Zajednica osoba sa invaliditetom (OSI) u Crnoj Gori suočava se s novim izazovima — subvencije za asistente u radu osobama sa invaliditetom i dalje nijesu isplaćene, upozorava predsjednik Saveza slijepih Crne Gore Andrija Samardžić.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Samardžić je istakao da Savez slijepih u 2025. godini nije dobio nijednu naknadu za asistente u radu.
- Imamo neka nezvanična saznanja da je zapravo to instrukcija Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga prema Zavodu za zapošljavanje, i da je ta instrukcija da se ne isplaćuju subvencije za asistente osoba sa invaliditetom sve dok ne dobiju nove instrukcije- rekao je Samardžić.
Dodaje da se, osim problema s isplatama subvencija, OSI suočavaju i sa spornim izmjenama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, protiv čijih nacrta su organizovani protesti.
Suočavaju se i sa kampanjom, i, kako kaže, targetiranjem osoba sa invaliditetom.
- Mi imamo takve neke naručene članke od strane jednih te istih novinara u raznim medijima. Konkretno, prekjuče je izašao članak na portalu Vijesti. Isto tako, imamo situaciju da sam sistem ne funkcioniše i da mi ne znamo koji je razlog. Isplata naknada za asistente u radu kasni, što znači da poslodavci sami moraju da plaćaju iznos sufinansiranja asistenata za zaposlene osobe sa invaliditetom. Imamo neka nezvanična saznanja da je to instrukcija Ministarstva, a mogu konkretno da kažem da Savez slijepih ove godine nije dobio nijednu naknadu za asistente u radu- istakao je on.
Samardžić objašnjava da je subvencija na zaradu ključan mehanizam kojim se poslodavci stimulišu da zaposle osobe sa invaliditetom, budući da se njihov rad subvencioniše, s obzirom na to da su OSI „teže zapošljiva kategorija građana“.
- Asistencija u radu OSI je onaj vid asistencije koji nadoknađuje osobama sa invaliditetom nepristupačnost određenih mjesta i radnih alata. Dakle, plaćajući asistenta za određenu vrstu invaliditeta, mi amortizujemo to nepristupačno okruženje. Taj asistent ne radi posao umjesto osobe sa invaliditetom, već asistira u onom pravcu u kojem to diktira vrsta invaliditeta, ali i stepen nepristupačnosti radnog mjesta- objasnio je on.
Samardžić upozorava da, u uslovima teške ekonomske situacije i nefunkcionalnosti institucija, rezovi u budžetu najčešće pogađaju one koji su već najslabiji.
- U situaciji gdje institucije hronično ne funkcionišu, gdje je ekonomija hronično nestabilna i gdje hronično nedostaje finansija za ispunjavanje redovnih budžetskih obaveza, uvijek će se tražiti neko ko je najslabiji. Kada se suspenduju prava licima sa invaliditetom, onda se prelazi na druge grupe građana, sve dok se ne dođe do onih koji su malo manje slabi — i dok se ne stvori jedno opšte nezadovoljstvo- zaključio je Samardžić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Samardžić: Savez slijepih ove godine nije dobio nijednu naknadu za asistente u radu

Mislim da se u Crnoj Gori osobe sa invaliditetom ovih dana ne osjećaju dobro. Ja se lično u ovoj zemlji, u ovom trenutku ne osjećam dobrodošlim, jer nekome nije drago da ja budem uspješan i da imam karijeru i radim - a taj neko nije bilo ko, nego ministarka - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predsjednik Saveza slijepih Andrija Samardžić.
Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga objavilo Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, koji je naišao na negodovanje i nezadovoljstvo brojnih udruženja i organizacija lica sa invaliditetom, jer, kako tvrde, rađen je bez prethodne konsultacije i njihovog uključenja.
Novim Nacrtom zakona predviđa se smanjenje subvencija poslodavcima koja zapošljavaju lice sa invaliditetom, sa 75 na 50 posto, što je smanjenje u granicama prosječne zarade, kaže Samardžić, za prethodnu godinu, što znači da je to neka zarada, kako naglašava, od oko 900 eura.
