Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha rekao je da je razgovarao sa specijalnim izaslanikom SAD Kitom Kelogom o načinima za postizanje pravednog i trajnog mira u sukobu sa Rusijom.
Kelogova posjeta Kijevu dolazi u diplomatski teškom trenutku za Ukrajinu nakon što je američki predsednik Donald Tramp okončao političku izolaciju ruskog lidera Vladimira Putina učestvujući u bilateralnim razgovorima sa Moskvom.
- Potvrdio sam spremnost Ukrajine da postigne mir i našu viziju za neophodne korake - naveo je Sibiha na mreži X.
On je rekao Kelogu, koji je doputovao u ukrajinsku prijestonicu, da su bezbjednost Ukrajine i transatlantska "nedjeljive".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski planira sastanak sa Kelogom u četvrtak. Izaslanik se već sastao sa vrhovnim komandantom ukrajinske vojske, šefovima obavještajnih i specijalnih službi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ukrajinski šef diplomatije razgovarao sa američkim izaslanikom o "trajnom miru"

Ruski dronovi i projektilima gađali su u subotu energetsku infrastrukturu i druge civilne objekte u gradovima širom Ukrajine u jednom od najvećih ruskih vazdušnih napada, izjavio je u nedjelju ukrajinski ministar spoljnih poslova, dok je susjedna Poljska podigla vojne avione.
- Rusija je izvela jedan od najvećih vazdušnih napada: dronovi i rakete na mirne gradove, usnule civile, kritičnu infrastrukturu. To je pravi odgovor ratnog zločinca (ruskog predsjednika Vladimira) Putina svima koji su ga nedavno zvali i posjetili. Potreban nam je mir kroz snagu, a ne smirivanje - napisao je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da je Rusija lansirala oko 120 raketa i 90 dronova u, kako je opisao, "masovnom" kombinovanom vazdušnom udaru na energetsku infrastrukturu Ukrajine, prenio je Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa.
- Meta neprijatelja bila je naša energetska infrastruktura širom Ukrajine. Nažalost, ima oštećenja na objektima od udara i otpadaka - naveo je on u izjavi na društvenim mrežama.
Eksplozije su zabilježene rano u nedjelju u prijestonici Kijevu, kao i drugim gradovima širom zemlje, uključujući Odesu na obali Crnog mora i grad Zaporižje na jugoistoku zemlje. Ruski raketni napad bio je usmjeren na elektroenergetsku infrastrukturu širom Ukrajine, zbog čega je došlo do preventivnih prekida u snabdjevanju, rekao je ukrajinski ministar energetike Herman Haluščenko.
Rusija je izvela masivni napad dok se njena invazija na Ukrajinu približava svom 1000. danu. Rusija troši ogromne količine oružja i ljudskih života da bi ostvarila male, ali postojane teritorijalne dobitke.
Ukrajina se dotle muči da smanji gubitke, održi moral i ubijedi saveznike da, uz veću vojnu pomoć, može da preokrene situaciju. Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da bi mogao brzo da okonča rat, iako je nejasno kako.
Grupa sedam (G7) vodećih industrijalizovanih zemalja u subotu je ponovila "nepokolebljivu podršku Ukrajini koliko god je potrebno" u njenoj borbi protiv ruskih snaga.
Napad Rusije na Ukrajinu u nedjelju podstakao je susjednu Poljsku da podigne avione.
- Zbog masivnog napada Ruske Federacije krstarećim raketama, balističkim projektilima i bespilotnim letilicama na objekte koji se nalaze, između ostalih, u zapadnoj Ukrajini, poljska i saveznička letilica počela je da djeluje u našem vazdušnom prostoru - navela je operativna komanda oružanih snage Poljske na mreži Iks (X).
Poljska vojska je navela da je "aktivirala sve raspoložive snage i resurse kojima raspolaže, podigla par dežurnih lovačkih aviona, a kopneni sistemi protivvazdušne odbrane i radarskog izviđanja dostigli su najviši stepen pripravnosti".
Poljski premijer Donald Tusk napisao je na mreži Iks (X) da rat Kremlja protiv Ukrajine neće biti završen telefonskim razgovorom, pošto je prije nekoliko dana njemački kancelar Olaf Šolc razgovarao telefonom s Putinom.
- Niko neće zaustaviti Putina telefonskim razgovorima. Napad sinoć – jedan od najvećih u ovom ratu – dokazao je da telefonska diplomatija ne može da zameni stvarnu podršku cijelog Zapada Ukrajini - napisao je Tusk.
Zelenski je na društvenim mrežama rekao da je Rusija iskoristila različite vrste dronova, uključujući iranske Šahede, kao i krstareće, balističke rakete i balističke rakete koje se lansiraju iz aviona. Ukrajinske odbrambene snage su oborile 140 vazdušnih meta, rekao je on.
Raketni napad je uslijedio poslije napada dronova na glavni grad Ukrajine. Krov stambene zgrade zapalio se u Kijevu posle pada ostataka drona, a najmanje jedna osoba je povrijeđena, saopštili su gradski zvaničnici na Telegramu.
Kombinovani napad dronovima i raketama bio je najsnažniji u posljednja tri mjeseca, izjavio je šef kijevske vojne administracije Sergej Popko.
Vazduhoplovstvo Ukrajine izdalo je upozorenje o vazdušnim napadima širom svih regiona zemlje oko šest sati ujutro po lokalnom vremenu, upozoravajući na napad.
Kijev takođe nastoji da onemogući dalje dobitke Rusije unutar Ukrajine i da zadrži rusku teritoriju koju je zauzeo u Kurskoj oblasti.
Guverner Kurske oblasti Aleksej Smirnov rekao je u nedjelju da je jedna osoba – lokalni novinar – ubijena, dok su dvije povrijeđene u udaru ukrajinske bespilotne letilice. Njegovi navodi nisu mogli biti nezavisno potvrđeni.

