Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha žestoko je kritikovao predsjednika krovne svjetske fudbalske federacije FIFA-e Đanija Infantina.
Sibihi se nije svidjela posljednja najava koju je dao Infantino, pošto je kazao da će se uskoro donijeti odluka o povratku reprezentacije Rusije i ruskih klubova u takmičenja pod okriljem FIFA-e i UEFA-e.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrii_sybiha%2Fstatus%2F2018385051398832517%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2018385051398832517%7Ctwgr%5Efdd30d5d70924df5c8ad918bc918289b7159ed82%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Rusija je izbačena iz svih takmičenja od početka invazije na Ukrajinu, a Infantino je kazao da to nije donijelo ništa dobro. Sada se očekuje ukidanje zabrane, a Ukrajinci su razočarani takvim raspletom.
- Šest stotina sedamdeset i devet (679) ukrajinskih djevojčica i dječaka nikada neće moći igrati fudbal - Rusija ih je ubila - napisao je Sibiha na Tviteru.
- I nastavlja ih ubijati sve više dok moralni degenerici predlažu ukidanje zabrana, uprkos ruskom neuspjehu da okonča rat. Buduće generacije će ovo smatrati sramotom koja podsjeća na Olimpijske igre 1936 - dodao je Sibiha.
Ranije je FIFA takođe znala razljutiti Ukrajince, pošto je u decembru 2024. godine tokom žrijeba prikazala kartu na kojoj je Krim pripojen Rusiji i nije dio Ukrajine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

"Moralni degenerici": Ukrajinski ministar žestoko kritikovao Infantina jer želi ukinuti zabranu Rusima

Ukrajina se priprema da potpiše mirovni sporazum od 20 tačaka sa Sjedinjenim Američkim Državama, dok bi SAD trebalo da potpišu poseban dokument s Rusijom, izjavio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha u intervjuu za ukrajinski portal Evropska pravda.
Ministar je takođe kazao da je došlo do kvalitativne promjene u razgovorima s Rusijom, jer ruski predstavnici više ne drže pseudoistorijska predavanja.
Sibiha je pojasnio da je sporazum od 20 tačaka, koji je u središtu mirovnog procesa, bilateralni dokument.
- Ako govorimo isključivo o ovom okviru od 20 tačaka, riječ je o bilateralnom dokumentu koji će potpisati SAD i Ukrajina. Sa Rusijom će, međutim, sporazum potpisati SAD. To je struktura o kojoj se trenutno raspravlja, ali razgovori još traju. Cijeli proces je u toku - rekao je Sibiha.
Na pitanje o evropskoj uključenosti u odobravanje mirovnih dokumenata, Sibiha je odgovorio da je Evropa „prisutna u mirovnom procesu i u sporazumima o bezbjednosnim garancijama“.
- Ono što je važno jeste da se koristi termin "bezbjednosne garancije", a ne "uvjeravanja" ili slični izrazi - dodao je on.
Sibiha je naglasio da bezbjednosne garancije moraju biti pravno obavezujuće.
- Važno je da postoji saglasnost o potrebi ratifikacije garancija, uključujući ratifikaciju u američkom Kongresu - izjavio je on.
Ranije je Sibiha kazao da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spreman da se lično sastane s ruskim liderom Vladimirom Putinom kako bi se riješila dva ključna pitanja u mirovnim pregovorima.

Ukrajinski ministar: Mirovni sporazum od 20 tačaka potpisujemo sa SAD-om, ne s Rusijom

