Članovi Anketnog odbora izglasali su danas na prvoj sjednici otvaranje parlamentarne istrage povodom niza nerasvijetljenih ubistava i napada, no prvo će se obratiti Ministarstvu pravde, kako bi utvrdili kojim temama mogu da se bave, odnosno povodom kojih se sve trenutno ne vode sudski postupci.
Riječ je o ubistvima Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Darka - Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote Sekulića i Srđana Vojičića, napadima na Duška Jovanovića, Gojka Mitrovića i njegovu suprugu, Mladena Stojovića, Momira Vojvodića, Jevrema Brkovića, Željka Ivanovića, Tufika Softića, Predraga Šukovića, Aleksandra Pejanovića, Voja Lakovića, Oliveru Lakić, te o atentatima na Vuka Draškovića i slučaju grupe Ramba Kovačevića.
- Treba biti rezervisan, jer ne postoje &nbsp;presude koje bi okvalifikovale bilo koje ubistvo kao da ima politički rukopis. Otud, u ovoj formulaciji bilo bi korisnije da stoji 'navodna ubistva sa političkom pozadinom'. Jer, ovako koncipirana odluka usmjerava narativ u drugom pravcu, jasni su mi politički motivi - rekao je na početku predsjednik odbora Andrija Nikolić (DPS).
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić poručuje kako je on inicijator ideje o formiranju odbora, te da to tijelo nije sud i da ova pitanja treba ponovo aktuelizovati.
- Tražio sam od Ministarstva pravde da protumače da li ovaj odbor može da se bavi ubistvima Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Darka - Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote Sekulića i Srđana Vojičića. Za ta ubistva u javnosti postoji narativ da imaju političku pozadinu. Predložio bih da tokom rada odbora budu saslušani ljudi iz sudstva i tužilaštva, policijski funkcioneri, ali i oni koji su pretrpjeli napade - kazao je Mandić.
Mandić je dodao da kroz rad anketnog odbora građani treba da čuju šta se sve dešavalo u tom vremenu.
Poslanik DPS-a Oskar Huter kaže da nije ljudski sipati so na rane zarad jeftinih političkih poena.
- Šta je to što anketni odbor može saznati, doprinijeti ili istražiti, a što ne mogu uraditi one institucije kojima je to osnovni posao - pitao je Huter.
Nikolić je podsjetio da se čeka dozvola Ministarstva pravde o kojim slučajevima smiju da se bave.
Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević ističe da se u dokumentaciji koja je stigla iz Ministarstva pravde navodi da se eventualno se za tri slučaja ne može izvršiti parlamentarna istraga dok su ostali dostupni za razmatranje.
Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković kazao jee kako se povodom ubistva Pavla Bulatovića treba obratiti nadležnim instancama u Srbiji.
- Nijesam za to da se podaci anketnog odbora iz Srbije, kojim je rukovodio Šešelj, kasnije presuđeni ratni zločinac, koriste u ovom parlamentu - dodao je on.
Mandić je imao drugačije mišljenje.
- Uradio je, prema onome što govore naši poslanici iz tog doba, veliki posao. Šešelj je bio predsjednik. Rad Anketnog odbora nije samo predsjednik, nego je učestvovalo mnogo časnih i čestitih ljudi - rekao je on.
Knežević je kazao kako ima operativna saznanja i indicije da je ubistvo Pavla Bulatovića organizovala i logistički pokrivala Agencija za nacionalnu bezbjednost.
- Zato mislim da je bitno da istražimo to ubistvo, bez obzira na to da li se dogodilo u Beogradu ili Podgorici. Radilo se o nekadašnjem ministru, čovjeku koji je zbog svojih političkih stavova stekao mnogo neprijatelja koji su mogli biti nalogodavci ili počinioci njegovog ubistva. Što se Šešeljevog odbora tiče, on nije bio izabran na ulici, nego u skupštini tadašnje zajedničke države - dodao je on.
Nikolić je kazao da su poslanici DPS-a tu kako bi pokazali odnos prema institucijama i vladavini prava, ali i da bi spriječili grubu politizaciju svih pomenutih slučajeva.
- Osnovano sumnjamo da neko ima namjeru da na tome politički profitira. Teme su osjetljive i ne govorim ovo prije nego što sam dobro promislio. Ova motivacija, posebno sad kada žele ućutkati opoziciju, djeluje kao pokušaj da Anketni odbor postane supstitucija za parlament. Daćemo doprinos jer za nas nema tema o kojima ne želimo da razgovaramo, a i mi imamo neka saznanja - rekao je Nikolić.
Govoreći o prijedlozima, naveo je da bi bilo korisno i da Anketni odbor porazgovara o pokušaju atentata na Vuka Draškovića u Budvi, o ulozi obavještajnih službi iz Srbije u tome.
- Da porazgovaramo i o tome pod kojim okolnostima i kako je došla grupa ljudi, koju je predvodio Rambo Kovačević, u susret predsjedničkim izborima 1997, a koja je pohapšena u hotelu "Crna Gora", zbog indicija da je spreman atentat na Mila Đukanovića - kazao je Nikolić.
Dodao je kako su to samo dva u nizu slučajeva, te da se pita zbog čega bi bili korišćeni podaci službi iz susjedstva, koje su konspirativno sve vrijeme djelovale protiv Crne Gore i njenih organa.
- Ako znamo ko je naručio ubistvo Slavka Ćuruvije, Ivana Stambolića ili Zorana Đinđića, a da su za sve to vrijeme ljudi, koji su u Srbiji predstavljali neku evropsku ili građansku vrijednost, svoje utočište nalazili u Crnoj Gori, bježeći od mača režima Slobodana Miloševića, onda se logično postavlja pitanje - kako to da vam ispod rada prolaze i ovi detalji, koji upućuju na duboku umiješanost srpskih obavještajnih struktura, pa i u ambijent u Crnoj Gori - istakao je Nikolić.
Mandić je rekao da bi imao njegovu podršku da se Anketni odbor bavi i Draškovićem i Kovačevićem.
Mandić je dodao kako je grupa Kovačevića bila teško prebijena u stanici policije.
Portal Analitika podsjeteć a da je grupa ljudi, koju su predvodili Kovačević i Petar Divjaković, pohapšena u hotelu "Ljubović" uoči drugog kruga predsjedničkih izbora u Crnoj Gori 1997. godine. Oni su navodno bili "angažovani da pruže pomoć" predsjedničkom kandidatu Momiru Bulatoviću, te da "izazivaju uznemirenje i strah kod građanstva i pritisak na birače". Pet godina kasnije, Vrhovni sud donio je oslobađajuću presudu u tom slučaju."Ti ljudi su bili teško prebijeni u stanici policije, mislim da i tim treba da se bavimo", naveo je on.
Podršku da se odbor bavi sa oba navedena slučaja uputio je i Knežević.
Laković je naveo kako su neki ljudi iz te grupe prošli kroz brutalnu primjenu sile i da su "dobili trajne fizičke i psihičke posljedice".
- Drugi aspekt je to šta su oni tada radili u Podgorici, koji su bili njihovi ciljevi i zadaci - naglasio je on.
Govorio je i o atentatu na Vuka Draškovića u Budvi.
- Moja operativna saznanja govore da su izvršioci bili članovi 'zemunskog klana', koji su helikopterom Vojske Jugoslavije prebačeni u Beograd. Te informacije sam dobio u kontaktu sa kolegama iz srbijanske policije - dodao je on.
Drašković, u to doba lider opozicionog Srpskog pokreta obnove, ranjen je u junu 2000. godine dok je bio u kući u Budvi. Tada je na njega pucano iz pištolja.
Huter je ocijenio da se Anketni odbor želi svesti na sud.
- I desiće se ono o čemu smo govorili - formiranjem ovog odbora potvrđuje se izraz političke nemoći aktuelne, sada već poludecenijske vlasti. Naše učešće vezano je za to da se spriječi gruba politizacija ove teme i da razotkrijemo sve pokušaje manipulacije - naglasio je Huter.
Poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin ocijenio je da "nema potrebe" da pričaju o Draškoviću "jer je on propali političar".
- On je od jednog nacionaliste došao do toga da podržava DPS na njihovim raznim portalima i na kongresima - rekao je on, dodajući kako je Rambova grupa oslobođena pred crnogorskim sudom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Anketni odbor pitaće Ministarstvo pravde kojim slučajevima mogu da se bave: Poslanici predložili niz nerasvijetljenih ubistava i napada

