Belgijski sud je potvrdio krivicu za ubice kosovskog aktiviste Envera Hadrija i ponovo je dvojicu optuženih, Veselina Vukotića i Andriju Draškovića, osudio na doživotnu robiju, piše radio slobodna Evropa (RSE).
Poslije skoro trosedmičnog sudskog pretresa, koje je uslijedilo nakon što su dvojica od trojice ranije osuđenih uložili žalbe na prethodnu odluku suda, Božidar Spasić - bivši pripadnik srpske tajne službe, kao i Veselin Vukotić i Andrija Drašković, u odsustvu su proglašeni krivim 2016. godine za ubistvo Envera Hadrija i osuđeni su na doživotni zatvor. Samo dvojica od trojice osuđenih, Vukotić i Drašković, uložila su žalbu na tu sudsku presudu.
Pretres koji je uslijedio nakon žalbe je takođe održan u odsustvu Veselina Vukotića i Andrije Draškovića.
Kosovski aktivista Enver Hadri ubijen je u Briselu 25. februara 1990. godine dok je bio za volanom automobila zaustavljenog na crvenom semaforu.
U presudi 2016 godine, belgijski sud je utvrdio da je njegovo ubistvo naručila jugoslovenska tajna služba, a da su ubistvo izvršili kriminalci uz logističku pomoć Beograda.
Žalbeni pretres je počeo 9. januara.
Tokom pretresa je saslušano više svjedoka, uključujući predstavnike kosovske emigracije, kao i međunarodni eksperti koji su sudskom tijelu objasnili geopolitički kontekst i način funkcionisanja tajnih službi tokom devedesetih.
Porota je u utorak, 28. januara potvrdila krivicu a dan kasnije, i kaznu doživotne robije za Veselinovića i Draškovića.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Belgijski sud potvrdio doživotnu robiju Vukotiću i Draškoviću zbog ubistva kosovskog aktiviste