Danas je u Kijevu strašno jutro. Brutalni ruski udari su uništili čitave stambene zgrade, oštetili škole i bolnice. Ima ranjenih i ubijenih civila, kazao je Andrij Sibiha, ministar vanjskih poslova Ukrajine.
Ispod ruševina se još uvijek nalaze ljudi.
- Vjerovatno je došlo vrijeme da se svedu na nulu svi rokovi dati Putinu da pokaže konstruktivan pristup. Predsjednik Donald Tramp je bio vrlo velikodušan i veoma strpljiv sa Putinom, pokušavajući da pronađe rješenje - smatra ukrajinski šef diplomatije.
Sibiha je poručio da Putin ovo radi namjerno.
- Njega ne zanimaju bilo kakvi pokušaji da se zaustave ubistva. On teži samo uništavanju i ubijanju. Jer cijelo postojanje ovog ratnog zločinca počiva na ovom besmislenom ratu koji ne može da dobije, ali odbija da završi. Mora stati pred lice pravde - tvrdi on.
Došlo je vrijeme da, kako je dodao, Putin osjeti bol i posljedice svog izbora.
- Vrijeme je da se izvrši maksimalni pritisak na Moskvu. Vrijeme je da se usklade sve sankcije. Vrijeme je da se do mira dođe snagom - zaključio je Sibiha.

Ukrajinski šef diplomatije: Došlo je vrijeme da se svedu na nulu svi rokovi dati Putinu

Ruske snage su tokom prethodna tri dana napale Ukrajinu sa oko hiljadu raketa i bespilotnih letilica, izjavio je ukrajinski šef diplomatije Andrij Sibiha.
Tri osobe povrijeđene su u Ukrajini u napadu ruskih dronova na jugu i jugoistoku zemlje, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je procjena ukrajinskih obavještajnih službi da ruski predsjednik Vladimir Putin i njegovo uže okruženje nemaju namjeru da okončaju rat protiv Ukrajine.
Zelenski je naglasio da izvori i povjerljivi obavještajni podaci pokazuju da Putin ne razmatra okončanje rata.
- Nema dokaza da ozbiljno razmatraju mir ili diplomatiju. Naprotiv, postoji mnoštvo dokaza koji ukazuju na to da pripremaju nove ofanzivne operacije. Rusija računa na produženi rat. Ovo je očigledan znak nepoštovanja svih u svijetu koji traže mir i rade na tome da diplomatija bude efikasna - istakao je Zelenski.
On je pozvao je na uvođenje oštrijih sankcija Moskvi, istakavši da se samo silom može izdejstvovati pravda.
Generalni sekretar NATO Mark Rute poručio je da će Alijansa nastaviti da podržava Kijev, kako bi mu osigurala odbranu i spriječila dalju agresiju.
Velika Britanija, Francuska, Sjedinjene Američke Države i Njemačka ukinule su ograničenja u pogledu dometa oružja koje su isporučile Ukrajini. To znači da Kijev sada može da napada položaje na ruskoj teritoriji oružjem dugog dometa, objavio je njemački kancelar Fridrih Merc.
I francuski predsjednik Emanuel Makron ocijenio je da Tramp sada bolje razumije "razmjere laži" ruskog predsjednika o Ukrajini.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je, u međuvremenu, naveo da je rusko granatiranje odgovor na napade Kijeva na civilne ciljeve, ali da Moskva gađa isključivo vojne objekte.
Ocijenio je i da ukidanje ograničenja na korišćenje oružja dugog dometa predstavlja opasan potez Zapada i novu eskalaciju sukoba.

Ukrajinski šef diplomatije: Ruske snage tokom prethodna tri dana napale Ukrajinu sa oko hiljadu raketa i bespilotnih letilica

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha rekao je da je razgovarao sa specijalnim izaslanikom SAD Kitom Kelogom o načinima za postizanje pravednog i trajnog mira u sukobu sa Rusijom.
Kelogova posjeta Kijevu dolazi u diplomatski teškom trenutku za Ukrajinu nakon što je američki predsednik Donald Tramp okončao političku izolaciju ruskog lidera Vladimira Putina učestvujući u bilateralnim razgovorima sa Moskvom.
- Potvrdio sam spremnost Ukrajine da postigne mir i našu viziju za neophodne korake - naveo je Sibiha na mreži X.
On je rekao Kelogu, koji je doputovao u ukrajinsku prijestonicu, da su bezbjednost Ukrajine i transatlantska "nedjeljive".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski planira sastanak sa Kelogom u četvrtak. Izaslanik se već sastao sa vrhovnim komandantom ukrajinske vojske, šefovima obavještajnih i specijalnih službi.

