Anketni odbor Skupštine Crne Gore do sada je održao samo jednu sjednicu, iako je ranije najavljeno da će zasijedati dva puta sedmično.
U razgovoru za Newsmax Balkans, predsjednik Anketnog odbora Andrija Nikolić kazao je da su čekali odgovor Ministarstva pravde, koje je u skladu sa Zakonom o parlamentarnoj istrazi bilo dužno da obavijesti odbor o tome koji od slučajeva kandidovanih za istragu su pravosnažno riješeni, odnosno u kojim slučajevima je u toku sudski postupak, kako bi se utvrdilo koji predmeti mogu biti u fokusu rada odbora.
- Odgovor smo čekali duže nego što je bilo očekivano. Prije nekoliko dana održane su konsultacije povodom zakazivanja naredne sjednice, i na osnovu postignutog dogovora, sjednica će biti održana u četvrtak, 15. maja, s početkom u 12 sati - rekao je Nikolić.
Prema njegovim riječima, dokumentacija je obimna, te je iz tog razloga na narednu sjednicu pozvan ministar pravde Bojan Božović, koji je potvrdio prisustvo.
- Zbog interesa javnosti, ministar će pojasniti slučaj po slučaj, nakon čega će se podvući crta i definisati koji slučajevimogu biti predmet parlamentarne istrage i samim tim dalje razmatrani u radu odbora - zaključio je Nikolić za Newsmax Balkans.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nikolić: Naredna sjednica Anketnog odbora u četvrtak

Poslanici DPS kao i obično pokušavaju da od mene prave dežurnog krivca i osobu koja je, zaboga izvor svega lošeg u našoj zemlji, trujući Crnu Goru i naše sugrađane njihovom politikom kako su to činili svih ovih decenija njihove kriminalne i totalitarne vlasti - poručio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić nakon što je predata inicijativa za njegovu smjenu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdps-i-sd-predali-inicijativu-za-smjenu-andrije-mandica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokrata (SD) su se na ovaj potez odlučili nakon što je Mandićev bratanić, Danilo Mandić, koji je angažovan kao njegovo obezbjeđenje - a ima kriminalni dosje, uhapšen pod sumnjom za pokušaj dvostrukog ubistva - u kojem je koristio službena kola Skupštine. Za inicijativu Mandićeve smjene su se svakako, kako je ustvrdio na današnjoj pres konferenciji šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić, za nepune dvije godine mandata nagomilale desetine razloga.
Mandić je, nakon toga, reagovao na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
- Njihovo jednoumlje nije moglo da se održi bez žrtve, bez progona neistomišljenika, bez golgote onih koji ne žele da se povinuju njihovoj strahovladi i jasno je da oni od svoje politike progona ne odstupaju ni dan danas - napisao je on.
Tvrdi da je tom politikom represije, a sve pod plaštom i u ime navodne odbrane države, podijelili građane za vrijeme njihove vladavine kao nikada prije.
- Živjeli su od stvaranja straha, mržnje i netrpeljivosti, dok su gomilali materijalno bogatstvo oteto od građana ove zemlje. Takvoj izopačenoj, zarobljenoj i privatnoj Crnoj Gori, narod je na izborima rekao ne i sve kreatore, poslužitelje i zaštitnike njihovog počasnog vođe poslao je zajedno sa njim u prošlost. Njihove prvake, istina ne sve, ali one važnije, poslao je u pritvore, zatvore i na dugotrajna suđenja. Tako će vremenom proći svi oni koji su se ogriješili o zakon i sistemski uništavali ovaj narod - napisao je Mandić u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaMandicDF%2Fstatus%2F1920472820007518645&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ne zamjera, kaže, poslanicima DPS-a.&nbsp;
- Već iskreno podržavam raspravu na ovu temu, jer istinski volim demokratiju i za mene je istina iznad svega. Uopšte mi ne smeta ova inicijativa, naprotiv, ja bih se zabrinuo za sebe kao čovjeka i političara da dobijam aplauze i pohvale od strane Mila Đukanovića. Optužuju me za nacionalizam, a nisam ništa drugo nego onaj koji se zajedno sa svojim sunarodnicima Srbima osjeća slobodno u svojoj zemlji i radim sve da živimo u miru, slozi i stabilnosti. Mi ne tražimo niti mrve više nego što nam pripada, ali nećemo pristati ni da budemo građani drugog reda za koje nas oni smatraju, a ako je to problem poslanicima DPS-a i njihovim saradnicima, mislim da bi bilo fer i pošteno da se kao takvi javno legitimišu i to kažu - istakao je on.
Po ko zna koji put, obrušili su se, kaže Mandić, na njegovu porodicu.&nbsp;
- I pokušali su da mi prišiju raznorazne zloupotrebe, a ja sam uvijek i na svakom mjestu saopštio da iznad zakona ne može biti niko pod uslovom da je istinski kriv, pa tako ni moj sinovac, jer ovo je neka nova Crna Gora i na nju će se morati navići. Najbolji odgovor na sve njihove prazne floskule i izlizane matrice jeste ono što u razgovoru sa mnom saopštavaju važni evropski političari kakvi su predsjednici parlamenata Francuske, Španije, Italije, Mađarske i na desetine drugih zemalja Evrope i svijeta. Ovaj saziv Skupštine predstavlja parlament slobodne riječi i otvorenog dijaloga, a onaj ko drugog požuri da bez dokaza okrivi, optužuje sebe. Zato bih volio da se ova inicijativa pretvori u svojevrsnu tradiciju, te da DPS jednom godišnje istu podnese, ne bi li svakoga puta dobili jasan odgovor predstavnika narodne većine - istakao je Mandić.&nbsp;
Kaže da iskreno vjeruje da su mladi ljudi prije nego što su potpisali inicijativu negdje duboko u sebi osjetili stid.&nbsp;
- Možda čak i potrebu da se izvine narodu i priznaju: "Mi smo grešni, mi smo ipak politički naslednici onih koji su u Crnu Goru doveli organizovani kriminal i korupciju. Mi dan danas ne samo ovom inicijativom, već sveobuhvatnim djelovanjem služimo toj grupi ljudi, koji borave na mnogo boljem mjestu i mnogo skrovitijoj poziciji u Crnoj Gori, a iza kojih je ostalo više stotina leševa i nerasvijetljenih ubistava“. Što bi narod rekao - lako je bilo ovim mladim političarima uhvatiti se u ovakvo kolo, 2020. i nije bila neka gužva, ali danas 2025. godine teško je izaći iz njega. Bez obzira na sve, kao i uvijek u životu istina će pobjediti, a ona je nesumnjivo na strani većine u Crnoj Gori! - zaključio je Mandić.&nbsp;

Mandić nakon inicijative za njegovu smjenu: Pokušavaju da od mene prave dežurnog krivca, po ko zna koji put su se obrušili na moju porodicu