Rusija izvela veliki napad na Ukrajinu usmjeren na energetsku infrastrukturu

Slanje vojske Sjeverne Koreje da pomogne Rusiji u ratu protiv Ukrajine predstavljalo bi ogromnu opasnost od dodatne eskalacije sukoba, izjavio je danas ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha, dok je francuski šef diplomatije Žan Noel Barno na zajedničkoj konferenciji za medije u Kijevu rekao da bi to odvelo sukob i novu fazu.
Nacionalna obavještajna služba Južne Koreje u petak je saopštila da je Sjeverna Koreja već poslala 1.500 pripadnika svojih specijalnih snaga u Rusiju, prenosi Politiko.
I Moskva i Pjongjang su to demantovali, a generalni sekretar NATO Mark Rute rekao je u petak da ne može da potvrdi izvještaje da su sjevernokorejski vojnici aktivno angažovani u ratu u Ukrajini.
- Ovo je ogromna prijetnja dalje eskalacije ruske agresije i veliki je rizik da rat izađe iz sadašnjih razmjera i granica - rekao je Sihiba.
Baro je istakao da bi takav potez signalizirao da Moskva ima problema u ratu i dodao da bi to sukob gurnulo u novu fazu i dodatnu eskalaciju.
On je obećao podršku ukrajinskom planu za okončanje rata sa Rusijom, rekavši da će raditi sa ukrajinskim zvaničnicima kako bi obezbijedio i međunarodnu podršku „planu pobjede“, koji je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predstavio ove sedmice.
- Pobjeda Rusije bi gurnula međunarodni poredak ka haosu i zato bi trebalo da uradimo sve da najveći mogući broj zemalja okupimo oko plana Zelenskog - kazao je Baro.