Skoro pet sati lokalni parlament u Herceg Novom bavio se novcem koji će dati građani za funkcionisanje opštinske administracije, javnih preduzeća, ustanova i Agencija, kao i za investicije, te razne izdatke i obaveze u 2026. godini. Budžet od 34, 6 miliona eura, samo je 250 hiljada veći od ovogodišnjeg rebalansiranog i usvojen je glasovima većine kao tek prva od 50 tačaka proširenog dnevnog reda.
Niti jedan od amandmana koje je predložio opozicioni DPS nije usvojen, poput preusmjeravanja sredstava za nabavku aparata za mjerenje debljine asfalta i izgradnju katastra voda, o nabavci skenera za Opštu bolnicu Meljine, kao i amandman da se u budžet uvrsti stavka „Novski bazar“. Iz vlasti su bili protiv ili uzdržani.
U jednom momentu sjednica je na kratko prekinuta, umalo da je došlo i do udaljavanja sa sjednice odbornice GP Idemooo, Olivere Doklestić. Nju je više puta opominjao predsjednik Skupštine zbog uvredljivih riječi na račun vlasti, te ometanja tokom govora predsjednika Opštine.
Inače, Ljiljana Luičić iz Sekretarijata za finansije, obrazložući dokument, kazala je da su sopstveni prihodi čak 74,42 odsto, od čega više od polovine od lokalnih poreza. Najznačajniji dio prihoda od lokalnih poreza odnosi se na porez na nepokretnosti, 13,4 miliona eura.
Iz najjače vladajuće stranke u parlamentu, Demokratske Crne Gore, su hvalili viziju, stabiilnost finansija, oslonac na sopstvene izvore u budžetu, koji je po riječima Nikole Samardžića realan, a ne populistički.
Iz iste partije odbornik Đorđe Vasilevski pohvalio je lokalnu vlast što nastavlja da grad vodi putem razvoja i napretka, “za razliku od onoga što je bilo prije sedam, osam godina”.
Koalicioni partner Demokrata, odbornik Otvorene Boke, Dragiša Delić ukazao je da je budžet inflatoran, te da su zanemarena mala, mikro srednja preduzeća, kao i podsticaj za poljoprivredu.
Odbornik NSD-a Mitar Кisjelica informisao je da će iduće godine biti više sredstava za projekte Kancelarije za međunarodnu saradnju i biće neophodan rebalans. Pohvalio je veća izdvajanja za sport. Jovan Mićunović iz iste vladajuće partije tražio je objašnjenje za opštinsko izdvajanje od 200 hiljada eura za olimpijski bazen u Igalu, s obzirom na to da je rečeno da će ga finansirati država.
Iz opozicije su uglavnom kritikovali ponuđeni dokument smatrajući ga najnestabilnijim do sada, jer su, kako je kazao odbornik DPS-a Vladimir Kosić upitna 3,5 miliona eura zbog moratarorijuma UNESCA na gradnju.
Pretpostavlja da će naknadama od urbane sanacije nelegalnih objekata biti pokriveno 2, 6 miliona eura. Pohvaljuje veće iznose za nagrade u sportu i sanaciju stepeništa u široj zoni grada.
Odbornicia DPS-a Slađana Vujović smatra da je neophodno dugoročno strateško planiranje razvoja poljoprivrede, edukacija poljoprivrednika.
Suma za razne subvencije za poljoprivredu od 40 ili 60 hiljada eura je sramna, jer se zadovoljava potreba krupnog kapitala i potjeraju naši poljoprivrednici sa pijace iz centra grada, istakla je odbornica GP Idemooo, Olivera Doklestić. Kritikovala je vlast što zapostavlja poljoprivredu i betonizuje obalu i zaleđe, pretvara plodno zemljište u građevinsko.
- Samo Sutorinsko polje moglo bi da hrani cijelu Boku - kaže Doklestić.
Odbornik Novske liste, Jovan Subotić smatra da je gradska pijaca kroz decenije postala sastavni dio identiteta grada i kao takva mora nastaviti da postoji kao primarno mjesto okupljanja Novljana i dio turističke ponude. Ali problem je i nepristupačna saobraćajnica, neprilagođenost za OSI, limitirani resursi za prodaju proizvoda za koje su potrebni posebni uslovii.
Predložio je da se izdaci za uređenje fasada na stambeno poslovnim objektima i uređenje pijace 550.000 hiljada, uvećaju za 300.000 eura, na uštrb sredstava za putnu i komunalnu infrastrukturu, odnosno investiciono održavanje objekata lokalne samouprave.
Prema riječima predsjednika Opštine, Stevana Кatića budžet za iduću godinu je jedan od rekordnih, posebno upoređujući ga sa onim iz 2017. godine. Tada su došli na vlast, a budžet je bio 13 miliona eura. Tvrdi da se danas investitori vraćaju, te da Herceg Novi ima dinamički razvoj.
Opština je spremna da daje subvencije poljoprivrednicima, ali nema dovoljno interesovanja među njima da ta sredstva koriste, tvrdi Katić, smatrajući da je na državi da se više strateški pobrine za ovu oblast.
Komentarišući opaske iz opozicije što Njegoševa ulica još nije tehnički primljena nakon rekonstrukcije kazao je da će do toga doći kada se otklone nedostaci koje je utvrdio nadzor.&nbsp;
- Teško je naći kvalitetne izvođače, zato se često i raskidaju ugovori za razne poslove - istakao je predsjednik Opštine.
On je potvrdio da će Herceg Novi dobiti prvi savremeni olimpijski bazen u Igalu, za 40 miliona eura, a da je obaveza Opštine bila samo izrada projektne dokumentacije za 600 hiljada eura.