Demokratska partija socijalista (DPS) i Socijaldemokrate (SD) upravo su predale incijativu za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
To je na pres konferenciji za novinare saopštio šef kluba poslanika DPS-a Andija Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdps-i-sd-danas-predaju-inicijativu-za-razrjesenje-andrije-mandica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su se na ovaj potez odlučili nakon što je Mandićev bratanić, Danilo Mandić, koji je angažovan kao njegovo obezbjeđenje - a ima kriminalni dosje, uhapšen pod sumnjom za pokušaj dvostrukog ubistva - u kojem je koristio službena kola Skupštine. Za inicijativu Mandićeve smjene su se svakako, kako je ustvrdio Nikolić, za nepune dvije godine mandata nagomilale desetine razloga.
- Od početka njegovog mandata se uništava pozicija i uloga parlamenta. Za nepune dvije godine mandata nagomilale su se desetine razloga koje upućuju da taj čovjek ne može biti na čelu crnogorskog parlamenta - poručio je Nikolić dodajući da Mandić sprovodi anti-evropsku i nacionalističku politiku.
Mandić i institucije su, cijeni on, podigli teški zid ćutanja zbog pokušaja ubistva koje je učinio Danilo Mandić.
- Mandić još nije odgovorio kako je moguće da bezbjednosno interesantno lice sa kriminalnim dosjeom postane pripadnik obezbjeđenja štićene ličnosti - ustvrdio je šef kluba DPS-a.
Ukazao je i na činjenicu da Više državno tužilaštvo (VDT) duže od devet mjeseci traže da se ukine imunitet Mandićevom partijskom kolegi Marku Kovačeviću - ali da se o to oglušuju. Parlament, kako je ocijenio, više nema kontrolnu funkciju.
- Ukinuta je mogućnost opoziciji da traži kontrolna saslušanja. Premijerski sat se ne održava po usvojenom poslovniku. Devet mjeseci VDT traži ukidanje imuniteta Marku Kovačeviću. Osim toga: već osam mjeseci se drži prijedlog za ucešće crnogorskih vojnika za pomoć Ukrajini, Mandić blokira izbor članova RTCG kršeći zakon, nijesu izabrani članovi Savjeta AEM i RTCG... - naveo je on.
Ocijenio je i da je Mandić prekšio zakon i kad je udaljio poslanike opozicije sa sjednica.
- Kad je utvrdio novi logo Skupštine suprotno poslovniku i bez konsultacija sa poslanicima... Odlazak u Banjaluku kod Milorada Dodika samo nekoliko dana nakon što je on osuđen na godinu dana zatvora predstavlja flagrantno miješanje u poslove druge države - dodao je Nikolić cijeneći da je jasno da je za sve ovo najodgovorniji upravo Andrija Mandić.
On, decidan je Nikolić, do danas nije priložio validan dokaz da je državljanin Crne Gore - odnosno da je državljanin Srbije - jer je rekao da je to stekao nakon 2006. godine.&nbsp;
U DPS-u, kako je kazao, smatraju da svi navedeni razlozi upućuju da će se neodgovorno anti-institucionalno ponašanje Mandića nastaviti kako bi opstruirao put u Evropsku uniju (EU). Zbog toga, kako je kazao, već drugi put upućuju inicijativu za njegovu smjenu.
Nikolić je ocijenio da je ovo vrijeme u kojem se parlament najbrže urušio.
- Vjerujemo da će već na sljedećim izborima doći do promjene vlasti - ocijenio je on.
<h2>Odgovornost na svima koji tolerišu</h2>
Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša je ukazao da rad parlamenta zavisi od jednog čovjeka.
- Skupština se pretvara u nedemokratsku instituciju koja ne može da služi na čast građanima - ocijenio je on dodajući da se Mandić nedemokratski odnosi i prema opoziciji.
Ponavlja se, kako je ustvrdio, da se ne održava premijerski sat, da nema ministara na plenumu.
- Ovo je samo fasadna priča o demokratiji, a najrigidniji odnos predsjednika parlamenta prema opoziciji. Smanjivanje kontrolne funkcije parlamenta, premijerskog sata i izostanak ministara sa plenuma da poslanici dobiju odgovore nakon mjesec i po dana - naveo je Mugoša.
Pokazuje se, dodaje on, nevjerovatan odnos prema parlamentarcima i prekidanje izlaganja u Skupštini.
- Sve je ovo fingiranje evropskih integracija. Došli smo u situaciju da evropska aktivnost zavisi samo od njega - poručio Mugoša dodajući da odgovornost nije samo Mandićeva - već svih onih koji to tolerišu.

1250x600

1084x550

DPS i SD predali inicijativu za smjenu Andrije Mandića: Nagomilale se desetine razloga zbog kojih ne može biti na čelu parlamenta