Ukrajinski šef diplomatije razgovarao sa američkim izaslanikom o "trajnom miru"

Ruski dronovi i projektilima gađali su u subotu energetsku infrastrukturu i druge civilne objekte u gradovima širom Ukrajine u jednom od najvećih ruskih vazdušnih napada, izjavio je u nedjelju ukrajinski ministar spoljnih poslova, dok je susjedna Poljska podigla vojne avione.
- Rusija je izvela jedan od najvećih vazdušnih napada: dronovi i rakete na mirne gradove, usnule civile, kritičnu infrastrukturu. To je pravi odgovor ratnog zločinca (ruskog predsjednika Vladimira) Putina svima koji su ga nedavno zvali i posjetili. Potreban nam je mir kroz snagu, a ne smirivanje - napisao je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da je Rusija lansirala oko 120 raketa i 90 dronova u, kako je opisao, "masovnom" kombinovanom vazdušnom udaru na energetsku infrastrukturu Ukrajine, prenio je Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa.
- Meta neprijatelja bila je naša energetska infrastruktura širom Ukrajine. Nažalost, ima oštećenja na objektima od udara i otpadaka - naveo je on u izjavi na društvenim mrežama.
Eksplozije su zabilježene rano u nedjelju u prijestonici Kijevu, kao i drugim gradovima širom zemlje, uključujući Odesu na obali Crnog mora i grad Zaporižje na jugoistoku zemlje. Ruski raketni napad bio je usmjeren na elektroenergetsku infrastrukturu širom Ukrajine, zbog čega je došlo do preventivnih prekida u snabdjevanju, rekao je ukrajinski ministar energetike Herman Haluščenko.
Rusija je izvela masivni napad dok se njena invazija na Ukrajinu približava svom 1000. danu. Rusija troši ogromne količine oružja i ljudskih života da bi ostvarila male, ali postojane teritorijalne dobitke.
Ukrajina se dotle muči da smanji gubitke, održi moral i ubijedi saveznike da, uz veću vojnu pomoć, može da preokrene situaciju. Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da bi mogao brzo da okonča rat, iako je nejasno kako.
Grupa sedam (G7) vodećih industrijalizovanih zemalja u subotu je ponovila "nepokolebljivu podršku Ukrajini koliko god je potrebno" u njenoj borbi protiv ruskih snaga.
Napad Rusije na Ukrajinu u nedjelju podstakao je susjednu Poljsku da podigne avione.
- Zbog masivnog napada Ruske Federacije krstarećim raketama, balističkim projektilima i bespilotnim letilicama na objekte koji se nalaze, između ostalih, u zapadnoj Ukrajini, poljska i saveznička letilica počela je da djeluje u našem vazdušnom prostoru - navela je operativna komanda oružanih snage Poljske na mreži Iks (X).
Poljska vojska je navela da je "aktivirala sve raspoložive snage i resurse kojima raspolaže, podigla par dežurnih lovačkih aviona, a kopneni sistemi protivvazdušne odbrane i radarskog izviđanja dostigli su najviši stepen pripravnosti".
Poljski premijer Donald Tusk napisao je na mreži Iks (X) da rat Kremlja protiv Ukrajine neće biti završen telefonskim razgovorom, pošto je prije nekoliko dana njemački kancelar Olaf Šolc razgovarao telefonom s Putinom.
- Niko neće zaustaviti Putina telefonskim razgovorima. Napad sinoć – jedan od najvećih u ovom ratu – dokazao je da telefonska diplomatija ne može da zameni stvarnu podršku cijelog Zapada Ukrajini - napisao je Tusk.
Zelenski je na društvenim mrežama rekao da je Rusija iskoristila različite vrste dronova, uključujući iranske Šahede, kao i krstareće, balističke rakete i balističke rakete koje se lansiraju iz aviona. Ukrajinske odbrambene snage su oborile 140 vazdušnih meta, rekao je on.
Raketni napad je uslijedio poslije napada dronova na glavni grad Ukrajine. Krov stambene zgrade zapalio se u Kijevu posle pada ostataka drona, a najmanje jedna osoba je povrijeđena, saopštili su gradski zvaničnici na Telegramu.
Kombinovani napad dronovima i raketama bio je najsnažniji u posljednja tri mjeseca, izjavio je šef kijevske vojne administracije Sergej Popko.
Vazduhoplovstvo Ukrajine izdalo je upozorenje o vazdušnim napadima širom svih regiona zemlje oko šest sati ujutro po lokalnom vremenu, upozoravajući na napad.
Kijev takođe nastoji da onemogući dalje dobitke Rusije unutar Ukrajine i da zadrži rusku teritoriju koju je zauzeo u Kurskoj oblasti.
Guverner Kurske oblasti Aleksej Smirnov rekao je u nedjelju da je jedna osoba – lokalni novinar – ubijena, dok su dvije povrijeđene u udaru ukrajinske bespilotne letilice. Njegovi navodi nisu mogli biti nezavisno potvrđeni.