Kukaviča i antievropska većina je spremna na sve da bi savladala strah u susret izbornom debaklu na izborima u Nikšiću, saopštio je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić koji je ocijenio da je to razlog uskraćivanja mogućnosti opozicionim poslanicima da postavljaju pitanja na Premijerskom satu.
On je ipak kazao da će poslanici opozicije, kojima nijesu izrečene mjere, učestvovati na Premijerskom satu.
- Svjesni da sat otkucava i da se bliži kraj podršci koju su dobili na nedavnim parlamentarnim izborima, imamo većinu koja se svim silama trudi da onemogući parlamentarnu opoziciju da govori. Sjetićete se, prvo su bježali sa premijerskog sata. Četiri premijerska sata u prošloj godini nismo održali, zahvaljujući činjenici da je premijer Milojko Spajić to izbjegao. Pa su onda neprimjereno dugo odugovlačili odluku o inicijativama parlamentarne opozicije za održavanje određenih kontrolnih saslušanja dok bi te teme potpuno izgubile svoju relevantnost - kazao je Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fposlovnicke-i-druge-igre&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodao je da su se onda dosjetili da u minut do 12 oduzmu pravo parlamentarnoj opoziciji da postavlja pitanja ministrima u Vladi.
- Danima su guslali ođe u crnogorskom parlamentu &nbsp;o evropskim integracijama,. O potrebi da parlamentarna demokratija bude inkluzivna, a onda su odlučili da ukinu parlamentarnu demokratiju - kazao je Nikolić.
Prema njegovim riječima, nije bilo nikakve najave na Kolegijumu o tome da će se parlamentarnoj opoziciji, odnosno poslanicima koji su udaljeni, onemogućiti da postave poslanička pitanja.&nbsp;
- Ovo je novi izum nekoga ko se sjetio u pet do 12 - kazao je Nikolić dodajući da bi bilo previše štete za parlamentarnu većinu &nbsp;da odgovara na brojna osjetljiva pitanja u susreti izborima u Nikšiću.
On je kazao da su trebali da odgovore na neka od pitanja.
- Zašto je administrativni odbor neprimjereno dugo stavio u fijoku potrebu da se odlučuje o ukidanju imuniteta Marku Kovačeviću? To je njihov odnos prema vladavini i prava. Gdje je nestao investitor iz Nikšićke željezare? &nbsp;Koliko je zaposlenih radnika u EPCG od 2020. do 2024. godine? Koliko je po tom osnovu isplaćeno novca, obično na štetu onih koji to zaslužuju, pa zbog toga kao refleksiju imamo rast cijena zato što raste neproduktivna potrošnja? &nbsp;Koliko duplih birača iz Srbije, i Bosne i Hercegovine je Ministarstva unutrašnjih poslova uspjelo da identifikuje i da izbriše iz biračkog spiska Crne Gore? &nbsp;Šta je urađeno da se u sistemu zdravstva suzbije najveći problem dugih listi čekanja, zbog kojih građani Crne Gore sve češće odlaze kod privatnika, snalaze se, pozajmljuju novac, jer zdravstveni sistem nije u stanju da izađe u susret osnovnim potrebama naših ljudi? Koliko iznosi deficit fonda PIO za prva dva mjeseca zbog smanjenja doprinosa i ima li novca za isplatu plata i penzija bez novog zaduženja - nabrojao je Nikolić pitanja.
On kaže da su ovo teme &nbsp;o kojima parlamentarna većina ne želi da govori.
- Osmislili su ideju preko koje žele da sačuvaju nešto od političkog rejtinga što je ostalo. Da anketni odbori supstituišu rad plenuma. Da se zaključa parlament i da onda seire i zloupotrebljavaju žrtve da bi ostvarili politički profit u susret izborima u Nikšiću - kazao je Nikolić.