Herceg Novi: Izglasan budžet težak 34,6 miliona eura, nije prošao nijedan amandman DPS-a

Crna Gora je malo tržište, sa ograničenom radnom snagom i niskom proizvodnom bazom – ali imamo svoje prednosti: snažan međunarodni imidž, prirodne resurse i jasnu evropsku perspektivu. Ulazak u Evropsku uniju znači jaču vladavinu prava, stroge kontrolne mehanizme i veću odgovornost svih institucija, ali i slobodniji protok radne snage i kapitala, poručio je premijer Milojko Spajić na tradicionalnom godišnjem sastanku privrednika sa predsjednikom Vlade i ministrima, gdje je ocijenjeno da je poslovni ambijent u 2025. godini blago unaprijeđen u odnosu na 2024. godinu. Spajić je poručio da je kontinuitet dijaloga sa privredom jedan od ključnih elemenata ekonomske politike Vlade, posebno u periodu velikih unutrašnjih i spoljnopolitičkih izazova. - Od prvog dana vodimo jasnu i dosljednu poresku politiku – smanjujemo opterećenje na rad i fiksne troškove, a oslanjamo se na oporezivanje potrošnje. Taj pravac je nepromijenjen i donosi potpunu predvidivost poslovanja, jer privreda mora da zna na čemu je - poručio je premijer. Spajić je naglasio da Crna Gora, kao malo i otvoreno tržište, mora graditi konkurentnost kroz stabilnost, evropsku perspektivu i pametno postavljenu poresku politiku, uz snažan fokus na diversifikaciju ekonomije i jačanje konkurentnosti kroz: razvoj energetike kao drugog strateškog stuba, uz turizam, intenzivni razvoj infrastrukture i digitalizaciju. On je najavio da nas u narednoj godini očekuje implementacija najvećih infrastrukturnih projekata decenijama unazad - izgradnja druge dionice auto-puta, rekonstrukcija željeznice i unapređenje aerodroma Podgorica i Tivat.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226181224_230d28c84b64b53768cc7f5ebdaf07ddb47ed42ad78edae2697ed7cdc35525fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251226181224_230d28c84b64b53768cc7f5ebdaf07ddb47ed42ad78edae2697ed7cdc35525fa" data-rendition-name="original" width="1890" height="1262" loading="lazy" alt="Sa godišnjeg sastanka"></figure>  - Crna Gora je malo tržište, sa ograničenom radnom snagom i niskom proizvodnom bazom – ali imamo svoje prednosti: snažan međunarodni imidž, prirodne resurse i jasnu evropsku perspektivu. Ulazak u Evropsku uniju znači jaču vladavinu prava, stroge kontrolne mehanizme i veću odgovornost svih institucija, ali i slobodniji protok radne snage i kapitala. Zato moramo povećati konkurentnost naše privrede kako bi iskoristili sve benefite jedinstvenog evropskog tržišta a to ćemo postići: transparentnom i podsticajnom poreskom politikom, izgradnjom infrastrukture i usvajanjem evropskih standarda jer samo tako možemo dugoročno privući investicije i zadržati ljude u Crnoj Gori – kazao je on. Na kraju, poručio je da država i privreda moraju zajednički mijenjati ambijent u kojem se rad i preduzetništvo isplate. - Sinergetski efekat strateškog partnersta Vlade i privrede, doprinijeće doprinijeli ulasku naše zemlje u EU 2028. godine - poručio je on. Premijer je čestitao novu dokapitalizacija kompanije Voli od strane dugogodišnjeg partnera - Evropske banke za obnovu i razvoj, koji predstavlja jednog od najkredibilnijih partnera privredi i predstavlja snažnu evropsku poruku. <h2>Turizam pokazuje znake oporavka, potrebno dugoročno rješenje za ACG</h2> Predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić kratko je u svom uvodnom izlaganju predstavila Analizu poslovanja crnogorske privrede u 2025. godini, koja je urađena na osnovu zvaničnih podataka, sektorskih analiza, istraživanja poslovnog ambijenta i svakodnevne komunikacije sa privrednicima. Ovaj dokument jasno pokazuje gdje se danas nalazimo, kako izgleda struktura našeg rasta, te koliko je ona dugoročno održiva. Analiza pokazuje da crnogorska ekonomija i u 2025. godini bilježi solidan rast od oko tri odsto, na nivou većem od prosjeka Evropske unije, uz očuvanu makroekonomsku i fiskalnu stabilnost, stabilan finansijski sektor, rast zaposlenosti i napredak ka EU, uključujući ulazak u SEPA sistem. Turizam pokazuje znake oporavka, ali se naglašava potreba za dugoročnim i održivim rješenjem za Aerodrome Crne Gore. Ipak, upozorava se da je dosadašnji model rasta previše zasnovan na potrošnji i uvozu, dok proizvodni sektori – poljoprivreda, industrija, energetika i građevinarstvo – i dalje bilježe izazove produktivnosti. - Rast zasnovan na potrošnji može kratkoročno izgledati snažno, ali bez proizvodnje i investicija ne može biti održiv. Jačanje domaće proizvodnje je centralno razvojno pitanje Crne Gore, posebno poljoprivrede i prehrambene industrije, ali i prerađivačkih djelatnosti koje imaju potencijal da smanje uvoznu zavisnost, povećaju izvoz i stvore stabilniju osnovu za dugoročni rast - rekla je Drakić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226181224_60c020d34c7dddf1cc39a3052a9d9ce74be521f0321541df359343e446a7fa74.