Nekadašnji fudbaler Andrija Delibašić, koji je preminuo 19. marta ove godine, dobio je mural u Nikšiću.
Mural se nalazi na zgradi „Markove“ koja se nalazi u Ulici Serdara Šćepana, a Delibašić je na njega naslikan u dresu Partizana, kluba koji je najviše volio i u kojem je proveo veći dio svoje karijere, odnosno u kojem je ostvario svoje fudbalske snove.
Slikanje murala organizovali su navijači Partizana iz Nikšića, a autor je Milan Milosavljević poznatiji kao Deroks.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Andrija Delibašić dobio mural u Nikšiću

Predsjednik Svjetske fudbalske federacije (FIFA) Đani Infantino uputio je Fudbalskom savezu Crne Gore telegram saučešća povodom smrti Andrije Delibašića.
On je poručio da nema riječi koje mogu da izraze žalost koju osjeća zbog takvog gubitka.
- Njegova zaostavština i trag koji je ostavio na terenu i van njega, neće pasti u zaborav i bolno će nedostajati. U ime međunarodne fudbalske zajednice, izražavam najdublje saučešće Fudbalskom savezu Crne Gore i porodici, prijateljima, saigračima i voljenima Andrije Delibašića. Sa vama smo u mislima. Nadamo se da će ova sjećanja i naši izrazi podrške donijeti barem malo mira i utjehe u ovom teškom trenutku- napisao je Infantino, pored ostalog, u telegramu.

Infantino: Delibašićeva zaostavština neće pasti u zaborav i bolno će nedostajati

Gradskim stadionom u Nikšiću danas je odjekivalo ime bivšeg reprezentativca Andrije Delibašića koji je ove sedmice preminuo nakon borbe sa teškom bolešću.
Njemu su počast, uoči početka utakmice sa Gibraltarom - za kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo, odali navijači i fudbaleri.
Isprva je održan minuta ćutanja, a potom su navijači s obje tribine skandirali njegovo ime. Oni su u njegovu čast zapalili i baklje.
Sokoli večeras igraju sa crnim florom na ruci.

1250x600

1084x550

Navijači i fudbaleri odali počast Andriji Delibašiću uoči utakmice sa Gibraltarom

Trening crnogorskih fudbalera na Kampu FSCG na Starom aerodromu počeo je minutom ćutanja zbog smrti Andrije Delibašića.
Nekadašnji napadač "sokola" preminuo je danas u 44. godini nakon duge borbe sa kancerom.
Crna Gora će u subotu dočekati Gibraltar, a tri dana kasnije ugostiti Farska Ostrva u mečevima kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.
Oba duela igraće se u Nikšiću, rodnom gradu Delibašića.
Andrija je za našu A selekciju odigrao 21 meč i postigao šest pogodaka.
Zbog smrti sjajnog napadača, danas na Kampu FSCG nije bilo uobičajenog "brifinga" s medijima, odnosno izjave nekog od reprezentativaca.&nbsp;

Minut ćutanja pred trening "sokola"