Od Ministarstava Srbije i Bosne i Hercegovine do današnjeg dana nijesmo dobili bilo kakve odgovore - saopštio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović odgovarajući na poslaničko pitanje o tome što su uradili povodom fantomskih birača.
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) je, kaže on, sprovelo 744 postupka brisanja iz biračkog spiska po sili zakona.
- Valjda ne očekujete od nas da radimo nešto nezakonito. Sva lica koja ste problematizovali, odnosno njihovu zakonitost upisanosti u biračkom spisku, su u 90 odsto slučajeva upisani u vrijeme kad je vaša partija bila na vlasti - rekao je Šaranović odgovarajući na pitanje šefa poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrije Nikolića.
MUP se, kaže Šaranović, više puta obraćao Srbiji oko pitanja državljanstva predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića - ali odgovor nijesu dobili.
- U odnosu na prijave izbora u Nikšiću i Herceg Novom 2021. godine, obavijestili smo da je Ministarstvo unutrašnjih poslova kontaktiralo MUP BiH i Srbije i oni su dostavili odgovore u kojima kažu da nijesu u mogućnosti da drugoj državi dostavljaju lične podatke svojih građana što bi bilo neophodno da posjedujemo kao informaciju kako bismo pokrenuli brisanje iz biračkog spiska - rekao je Šaranović.
U odnosu na dvije prijave u Podgorici i Nikšiću, kaže da je DPS dostavio spisak sa 3.300 lica.
- Dostavili ste ga nekoliko sati pred početak samih izbora i to kad je zaključen birački spisak, onda je taj broj spao na 2.300, ali je u suštini bilo 1.910 gdje smo utvrdili da je 1.905 lica upisano u vaše vrijeme u birački spisak. Isto smo učinili u odnosu na prijavu koju ste uoči lokalnih izbora u Nikšiću. Sproveli smo sve u našoj nadležnosti, nadležnim ministarstvima Srbije i Bosne i Hercegovine do današnjeg dana MUP nije dobilo bilo kakve odgovore - naveo je Šaranović.
Tvrdi da je MUP, gdje je bilo ispunjenih uslova, izbrisao iz biračkog spiska sporne glasače.
- A takvih je 744 - to je učinjeno. Da li smo u odnosu na sva lica preduzeli sve zakonom dozvoljene definisane mogućnosti? Jesmo i to dobro znate - poručio je Šaranović.
<h2>Provjera jednostavna</h2>
Nikolić je ocijenio da je Šaranović dao politički odgovor i da je izostala suština u odnosu na ono što je traženo.
- Vi imate zakonsku obavezu da provjerite iako utvrdite da su ta lica nezakonito upisana u birački spisak - da ih izbrišete. Ako ste provjerili spisak lica i u birački spisak BiH koji je javno dostupan - za to vam ne treba nikakva međudržavna korespodencija. Imate sajt, birački spisak BiH, tamo su lica koja su u biračkom spisku u Nikšiću. Vi imate zakonsku obavezu da uklonite iz biračkog spiska Crne Gore jer ne mogu imati isti jedinstveni matični broj državljani iz BiH i iz Crne Gore - ukazao je Nikolić.
On je podvukao da je provjera biračkog spiska laka i jednostavna procedura ukoliko za to postoji politička volja.
- Ne tvrdim da je svaki od ovih fantomskih birača u nekoj konspiraciji i organizaciji parlamentarne većine, sigurno ima i onih koji nijesu izbrisani, koji su preminuli itd. Ali tvrdim da velika većina tih nezakonito upisanih je u organizaciji političkog benefita za parlamentarnu većinu - rekao je Nikolić.
<h2>Sekulovića zaustavila parlamentarna većina</h2>
Provjera je, kako je kazao, izostala kada je na čelu MUP-a bio Sergej Sekulović.
- A vidimo da provjera izostaje i danas. Ministar Sekulović je, za razliku od Vas, imao svojevrsni institucionalni refleks i kazao da svako ko je u posjedu nezakonitog dvojnog državljanstva ili da svako ko ima duplo prebivalište, saglasno Ustavu, mora biti brisan iz biračkog spiska Crne Gore. Vi to ni jednom riječju nijeste rekli nego polemišete sa mnom kad su upisana u birački spisak. Upisana su i tada i danas u legalnoj proceduri jer su došla sa dokumentacijom koja im je potrebna da budu upisana. Ali je problem što su naknadno, velika većina njih, dobijala i državljanstva i prebivališta u drugim državama - koje danas ne žele da podijele sa Crnom Gorom jer im odgovara da vrše političku kontrolu nad izbornim procesima u Crnoj Gori - jasan je Nikolić.
Zato je, kaže, provjera 2021. godine zaustavljena.
- Krenuo je ministar Sekulović, ali ga je zaustavila parlamentarna većina. Zato danas imamo predsjednika Skupštine koji je javno obavijestio građane da je državljanstvo Srbije stekao 2009. godine - dakle, nezakonito. Njemu bi odma trebalo da bude oduzeto državljanstvo Crne Gore - istakao je Nikolić.
On je pozvao, kako je ukazao, građane Crne Gore da ne prijavljuju MUP-u da ne prijavljuju da su postali državljani Srbije nakon 2006. godine.
- Dakle poziva građane da krše Zakon o državljanstvu Crne Gore. Treba li da podsjećam na izjavu funkcionera Srpske napredne stranke Vladimira Đukanovića koji je, u intervjuu Tanjugu, javno priznao da je njegova stranka organizovala građane Srbije da dolaze da glasaju na izborima u Crnoj Gori - što je vršenje krivičnog djela na teritoriji Crne Gore i rušenje ustavnog poretka u našoj zemlji. Je li se neko pozabavio time? Je li neko, možda, u međudržavnoj korespodenciji zatražio da poslanik druge države dostavi dokaze da su vršena krivična djela na teritoriji naše države? - pitao je Nikolić.
<h2>Šaranović tvrdi da je ubistava neuporedivo manje nego 2020.</h2>
Šaranovića je poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović pitala koliko je nerasvijetljenih ubistava bilo do 30. avgusta 2020. godine, a koliko nakon toga. On je rekao da je ubistava sada neuporedivo manje.