Sibiha: Slanje sjevernokorejske vojske da pomogne Rusiji predstavlja opasnost od eskalacije sukoba

Crnogorsko vijeće Srbije oprostilo se od velikog književnika i intelektualca Filipa Davida.&nbsp;
- Otišao je veliki naš prijatelj, saradnik, prijatelj Crne Gore, književni velikan Filip David. Pisac koji je u svim vremenima i situacijama od devedesetih do današnjih dana podržavao crnogorsku nezavisnost demokratske procese i put Crne Gore u EU - poručuju iz Crnogorskog vijeća Srbije.&nbsp;
Podsjećamo, Filip David umro je juče, poslije teške i duge bolesti.&nbsp;
- Kada su bila okupljanja malobrojnih crnogorskih nezavisnuh intelektualaca, pisaca i novinara u Medija centru, a kasnije i u kultnom kafiću “Galerija”, porodice Kapičić, Filip David je bio svima nama podrška i uzdanica u borbi protiv svih vidova represije, ksenofobije, ratnih stzrahota i primitivizma - navode iz Crnogorskog vijeća Srbije.&nbsp;

Crnogorsko vijeće Srbije se oprostilo od Davida: Otišao je veliki prijatelj Crne Gore

Predstavnici Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG) narednih dana, kako su saopštili, postaviće jasne zahtjeve nadležnima, jer se njihovi dugogodišnji problemi ignorišu, a ukoliko ne bude odgovora spremni su i na druge vidove djelovanja. 
To je poručio predsjednik SPUCG Jakov Vukčević, naglasivši da su na okrugli sto “Od studija do posla: reforme, ishodi i kvalitet” pozvali ministarku prosvjete, nauke i inovacija Anđelu Jakšić Stojanović, ministarku rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naidu Nišić i ministra sporta i mladih Dragoslava Šćekića, ali su svi otkazali učešće.
Posebno je skrenuta pažnja na odsustvo ministarki prosvjete, nauke i inovacija, te rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, imajući u vidu ne samo dosadašnji odnos, već i temu samog okruglog stola.
- U posljednja 24 sata dobili smo poruke odbijanja, ili otkazivanja od strane pozvanih čelnika ministarstava. Ovo je već drugi put da smo bezuspješno pokušali da ih okupimo, kako bi dali odgovore na određena pitanja, koja su od velikog značaja za studentsku populaciju. Sve ovo govori o tome sa kojom ozbiljnošću oni doživljavaju rješavanje brojnih pitanja i koliko je to prioritetno na njihovoj agenda - rekao je Vukčević.
Ne žele, kako je naglasio, da ih se nadležni sjete samo povodom nacionalnog i međunarodnog Dana studenata, već traže odgovore na dugogodišnje probleme, koji pogađaju cijelu studentsku populaciju.
- Jasno je da neke stvari ne funkcionišu kako treba i osjećamo odgovornost najviše prema studentima i studentkinjama, čije interese zastupamo da promijenimo pristup u djelovanju. Možete očekivati da u narednih nekoliko dana izađemo u javnost sa jasno postavljenim pitanjima i zahtjevima i da ćemo od nadležnih tražiti da daju konkretne odgovore kako i kada će se to riješiti - istakao je Vukčević.
Neki od ključnih zahtjeva tiču se donošenja novog Zakona o visokom obrazovanju sa novim modelom studija i tzv. prelaznim rješenjem za studente koji su trenutno u sistemu visokog obrazovanja, donošenja Zakona o obavljanju studentskih poslova, rangiranja univerziteta i brojnih drugih inicijativa za koje se SPUCG već godinama zalaže.
- Imamo predloge i ideje za rješavanje dugogodišnjih problema i očekujemo od ministarstava da konačno naprave konkretnije korake u tom pravcu - jasan je Vukčević.
Zahtjeve nadležnim institucijama saopštiće narednih dana.
- U slučaju da ne bude odgovora na naše inicijative i zahtjeve spremni smo da postupimo i imamo kapacitete i za druge vidove aktivnosti, tako da ćete biti obaviješteni u narednom periodu - kazao je Vukčević.
Pres konferenciji su prisustvovali i student povjerenik UCG Zerina Kardović, generalni sekretar SPUCG Vedran Vujisić i studentski ombudsman UCG Ivana Popović.