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251226181224_60c020d34c7dddf1cc39a3052a9d9ce74be521f0321541df359343e446a7fa74" data-rendition-name="original" width="1890" height="1262" loading="lazy" alt="Sa godišnjeg sastanka"><figcaption>Nina Drakić(Photo: Privredna komora)</figcaption></figure>  Ujedno, privreda izražava zabrinutost zbog strukture stranih direktnih investicija, koje su dominantno usmjerene na nekretnine i ne doprinose razvoju proizvodnih kapaciteta, izvoza i konkurentnosti. Analiza ukazuje i na slabosti poslovnog ambijenta: česte promjene propisa, nedovoljnu predvidivost, administrativna opterećenja i poreske mjere koje destimulišu ulaganja, naročito u poljoprivredu, prehrambenu industriju i turizam. - Privreda Crne Gore nema nerealna očekivanja da se svi sistemski izazovi mogu riješiti brzo i jednostavno. Ipak, očekujemo da se izazovi sagledaju realno, da se poruke privrede pažljivo razmotre i da zajednički gradimo jasan razvojni pravac i stabilan regulatorni okvir, a sve u cilju jačanja konkurentnosti i diversifikacije privrede. Upravo u tom duhu, Privredna komora Crne Gore želi da ostane pouzdan partner Vladi – ne pitajući samo šta država može učiniti za privredu, već šta zajedno možemo učiniti za razvoj Crne Gore - zaključila je Drakić. <h2>Potrebno snaženje Luke Bar</h2> U diskusiji je ukazano i na potrebu snaženja Luke Bar i otklanjanja određenih izazova u njenom poslovanju. Turistički poslenici su zatražili od Vlade vraćanje stope PDV na usluge smještaja od sedam odsto kako bi se doprinijelo konkurentnosti destinacije, kao i mogućnost izuzeća od najavljenog sedmočasovnog radnog vremena. Ministarka rada Naida Nišić je najavila liberalizaciju zapošljavanja u oblasti turizma, te ocijenila da će ublažavanju deficita kadra u ovoj oblasti doprinijeti novi Zakon o strancima i, sa druge strane, lakše zapošljavanje studenata. Premijer je kazao da EU pomno prati usklađivanje obaveza Crne Gore u dijelu usklađivanja viznog režima sa evropskim, što se mora u potpunosti uraditi do kraja 2026. godine, uz istovremeno uvođenje elektronskog viznog sistema. Najavio je otvaranje avio-linija od strateškog značaja, a država će, kako je rekao, imati mogućnost da finansijski pomogne njihovo uspostavljanje ka glavnim gradovima evropskih država. Predstavnici agrara ukazali su da je potrebno sredstva iz grantova izuzeti iz osnovice za obračunavanje poreza na dobit, te relaksirati ovaj nisko profitabilni sektor visokog poreza na nepokretnost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226181224_6da48764ef9a58bc3ebd26f291cc21471ba52730ab37f7d59b1e14790ccd6009.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251226181224_6da48764ef9a58bc3ebd26f291cc21471ba52730ab37f7d59b1e14790ccd6009" data-rendition-name="original" width="1890" height="1261" loading="lazy" alt="Sa godišnjeg sastanka"></figure>  Premijer Spajić je naglasio da će poljoprivreda biti u fokusu Vlade narednih godina, te najavio da će investicije u ovom sektoru imati podršku države. Iz sektora metalurgije je ukazano na izazove koje nosi CBAM, te da bi dodatno opterećenje koje proizilazi iz njegove primjene moglo da prekine proizvodnju u UNIPROM KAP-u, što bi 300 radnika ostavilo bez posla. O ovom važnom pitanju, najavljeni su međusektorski razgovori već za početak sedmice. Predstavnici građevinskog sektora ukazali su na problem nedostatka kvalifikovane domaće radne snage, zbog čega smatraju da je neophodno povećati plate na odgovornim pozicijama i obezbijediti dovoljan broj stručnih izvršilaca. Predstavnici sektora postavili su pitanja formiranju agencija za planiranje prostora na državnom i lokalnom nivou, te izgradnji Veljeg brda. Iz Ministarstva prostornog planiranja saopšteno je da je u toku raspisivanje konkursa za idejna urbanističko-arhitektonsko rješenje za Velje brdo, i da se početak radova očekuje u narednoj godini. Kada je u pitanju državna agencija za planiranje prostora, naveli su da je formirana, te da su raspisani oglasi za zapošljavanje, a početak njenog rada se očekuje nakon praznika. Iz komunalnog sektora naglašeno je da se u okviru Poglavlja 27 mora otvoriti više prostora za rješavanje kompleksnih pitanja, te da bez snažnijih ulaganja u komunalnu infrastrukturu nema održivog razvoja. Posebno je ukazano na potrebu izgradnje regionalnih centara i većih ulaganja u komunalnu opremu. Spajić je naglasio da Vlada daje punu podršku realizaciji komunalnih projekata i da je neophodno da se sprovedu što prije, jer je ekologija temelj evropskih politika.