- Do 30. avgusta 2020. bilo je tačno 59 nerastvijetljenih ubistava – znate zbog čega? Jer su najviši policijski funkcioneri, kada su hapsili članove njima suprostavljenim kriminalnih grupa, nisu ih privodili u stanice, već vođama klanova u Crnoj Gori - rekao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović odgovarajući na poslaničko pitanje u Skupštini Crne Gore.
Ubistva se, kaže, rasvjetljavaju u rekordnom roku.
- Ona se rasvjetljavaju, kao što vidite, u rekordnom roku. Svega su tri nerasviteljena ubistva od 30. avgusta 2020. godine - rekao je Šaranović.

Anja Ivanović

Šaranović o fantomskim biračima: Od Ministarstava BiH i Srbije nijesmo dobili odgovore; Nikolić: Provjera je laka ako postoji politička volja

Šef kluba poslanika Demokratske partije socijalista i poslanik Andrija Nikolić kazao je na današnjoj sjednici Skupštine da je postalo uobičajeno da se glas manje brojnih naroda u vlasti ignoriše, osim kada zahtjev za njihovom političkom podrškom u određenim idejama i dogovorima u popuni mjesta po dubini.
Na dnevnom redu današnje sjednice Skupštine su Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u sektoru drvoprerađivačke industrije.
Nikolić je potpredsjedniku Skupštine Nikoli Camaju kazao da ga čudi da su albanske partije i dalje u parlamentarnoj većini nakon onako izričitog protivljenja sklapanju sporazuma sa UAE od strane Vlade.&nbsp;
- Iznenađen sam da predstavnici manje brojnih naroda koji podržavaju Vladu nastavljaju da sjede u toj Vladi nakon onako oštrih upozorenja u susret tom glasanju - rekao je Nikolić.
Kazao je i da je postalo uobičajeno da se glas manje brojnih naroda u vlasti ignoriše, osim u potrebi u kojoj postoji zahtjev za njihovom političkom podrškom u određenim idejama ali i određenim dogovorima u popuni mjesta po dubini.&nbsp;
- Katastrofalno je čuti za bilo koji zakonski predmet da stoji u fiocu parlamenta toliko dugo, a da od juna mjeseca prošle godine nema izjašnjena Vlade o ovom predmetu - istakao je Nikolić.&nbsp;
Mihailo Anđušić (DPS) je na početku današnjeg zasijedanja kazao je da je sjednica zakazana sinoć, te je kritikovao rad Skupštine.
- Prvobitno je zakazana za 11 časova, pa onda za 12… Uporedo sa tim, gotovo da nema sjednice radnog tijela koja je imala kvorum za održavanje. To je odraz elementarne dezorganinzacije koja je pristuna, i neke druge krize i neslaganje unutar parlamentarne većine. Zavladala je potpuna anarhija. Podsjetiću da jutros nije održana sjednica Odbora za međunarodne iseljenike zbog nedostatka kvoruma.&nbsp;
Šef poslaničkog kluba SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša kazao je da je dobio jednu važnu vijest.&nbsp;
- Ja sam vam sugerisao na vrijeme i zamolio sam vas da dobro razmislite kako ste sproveli javni poziv za izbor članova Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djetlatnosti i surerisao da nijeste ispoštovali crnogorski zakon - kazao je Mugoša.&nbsp;
Mugoša dodaje da imamo vrlo slikovit primjer kako se izvršna vlast odnosi prema prijedlozima partija manje brojnih naroda.&nbsp;
- Kolege iz albanskih partija su u junu prošle godine predložile ovaj zakon, od juna do danas je prošlo 11 mjeseci. Vlada od juna prošle godine ne daje mišljenje o ovom zakonu - istakao je Mugoša.&nbsp;
Podsjetio je da su poslanici iz albanske partija u decembru podnijeli amandman da bi korigovali rješenje u cilju prihvatljivosti.&nbsp;
- Od decembra do danas Vlada ne daje mišljenje na te amandmane. 12. marta kolege iz PES podnose amandmane iz tog zakona, i Vlada im za 15 dana daje mišljenje. Vlada ne daje mišljenje na predlagače zakona, ne daje mišljenje predlagače zakona, godinu dana, a za 15 dana daje mišljenje na amandmane poslanika PES-a na taj Zakon - ističe Mugoša.&nbsp;
Tako Vlada, kaže Mugoša, tretira predloge partija manje brojnih naroda.&nbsp;
Poslanik DPS-a Oskar Huter smatra da je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj, predlagač zakona naveo diskriminatorsku odredbu zakona, u kojoj poljoprivredne proizvođače stavlja u nepovoljan položaj.
Huter je Camaja pitao o tretmanu Vlade prema manjinama u vlasti, da li se konsultova sa zajednicom opštine.
- Kada se formirala Vlada, govorili ste o koalicionom kapacitetu, da li ste zadovoljni kako Vlada tretira manjine i da li sa tim imate ikakav problem? - upitao je Huter Camaja.
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj je kazao da će dok god se poštuje koalicioni sporazum biti sve u najboljem redu.
- Ako se on ne bude poštovao, mijenjaćemo stranu - odgovorio je Camaj.&nbsp;
Poslanica DPS-a Sonja Milatović je kazala da šokantan podatak da potrošačka korpa iznosi 2.000 eura mora biti alarm.&nbsp;
- Nijesu cijene u marketima jedino što opterećuje ljude u ovoj zemlji, opterećuju ih veći računi... Vlast iz džepova uzima više nego ikad - ističe Milatović.&nbsp;
Poslanik Hrvatsku građansku inicijativu (HGI) Andrijan Vuksanović je kazao da je imao potrebu da reaguje van ustaljene procedure i obratio se poslaniku Huteru, ističući da zna da nije imao lošu namjeru.&nbsp;
- Mislim da ipak treba da pravimo određenu distinkciju, jer nijesu sve manjinske partije dio ove izvršne vlasti, i zbog toga je bila moja potreba za ovom reakcijom, i molio bih vas kad izlažete da pravite određenu vrstu distinkcije, jer HGI nije ona koja participira u ovoj vladi - rekao je Vuksanović.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