Duško Mihailović

Nikolić: Kukavička i antievropska većina spremna na sve da bi savladala strah u susret izbornom debaklu u Nikšiću

Preplašena parlamentarna većina donijela je lošu, antievropsku odluku, u trenutku kad je postignut dogovor o prevazilaženju ustavne krize, poručio je šef Kluba poslanika DPS-a, Andrija Nikolić.
- Kukavička i nedemokratska parlamentarna većina odlučila je da poslanicima kojima su bile izrečene mjere udaljenja uskrati pravo na postavljanje poslaničkog pitanja- saopštio je Nikolić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijamnikolic%2Fstatus%2F1904269531188457814%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nikolić: Kukavička i nedemokratska većina poslanicima kojima su bile izrečene mjere udaljenja uskratila pravo da postavljaju poslanička pitanja

Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) podržaće formiranje Anketnog odbora o švercu cigareta, iako je jasno šta su stvarni politički motivi ove inicijative, saopštio je šef Kluba poslanika te stranke Andrija Nikolić.
Portal RTCG objavio je da su svi poslanici parlamentarne većine, njih 50, Skupštini predali Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i obrazovanju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa u vezi sa krijumčarenjem (švercom) cigareta u Crnoj Gori.
- Kao što smo više puta kazali - nemamo problem da o ovoj i svim drugim temama iz prošlosti razgovaramo u Skupštini - poručio je Nikolić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijamnikolic%2Fstatus%2F1902347586066919584%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nikolić: Podržaćemo formiranje Anketnog odbora o švercu cigareta, iako su jasni politički motivi

Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) se vraća redovnom radu u Skupštini Crne Gore jer su ispunjeni zahtjevi koje je opozicija ispostavila &nbsp;kako bi parlament profunkcionisao - saopštio je šef poslanika tog kluba poslanika Andrija Nikolić.
To je odlučeno nakon sastanka na kojem su prije dvije večeri u prostorijama Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, koji je organizovao ambasador Johan Satler, predsjednik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić i predstavnici opozicije Danijel Živković (DPS), Damir Šehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI) potpisali su sporazum kojim su se saglasili da Venecijanska komisija (VK) da mišljenje o ustavnosti prestanka mandata sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović.
Đuranović je smijenjena u decembru prošle godine na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija nije učestvovala u radu Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
Nikolić je na današnjoj konferenciji naglasio da je ovaj dogovor postignut pod pokroviteljstvom Evorpske unije, te ocijenio da je to važno jer smo u završnoj integracionoj fazi.
<h2>MANDIĆ I KNEŽEVIĆ ĆE NASTAVITI SA PRITISKOM, NA PROBI REPUTACIJA PES-A I SPAJIĆA</h2>
Ovaj politički sporazum bi trebalo, cijeni Nikolić, da garantuje našoj državi evropski fokus bez skretanja na teme koje mogu destabliziovati evropsku agendu.
- Oni koji to ugroze će morati da preuzmu punu odgovornost - poručio je on.
Oni garantuju, kaže, da neće prekršiti ovaj sporazum.
Na pitanje da li ovaj sporazum garantuje da će ostatak parlamentarne većine poštovati sporazum, pošto u kontinuitetu slušamo poruke o promjeni Ustava, i što ako se ipak potegnu pitanja pitanja na kojim insistira dio parlamentarne većine (o dvojnom državljanstvu i promjeni Ustava) - Nikolić je rekao da nije siguran da Spajić može da garantuje za ostatak većine.
- Za nas je potpis koji smo stavili obavezujući. Vjerujem da je Spajić taj potpis dao u ime svog poslaničkog kluba. Da li može da garantuje za ostatak parlamentarne većine - nijesam siguran, ali oni svakako nijesu stavili potpis na taj sporazum. Rekao bih da su inicijative koje bi dolazile od ostatka parlamentarne većine ipak ograničenog dometa imajući u vidu broj poslanika koji stoji iza ovog sporazuma. Međutim, ukoliko se to pitanje pokrene u nekom trenutku nemamo ništa protiv da izložimo našu argumentaciju zašto ovo nije pravo vrijeme za otvaranje tih pitanja, ali i zašto su takva pitanja kompleksna i zahtjevna za malu državu kao što je Crna Gora, a koja se nalazi u finalnoj fazi evropskog puta - poručio je šef kluba poslanika DPS-a.
Naglasio je da nije slučajno napomenuo da je ovaj dogovor postignut pod pokroviteljstvom Evropske unije.
- To znači da oni koji su razgovarali u Delegaciji EU ipak znaju da su investirali značajan dio svog integriteta i kredibiliteta i da bi ih svako rušenje tog potpisa i sporazuma istovremeno udaljavalo kao potencijalne partnere EU u svakom budućem procesu. Ako me pitate da li mislim da će Andrija Mandić ili Milan Knežević nastaviti da vrše pritisak na Spajića - hoće. Ali &nbsp;ovdje je na probi dosljednost, odnosno evropska i integraciona reputacija Pokreta Evropa sad i predsjednika Vlade koji dominantno upravljaju parlamentarnom većinom - podvukao je Nikolić.
<h2>POLITIČKI FOLKLOR U VEĆINI</h2>
Ovim sporazumom je predviđeno da se obustavi već pokrenuti proces izbora dvoje sudija Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp;Na pitanje kako gleda na činjenicu što se uprkos tome na Ustavnom odboru saslušavaju kandidati za dvoje sudija, Nikolić je rekao da ne može da kaže da je iznenađen da će dio parlamentarne većine koji nije učestvovao u razgovorima sa opozicijom, ili potpisao taj dokument, pokušati da predstavi da taj sporazum za njih ne važi.
- Ako se nastavi procedura pred Ustavnim odborom - oni demonstriraju da njih ne obavezuje ono što je premijer - odnosno Pokret Evropa sad potpisao sa dijelom opozicije. Rekao bih da je to samo jedna politička igra jer je za izbor sudija Ustavnog suda potrebna kvalifikovana većina. Te kvalifikovane većine ne može biti bez potpisnika sporazuma - Vlade i opozicije. Tako da svaka procedura koja bi se odvijala mimo dogovora ne može garantovati izbor sudija Ustavnog suda, može biti samo dio političkog folklora u kojima će se u okviru parlamentarne većine obračunavati jedni sa drugima - naveo je Nikolić.
Na pitanje kako komentariše poziciju Građanskog pokreta URA, Nikolić je rekao da su dogovore i pregovore pod pokroviteljstvom EU vodili tako da su redovno o tome obavještavali kolege iz opozicije koji tome nijesu prisustvovali.
- To podrazumijeva da smo informisali kolege iz Građanskog pokreta URA, ali i Socijaldemokratske partije koje su u ovom trenutku vanparlamentarni subjekt. Iza ovih potpisa stoji dovoljan broj poslanika. To znači da niko ne može srušiti ono što su dogovorili Vlada (PES) i opozicija - istakao je Nikolić.
Ovim sporazumom opozicija i vlast su se obavezale da podrže EU reforme i zakonodavne inicijative pripremljene u konsultaciji sa institucijama EU, s ciljem završetka pregovora o pristupanju EU do kraja 2026. godine.
- Strane se takođe obavezuju da nastave rad parlamentarnog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, s ciljem završetka procesa izborne reforme najkasnije do kraja 2025. godine - naveli su u Delegaciji EU ranije.
Pored toga, postignuta je saglasnost da se fokus usmjeri na ispunjavanje obaveza iz EU agende, te da se bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa, neće predlagati pitanja koja dijele javnost, kako je to i predviđeno „Barometrom 26“.&nbsp;
<h2>Hrvatska prepoznaje da dio većine nije raščistio sa dešavanjima iz devedesetih</h2>
Osvrnuvši se na poziv ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordna Grlića Radmana da rezolucijom osudimo agresiju na Dubrovnik, on je ocijenio da se radi o nastavku problema koji postoje na relaciji Crna Gora - Hrvatska.
- Ti problemi su proizvedeni i produbljeni kandidovanjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu - čime je Hrvatska isprovocirana, imajući u vidu da je taj akt došao iz parlamenta Crne Gore - susjeda i kandidata za članstvo u EU - koja je time direktno proizvela štetu po svoj integracioni put. Činjenicom da su se ti problemi intenzivirali postoji obaveza da se saniraju odnosi u doglednoj perspektivi kroz rješavanje spornih pitanja u poglavlju 31 - naveo je on.
Vjerovatno, kaže, u Hrvatskoj prepoznaju da u većem dijelu parlamentarne većine još nijesu raščistili sa onim što se dešavalo devedesetih godina na području bivše Jugoslavije.
- I očigledno da postoji potreba da se parlamentarna većina jasno odredi u odnosu na određena pitanja - dodao je on.
Istakao je da je DPS devedesetih zbog tragičnih događaja u Hrvatskoj i nepametne politike Crne Gore uputili zvanično izvinjenje.
- I nemamo nikakav problem da osudimo još jednom ono što se Hrvatskoj desilo tokom devedesetih godina - dodao je Nikolić.