Spajić: Podsticajnom poreskom politikom i usvajanjem evropskih standarda možemo dugoročno privući investicije i zadržati ljude u Crnoj Gori

Vijeće Višeg suda usvojilo je žalbu odbrane i ukinulo pritvor bivšem ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutinu Simoviću - potvrdio je Portalu ETV njegov branilac, advokat Miroslav Adzić.
Simoviću je izrečena mjera zabrane sastajanja sa nesaslušanim svjedocima.
Simović je uhapšen u ponedeljak po nalogu SDT-a.
Njemu se na teret stavlja zloupotreba službenog položaja, odnosno da je u periodu od 2017. do 2020. godine kao ministar poljoprivrede zloupotrijebio pravo na reprezentaciju.
- Osumnjičen je da je u roku od tri godine u desetak slučajeva zloupotrijebio pravo na reprezentaciju u ukupnom iznosu od oko 5.000 eura, te da je riječ o vise računa u iznosu od &nbsp;100 do oko 500 eura - rekao je ranije advokat Adžić za naš Portal.

Simović se brani sa slobode

Ministarstvo javnih radova učinilo je značajan korak ka finalizaciji dugoočekivanog projekta u opštini Bar raspisivanjem tendera za izvođenje dodatnih radova na izgradnji fiskulturne sale OŠ „Mrkojevići”, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Procijenjena vrijednost radova iznosi 650.000 eura.
Kako je saopšteno iz MPNI, izgradnja fiskulturne sale u Pečuricama predstavlja jedan od prioritetnih infrastrukturnih projekata u oblasti obrazovanja na teritoriji Bara. 
- Realizacijom ovih radova, učenici OŠ „Mrkojevići” će, nakon decenija čekanja, dobiti moderan i bezbjedan prostor za nastavu fizičkog vaspitanja - ističu u ovom resoru.
U Ministarstvu podsjećaju da je izgradnja ovog objekta plod je zajedničkih napora Ministarstva javnih radova, Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, lokalne samouprave i iseljenika, čime, kako kažu, ovaj projekat dobija i dodatnu vrijednost kao simbol zajedništva i brige o mladim naraštajima.