Nikolić: Postalo uobičajeno da se glas manje brojnih naroda ignoriše, osim kad je za potrebe vladajuće većine

Premijer Milojko Spajić više nije predsjednik Vlade u punom kapacitetu i sa punim legititetom, već zatočeni premijer od strane ostatka parlamentarne većine koji klizi ka političkoj margini, ocijenio je šef Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić na današnjoj sjednici parlamenta.
Skupština Crne Gore danas odlučuje o izboru Majde Adžović za ministarku javnih radova i Admira Šahmanovića za ministra energetika i rudarstva. Međutim, veći dio sjednice poslanici su iskoristili da prokomentarišu jučerašnje lokalne izbore i rezultate u Nikšiću.
Nikolić je kazao Spajiću da on danas nije predsjednik Vlade u punom kapacitetu i sa punim legititetom, već zatočeni premijer od strane ostatka parlamentarne većine.
- Čuli smo od premijera da su lokalni izbori predstavljali opterećenje za parlamentarne partije. Mislim da rezultati lokalnih izbora predstavljaju najveće opterećenje za Vas i da narušava Vaš legitimitet i kredibilitet da dolazite u parlament i da predlažete rekonstrukciju Vlade. Od statusa koji ste izborili da budete najveća parlamentarna stranka, vi od izbora do izbora klizite ka političkoj margini. Kada ste imali priliku da odlučite kojim putem će ići Crna Gora, odlučili ste da u Vladu uvedete nacionaliste, a Vi klizite ka političkoj irelevantnosti - naglasio je Nikolić.
On je istakao da je na izborima u Nikšiću pobijedio DPS. Dao je sugestiju Spajiću da se PES i Za budućnost Crne Gore ujedine u jednu partiju.
- Pa da nakon izbora možete reći da ste pobjednici. A ovako pukim sabiranjem, pa se sakrivati iza tog ozbornog legitimiteta - mislim da je izgubilo svaki smisao - ocijenio je Nikolić.
On je poručio Spajiću da je njegov legitimitet kao premijera veoma sporan, te da to svako u Crnoj Gori
- Kako političar koji se izdaje za političara evropskog i građanskog profila i kao politički pokret koji sebe voli da nazove građanskom opcijom, danas prijetite da postanete grobari građanske Crne Gore. To vide ljudi koji su vam davali povjerenje, jer se ono drastično gubi - naglasio je Nikolić.
Kazao je da DPS neće podržati rekonstrukciju Vlade.
- Rekonstrukcija Vlade da bi se podmirile funkcije po dubini, a da bi nastavili da vas za vrat stežu ovi koji upravljaju suštinski Vašom Vladom, neće imati podršku DPS-a. Strogo se borimo protiv toga i dobro je da je ideja građanske opcije žilava i da opstaje zahvaljujući DPS-u - naglasio je Nikolić.
<h2>Knežević: Da nije bilo Đukanovića DPS ne bi osvojio 15 odsto</h2>
Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pitao je Nikolića ko je njihov gradonačelnik Nikšića.
- Ja ću Vam reći - gradonačelnik je Marko Kovačević. Sva Vaša "klapnja" politička da ste pobijedili pada u vodu pitanjem gdje Vam je gradonačelnik. Što se tiče političkih savjeta, dajem Vam jedan besplatan. Predlažem Vam da smijenite Danijela Živkovića i postavite Mila Đukanovića. Jer da Vam nije bilo njega, ne biste 15 odsto dobili glasova u Nikšiću. Treba sliku da mu ljubite jer je suštinski pokazao da je završna esencija DPS-a i paradoks vašeg političkog djelovanja. Predlažem vam da vratite Duška Markovića, da se on i Đukanović izlube i nastave putešestvije DPS-a u propast - rekao je Knežević.
On je stava da je DPS u Nikšiću "udarac glavom u novu Crnu Goru".
- Dok god vam bude Milo Đukanović vi ćete da postojite, ali nećete moći ni sa kim da budete u vlasti. ako nećete ni sa kim da se sastavljate, bolje da se rastavljate - poručio je Knežević.
<h2>Nikolić: Da nije bilo Đukanovića, Vučić bi vam bio i formalni predsjednik</h2>
Nikolić je odgovorio da, kad je rekao da pobjednik izbora može biti samo jedan, mislio je na onog koji osvoji najviše glasova.
- DPS je osvojio makar 500 glasova više od koalicije stranaka u kojoj ste i Vi. Govorimo o šest političkih subjekata koji su u velikoj koaliciji osvojile procenat manje - rekao je Nikolić.
On je istakao da ne ljube ničije slike.
- To ostavljamo Vama i Vašem odnosu sa Aleksandrom Vučićem. Da Vam nije bilo Đukanovića, Vučić bi Vam bio formalni predsjednik, a ne samo suštinski. Mislim da je vlast u Nikšiću na ovim izborima delegitimisana jer je ostvarila 40 odsto podrške. u toj vlasti nije učestvovao PES, tako da je dosadašnja vlast delegitimisana - naveo je Nikolić.
Poručio mu je da se neće radovati na štetu građanske Crne Gore.
- DPS je na sigurnom putu povratka na vlast. Sad, za godinu, dvije - to će se dogoditi i to je jasno i Vama i meni - istakao je Nikolić.
<h2>Čarapić: Mi smo brana povratku nacionalizma</h2>
Poslanik PES-a Vasilije Čarapić kazao je da je rekonstrukcija dobra poruka jer se dobija Ministarstvo javnih radova.
- Vidi se šta je fokus ove većine - a to je ubrzani ekonomski razvoj. Reforma Uprave za javne radove je bila jako potrebna i ovo je jedan od načina da se ta stagnacija promijeni. Pred nama su važni infrastrukturni projekti i ova reforma je dobra kako bi to i iznijeli &nbsp;- kazao je Čarapić.
On je istakao da je PES primjer i stožer čiste građanske politike koja je "raritet čak i u modernoj Evropi".
- Mi smo brana povratku nacionalizma u Crnu Goru i to pokazujemo našom politikom - tvrdi Čarapić.
On je istakao da je PES osvojio čistih pet mandata, navodeći da će ta partija biti korektiv novoj vlasti u Nikšiću.
- Sigurni smo da će Nikšić u odnosu na prethodni period imati bolje zastupljene građanske politike nego ranije. Smatram da će PES u Nikšiću dati dodatnu vrijednosti i ponosan sam na to što je Nikšić kroz mirnu kampanju uspio da izabere - rekao je Čarapić.
<h2>Vuksanović: Ko je od Hrvata u Vladi?</h2>
Poslanik Hrvatke gražanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović pitao je Čarašpića ko je od pripadnika hrvatskog naroda član Vlade.
Čarapić je odgovorio da u PES-u postoje Hrvati i da imaju direktora ANB-a koji je Hrvat.
- Siguran sam da u Vladi u užem ili širem smislu ima neko hrvatske nacionalnosti. Mi unutar naše stranke to ne gledamo, ne znamo je kod nas Srbin, Hrvat, Crnogorac - to je za nas normalno. Niko nema monopol nad nacionalnim opredjeljenjem u Crnoj Gori - rekao je Čarapić.
<h2>Mugoša: Ne radi se o korektivu, nego o egzekutoru</h2>
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša kazao je da je ponosan rezultatom Evropskog saveza u Nikšiću i Herceg Novom.
- Mislim da je politička hrabrost u ovom trenutku dati podršku manjim političkim subjektima. Siguran sam da ćemo samo rasti u narednom periodu i da ćemo biti jedna od ključnih karika savjesne i samosvjesne Crne Gore - istakao je Mugoša.
Mugoša je dodao da ga je sinoć uvrijedilo ono što je vidio na ulicama Nikšića nakon izbora.
- Ja se na tu Crnu Goru nikada navići neću. Za mene nije nova Crna Gora gdje se slavi zastavama drugim državama, ili nekim zastava koje nije omaž piratima sa Kariba. Ja se na to naviknuti neću. Ako neko misli drugačije, srećno mu. Mislim da su izbori poslužili kao političko otrježnjenje određenim subjektima, a ne da služe za ostvarivanje višedecenijskim ambicijama partnera u vlasti. Tu se ne radi ni o kakvim korektivu, nego o egzekutoru. Da ste korektiv korigovali bi Vraneša u Pljevljima. Kako god hoćete, srećno Vam bilo. Možete da izaberete put jačanja integirteta ili nestajanja sa političke scene - naglasio je Mugoša.
Mugoša je rekao da je rekonstrukcija Vlade neozbiljna i ruganje građana.
- Uvjeren sam da neki ministri još do kraja nijesu dokučili svoje nadležnosti. Ovo je politički cirkus od Vlade - naglasio je Mugoša.
Prema njegovim riječima, ovo su posljednji trzaji PES-a koji su počeli prevarom volje birača u Podgorici, nastavili su se u Nikšiću.
- To će trajati još malo. U politici je važno da sačuvate politički integritet, ne da služite nekome, nego da se borite za svoje statove - poručio je Mugoša, navodeći da će PES na sljedećim izborima biti statistička greška.
Poslanik PES-a Miloš Pižurica rekao je da je čudno da se iz Evropskog saveza jedna stvar govori u Nikšiću, a da se četničke pjesme pjevaju u Budvi. On je primijetio da u Evropskom savezu ne baštine politiku prisustva žena na listima.
- Vjerujem da će se to u narednom periodu ispraviti - rekao je Pižurica.
Mugoša je odgovorio da PES očigleno ima problem da objasni građanima šta radi ta partija. Problem PES-a je, ističe on, sam PES.
- Prevarili ste građane. Što je sljedeće - da služite Vranešu i Marku Kovačeviću? Srećno bilo - naglasio je Mugoša.
<h2>Vuković: Vlast u Nikšiću delegitimisana</h2>
Poslanik DPS-a Ivan Vuković rekao je da je DPS potvrdila epitet najjačeg političkog subjekta u drugom najvećem gradu u Crnoj Gori.
- Posebno na težini dobija rezultat ako vidimo kontinuirane brutalne pritiske na ljude u Nikšiću, praksu uvoza birača, ako znamo da je strane ušla ozbiljna količina novca, ako imamo u vidu da je lokalna uprava manipulisala i zloupotrebljavala težak materijalni status jednog broja Nikšićana... Međutim, ništa nije spriječilo pobjedu DPS-a - naglasio je Vuković.
Potpuno je jasno, ističe on, da je lokalna vlast u Nikšiću u potpunosti delegitimisana.
- Da li će Nikšić nastaviti da propada, da li će se nastaviti politika nerada, neznanja, da li će crni barjaci koji nemaju veze sa piratima sa Kariba, četničke pjesme sa proslava i dalje biti ideološka legitimacija zavisi od Pokreta Evropa sad - poručio je Vuković.

Tamara Klikovac

Nikolić: Spajić zatočeni premijer, klizi ka političkoj margini; Mugoša o PES-u: Ne radi se ni o kakvim korektivu, nego o egzekutoru

Poslanik Demokratske partije socijalista, Andrija Nikolić, komentarisao je saopštenje Ministarstva unutrašnjeih poslova vezano za nepravilnosti u biračkom spisku u Nikšiću, na koje je Nikolić ukazao.
- MUP opet odbija da radi poslove iz svoje nadležnosti i nastavlja da se bavi politikom. Nijesu poslanici sudski vještaci da izvode dokaze- poručio je Nikolić na mreži X.
MUP je dobio spisak od 206 lica koja su upisana u birački spisak Nikšića i Trebinja, naveo je Nikolić.
Nikolić je dodao da bi, za početak, korisno bilo da se MUP obrati nadležnim institucijama Bosne i Hercegovine,.