Anja Ivanović

DPS se vraća u poslaničke klupe

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ne čelu je Anketnog odbora koji će se baviti prikupljanjem informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas i napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca.
Podršku je od 42 poslanika većine, sastavu Anketnog odbora dalo njih 38, a preostalih četiri je bilo protiv.
Potpredsjednik Anketnog odbora biće Milan Knežević iz Demokratske narodne partije (DNP), a članovi poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Gordan Stojović, Nove srpske demokratije Andrija Mandić, Demokratske Momčilo Leković, te Oskar Huter iz DPS-a, Bogdan Božović iz Socijalističke narodne partije (SNP), Nikola Zirojević iz Socijaldemokrata (SD), Filip Adžić iz GP URA i Vladimir Dobričanin iz Ujedinjene Crne Gore.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da su danas uradili veliku i važnu stvar.
- Mi koji smo članovi Anketnog odbora imaćemo priliku da razgovaramo, ne samo sa žrtvom, nego i sa onima koji su učestvovali u ovim radnjama. Crnoj Gori je potrebno da dobije istinu - rekao je Mandić.
On je pozvao sve koji, kako je rekao, sa sumnjom gledaju na određena kadrovska rješenja u Odboru "da veoma budno prate".
- Mi želimo da dođemo do istine. Anketni odbor nije sud i tužilaštvo, ali jeste jedno moćno sredstvo da oni koji su bili zaduženi da rješavaju ove slučajeve, da ih riješe sad. Ne smijemo dozvoliti da se to zaboravi, mnogo je ljudi prošlo i muku i patnju, imamo ih čak ovdje u parlamentu. Očekujem mnogo od Anketnog odbora - poručio je Mandić.

Tamara Klikovac

Zvanično: Nikolić na čelu Anketnog odbora; Mandić: Svi koji sumnjaju da budno prate rad ovog tijela

Poslanik DPS-a u Skupštini Crne Gore Andrija Nikolić, koji se pominje i kao predsjednik Anketnog odbora, poručio je da učešće DPS-a u radu ovog parlamentarnog tijela ne znači povratak redovnom radu u Skupštini.
&nbsp;- Predsjedavaćemo Anketnim odborom da bi spriječili grubu politizaciju instituta parlamentarne istrage i da bi pokazali da nemamo problem da se otvore sve teme iz prošlosti- poručio je Nikolić na mreži X.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijamnikolic%2Fstatus%2F1896913379077623876%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijamnikolic%2Fstatus%2F1896913379077623876%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nikolić: Pristanak DPS-a da učestvuju u radu Anketnog odbora ne znači povratkom redovnom radu u Skupštini

