlja 11 i 13 od strane Francuske, Hrvatska zapravo nije imala nikakve veze s tim privremenim blokadama.
- Ako je neko tu mogao uticati prije bih gledao prema istoku nego prema zapadu ko bi mogao imati koristi od blokiranja poglavlja i usporavanja cijelog crnogorskog procesa pristupanja. Drago mi je da se to razriješilo, drago mi je da Crna Gora ide dalje, a zatvaranje nekoliko poglavlja je sigurno veliki uspjeh i dobar temelj za sljedeću godinu koja bi trebala biti ključna, a, kao što sam i rekao, destabilizirajući uticaj Srbije ostaje problem. Oni koji unutar vladajuće većine zapravo tvrde da gledaju prema zapadu, a gledaju prema Beogradu i Moskvi SU takođe problem, a naravno da ostaje pitanje rješavanja problema sa Hrvatskom, tema koje nijesu riješene, pogotovu odštete logorašima iz Domovinskog rata - naglasio je Sokol.
Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o promjeni Ustava i statusa srpskog jezika, Sokol kaže da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, iako se, kako kaže, četnički vojvoda pokušavao prikazati kao proevropska verzija srpske politike u Crnoj Gori.&nbsp;
Poručuje da koliko god se trudili da glume evropejce zna se ko su i sa kim europarlamentarci imaju posla i potpuno je, kako ističe, jasno da takvi ljudi i takve političke opcije ne mogu da budu na tako visokim pozicijama.
- Kneževića su puštali i Demokrate u prvi plan da budu na braniku velikosrpstva, ali čini se da je Mandić sad ušao u fazu gdje i on mora pokazati da i dalje ostaje na onim istim velikosrpskim linijama, koje su dovele do ratova devedesetih kojima smo svjedočili. To me ne čudi previše, njihovi planovi se nijesu nikad promijenili, planovi velikosrpskih političara, zajedno sa SPC-om i Vučićem koji su su cijelo vrijeme na istim pozicijama sa kojih žele uništiti i potpuno eliminisati crnogorski identitet, nezavisnost, u smislu jezika, u smislu crkve, kulturnih institucija, u smislu samog izjašnjavanja ljudi kao Crnogoraca. Njihov je cilj da Crnu Goru u smislu samostalnosti, suverenosti potpuno negiraju i da ona de facto postane jedna srpska pokrajina, da bude u odnosu sa Srbijom kao Bjelorusija sa Rusijom - naglasio je Sokol.
Komentarišući jučerašnji incident kada su iscrtani grafiti na ambasadi BiH u Podgorici, hrvatski zastupnik kaže da veličanje ratnih zločina i zločinaca za velikosrbe nije nikakva novost.&nbsp;
- Temeljni postulati te politike se nijesu promijenili, oni su šovinistički, oni su ekstremno nacionalistički, oni su utemeljeni u svetosavlju i velikosrpstvu koje se može svesti na onu rečenicu "Srbi svi svuda”, odnosno gdje jedan Srbin tu je Srbija, i njihova se politika neće promijeniti, a ja se nadam da će sami Crnogorci dominantno shvatiti s kim imaju posla i da će prestati vjerovati takvim ljudima kada glume zapadnjake i pokazuju drugo lice od onoga što oni zbilja jesu - rekao je Sokol.
Vjeruje i da će se nastaviti bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske u vezi otvorenih pitanja, za koje se zastupnik nada da će se iznaći rješenja, poput pitanja odštete ratnim zatvorenicima i žrtvama.&nbsp;
- Pitanje odštete logorašima i ratnim žrtvama je bilo u visokoj fazi rješenja i sada se samo čeka onaj finalni dio za koji se ja nadam da će se što prije realizovati. Ono što bih ja svakako istakao i što svakako kažem je to da Hrvatska prijatelj Crne Gore, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, na kraju krajeva nama je to u interesu jer mi ne želimo imati nekakvu srpsku ili rusku guberniju na našim granicama sa izlazom na Jadran. Mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru samostalnu, prozapadnu, proevropsku, suverenu i u punom smislu samostalnu u odnosu kako &nbsp;na bilo koga drugoga, tako i na Srbiju - zaključio je Sokol.

Sokol o Mandićevoj najavi promjene Ustava: Koliko god se trudili da glume evropejce, znamo o kome je riječ i s kim imamo posla - takvi ne mogu biti na visokim pozicijama

17.12
14:26
Šalje mi na viber mlađani kolega rješenje Apelacionog suda Kvsž. br. 493/25 od 10.12.2025. godine kojim se usvajaju žalbe SDT-a i branilaca Ranka Ubovića izjavljene na rješenje o produženju pritvora tom okrivljenom i, pazite sad - predmet vraća (sic!) prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje (sic!).
Zovem kolegu i pitam ga da li je neka greška u pitanju ili je on napravio neko šaljivo rješenje, odgovara ... ne, vidite ko je isto donio.&nbsp;
Ja pročitam, opet, opet. I opet.
Jer, znam da je pritvor ukinut, da je na tu odluku SDT izjavio žalbu koju je Vijeće Višeg suda odbilo. I da protiv te odluke žalba nije dozvoljena.&nbsp;
Uostalom, nije izjavljena.&nbsp;
I sada.&nbsp;
Umjesto da sve žalbe koje su izjavljene na rješenje o produženju pritvora odbace kao bespredmetne, Apelacioni sud traži da prvostepeni sud iznova odluči po kojem će osnovu da produži pritvor. Koji je ukinut.&nbsp;
Eh, toga neprebola.&nbsp;
Aman, koleginice Pavličić.&nbsp;
Spašavajte.&nbsp;
Ovo je već linija gdje dignitet sudstva, znate zbog koga, ubrzano ide niz Moraču.
Ali, baš.&nbsp;
Ali, baš, baš.
Ovo je već mnogo.
I vi vidite da je mnogo.&nbsp;
P.S. Početak predaje ovolikom neznanju početak je prestanka čuđenju zbog njega.

Tag: andrij-sibiha