Nikolić: MUP odbija da radi poslove iz svoje nadležnosti i nastavlja da se bavi politikom

Demokratska partija socijalista (DPS) danas će Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) predati spisak sa više od 200 birača koji uporedo ostvaruju biračko pravo u Nikšiću i Trebinju, kazao je šef Kluba poslanika te stranke Andrija Nikolić.
On je to saopštio nakon što su iz MUP-a kazali da je neutemeljena njegova tvrdnja da je više od 200 ljudi iz Trebinja upisano u birački spisak u Nikšiću.
- S obzirom na to da se neobaviješteni MUP aktivno uključio u predizbornu kampanju u korist parlamentarne većine, koristim priliku da ih obavijestim da ćemo im već sjutra predati spisak od preko 200 birača koji uporedo ostvaruju biračko pravo u Nikšiću i Trebinju - naveo je Nikolić na mreži Iks (X).

Nikolić: Danas predajemo spisak ljudi sa duplim biračkim pravom

Šef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), Andrija Nikolić, poručio je da će već sjutra predati Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) spisak od preko 200 birača koji uporedo ostvaruju biračko pravo u Nikšiću i Trebinju.
- S obzirom na to da se neobaviješteni MUP aktivno uključio u predizbornu kampanju u korist parlamentarne većine - kazao je Nikolić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaMNikolic%2Fstatus%2F1909274380468642282&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.0645%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmup-spekulacija-koja-podsjeca-na-onu-koja-je-sa-iste-adrese-dosla-uoci-izbora-u-podgorici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nikolić: Sjutra predajemo spisak birača koji uporedo glasaju i u Nikšiću i u Trebinju

U ovom trenutku parlamentarna i lokalna opozicija u Nikšiću ima ubjedljivu pobjedu u tom gradu, nećemo dozvoliti da se raznoraznim mehanizmima pobjeda opozicije dovode u pitanje, saopštio je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić na pres konferenciji.
- Obaviješteni smo da je u državnim i lokalnim upravama i preduzećima krenuo pritisak prema zaposlenima u susret izbora i želimo da obavijestimo sve zaposlene da nam se obrate ukoliko se sa takvim pritiscima suoče - kazao je Nikolić i najavio da će tim građanima pravni tim DPS-a obezbijediti punu pravnu zaštitu.&nbsp;
DPS je pozvao MUP da saopšti koliko su duplih birača evidentirali u Nikšiću i Herceg Novom.
- Ako vam kažem da je u biračkom spisku Nikšića u ovom trenutku identifikovano preko 200 lica iz Trebinja, onda vam je jasan obim zloupotrebe. U Nikšiću je na dan izbora najavljena javna priredba "Ostroški polumaraton", što je sporno sa aspekta zakona i u tom smislu smo reagovali dopisima MUP-u i DIK-u - kazao je Nikolić, dodajući da je priredba &nbsp;prijavljena u vremenu kada to nije prikladno.
Šef poslaničkog kluba DPS-a je istakao da očekuje od nadležnih organa da odbiju odobravanje priredbe, te da upute organizatora za organizovanje priredbe neki drugi dan.
- Ono što iz ciklusa u ciklus evidentiramo je uvoz biraca iz RS-a i Srbije. To nije ništa novo. Pretpostavite koliko ih je samo u Nikšiću i Herceg Novom koji su blisko povezani sa granicama - naveo je Nikolić i pozvao Nikšićane da masovno izađu na izbore.
Komentarišući nedavnu izjavu sveštenika Mijajla Backovića koji je Hrvate u Boki Kotorskoj nazvao "projektom", Nikolić je kazao da takav stav tumači kao vid očigledne neodgovornosti i neozbiljnosti.
- Potrebno je da se na taj način zagrije atmosfera u susret izborima i da se pojačaju šanse štićenicima popa Backovića - kazao je poslanik DPS-a.&nbsp;
Kada je riječ o ugovoru koji je premijer Milojko Spajić potpisao sa UAE, Nikolić je rekao da će pratiti šta će se dešavati.&nbsp;
- Vidjećemo šta će se dešavati. A ono sto je nama bilo upadljivo od samog početka je da je nedostajalo transparentosti i taj proces je morao biti inkluzivniji po pitanju učešća lokalne zajednice u Ulcinju - istakao je šef poslaničkog kluba DPS-a.

Nikolić o sporazumu sa UAE: Pratićemo dešavanja, proces morao biti inkluzivniji po pitanju učešća lokalne zajednice u Ulcinju

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta boraviće u srijedu, 14. maja, u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori u okviru posjete Zapadnom Balkanu, čiji je cilj da potvrdi snažnu posvećenost Evropske unije ovom regionu i procesu proširenja, najavili su iz Delegacije EU u Crnoj Gori.
Tokom boravka u Podgorici, predsjednik Košta sastaće se sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, premijerom Milojkom Spajićem, kao i drugim zvaničnicima. 
- Teme razgovora biće napredak Crne Gore u reformama u okviru pristupnih pregovora, njena pozicija predvodnice u procesu proširenja, kao i šira regionalna saradnja - navodi se u saopštenju.
Košta je, uoči posjete, kazao da je jačanje saradnje sa Zapadnim Balkanom jedan je od ključnih političkih prioriteta za EU, ali i za njega lično.
- Posjećujem region kako bih sa liderima razgovarao o trajućim izazovima i pokazao da je EU spremna da pomogne. Postoji jasan zamah proširenja, ali su potrebni posvećenost i djelovanje - naveo je Košta.
Košta i Milatović održaće sjutra zajedničku konferenciju za medije.

Košta sjutra u Crnoj Gori: Jačanje saradnje sa ZB jedan od ključnih političkih prioriteta za EU

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj tvrdi da Milojko Spajić nije učestvovao u sprovođenju tendera za aerodrome, te da ne postoji njegova odgovornost u dijelu koji se odnosi na odgovor na zahtjev tursko-francuskog-konzorcijuma TAV-AdP za produženje roka za dostavljanje ponuda za mjesec dana.
Đeljošaj je to naveo u reagovanju na tekst Portala ETV "<a href="https://etv.me/vip/francuzi-razocarani-spajiceve-neispunjena-obecanja-uzrokovala-povlacenje-konzorcijuma-tav-adp">Francuzi razočarani, Spajićeva neispunjena obećanja uzrokovala povlačenje konzorcijuma TAV-AdP"</a>.
Đeljošaj tvrdi da je za sprovođenje kompletnog tenderskog postupka, pa i za produženje roka, zadužen on kao predsjednik Komisije.
- Dosljedno stojim iza svake odluke koja je donijeta u isključivom interesu države Crne Gore i njenih građana. U donošenju konkretne odluke Tenderske komisije dakle, premijer Milojko Spajić nije učestvovao niti u tom smislu može imati bilo kakvu odgovornost. Posebno ne da bi mu se implicirala “neispunjena obećanja” prema evropskim partnerima - naveo je Đeljošaj.
Prema njegovim riječima, premijer je zaslužan za činjenicu da je proces koncesija za aerodrome nakon više od pola decenije pomjeren sa mrtve tačke.
- Upravo to predstavlja primjer ispunjavanja obaveza prema međunarodnim partnerima i potvrđivanje kredibiliteta naše zemlje u izvršavanju preuzetih obaveza - dodao je Đeljošaj.
Navodi da tekst "obiluje proizvoljnim informacijama".
- Primjer je tabloidnog novinarstva i paušalnih ocjena, te kao takav ima za cilj da nanese očiglednu štetu predsjedniku Vlade, sa kojim uzgredbudirečeno imam odličnu i konstruktivnu saradnju i komunikaciju - kazao je on.
Đeljošaj je rekao i da Tenderska komisija vodi postupak uz podršku konsultanta Međunarodne finansijske korporacije (koja je dio Svjetske banke - koja ima vrhunsku ekspertizu i iskustvo u ovoj oblasti) što je, tvrdi on, garant pune transparentnosti procesa.
- Veoma je važno naglasiti da su uslovi tenderskog postupka bili su za sve isti - te da su, ponavljam, dvije ponude pristigle od kredibilnih ponuđača (Incheon aerodrom u 100 odsto vlasništva države Južne Koreje). Koji su razlozi zašto konzorcijum TAV-ADP nije dostavio ponudu ne može odgovoriti niti Vlada ni tenderska komisija - zaključio je Đeljošaj.