U odnosu na sva istraživanja javnog mnjenja, u koja uvid imaju i naši konkurenti iz parlamentarne većine, sve govori da će Demokratska partija socijalista ostvariti ubjedljivu pobjedu na izborima u Nikšiću, kazao je u večerašnjoj emisiji „Kontakt“ na RTNK šef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić.
On je podsjetio da je ta partija, tokom serije lokalnih izbora u prethodnoj godini, u Podgorici i u Kotoru, ostvarila podršku od 30 odsto, a u Andrijevici 35 odsto.
- Da vam budem dodatno otvoren, a držite me za riječ, u Nikšiću ćemo ostvariti najbolji izborni rezultat, u cijeloj ovoj seriji lokalnih utakmica. I da znate i ovo, ova istraživanja u koja uvid imaju i naši politički konkurenti, potvrđuju da na današnji dan tri noseća konstituenta vlasti, govorim o Pokretu Evropi sad, Demokratama i o koaliciji Za budućnost Crne Gore, u Nikšiću nemaju 50 odsto podrške. Nemaju 50 odsto podrške ni u Crnoj Gori, na nivou države. Dakle, trendovi su jasni i nemam dilemu da će oni biti apsolutno pozitivni u odnosu na Demokratsku partiju socijalista, mislim da ćemo izaći sa najubjedljivijom političkom ponudom, ostavite nam par dana i o imenima koja će činiti i predvoditi tu listu i činiti tu listu da vas naknadno obavijestimo - kazao je on.
Govoreći o sastanku koji je imala parlamentarna opozicija sa šefom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanom Satlerom, Nikolić je napomenuo da je prisustvovao i predsjednik Vlade Milojko Spajić sa svoja dva ministra.
- Mi mislimo da je sporazum potreban Crnoj Gori, sporazum između parlamentarne opozicije i Vlade, da bi se zaustavila stalna proizvodnja kriza i provokativnih i opasnih situacija čiji je autor predsjednik parlamenta sa svojim saveznicima. Kad kažemo da je potreban sporazum, onda prije svega imamo u vidu evropski integracioni put naše zemlje koja, kao što znate, kao što zna ukupna javnost, ima jedinstvenu priliku da ubrza svoj integracioni proces. Neke najave su da se to može dogoditi, čak do kraja 2026. godine ili početka 2027. godine. Zato je veoma važno da se u drugi plan stave teme koje obično kandiduje predsjednik parlamenta Mandić, dakle teme koje dijele javnost i koje teško mogu da obezbijede politički konsenzus za svoje rješavanje, a veoma često odvraćaju pažnju od Evropske integracijone agende - smatra Nikolić.
Ako DPS pitate, navodi Nikolić, da li postoji iskrena želja kod Andrije Mandića i Nove srpske demokratije da Crna Gora postane članica Evropske unije, odgovor je ne.
- Zato što je članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji zaokruživanje pune vizije međunarodno-pravnog subjektiviteta Crne Gore, njene nezavisnosti i njene uloge na međunarodnoj sceni - dodao je on.
Krize i provokacije su, smatra Nikolić, nešto što, prije svega, obilježava aktuelni mandat ovog saziva parlamenta.
- Mi smo izbjegli da u odnosu na provokaciju izmještanja zastava, uvođenja novog loga Skupštine, imamo neki radikalni odgovor, ali kad na onaj način dođe do rušenja Ustava i preuzimanja nadležnosti Ustavnog suda, onda ste gurnuti uz zid i nema drugog načina da reagujete nego kako je parlamentarna opozicija reagovala - ističe Nikolić.
Stoga je, navodi on, veoma važno da predsjednik Vlade Milojko Spajić pravilno razumije ono što su dobre namjere i odgovornost državotvorne opozicije i da, kako je kazao, napokon izađe iz statusa taoca u kojem ga drže Andrija Mandić i Nova srpska demokratija.
Pojavljivanje Spajića sa ministrima na sastanak, smatra Nikolić, dobar je pokazatelj spremnosti i odgovornosti da se prevaziđe institucionalna i politička kriza u Crnoj Gori.
- Zato vjerujem da nema suštinskih prepreka za premijera Spajića da potpiše nešto što je prethodno i sam predlagao. Ukoliko je premijeru stalo do EU integracija, možemo se dogovoriti jednako kao što smo se dogovorili i oko Popisa - vjeruje Nikolić.
Ukoliko bi, kazao je Nikolić, pristali da recimo 265.000 građana Srbije, koji imaju državljanstvo Srbije i koji su svojevremeno, kako je istakao, bili u spiskovima koje je Vojislav Koštunica nosio u Brisel uoči referenduma, da za te iste ljude traži ostvarenje prava glasa na referendumu, „onda bi pristali da Crna Gora sklizne u jedan model koji najviše liči na Dodikov model seobe birača, gdje vam prijeti nestanak“.
Rješenje za Ustavni sud je, kaže on, rješenje da se sačeka odgovor Venecijanske komisije o tome da li je prekršena ustavna procedura prilikom penzionisanja sutkinje Ustavnog suda.
- Pa ako nije, kao što znamo da jeste, u zavisnosti od odgovora Venecijanske komisije, ući ćemo u Odbor za ustavna pitanja Skuštine Crne Gore i revidirati tu odluku i omogućiti sutkinji da nastavi da radi tamo gde je stala, pa da ide u penziju za godinu dana kako je to predviđeno Odlukom koju je i donio Ustavni sud kada je odlučivao da li sudije Ustavnog suda idu po ovom ili onom zakonu - kaže on.
Govoreći o odgovoru bezbjednosnog sektora na tragediju na Cetinju, Nikolić smatra da su čelni ljudi tog sektora trebali da podnesu ostavku i da to obrazlože svojim moralnim činom.
- U odnosu na zahtjeve koje imaju studenti, mislim da su ti zahtjevi legitimni. Rekao sam vam moje mišljenje koliko mislim da su osnovani. Te ostavke su izostale. Čuli ste obrazloženje kolega iz Demokratske Crne Gore. Oni imaju svoj način da komuniciraju u odnosu na tu temu i to znači da je sad na potezu premijer Milojko Spajić. Odnosno da je on taj koji treba da ponudi odgovore na zahtjeve koji se ispostavljaju. Da li će on povući određeni potez? Rekao bih da zavisi prije svega od njegove spremnosti da počne autonomno da donosi političke odluke u okviru parlamentarne većine - mišljenja je Nikolić, te dodaje da je ovdje na probi premijerov integritet i politički kredibilitet.
Osvrnuo se i na sitiaciju u Šavniku, istakavši da bi za početak bilo dobro da čujemo od kad je parlamentarna većina odgovorna za stanje u državi.
- Pošto je prošlo pet godina od smjene vlasti, od kada Demokratska partija socijalista nije dio vlasti, a i dalje predstavlja jednu vrstu izgovora za određenu disfunkcionalnost u državnom sistemu. Šta je recept za Šavnik? Recept za Šavnika je da se omogući da se izborni proces završi, najjednostavnije rečeno. Tamo je izborni proces nekoliko puta prekinut tako što su aktivisti, konstituenata parlamentarne većine upadali na biračka mjesta, lomili kutije ili ih odnosili sa biračkog mjesta. Izostala je reakcija policije, izostala je reakcija tužilaštva. Zašto? To je pitanje na koje treba da odgovore predstavnici ovih institucija - poručuje šef poslaničkog kluba DPS-a.