Voljeni član sjajne generacije crnogorskih fudbalera Andrija Delibašić u dresu Hrabrih sokola, tokom četiri godine, upisao je 21 nastup i postigao šest pogodaka, saopšteno je iz Fudbalskog saveza.
Delibašić je preminuo danas u 44. godini, nakon duge borbe sa teškom bolešću.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fpreminuo-andrija-delibasic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- U sjećanjima svih navijača reprezentacije Crne Gore posebno će ostati upamćen po golovima protiv selekcija Gruzije i Engleske – njegov pogodak u meču sa Gruzinima bio je odlučujući da "sokoli" ostvare prvu pobjedu u takmičarskim mečevima, dok je pogotkom u sudijskoj nadoknadi vremena protiv Engleza ovjerio plasman našeg nacionalnog tima u baraž za Evropsko prvenstvo 2012. godine - stoji u saopštenju.
Delibašić je rođen 23. aprila 1981. godine u Nikšiću.
- Dugotrajnu i sjajnu fudbalsku karijeru započeo je u rodnom gradu, u dresu Sutjeske, da bi već kao četrnaestogodišnjak postao član beogradskog Partizana. Crno-bijeli dres seniorske ekipe nosio je pet godina i ostao upisan u istoriji kluba kao strijelac prvog pogotka Partizana u Ligi šampiona. Iz Beograda se preselio na Majorku, odakle je tokom četiri godine išao na pozajmice u Benfiku, Bragu, AEK iz Atine, Beira mar i Real Sosijedad - stoji u saopštenju.
Špansku avanturu nastavio je dvogodišnjim boravkom u Erkulesu, da bi nakon toga tri godine proveo u Rajo Valjekanu.
U samom finšu karijere zaigrao je na Tajlandu, za ekipu Račaburija, da bi dugu i uspješnu karijeru završio u dresu matičnog kluba Sutjeske iz Nikšića.
Delibašić je, osim za reprezentaciju Crne Gore, igrao i za mladu reprezentaciju Srbije i Crne Gore sa kojom je osvojio srebrnu medalju na Evropskom prvenstvu održanom 2004. godine u Njemačkoj.
Nakon igračke karijere preselio se na klupu, pa je bio pomoćnik u stručnom štabu Partizana i Budućnosti, a zatim i šef stručnog štaba Mornara iz Bara.
Datum i vrijeme sahrane Andrije Delibašića, kao i komemoracije, biće naknadno objavljeni.
- Fudbalski savez Crne Gore ovim putem izražava iskreno saučešće porodici Delibašić - stoji u saopštenju.

Delibašić - voljeni član sjajne generacije

Proslavljeni crnogorski fudbaler i dugogodišnji reprezentativac Andrija Delibašić preminuo je u 44. godini nakon borbe sa teškom bolešču.
Delibašić je izgubio bitku s tumorom mozga, koji mu je dijagnostifikovan u martu 2023. godine.
Tokom tog perioda ostao je u potpunosti usmjeren na fudbal, piše Analitika.
<h2>Donio nam prvu takmičarsku pobjedu, ali i baraž za Euro</h2>
Mnogo radosti donio je Andrija Delibašić navijačima crnogorske fudbalske reprezentacije, za koju je odigrao 20 mečeva. U istoriji crnogorskog fudbala naročito će ostati upamćen njegov pogodak protiv Engleske pod Goricom (2:2) u samoj završnici utakmice, kojim smo izborili i nastup u baražu za Euro 2012.
Inače, za našu reprezentaciju debitovao je protiv Gruzije u Podgorici (2:1) u duelu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2010. Upravo je tada postigao gol kojim je Crna Gora osvojila tri boda - pri čemu je to bila i naša prva, istorijska pobjeda u takmičarskim mečevima. Pored toga, za nacionalni tim je pogađao još četiri puta na dvije utakmice protiv San Marina.
<h2>U klupskoj karijeri postigao 101 pogodak</h2>
Što se klupske karijere tiče, Delibašić je ponikao u Sutjesci, kao veoma mlad prešao je u Partizan, ali potom je nastupao i za niz klubova u inostranstvu - pri čemu je naročito bitan bio znatan dio karijere koji je proveo u Španiji. Između ostalog, ostavio je dubok trag u Majorci, Erkulesu i Rajo Valjekanu.
Prije tačno 10 godina vratio se u crnogorski fudbal, odigravši nekoliko utakmica za Sutjesku, u kojoj je i ponikao.
Tokom klupske karijere, odigrao je više od 350 utakmica, pri čemu je dao 101 pogodak.
Pošto je završio igračku karijeru, posvetio se trenerskom poslu. Najprije je bio asistent u beogradskom Partizanu, a potom od 2018. do 2021. i u Budućnosti.&nbsp;
Od 2021. obavljao je funkciju šefa struke barskog Mornara. Dvije godine kasnije, upravo dok je bio trener tog kluba, dijagnostifikovan mu je tumor na mozgu.