Đeljošaj: Spajić nije učestvovao u sprovođenju tendera za aerodrome, niti je odgovoran za povlačenje konzorcijuma TAV-AdP

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović kazao je u slučaju Mohameda Alabara i Velike plaže na kraju presudilo „manjak znanja i manjak dobre volje“ i pogrešan red Vladinih poteza.
Radulović je mišljenja je da se investitoru, kao što je Alabar, trebalo predstaviti prostorni plan i dati mu ponudu za investiciju.
- O Alabaru ne znam dovoljno, ali mi treba njemu da dajemo ponudu, ne on nama. Mi pravimo ponudu kakvu hoćemo i kakva nam odgovara. Dobiti velikog investitora pored svih mana koje Crna Gora danas ima je teško. Investitori su ljudi koji žele zaradu, posao za Alabara je trebalo pustiti, da smo mi napravili prostorni plan koji odgovara i nama i njima on bi uzeo i radio... - rekao je Radulović za Antenu M.
Nemoguće je, kaže Radulović, u Crnu Goru uložiti 30 do 35 milijardi, posebno nije moguće u ovoj fazi pregovora tako nešto procijeniti i izjaviti.
- On je u intervjuu pominjao par milijardi i to je mnogo. Nama trebaju strani investitori, bez dileme. Investitori imaju jaku pregovaračku poziciju, logično, kod njih su pare, međutim treba biti vješt i napraviti dogovor... Mislim da smo Alabara izgubili - smatra Radulović.
Planiranjem prostora dugoročno određujemo standard koji će imati stanovnici tog kraja, objašnjava Radulović, navodeći primjer plaže Pržno.
- Iz Pržnog je 1945. godine do 47. godine mnogo porodica otišlo jer su umirali od gladi, na najljepšoj plaži, ali prostor je bio takav da su jedva preživljavali. Na tom prostoru napravi se Maestral, koji je, po mom mišljenju, velik za onako mali prostor, ali svi stanovnici tamo postadoše milioneri. Ne treba ići u krajnost, ali treba razmišljati da prostor koji imamo treba posmatrati iz više uglova - poručuje predsjednik CTU.
<h2>Novi metod sistematskog urušavanja turizma</h2>
Radulović je rekao da Ministarstvo turizma ulaže određeni trud da poboljša situaciju u turizmu, ističući da je dobro što ove godine imamo značajan broj letova prema Crnoj Gori.
On ocjenjuje da bi davanje pod koncesiju crnogorskih aerodroma pričinilo veću štetu od gašenja Montenegro erlajnza, i da je veliki problem što je politika postala sve.
- Politika je danas najvažnija, važno je da imate fotelje i pozicije. Nije važno šta će se desiti sa određenim rješenjem koje se donese, već da je politički profitabilna - rekao je Radulović.
Na pitanje da li se sve očitije potvrđuju sumnje da neko sistemski i sistematski uništava crnogorski turizam, Radulović kaže da se to ne dešava prvi put, ali je iznenađen brojem crnogoskih političara koji ne žele dobro Crnoj Gori.
- Sistemsko uništavanje crnogorskog turizma dešavalo se i devedesetih godina, pred referendum. Ovo je sada drugi način i druga metoda, ali svakako je sličan cilj. U današnjoj Skupštini sjedi toliko ljudi koji ne žele dobro Crnoj Gori. Ja tu prepoznajem više struja; jedna je populistička koja po svaku cijenu želi da zadrži vlast, druga koja ni na šta nema odgovor i tako traje i treća koja je otvoreno protiv interesa Crne Gore - objašnjava Radulović.
Radulović kaže da je predsezona bila loša, da će biti velikih problema sa glavnom turističkom sezonom i ponavlja ocjenu da je zastrašujuće neznanje čelnih ljudi u turizmu. Njegova zabrinutost za granu koja generiše oko 30 odsto BDP Crne Gore ide dotle da, ako se nastavi ovakva politika, prognozira: "Naše cijene su u rangu sa Dubrovnikom. Podigli su 140 odsto PDV na smještaj, malo su ga podigli, jer da bi dali efekat koji oni hoće trebali su podići 700 odsto. Mislim da smo blizu kraja. Ovi što misle da će im fotelje još trajati, neće. Pošto oni ne stvaraju, mi stvaramo i znamo koliko još možemo da trajemo- vrlo malo u pitanju su šest, devet mjeseci do godinu, a onda neka nam je Bog u pomoć.

Radulović: Trebalo je da ponudimo Alabaru plan koji nama odgovara i on bi ga uzeo i radio