Rusija izvela veliki napad na Ukrajinu usmjeren na energetsku infrastrukturu

Slanje vojske Sjeverne Koreje da pomogne Rusiji u ratu protiv Ukrajine predstavljalo bi ogromnu opasnost od dodatne eskalacije sukoba, izjavio je danas ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha, dok je francuski šef diplomatije Žan Noel Barno na zajedničkoj konferenciji za medije u Kijevu rekao da bi to odvelo sukob i novu fazu.
Nacionalna obavještajna služba Južne Koreje u petak je saopštila da je Sjeverna Koreja već poslala 1.500 pripadnika svojih specijalnih snaga u Rusiju, prenosi Politiko.
I Moskva i Pjongjang su to demantovali, a generalni sekretar NATO Mark Rute rekao je u petak da ne može da potvrdi izvještaje da su sjevernokorejski vojnici aktivno angažovani u ratu u Ukrajini.
- Ovo je ogromna prijetnja dalje eskalacije ruske agresije i veliki je rizik da rat izađe iz sadašnjih razmjera i granica - rekao je Sihiba.
Baro je istakao da bi takav potez signalizirao da Moskva ima problema u ratu i dodao da bi to sukob gurnulo u novu fazu i dodatnu eskalaciju.
On je obećao podršku ukrajinskom planu za okončanje rata sa Rusijom, rekavši da će raditi sa ukrajinskim zvaničnicima kako bi obezbijedio i međunarodnu podršku „planu pobjede“, koji je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predstavio ove sedmice.
- Pobjeda Rusije bi gurnula međunarodni poredak ka haosu i zato bi trebalo da uradimo sve da najveći mogući broj zemalja okupimo oko plana Zelenskog - kazao je Baro.

Sibiha: Slanje sjevernokorejske vojske da pomogne Rusiji predstavlja opasnost od eskalacije sukoba

Dvije godine čekanja, odricanja i tišine - i "nagrada" je stigla.
Penzioneri u Crnoj Gori koji primaju minimalnu penziju od 450 eura dobiće povećanje od 1,70 eura. Da, euro i sedamdeset centi. Toliko vrijedi "usklađivanje" nakon dvogodišnjeg zamrzavanja penzija i u jeku rekordnih cijena osnovnih životnih namirnica.
Prosječna penzija, koja je u decembru iznosila oko 543 eura, biće veća za čitava dva eura. Minimalnu penziju - onu koja se sada "uvećava" za simboličnih 1,70 - prima više od polovine od ukupno oko 132 hiljade penzionera u Crnoj Gori.
Šta se, dakle, može kupiti za to "silno" povećanje?
Dvoje najjeftinije paštete.
Ili dva do tri kilograma brašna.
Ili litar ulja.
Ili litar mlijeka više.
Naglasak je, naravno, na ili - jer mogu izabrati samo jedno od navedenog, ne sve. Eventualno jedna konzerva skuše više, ili dvije vekne bijelog hljeba.
Ne mogu kupiti pakovanje od deset jaja.
Ne mogu konzervu tune.
O maslinovom ulju, kao zdravoj namirnici, ne vrijedi ni govoriti - tim tempom povećanja, do njega bi mogli stići nakon još pet "usklađivanja".
Veće pakovanje grčkog jogurta? Takođe nedostižno.
Da ne govorimo o kafi u restoranu - za to ne smiju ni da pomisle da bi sebi mogli priuštiti. Doručak van kuće? To je već luksuz iz nekog drugog života.
Možda penzioneri požele i nešto slatko. Od ovog povećanja mogu sebi priuštiti čokoladu od 100 grama - ali uz uslov da je na popustu i da dobro prate cijene po rafovima.
A o domaćem, bogatom, skuvanom ručku - ne treba trošiti riječi.
Nema novca ni za pola kilograma piletine.
Nema za oslića.
Pastrmka je misaona imenica.
Orada - daleko bilo.
Ovo povećanje ne znači dostojanstven život.
Ne znači ni sigurnost.
Ne znači ni minimum komfora.
Ovo znači golo preživljavanje, i to ispod svakog praga dostojanstva.