Ukoliko ne bude odgovora na zahtjeve koje će uputiti nadležnima, Studentski parlament spreman i na druge vidove djelovanja

U jeku najmasovnijih antivladinih protesta od početka višegodišnje vladavine Srpske napredne stranke (SNS) i Aleksandra Vučića, predložena je nova vlada u kojoj ima novih imena, ali i neočekivanih izmjena.
- Biće velikih iznenađenja“, rekao je ranije lider SNS i dosadašnji premijer u ostavci Miloš Vučević, a Vučić da će to biti „ekspertska vlada“.
Iznenađenja ima, a možda jedno od najvećih je prijedlog da novi ministar za informisanje i telekomunikacije bude Boris Bratina koji se ranije oštro protivio ulasku Srbije u Evropsku uniju, a na jednom protestu je i zapalio zastavu evropskog bloka.
Srbija se, bar deklarativno, zalaže za ulazak u EU, Vučić stalno ponavlja da je zemlja „na evropskom putu“, ali pregovori o pristupanju evropskoj zajednici godinama tapkaju u mestu.
Među predloženim kandidatima i nekoliko političkih debitanata, poput analitičara Dejana Vuka Stankovića, kome je namijenjen resor prosvjete, ali i predloženog premijera Đura Macuta, sa bogatom ljekarskom biografijom.
- On je na ponos Srbiji, cijenjen i priznat sručnjak u svijetu, čovjek dijaloga - opisivali su najviši zvaničnici kada je njegovo ime objavljeno za mandatara.
Vladajuća koalicija okupljena oko SNS ima dovoljnu većinu u Skupštini Srbije da donosi odluke i usvaja zakone, ima rok do 18. aprila u ponoć da izabere novu vladu.
Ako to ne uspije, pred Srbijom su novi izbori.
<h2>‘Podrška mladima, ali samo po zakonu – to mi je prioritet’, kaže Macut</h2>
Srbija je umorna od podjela i blokada,0 rekao je mandatar Đuro Macut na početku sjednice Skupštine Srbije, kojoj prisustvuju i poslanici nekih opozicionih stranaka.
- Generacije su ginule da bismo mi imali državu. Srbija je svetinja i ona je jedini način da živimo u slobodi. Moja obaveza je da nezadovoljstva raspravimo, da podržimo mladost ali u skladu sa zakonom. To je moj prvi prioritet - poručio je Macut.
Istakao je da će reforma obuhvatiti oblast obrazovanja i nauke pošto, kako je naglasio, obrazovanje i nauka treba da služe cijelom društvu.
- Predložiću formiranje savjeta koji ću sam voditi, koji će pratiti razvoj talenata i pružiti materijalnu i drugu podršku - istakao je Macut.
Zatražio je podršku da započne dijalog u prosveti i poručio da je neprihvatljivo da škole ne rade.
- Pozivam na hitan dijalog sve dekane i studente. Ovo stanje mora da se prekine.Tražim vašu podršku da institucije funkcionišu. Spreman sam da idem na razgovor bilo gdje i bilo kada - rekao je.

Macut: Srbija je umorna od blokada, treba nam razgovor

Omladinska fudbalska reprezentacija Crne Gore igraće u grupi A sa domaćinom Rumunijom, Danskom i Španijom na Evropskom prvenstvu koje će se održati od 13. do 26. juna.
U grupi B su Njemačka, Norveška, Engleska i Holandija.
Po dvije selekcije iz obje grupe izboriće plasman u polufinale.
Izabranici Nenada Vukčevića u martu su postali prva selekcija u istoriji crnogorskog fudbala koja je izborila plasman na veliko takmičenje. ,,Sokoli“ su bili prvi u grupi 2 elitne runde kvalifikacija i iza sebe ostavili Poljsku, Gruziju i Slovačku.
Prethodno su u preliminarnoj rundi kvalifikacija, tada pod vođstvom Gorana Perišića, bili drugi u grupi 8, iza Italije, a ispred Grčke i Bosne i Hercegovine.
Crna Gora je jedini debitant na Euru, koji će se igrati na četiri stadiona – ,,Đulešti“ i ,,Trijumfalna kapija“ u Bukureštu, ,,Angel Jordanesku“ u Voluntariju i ,,Ilie Oana“ u Ploještiju.

,,Sokoli“ u grupi sa Rumunijom, Danskom i Španijom

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: andrij-sibiha