Preminuo Andrija Delibašić

Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije kazao je, otvarajući izložbu „Sto godina od obnove Njegoševe zavjetne crkve na Lovćenu“, da predosjeća obnovu kapele.
Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević istakao je da se u ličnoj karti Crne Gore nalazi Njegoševa slika.
On je, kako su saopšili iz Opštine Nikšić, poručio da je Crna Gora blizu samoj sebi onoliko koliko je blizu Njegošu, te postavio pitanje da li može biti blizu sebi i Njegošu ako ne poštuje njegovu posljednju volju.
- Naš je zavjet, koji je u našem narodu oživio blaženopočivši mitropolit Amfilohije a nastavio u ovom vremenu mitropolit Joanikije, da tu kapelu na Lovćenu obnovimo kako bi se i krov naše otadžbine obnovio. Naučili smo kako treba da postupamo prema našim najvećim i najznačajnijim svetinjama - saopštio je Kovačević.
Iz Opštine Nikšić navode da je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, otvarajući izložbu, kazao da će ujedinjenje "našeg naroda biti kao obnavljanje kapele na Lovćenu".
- Pošto danas proslavljamo ovaj datum, slavni jubilej, mi predosjećamo obnovu kapele na Lovćenu, da se Njegošev amanet ispuni. Svjesni smo da moramo mnogo toga uraditi na obnovi kapele, a najviše ćemo uraditi kroz ovakve događaje — kroz kulturu i duhovnost - naveo je Joanikije. 
O izložbi, koja je, kako se navodi, održana u Dvorcu kralja Nikole, govorili su direktorica JU „Muzeji i galerije“ Nikšić Vesna Todorović i autor izložbe Dušan Babac.
- Otvaranju izložbe prisustvovali su mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije, protojerej-stavrofor Slobodan Boban Jokić, predsjednica Skupštine opštine Nikšić Milica Lalatović Žižić i brojni sugrađani. U okviru događaja prikazana je i projekcija dokumentarnog filma „Svečana posjeta kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića i kraljice Marije Crnoj Gori i Dalmaciji 1925. godine - zaključili su.

Joanikije: Predosjećamo obnovu kapele na Lovćenu; Kovačević: Naš je zavjet da tu kapelu obnovimo

U novom izdanju emisije „Vikend popodne – Kuvanje sa Sandrom Manojlović“, kulinarski duo Televizije E, Sandra i Luka, donose ukusan i zabavan recept idealan za porodični vikend meni – viršla–kačkavalj ražnjić u hrskavom testu.
Ova jednostavna i brza poslastica odličan je izbor za doručak, užinu ili druženje sa prijateljima, a priprema traje svega nekoliko minuta. Uz kombinaciju viršli, topljenog kačkavalja i hrskave korice, ražnjići su garantovano hit na trpezi.
Sastojci (za 4 ražnjića):
– 4 viršle
– 150 g trapist gaude (komad)
– 1 jaje
– 120 g brašna
– 120 ml mlijeka
– 150 g prezle
– So i biber po želji
– Drveni štapići za ražnjiće
– Ulje za duboko prženje
Potrebno posuđe: daska za rezanje, nož, posude za tijesto i prezle, duboka šerpa ili tiganj, hvataljke i ubrusi za upijanje ulja.
Sandra i Luka vodiće vas kroz sve faze pripreme – od slaganja ražnjića, preko umakanja u gusto tijesto i paniranja, do savršenog prženja u dubokoj masnoći dok ne dobiju zlatnu, hrskavu koricu.
Ražnjići se serviraju topli, uz omiljeni sos ili prilog.
Ne propustite još jedno ukusno kulinarsko druženje – subota popodne na Televiziji E!
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxJ3gWtTBces&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Vikend popodne: Sandra i Luka pripremaju ražnjiće iznenađenja u hrskavom tijestu