Dobili mrvice: Penzije povećane za cijenu paštete, za školjku jaja - još koju godinu strpljenja

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je kasno sinoć da njegova administracija traži milijardu dolara odštete od Univerziteta Harvard.
- Sada tražimo milijardu dolara odštete i u budućnosti ne želimo više imati nikakve veze sa Univerzitetom Harvard- rekao je u objavi na društvenoj mreži Truth Social, ne navodeći kakvu je konkretnu štetu Univerzitet prouzrokovao.
Trampova administracija se u decembru žalila na sudsku presudu kojom je utvrđeno da je nezakonito ukinula više od dvije milijarde dolara sredstava dodijeljenih Harvardu i da više ne može prekinuti finansiranje istraživanja za taj prestižni univerzitet. Harvard je u centru šire kampanje administracije da putem saveznog finansiranja primora američke univerzitete na promjene. Tramp tvrdi da su univerziteti prožeti antisemitizmom i „radikalno lijevim“ ideologijama.
Tramp je prošle godine izjavio da je njegova administracija blizu dogovora s Harvardom koji bi uključivao isplatu od 500 miliona dolara od strane univerziteta, nakon višemjesečnih pregovora o obrazovnim politikama.
- Univerzitet Harvard, koji je izrazito antisemitski, godinama je plasirao besmislice propalom Njujork tajmsu. Harvard se već dugo vremena ponaša veoma loše. Željeli su da sprovedu jedan zamršen program stručnog usavršavanja, ali je taj prijedlog odbijen jer je bio potpuno neprimjeren i, po našem mišljenju, ne bi bio uspješan- kazao je američki predsjednik.
To je bio samo,, nastavlja Tramp, način da Harvard izbjegne veliku novčanu nagodbu od preko 500 miliona dolara. Taj iznos bi trebalo da bude i znatno veći, s obzirom na ozbiljne i gnusne nezakonitosti koje su počinili. Ovdje bi trebalo da se radi o krivičnom, a ne parničnom postupku, i Harvard će se morati suočiti s posljedicama svojih nedjela.
- U svakom slučaju, ovaj postupak će se nastaviti dok pravda ne bude zadovoljena. Dr Alan Garber, predsjednik Harvarda, bio je katastrofalan u pokušaju da popravi veoma lošu situaciju za svoju instituciju, ali i, što je još važnije, za samu Ameriku. Zanimljivo je da je zaposlen nakon što su podignute optužbe za antisemitizam — pitam se zašto??- piše Tramp.
Tramp dodaje da sada traži milijardu dolara odštete i u budućnosti ne želimo više imati nikakve veze sa Univerzitetom Harvard. Kao što je propali Njujork tajms jasno naveo: neki izvori sa univerziteta, međutim, smatraju da Harvardu ne preostaje ništa drugo nego da se na kraju nagodi.
- Administracija je više puta pokušala da obustavi sredstva za istraživanja, što bi izazvalo neodrživu krizu. Kao i mnogi veliki istraživački univerziteti, Harvard se u svom finansijskom modelu oslanja na savezno finansiranje. Hvala vam na pažnji! &nbsp;Predsjednik Donald Dž. Tramp- napisao je američki predsjednik.