Raspisan tender za izgradnju fiskulturne sale OŠ ,,Mrkojevići“ Bar

Sirijske sigurnosne vlasti saopštile su 24. decembra 2025. da su uhapsile Tahu al-Zoubija, poznatog i kao Abu Omar Tibija ili Abu Omar Tabija, kojeg su identifikovali kao valiju Damaska, odnosno guvernera Islamske države.
Hapšenje, koje je najavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova, predstavljeno je kao udar na rukovodstvo s ciljem slabljenja ISIS-ovih spavačkih ćelija koje djeluju u i oko prijestonice.
Prema sirijskim zvaničnicima, racija je uslijedila nakon sedmica obavještajnog praćenja i nadzora, a završena je koordiniranom operacijom koja je uključivala jedinice unutrašnje sigurnosti, Direktorat za opštu obavještajnu službu i snage iz međunarodne koalicije protiv ISIS-a predvođene SAD-om.
Cilj je bio ISIS-ovo skrovište u Maadamiyi, gradu jugozapadno od Damaska, u ruralnim predgrađima prijestonice.
Brigadir general Ahmad al-Dalati, šef unutrašnje sigurnosti u ruralnom dijelu Damaska, opisao je raciju kao "preciznu sigurnosnu operaciju" koja je nanijela "razorni udar" ISIS-ovim mrežama u regiji prijestonice.
Sigurnosne snage saopštile su da su sa lica mjesta zaplijenile samoubilački eksplozivni pojas, vojne vrste oružja i dodatnu opremu.
Pored al-Zoubija, uhapšeno je nekoliko njegovih saradnika.
Iako zvanična saopštenja nisu precizirala tačan broj, sirijski i regionalni mediji su izvijestili da je tokom operacije uhapšeno više osoba povezanih s ISIS-om.
Ministarstvo unutrašnjih poslova navelo je da su hapšenja imala za cilj poslati jasnu poruku da "ruka pravde dostiže" militantne grupe bez obzira na lokaciju.
Ova objava dolazi u vrijeme pojačane aktivnosti protiv ISIS-a nakon pada režima Bašara al-Asada krajem 2024. i formiranja nove vlade u Damasku.
Sirijski zvaničnici kažu da ISIS smatra trenutne vlasti nelegitimnim i pokušava održati uticaj kroz spavačke ćelije. Nedavni napadi pojačali su sigurnosni odgovor.
Napad 13. decembra 2025. u blizini Palmire, u kojem su poginuli američki vojnici, doveo je do pojačanih racija i vazdušnih udara na ISIS-ove ciljeve.
Iako Komanda SAD-a za centralnu oblast nije javno potvrdila učešće u operaciji u Maadamiyi, američko-sirijska koordinacija protiv ISIS-a bila je zabilježena tokom 2025.

U Siriji uhvaćen zloglasni "valija Damaska", jedna od ključnih figura tzv. Islamske države