Nikolić: Ubjedljivo ćemo pobijediti u Nikšiću

Razvlastili smo Andriju Mandića i Aleksandra Vučića u Budvi i sad je na redu Nikšić, poručio je šef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Crne Gore Andrija Nikolić na sinoć održanoj tribini te stranke u Podgorici uoči predstojećeg Kongresa.
Tom prilikom Nikolić je rekao da je počeo proces povratka DPS-a na vlast, i da to više niko ne može zaustaviti.&nbsp;
- Velika većina građana Crne Gore vidi da aktuelna parlamentarna većina nije sposobna da upravlja državom, i zbog toga od izbora do izbora gube podršku - naglasio je Nikolić.
Potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković kazao je da DPS predstojeći Kongres dočekuje u skladu sa sloganom – dostojanstveno, pouzdano i snažno.&nbsp;
- Predviđali su nam političku marginalizaciju i da ćemo nestati sa političke scene. I sve su uradili da do toga dođe u prethodnih pet godina. Kakav je efekat njihovog napora vidjeli smo prošle godine kada smo ostvarili nekoliko procenata jači rezultat nego na Parlamentarnim izborima. A posebno smo to mogli vidjeti u Podgorici gdje smo ostvarili rezultat od 30%. To je rezultat našeg zajedništva i napornog rada na svim nivoima. I nastavljamo dalje, sve dok ne povratimo onaj stepen povjerenja koji smo nekada imali i sve do konačne pobjede - kazao je Vuković.&nbsp;
Predsjednik Odbora DPS Glavnog grada Nermin Abdić zahvalio je prisutnima na kontinuiranoj podršci i istrajnoj borbi u ovim teškim vremenima i za Demokratsku partiju socijalista i za Crnu Goru.&nbsp;
- Vi ste pokazali čvrstinu karaktera, i bez ikakvih interesa, svakodnevno, dajete doprinos svim pobjedama i uspjesima DPS-a. Takva vaša posvećenost i armije naših aktivista širom Crne Gore najveća su snaga naše partije i enigma za našu političku konkurenciju - kazao je Abdić.&nbsp;
Potpredsjednica Aleksandra Vuković-Kuč govorila je o predloženom Programu i govorila o viziji budućnosti razvoja Crne Gore.&nbsp;
- Dovoljno su nas vraćali u prošlost i dovoljno smo govorili o našim greškama prije 2020. godine. Vrijeme je da pričamo o budućnosti i vrijeme je da predstavimo javnosti našu viziju razvoja u narednom periodu - poručila je Vuković-Kuč.&nbsp;

Nikolić: Razvlastili smo Mandića i Vučića u Budvi, na redu je Nikšić

Potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS), Ivan Vuković, kazao je na današnjoj tribini u Plužinama da je posvećena partijska baza najveća snaga DPS-a.
&nbsp;- Ljudi poput vas, u svim krajevima Crne Gore, naša su najveća snaga i prednost u odnosu na našu političku konkurenciju. Hvala vam na istrajnosti, upornosti i vjeri u ideju Demokratske partije socijalista. U takvom ambijentu dočekujemo i jubilarni deseti Kongres – uz puno zajedništvo i ponovo kao najjača politička partija u Crnoj Gori. Pokazali smo da smo spremni, kao novo rukovodstvo, da ponesemo teret odgovornosti u teškom vremenu i za DPS i za Crnu Goru. Ipak, ostvareni rezultati i uspjesi ne smiju da nas zavaraju – moramo se svaki dan i nasvakom mjestu dokazivati da bi ponovo preuzeli upravljanje državnom politikom što je ključno za stabilizaciju političkih prilika i nastavak razvoja države - istakao je Vuković.&nbsp;
Potpredsjednica Aleksandra Vuković - Kuč govorila je o predloženom Programu i kazala je da je koncipiran u 10 tačaka kao odgovor na ono što su potrebe Crne Gore nakon petogodišnje političke agonije od promjene vlasti.
- Kvalitet Programa potvrda je superiornosti Demokratske partije socijalista. Ipak, da bi ga realizovali moramo se vratiti na pozicije upravljanja državnom politikom. Zbog toga moramo biti neumorni, u svakom kraju Crne Gore razgovarati sa građanima. Zbog toga smo i danas u Plužinama i bićemo još koliko god puta da je potrebno dok ne dođemo do promjena koje su spas za Crnu Goru. Na tom putu, vi ste naša najveća snaga - kazala je ona.
Šef Kluba poslanika, Andrija Nikolić, kazao je da politička konkurencija i dalje forsira narativ o tome da se DPS nije reformisao, ali rezultati izbora pokazuju da građani to ne prihvataju.&nbsp;
On je dodao i da oni koji to ponavljaju i kojima je to glavna i jedina politika, rapidno gube glasače.
&nbsp;- Sa druge strane, reforme koje smo preduzeli dovele su nas do rasta podrške u politiku Demokratske partije socijalista. Novo rukovodstvo partije potvrdilo je svoj legitimitet. Dok naša konkurencija gubi podršku, mi u svim gradovima značajno rastemo. Naša politika je postala bliža i dostupnija građanima. Vratili smo se tradicionalnom terenskom radu i direktnim razgovorima. Naš poslanički klub najaktivniji je u Skupštini Crne Gore. Dakle, naš pristup prema obavezama je ozbiljniji u odnosu na konkurenciju. Utisak o tome pojačavaju i brojni faulovi parlamentarne većine, koje građani, sad već redovno, počinju da kažnjavaju na izborima - naveo je Nikolić.&nbsp;

Vuković: Posvećena partijska baza najveća snaga DPS-a, reforme nagradili građani na lokalnim izborima

Slovački diplomata i bivši specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak postaće savjetnik premijera Slovačke Roberta Fica za pitanja Zapadnog Balkana, prenose agencija TASR i Kosovo online.
&nbsp;To je potvrdio predsjednik Slovačke Peter Pelegrini na konferenciji za novinare tokom zvanične posjete Albaniji.
“Informisao sam predsjednika Bajrama Begaja da nekadašnji visoki predstavnik EU za dijalog između Kosova i Srbije Miroslav Lajčak, postaje savjetnik premijera za pitanja bezbjednosti u regionu”, rekao je Pelegrini i dodao da albanska vlada ima osobu blisku slovačkoj vladi za dijalog.
Lajčaku je u januaru ove godine istekao mandat specijalnog izaslanika EU za dijalog Srbije i Kosova, i na njegovo mjesto 1. februara stupio je danski diplomata Peter Sorensen.
TASR podsjeća da je Lajčak profesionalni vijek proveo na raznim funkcijama u diplomatiji, predstavljajući ne samo Slovačku, već i Ujedinjene nacije i Evropsku uniju.
Bio je ambasador u Rusiji, Japanu i zemljama Zapadnog Balkana. Više puta je bio ministar spoljnih poslova Slovačke i predsjedavao je 72. Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija.