Tramp traži milijardu dolara odštete od Harvarda

Ulazak srpskih državljana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića bila je operativna aktivnost i skidanje mjere bilo je opravdano s obzirom da su tada spriječena tri krivična djela. Da sam ja postupao u tom slučaju isto bih tako uradio. Bivši funkcioner Zoran Lazović nikada od mene nije tražio da privilegujem bilo koga. Nikada nijesam čuo, niti sam imao operativna saznanja da su Zoran Lazović i njegov sin Petar imali bilo kakve veze sa kriminalnim aktivnostima - ovo je u Višem sudu kazao bivši vršilac dužnosti direktora Uprave policije Vesko Damjanović.
On je danas svjedočio na suđenju nekadašenjem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću, bivšem glavnom specijalnom Milivoju Katniću i suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću koje SDT tereti da su svoje službene položaje podredili kavačkom kriminalnom klanu što su oni u odbranama negirali.
- Veljko Belivuk i Marko Miljković bili su bezbjednosno interesante osobe, koje se povezuju sa navijačkom grupom Grobari ali i da sarađuju i sa kavačkim kriminalnim klanom. Kada su u januaru 2021. ušli u Crnu Goru nijesmo imali saznanja o Ritopeku kao ni da su pola godine ranije nelegalno ušli u Crnu Goru i počinili krivična djela - kazao je Damjanović.
O ulasku Miljkovića i Belivuka, kako je ispričao, obavijestio ga je načelnik Centra bezbjednost Herceg Novi ili neko od službenika iz Tivta.
Damjanović je nakon toga, kako kaže, pozvao tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije Enisa Bakovića koji mu je saopštio da SB Boka preduzima određene aktivnosti.
- Zoran Lazović je došao kod mene i detaljno me informisao koje su aktivnosti u toku. Imali su informaciju da se planira likvidacija Belivuka i Miljkovića, druga aktivnost bila je usmjerena na sprečavanje ubistva Sobodana Kašćelana i treća na osujećenje likvidacije Marka Ljubiše Kana u Budvi - kazao je Damjanović.
Tada je, kako kaže, rekao Lazoviću da Miljković i Belivuk budu "pokriveni" 24 sata da ih neko ne bi ubio.
Na pitanje jednog od branilaca Lazovića, advokata Zorana Piperovića svjedok je naveo da su pripadnici više organizacionih jedinica učestvovali u akciji Belivuk - Miljković.
- Mislim da su i službenici Sektora kriminalističke policije na čelu sa Enisom Bakovićem učestvovali u operativnim aktivnostima a u vezi operacije Belivuka i Miljkovića - kazao je Damjanović odgovarajući na pitanje advokata Piperovića.
Trebalo bi da je Baković, kako kaže svjedok, znao da njegovi službenici učestvuju u aktivnostima opservacije.
Damjanović je ponovio da nije imao podatak da Zoran i Petar Lazović imaju bilo kakve aktivnosti sa organizovanim kriminalnim grupama tako ni sa Radojem Zvicerom kojeg policija označava da je jedan od vođa kavačke kriminalne grupe.
Svjedok je ovo saopštio nakon što je advokat Piperović predočio navode optužnog akta.
Na pitanje advokata Nikole Martinovića Damjanović je bio decidan da nije postojao pravilnik o stavljanju osoba na operativne mjere.
- Kako smo ih stavljali tako smo ih micali - rekao je Damjanović. Dodajući da nije postojao pravilnik kako se stavlja mjera, niti kako se skida.
U ovim slučajevima, kako je objasnio, nije se donosilo rješenje o zabrani ulaska.
Na pitanje optuženog Lazovića, svjedok je rekao da mu je saopštio da su Belivuk i Miljković pod nadzorom 24 sata, da se prate njihovi kontakti.
Nakon završenog svjedočenja tužilac Šoškić je kazao da je Damjanović u više navrata rekao da je skinuta zabrana i da je njegov iskaz saglasan sa iskazom sada pokojnog S. Đ. i sa odredbama Zakona o strancima.
Na to je advokat Piperović ukazao da iako je saglasan sa iskazom S. Đ. nije saglasan sa dvije krucijalne stvari.
- Nije saglasan sa dispozitivom optužnice već je potpuno nesaglasan. Odakle sad Zakon o strancima jer ako ja dobro čitam u dispozitivu optužnice se ne pominje taj Zakon. I svjedok Damjanović je potvrdio ono što je u odbrani naveo Zoran Lazović &nbsp;- kazao je Piperović.
Advoka je upitao što će vam ovaj i budući svjedoci s obzirom da nema posljedice.
Advokat Stefan Jovanović kazao je da je "skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru" operativna aktivnost i da je svjedok Damjanović ukazao da se radilo o uspešnoj akciji.
- Operativnu aktivnost nije pratilo rješenje o zabrani ulaska - rekao je Jovanović.
Osim Damjanović danas je saslušan i svjedok Nikola Žižić koji je od 2020. bio zaposlen u Odsjeku za borbu protiv kriminala. On je bio decidan da nikada nije čuo, niti je od njega neko tražio da se neka osoba ne procesuira - niti Zoran Lazović, ni Čađenović, niti je sa njima razgovarao o predmetima.
Suđenje se nastavlja sjutra saslušanjem svjedoka - &nbsp;Jovanke Krunić i Milana Mrvaljevića.