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Crnogorska javnost, ali ni mještani mojkovačkog sela Štitarica ni pola godine od kada su vandali ošegali i ukrali jarbol sa crnogorskom zastavom ispred crkve na mjesnom groblju do danas nemaju odgovor ko je to i zašto učinio, kao ni ko je i zašto ponovo pokušao da uradi isto nedjelo kada su Štitaričani sjutradan, 3. novembra, postavili novi jarbol sa državnom zastavom Crne Gore, iako su tada osumnjičeni izgrednici privođeni.&nbsp; Skoro tri mjeseca policija je svake noći čuvala jarbol od huligana, a neko vrijeme su im pomagali i mještani.&nbsp; Jarbol sa crnogorskom zastavom grupa Štitaričana postavila je kao odgovor na postupak Crkve Srbije čije svještenstvo i vjernici su početkom oktobra prošle godine na grobljanskoj crkvi postavili jarbol sa srpskom trobojkom, sa četiri S. Na molbu dijela mještana da uklone zastavu, ova vjerska zajednica je ostala gluva, pa su se oni organizovali, skupili novac i kupili metalni jarbol, dugačak 10 metara, koji su 2. novembra postavili u dvorištu crkve i na njemu je zaviorila crnogorska državna zastava. Iste noći do danas neidentifikovani vandali posjekli su i odnijeli jarbol. Već sjutradan postavljen je novi i organizovane su straže da čuvaju zastavu. Samo dvije noći kasnije, između 5. i 6. novembra, jarbol sa crnogorskom zastavom opet se našao na meti huligana, ali je odbranjen, a dvojica od četvorice izgrednika su uhvaćena, dok su dvojica uspjela da umaknu.&nbsp; Crnogorske vlasti i policija od tada ćute o dešavanjima u Štitarici. Portalu ETV nijesu odgovorili iz Uprave policije da li su privedeni i procesuirani vandali i u kojoj je fazi istraga u slučaju posječenog i ukradenog jarbola sa crnogorskom državnom zastavom. Pitali smo ih i kakva je procjena bezbjednosne situacije u ovom selu. Policiji su se obratili i mještani koji su delegirali Dušana Bakovića da od institucija zatraži odgovore o toku istrage, ali su i oni ostali bez odgovora.&nbsp; U dopisu dostavljenom institucijama Baković je tada ukazao na činjenicu da je u grupi koja je pokušala da ošega i ukrade drugi jarbol sa crnogorskom zastavom bio i pripadnik Vojske Crne Gore.&nbsp; Portalu ETV mještani Štitarice kažu da svi u selu znaju ko su četvorica muškaraca koji su pokušali da posijeku drugi jarbol i ističu da je samo jedan iz Štitarice, dok su trojica iz Mojkovca. Mještani su Crkvi Srbije ponudili da, „radi mira u selu“, uklone obije zastave, ali uzalud. U ovoj vjerskoj zajednici tvrde da je trobojka postavljena u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom i da je to crkvena zastava. Crkva u Štitarici sagrađena je 1896. godine, kao zadužbina kralja Nikole. Da je nekada složno selo danas opasno podijeljeno upozoreno je i sa Prvomajskog uranka koji je dio mještana organizovao u Štitarici, na kojem se okupilo blizu 300 ljudi, Štitaričana i njihovih gostiju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512060520_36d61c71c9e07a8f7fb1d8296023e4581137294a3201a9c0a2197e8acd5c5b39.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512060520_36d61c71c9e07a8f7fb1d8296023e4581137294a3201a9c0a2197e8acd5c5b39" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="Prvomajski uranak u Štitarici"> <figcaption>Prvomajski uranak u Štitarici</figcaption> </figure>  - Praznik rada je u ovim krajevima uvijek imao poseban značaj, bijaše to vrijeme kada se svom zavičaju vraćahu radnici i školarci koji su veći dio godine provodili van rodnog mjesta. Zadnjeg aprilskog dana bi pošli na obližnje brdo iznad sela i zapalili vatru čiji bi odsjaj najavio prvomajske praznike, dane za druženje, obilaske i za pomalo rada na imanju. Ovo mjesto nazivamo „zborno mjesto“, tu se godinama u predvečerje igrao lijep fudbal, a u ovom Mjesnom domu se organizovale najbolje igranke. Bijaše to vrijeme bez podjela, bez vjera i bez nacija, ni prezimena jedni drugima skoro da ne spominjasmo, bijasmo samo Dragan Lekov, Raka Bajov, Rajko Tofilov, Brano Gilev. Bijaše to vrijeme kada više vjerovasmo Darvinu nego sijačima mržnje i falsifikatorima istorije. Bijaše vrijeme kada se prezirahu srebrnjaci. Bijaše vrijeme sloge, druženja i akcija. Možda bi se ponekad i posvađali, ali sama pomisao na svog, i oca onog drugog, bi svaku svađu prekidala – podsjetio je na neka druga vremena Svetozar Baković, u pozdravnom govoru 1. maja. Štitarica, kako je kazao, poslije oslobođenja od Turaka ubrzano se naseljavala iz Čeva, Morače, Uskoka, Kuča, kolašinskog kraja i drugih mjesta. - Pošto je svo stanovništvo bilo pravoslavno pojavila se želja za izgradnjom pravoslavne bogomolje, a tadašnji crnogorski knjaz Nikola Petrović im to i odobri uz obezbjeđenje novčanih sredstava i zidara Vasa Porobića iz Herceg Novog, a narod je donosio kamen i šegrtovao. Po starom crnogorskom običaju u donošenju kamena iz par kilometara udaljenog Brežđa učestvovalo je svo selo i staro i mlado i muško i žensko, kako bi crkva bila zajednička, crkva narodna. Sve to je u kamen uklesano iznad vrata kao istorijski podsjetnik za sva vremena. Crkva je sagrađena 1896. godine, a osvještana tri godine kasnije od strane mitropolita autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve Mitrofana Bana. Sve do 2015. godine se štitarička crkva svetog Arhangela Mihaila, koju je knjaz posvetio krsnom imenu najbrojnijeg bratstva Rakočević, doseljenog iz Morače, vodila na državu Crnu Goru i opštinu Mojkovac, a poslije, gle čuda, na osnovu aero foto snimka crkvu prepisaše nekom drugom u vlasništvo, a od prošle godine i neku tuđu zastavu staviše ispred nje – podsjetio je Baković na dešavanja u Štitarici nekada i danas. Poručio je negatorima crnogorske države i nacije „da njihov srednjevjekovni mrak nikada neće biti dovoljno jak da zacrni nam Goru Crnu“. - ...sve dok nam preci služe za uzora, a potomci za zora vjekovaće i Crna Gora – poručio je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512060524_cd77d758501f4448fd90eee05c5b5f844cbfe1a977c4c67f1fe3a79fe2a0828f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250512060524_cd77d758501f4448fd90eee05c5b5f844cbfe1a977c4c67f1fe3a79fe2a0828f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Štitarica 1. maja"> <figcaption>Štitarica 1. maja</figcaption> </figure>

Tag: andrija-nikolic

Nikolić: Naredna sjednica Anketnog odbora u četvrtak

Mandić nakon inicijative za njegovu smjenu: Pokušavaju da od mene prave dežurnog krivca, po ko zna koji put su se obrušili na moju porodicu

DPS i SD predali inicijativu za smjenu Andrije Mandića: Nagomilale se desetine razloga zbog kojih ne može biti na čelu parlamenta

Šaranović o fantomskim biračima: Od Ministarstava BiH i Srbije nijesmo dobili odgovore; Nikolić: Provjera je laka ako postoji politička volja

Nikolić: Postalo uobičajeno da se glas manje brojnih naroda ignoriše, osim kad je za potrebe vladajuće većine

Nikolić: Spajić zatočeni premijer, klizi ka političkoj margini; Mugoša o PES-u: Ne radi se ni o kakvim korektivu, nego o egzekutoru

Nikolić: MUP odbija da radi poslove iz svoje nadležnosti i nastavlja da se bavi politikom

Nikolić: Danas predajemo spisak ljudi sa duplim biračkim pravom

Nikolić: Sjutra predajemo spisak birača koji uporedo glasaju i u Nikšiću i u Trebinju

Nikolić o sporazumu sa UAE: Pratićemo dešavanja, proces morao biti inkluzivniji po pitanju učešća lokalne zajednice u Ulcinju

Nikolić: Naredna sjednica Anketnog odbora u četvrtak

Košta sjutra u Crnoj Gori: Jačanje saradnje sa ZB jedan od ključnih političkih prioriteta za EU

Đeljošaj: Spajić nije učestvovao u sprovođenju tendera za aerodrome, niti je odgovoran za povlačenje konzorcijuma TAV-AdP

Radulović: Trebalo je da ponudimo Alabaru plan koji nama odgovara i on bi ga uzeo i radio

PRATITE TVe UŽIVO