Lajčak Ficov savjetnik za Zapadni Balkan

Glavni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Gutereš, ne vidi potrebu za novim izborima u Ukrajini pod nadzorom UN-a, odbacivši prijedlog ruskog predsjednika Vladimira Putina.
- Ukrajina ima legitimnu vladu i to se očigledno mora poštovati - rekao je Gutereš.
Putin je ranije predlagao da se Ukrajina stavi pod privremenu UN-ovu upravu dok se novi izbori ne održe.
On je kazao &nbsp;da bi izbori tokom rata, koji su zakonom zabranjeni u Ukrajini, trebalo biti organizovani kako bi se uspostavila vlada koja će ispregovarati mir.
Međutim, Ukrajina i njezini saveznici boje se da će Moskva iskoristiti takve izbore kako bi postavila marionetsku vladu vjernu Kremlju, posebno u područjima koja je Rusija okupirala.

Ujedinjene nacije odbile Putinov zahtjev da privremeno upravljaju Ukrajinom

U Opštinskoj izbornoj komisiji (OIK) Nikšić večeras je obavljeno žrijebanje pod kojim brojem će izborne liste biti na glasačkom listiću.
Žrijebanju su prisustvovali predstavnici 10 izbornih listi koje je OIK u prethodnim danima potvrdila.
Podsjećamo, lokalni izbori u Nikšiću zakazani su za 13. april.
1. Dragan Radulović – Probudimo Nikšić 
2. Dr Borislav Mišo Đurišić – Rad za moj grad 
3. Boris Muratović– Bori se za Nikšić DPS 
4. Nikola Čvorović – „Stranka evropskog progresa – Vrijeme je za Nikšić – Nikola Čvorović“ 
5. Dušan Golović – Građanski pokret URA “Drugačije –Dušan Golović” 
6. Jelena Marković – „Za Slobodarski Nikšić jednakih mogućnosti- Jelena Marković“ 
7. Nemanja Vuković „Svi smo Nikšić- Demokrate, Plenum 083“ 
8. Ivan Radojičić – „Evropski savez- Najbolje što možeš Ivan Radoičić“ 
9. Zoran Mrkić – „Zdrav Nikšić Pokret Evropa sad“ 
10. Marko Kovačević– „Zna Nikšić – Za budućnost Nikšića” 
Podsjećamo, lokalni izbori u Nikšiću zakazani su za 13. april.

U OIK Nikšić obavljeno žrijebanje pod kojim će brojem izborne liste biti na glasačkom listiću

U zemljotresu jačine 7,7 stepeni po Rihterovoj skali, koji je pogodio centralni Mijanmar, poginulo je najmanje 144 ljudi, dok je povrijeđeno 732, saopštila je Vlada zemlje. Potresi su se osjetili i u susjednim državama, uključujući Kinu, dok se na Tajlandu desetine ljudi vode kao nestali nakon što se urušio neboder.
Na društvenim mrežama pojavili su se dramatični snimci zemljotresa u Mjanmaru i njegovih posljedica u Bangkoku, gdje se više zgrada srušilo.
Jedan snimak zabilježen je na aerodromu u Mandalaju, kratko posle prvog potresa, i na njemu se vidi kako ljudi trče i vrište, probijajući se kroz pootpadale ploče sa plafona i druge krhotine.
Posebno potresan snimak je rušenje 30-spratne zgrade u izgradnji, gdje se 43 građevinska radnika vode kao nestala.
Pedeset ljudi je bilo unutar zgrade nedaleko od Čatučak parka, koji se nalazi stotine kilometara od epicentra potresa u Mjanmaru.
Sedmoro je uspjelo da pobjegne, dok su 43 radnika ostala zarobljena, napisao je na Fejsbuku Nacionalni institut za urgentnu medicinu.
Zamjenik komandira policije okruga Bang Sue rekao je za AFP da je kada je stigao do zgrade čuo zapomaganje ljudi koji su zvali upomoć.
U zgradi koja se srušila trebalo je da budu vladine kancelarije.
Snažan zemljotres magnitude 7,7 pogodio je Mjanmar, prenijela je Američka geološka služba.
Epicentar zemljotresa je bio 16 kilometara sjeverozapadno od burmanskog grada Sagainga, nedaleko od grada Mandalaja. Desio se oko 14.20 po lokalnom vremenu. Nakon 12 minuta uslijedio je još jedan jak potres, magnitude 6,4.
Ovo je područje koje se nalazi oko 100 kilometara sjeverno od glavnog grada Najpidoa.
Novinari AFP u Najpidou kazali su da su se putevi rascijepili od siline potresa, kao i da su otpadali djelovi plafona na kućama.
Kako prenosi BBC, potres se osjetio i u Kini i na Tajlandu, a na društvenim mrežama su osvanuli snimci na kojima se vidi kako ljudi bježe iz zgrada u Bangkoku i okupljaju se na ulicama.

U zemljotresu u Mijanmaru poginulo najmanje 144 ljudi, haotično stanje u bolnicama

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: andrija-nikolic