Damjanović: Da sam ja postupao u slučaju Belivuka i Miljkovića sve bih isto uradio

Izmjenama Zakona o Prijestonici, koje su na inicijativu Cetinja usvojene juče na skupštinskom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, mijenja se model finansiranja. Umjesto dosadašnje prednosti kapitalnih projekata, sredstva će se ubuduće ravnomjerno raspoređivati između kapitalnih ulaganja i tekućih obaveza, po 0,5 odsto za svaku namjenu.
- Jedan od osnovnih razloga leži u činjenci da imamo poreski dug naslijeđen iz prethodnog perioda, oko 11 miliona eura još iz 2009 godine i da su morali izvršiti svoje zakonske obaveze i omogućiti radnicima kako iz prethodnog perioda tako i ranicima koji ove godine stiču pravo na penzije da to pravo ostvare – kazao je Brnović.
Ovakvo rješenje, kako je pojasnio zamjenik gradonačelnika Marko Brnović, trebalo bi da omogući lakše funkcionisanje grada i servisiranje nagomilanih obaveza.
- Na način što će 1 odsto koji se odvaja iz tekućeg državnog budžeta, od kojeg je do sada bilo odvojeno 0,4 odsto išlo za tekuću potrošnju, a 0,6 odsto za potrebe kapitalnih investicija biti ubuduće raspodjela 0,5 odsto – 0,5 odsto. Ono što mi je jako bitno da kažem je da se to na kapitalni budžet neće osjetiti, jer iz godine u godinu bilježimo rast kapitalnog budžeta – objasnio je.
Ravnomjerna raspodjela sredstava, prema riječima Brnovića, treba da stvori stabilnije finansijske uslove za rad lokalne uprave, ali i otvori prostor za razvojne projekte i jačanje privrednih aktivnosti na Cetinju.
- Tek sada je ministarstvo javne uprave u saradnji sa ministarstvom finansija ušlo u procedure i uspjeli smo u ovoj godini konačno završimo kompletnu proceduru. Ono što moram reći je da smo mi stvorili uslove da redovno izmirujemo sve svoje obaveze po osnovu poreza i doprinosa u 2025. Godini I ja se nadam da ćemo sa tom praksom nastaviti u narednom periodu – dodao je Brnović.
U aposolutnim brojkama iz budžeta, za Prijestonicu, biće izdvojeno oko 16 miliona eura. Iz Vlade Crne Gore, ranije je rečeno da su izmjene usmjerene na obezbijeđivanje redovnog izmirenja tekućih obaveza i sprečavanje dodatnog zaduživanja Prijestonice u ovoj godini. Zbog toga, novi Predlog zakona ne sadrži dio da se mogu finansirati samo oni projekti koji ispunjavaju uslove shodno aktu o izradi kapitalnog budžeta.

Tag: andrij-sibiha