Građani Crne Gore i dalje više koriste gotovinu da bi platili određenu uslugu ili izvršili kupovinu, saopšteno je RTV Podgorica iz bankarskog sektora. S druge strane, iz Centralne banke Crne Gore navode da bilježe rekordan promet karticama tokom ove godine. Raste i broj korisnika onlajn i mobilnog bankarstva.
Prema podacima Centralne banke, u Crnoj Gori je od januara do juna platnim karticama realizovano 30,85 miliona transakcija, 17 odsto više u odnosu na isti period lani. Dodaju da je to rekord, međutim, iz bankarskog sektora navode da Crna Gora prati južnoevropski trend po kojem je plaćanje gotovinom, odnosno kešom, popularnije od plaćanja karticama.
„Postoji istraživanje rađeno prije dvije godine gdje su se građani izjasnili, njih 76 odsto, da percipiraju gotovinu više nego ijedan drugi vid plaćanja. Budući da smo skloni upoređivanju nas sa tržištem EU, imamo podatak Evropske centralne banke koje pokazuje da na uzorku 40 hiljada korisnika, 52 odsto koriste plaćanje gotovinom i očekuju da u ovoj godini taj procenat padne na 50“, kazao je direktor sektora direktnih kanala u Erste banci, Bojan Burić.
U Crnoj Gori, dodaje Burić, raste broj građana koji plaćaju usluge ili vrše kupovinu onlajn. Lider u online plaćanjima je Temu. Prema posljednjim dostupnim podacima za 2025., broj fizičkih lica koja koriste online bankarstvo je bio oko 245.000, dok je broj korisnika mobilnog bankarstva bio oko 240.000. Zastupljenija online plaćanja su kod trgovaca za dostavu, digitalne video platforme, i igrice naveo je Burić.
- Sve je više pravnih lica se obraća da žele da prodaju svoje proizvode i usluge putem onlajna. Vidimo da korisnici, kroz transakcije, da ih je iz godine u godinu sve veći broj. 16 odsto transakcija onlajn je bilo od ukupnih transakcija karticama. U prometima ih je čak bilo 24 odsto - kazao je Burić.
Prednosti gotovine u odnosu na kartice su istaknuta anonimnost i zaštita privatnosti, veća kontrola nad troškovima, trenutno poravnanje transakcija, pokazalo je instrživanje Evropske centralne banke. Mlađim kupcima bliskije je digitalno plaćanje, a podaci ECB pokazuju da su potrošači mlađi od 40 godina koristili gotovinu za manje od 50 posto svojih transakcija.

Ove godine realizovano 30,85 miliona transakcija platnim karticama, online plaćanje u porastu

Najmanje 21 Palestinac, uključujući žene i djecu, ubijeni su danas u nizu izraelskih vazdušnih napada koji su pogodili kuće i jedno vozilo u nekoliko područja Pojasa Gaze, u novom kršenju prekida vatre koji je na snazi ​​od 10. oktobra.
Portparol Civilne zaštite Gaze Mahmud Basal rekao je da je pet osoba ubijeno, a nekoliko ranjeno nakon što je izraelski napad dronom ciljao civilno vozilo u blizini raskrsnice Abas u zapadnom dijelu grada Gaze, prenosi Anadolija.
U istom gradu, četvoro Palestinaca je ubijeno kada je izraelski napad pogodio kuću u ulici Al-Lababidi.
Basal je rekao da je u centralnom Pojasu Gaze dvoje Palestinaca ubijeno, a nekoliko ranjeno kada je izraelski napad ciljao kuću u blizini džamije Bilal bin Rabah u zapadnom Deir al-Balahu.
U izbjegličkom kampu Nuseirat, troje Palestinaca je ubijeno kada je izraelski napad pogodio kuću pored bolnice Al-Avda.
U Nuseiratu je sedam Palestinaca ubijeno nakon što je izraelski napad pogodio kuću u Kampu 2.