Odnosi Njemačke i Francuske su zbog narušenog partnerstva njemačkog kancelara Fridriha Merca i francuskog predsjednika Emanuela Makrona daleko od harmoničnih, a dubok jaz postoji i sa njemačkim istočnim susjedom, Poljskom, ocjenjuje berlinski portal table.media.
Portal ocjenjuje da sa izmakom ove godine između Merca i Makrona postoji mnogo više nesuglasica, nego slaganja, "iako su i njemački kancelar i francuski predsjednik strastveni Evropljani".
Kao primjere razmimoilaženja navodi sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama Latinske Amerike Merkosur, finansiranje Ukrajine, stav o razgovoru sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kao i zajednički projekat Borbenog vazdušnog sistema budućnosti (FCAS).
Trenutno, između Pariza i Berlina ne preteže harmonija, nego rivalitet, a raniji harmonični odnosi dvije velike zemlje su redovno doprinosili i smirivanju bilo kakvih nesuglasica među članicama Evropske unije, piše portal.
Merc je, ocjenjuje table.media, u novije vrijeme pokušao da za Njemačku obezbijedi vodeću ulogu u međunarodnim odnosima, ali mu je Makron kontrirao, pošto smatra da takva uloga pripada Francuskoj.
Sa druge strane, Makronu su zbog domaćih političkih problema u Francuskoj ruke daleko više vezane nego Mercu, čak i kada je riječ o mnogo sitnijim stvarima nego što su rat i mir.
Njemački portal ocjenjuje da se situacija između dvije zemlje ni u novoj godini vjerovatno neće popraviti, već da može da postane još komplikovanija, jer predsjednički izbori u Francuskoj treba da budu održani najkasnije na proljeće 2027.
Kada je riječ o istočnom susjedu, Poljskoj, postoji jaz koji ne uspijeva da poništi ni lično prijateljstvo i uvažavanje kancelara Merca i poljskog premijera Donalda Tuska, piše table.media.
Njih dvojica se, prema pisanju portala, u strateškim pitanjima u najvećoj mjeri slažu. Tako obojica žele da pomognu Ukrajini ruskim novcem koji je zamrznut u EU, obojica se zalažu za jačanje istočnog krila NATO i angažuju se na jačanju saobraćajnih veza između Njemačke i Poljske.
Međutim, u Poljskoj su veliko negodovanje izazvale granične kontrole, koje je prema istočnom susjedu uveo njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint i nije dugo trebalo čekati na recipročnu mjeru Varšave.
Odnose narušava i kontinuirana rasprava u Poljskoj o ratnim reparacijama koje treba da plati Berlin, a novi nacionalno-populistički predsjednik Poljske Karol Navrocki čini sve da opstruira Tuska i njegovu politiku i u zemlji i u inostranstvu.
Tusk nije lično sklon zahtjevu opozicione partije Pravo i pravda (PIS), kojoj je Navrocki vrlo blizak, da Njemačka treba da plati 1.500 milijardi eura na ime odštete za zločine nacista u Drugom svjetskom ratu.
Istovremeno, Tusk ne smije da ostavi utisak popustljivosti prema Berlinu, ocjenjuje portal.

Njemački portal: EU osjeća teret narušenih odnosa Berlina sa Parizom i Varšavom

Papa Lav XIV je u prvoj božićnoj propovijedi u četvrtak osudio uslove u kojima žive Palestinci u Pojasu Gaze, što predstavlja neuobičajeno direktnu poruku tokom svečane mise, kada hrišćani širom svijeta obilježavaju rođenje Isusa Hrista. Lav, prvi papa iz Sjedinjenih Američkih Država, kazao je da priča o Isusovom rođenju u štali pokazuje da je Bog „podigao svoj krhki šator“ među ljudima svijeta.
- Kako onda da ne mislimo na šatore u Gazi, koji su sedmicama izloženi kiši, vjetru i hladnoći - upitao je papa.
Lav, koji obilježava svoj prvi Božić otkako su ga svjetski kardinali u maju izabrali da naslijedi pokojnog papu Franja, ima diplomatskiji stil od svog prethodnika i u pravilu se uzdržava od političkih komentara u svojim propovijedima.
Ipak, novi papa je u više navrata u posljednje vrijeme izrazio zabrinutost zbog životnih uslova Palestinaca u Gazi, a novinarima je prošlog mjeseca poručio da rješenje višedecenijskih sukoba i patnje civila širom svijeta mora biti zasnovano na miru i pravdi.
Tokom mise u četvrtak, kojoj su prisustvovale hiljade vjernika u Bazilici Svetog Petra, Lav se osvrnuo i na uslove u kojima žive beskućnici širom svijeta, kao i na razaranja izazvana ratovima.
- Krhko je tijelo bespomoćnog stanovništva, izmučenog tolikim ratovima, onima koji su u toku ili su završeni, a koji za sobom ostavljaju ruševine i otvorene rane. Krhki su umovi i životi mladih ljudi prisiljenih da uzmu oružje u ruke, koji na ratištima osjećaju besmisao onoga što se od njih traži i neistine kojima su ispunjeni pompezni govori onih koji ih šalju u smrt - poručio je Papa Lav XIV.
Papa će kasnije u četvrtak uputiti tradicionalnu božićnu poruku i blagoslov „Urbi et Orbi“ (gradu i svijetu), koji se uobičajeno odnose na globalne sukobe i stanje u svijetu.

Papa Lav na božićnoj propovijedi: Kako da ne mislimo na šatore u Gazi?

Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine (BiH) poništila je prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske (RS) u 17 izbornih jedinica na 136 biračkih mjesta.
Najviše poništenih rezultata je u Laktašima, Doboju i Bratuncu.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, izbori su poništeni i u izbornim jedinicama u Prijedoru, Banjaluci, Stanarima, Zvorniku, Vlasenici, Nevesinju, Gacku, Rudu, Bileći, Milićima.
Izbori su poništeni i na jednom izbornom mjestu u Brčko Distriktu.
Odluku o raspisivanju ponovnih izbora, CIK BiH će donijeti nakon pravosnažnosti odluke o poništavanju izbora.&nbsp;
Protiv te odluke dozvoljena je žalba Apelacionom odjelu Suda BiH u roku od dva dana od dana objave odluke na internet-stranici CIK-a BiH.
Na sjednici je saopšteno da na 136 biračkih mjesta, na kojima su poništeni izbori, ukupna razlika između dva kandidata je 15.822 glasa, kao i da ova razlika bitno utiče na izborni rezultat.&nbsp;
CIK je odluku o poništavanju izbora na pojedinim biračkim mjestima donio desetak dana nakon što je utvrdio rezultate na prijevremenim izborima za predsjednika entiteta RS čime je potvrđena pobjeda Siniše Karana, kandidata Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ali i omogućeno ponovno brojanje glasova na više glasačkih mjesta.
On je osvojio 222.182 glasa (50,39 odsto), a njegov protivkandidat Branko Blanuša, iza kojeg je stala opoziciona Srpska demokratska stranka, osvojio je 212.605 glasova (48,22 odsto).
Karan, 63-godišnji doktor pravnih nauka i univerzitetski profesor, imenovan je nakon Opštih izbora u BiH 2022. na poziciju ministra unutrašnjih poslova RS.
Tokom rekonstrukcije entitetske Vlade, početkom septembra ove godine preuzeo je rukovodstvo Ministarstvom za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje.
Član CIK-a BiH Željko Bakalar rekao je na sjednici 15. decembra da je izborna komisija "morala donijeti odluku o utvrđivanju rezultata bez obzira na utvrđene nepravilnosti kako bi političkim subjektima omogućila da iskoriste pravne mehanizme i podnesu žalbe", uključujući zahtjeve za ponovno brojanje.
CIK BiH je istovremeno naložio ponovno brojanje glasova na više biračkih mjesta u Laktašima, Doboju, Zvorniku, Bileći, Gacku i Bratuncu.
Opozicija tvrdi da je Blanuša oštećen za najmanje 15 hiljada glasova i traži ponavljanje izbora u više gradova, navodeći nepravilnosti poput pritisaka na birače, falsifikovanja potpisa i nelogičnih razlika u rezultatima.
Prema izbornim pravilima u BiH, u roku od 72 sata može se odlučivati o ponovljenom brojanju glasova, dok se prigovori na tačnost rezultata mogu podnijeti u roku od 24 sata.
Na prijevremenim izborima za predsjednika RS glasalo je nešto manje od 450 hiljada birača, od ukupno registrovanih 1,2 miliona glasača.
Entitet RS je ostao bez predsjednika u augustu, kada je Miloradu Dodiku, predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata, oduzet mandat nakon presude za nepoštovanje odluke visokog predstavnika.

Tag: andrija-draskovic

Belgijski sud potvrdio doživotnu robiju Vukotiću i Draškoviću zbog ubistva kosovskog aktiviste

Herceg Novi: Izglasan budžet težak 34,6 miliona eura, nije prošao nijedan amandman DPS-a

Spajić: Podsticajnom poreskom politikom i usvajanjem evropskih standarda možemo dugoročno privući investicije i zadržati ljude u Crnoj Gori

Simović se brani sa slobode

Raspisan tender za izgradnju fiskulturne sale OŠ ,,Mrkojevići“ Bar

PRATITE TVe UŽIVO