U izraelskim napadima na kuće i vozila širom Gaze ubijen 21 Palestinac

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, ove godine, za razliku od prethpdne dvije, odlučio je da bojkotuje dan grada na čijem je čelu, pa tako nije prisustvovao svečanoj sjednici Skupštine opštine, objašnjavajući na društvenim mrežama da ne želi da slavi podjele i da je 20. novembar najtragičniji dan 20. vijeka. - ...tadašnje „nove vlasti“ su bez suda i suđenja strijeljale desetine civila – ideoloških neistomišljenika. ...Iz poštovanja prema žrtvama i njihovim porodicama nijesam prisustvovao današnjoj svečanoj sjednici – napisao je on. Poručio je i kako se svaki zločin „mora osuditi bez obzira sa čije strane dolazio“, - Mi želimo istinsko pomirenje a do njega ne možemo doći ako slavimo datume koji vrijeđaju najintimnije emocije bilo kog našeg građanina – napisao je Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95" data-rendition-name="original" width="810" height="1402" loading="lazy" alt="Sario Vraneš"> </figure>  U drugoj objavi je poručio da je pitanje vremena „koja će vlada, trenutna ili neka iduća, čuti glas svog naroda i dati saglasnost odluci lokalnog parlamenta da dan opštine Pljevlja bude 27. oktobar“... Pitali smo ga koji su razlozi „naknadne pameti“ da za razliku od prethodne dvije godine, ove bojkotuje svečanu sjednicu, ali nije odgovorio. Loklani parlament u septembru 2023. godine usvojio je prijedlog Vraneša da 27. oktobar bude dan opštine, a inicijativu je podržala i Crkva Srbije. Na dan glasanja odbornicima se obratio episkop mileševski Atanasije pozivajući ih da glasaju da se dan kada se praznuje Sveta Petka zvanično proglasi za dan opštine, uz konstataciju da će na taj način „podići ruke za oslobođenje od ostataka bezbožnog komunističkog nasljeđa“. Prijedlog je podržalo 19 odbornika Nove i Demokratske Crne Gore, protiv je bilo devet dok je bio jedan uzdržan odbornik. Pljevlja su u Drugom svjetskom ratu, 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora.&nbsp; Prijedlog za promjenu dana opštine podržali su odbornici Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Pokreta za Pljevlja, Ujedinjene Crne Gore, SNP-a i tri odbornika Demokrata. Jedan odbornik Demokrata bio je uzdržan, dok su protiv bili odbornici DPS-a, Bošnjačke stranke i Građanskog pokreta URA. Odbornici Pokreta Evropa sad sjednicu su napuštili prije glasanja. Do danas, međutim, nijesu dobili saglasnost Vlade za takvu odkuku. - Ništa mi nije jasno ovo saopštenje našeg voljenog preśednika opštine Pljevlja. Čovjek prošle godine ode na Stražicu, položi vijenac, zapali svijeću, stane pred kamere, održi govor, prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine Pljevlja… i sve to povodom 20. novembra. I onda ove godine – kaže da 20. novembar dijeli ljude i da zato neće doći. Pa čekaj, predsjedniče… Ako je 20. novembar dan podjela, šta si radio prošle godine? Ako nije bio dan podjela onda, kada si polagao vijence i slavio, kako je odjednom postao dan podjela danas? A ako jeste, zašto si tada ćutao i učestvovao – napisao je na društvenim mrežama građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović. Politika u Pljevljima, kako je napisao, postala je najskuplji teatar apsurda – svake godine nova predstava, novi scenario, isti glumci. - Jedna godina za jedinstvo, druga godina za podjele. Zavisi kako vjetar duva i od koje publike se traži aplauz. A Pljevljima treba jedinstvo, rad i istina - ne dnevno-politička akrobatika – zaključio je Čolović. Vraneš, međutim, u kontinuitetu proizvodi afere kojima pokušava da „saoizuje“ Pljevlja. Izruguje se građanskom, multietničkom, multikulturnom karakteru ovog grada. Urušava antifašističke temelje grada, slavi fašistički četnički pokret, izruguje se Državi Crnoj Gori slaveći i obilježavajući praznike tuđe države – Srbije, provocira organizacijom svečanosti na kojima se slavi i promoviše ta tuđa država – poput svečanog otvaranja prvog kružnog toka u ovom gradu, kada su članice i članovi folklorne grupe bile obučene u srpske nacionalne nošnje... Na brojnim svečanostima, umjesto crnogorske državne himne, intonira se srpska. Otvoreni je obožavatelj četničkog pokreta, sa pozicije predsjednika Opštine čini koliko je u mogućnosti da doprinese reviziji istorije, o čemu svjedoči i inicijativa za izmjenu datuma Dana opštine, a Opština je finansirala i knjigu kojom se veličaju vođe četničkog pokreta... Vraneš matičnom državom smatra Srbiju. Blizak je Crkvi Srbije i redovan je gost u Beogradu, kod srpskih zvaničnika. Vladika Mileševske eparhije Crkve Srbije Atanasije odlikovao ga je prošle godine ordenom „Bijelog anđela“ kada je poručio da je svetosavski jedini put spasenja i zaključio obraćanje riječima: „Dogodine u Prizrenu“. Prizren je grad na Kosovu, a poruka „dogodine u Prizrenu“ je pozdrav srpskih nacionalista koji promoviše težnju velikosrpskog državnog projekta da osvoji dio kosovske teritorije. &nbsp;

Tag: andrija-delibasic