- To znači da su osobe koje imaju veću platu od te plate, a zašto ne bi osobe sa invaliditetom imale i veće plate, u stvari će biti oštećene, i to neće biti oštećene samo osobe sa invaliditetom, već će biti oštećeni i poslodavci - rekao je Samardžić.
Dosadašnji Zakon o profesionalnoj &nbsp;rehabilitaciji &nbsp;i zapošljavanju lica sa invaliditetom je jedan od najboljih zakona u regionu, cijeni Samardžić, donesen čak 2008.godine, dodaje on, prije nego što je u Crnoj Gori ratifikovana, podsjeća on, Konvencija o pravima lica sa invaliditetom.
- To je jedan napredni zakonski tekst, koji je kroz sve ove godine u tranziciji Crne Gore zaista stari, i zaista je bilo vrijeme da se u njega unesu određene izmjene. Mi smo imali zahtjeve da se taj Zakon mijenja, ali ne da se to radi netransparentno, i ne da se to radi na štetu osoba sa invaliditetom, jer ovaj Zakon koji je bio najbolji u regionu će sada najednom postati najgori u regionu. U suštini, mi na ovaj način veoma nazadujemo. Zašto se sve ovo radi? Ovo se sve radi zato što su uočene određene zloupotrebe, i zato što crnogorski budžet, na kraju, više nije mogao da servisira sve te zloupotrebe, naime određene osobe sa invaliditetom su imale nerazumno velike plate, fiktivnog zapošljavanja, čime su u stvari na račun velikih subvencija od 75 posto, ili manje, ostvarivale neosnovan profit, i država je uočila da zbog tih zloupotreba ona u stvari nema novaca da finansira ove subvencije - naveo je on.
Iza toga se, kaže, krije da je država nemoćna da servisira sve ono što je predizbornoj kampanji obećala građanima.
Sve ukazuje, poručuje Samardžić, da je program Evropa sad neuspješan i da osobe sa invaliditetom moraju to da plate.
- A Ministarstvo smatra da teme prava osoba sa invaliditetom nijesu aktuelne - dodao je on.
Neće pustiti, poručuje Samardžić, da taj Nacrt nastavi put do usvajanja i stupanja na snagu, te dodaje da očekuje podršku javnosti.
- Pošto imamo ovu situaciju da je jedan nepovoljan zakon ušao u proceduru, mi sada tražimo da se stvar vrati u pređašnje stanje, i ako bi povukli ovaj Nacrt iz procedure oni bi bili dobri momci koji su nas malo zafrkavali, malo su nas prestrašili, jer mi se zaista plašimo. Ja mislim da u Crnoj Gori svaka osoba sa invaliditetom se ovih dana ne osjeća dobro, ja se lično u ovoj zemlji, u ovom trenutku ne osjećam dobrodošlim, jer nekome nije drago da ja budem uspješan i da ja imam karijeru i da ja radim, a taj neko nije bilo ko, nego ministarka - zaključio je Samardžić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TVE.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoIHoc2h9XQM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Samardžić: Sve ukazuje da je program Evropa sad neuspješan i da će to platiti osobe sa invaliditetom

Nije tačna ta priča da mi imamo dobre zakone samo ništa ne radimo, čim ne radimo to znači zakone, i da imamo loše, alo ništa drugo, kaznene odredbe, i naravno, pošto stalno govorimo o donosiocima odluka, oni to jako dobro &nbsp;znaju, moja poruka za donosioce odluka, na kraju, jeste ne plašite se dobrih zakona - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predsjednik Saveza slijepih Andrija Samardžić.
Generalna Skupština Ujedinjenih nacija je 1992. godine usvojila Rezoluciju kojom se sve zemlje svijeta pozivaju na obilježavanje Dana osoba sa invaliditetom, kako bi im se omogućilo jednako uživanje ljudskih prava i ravnopravna participacija u društvu, pa tako i Crna Gora obilježava 3.decembar i poziva na ravnopravnost.
Datum OSI 3.decembar je dan kad se sumiraju rezultati, kaže Samardžić, svake godine, a ove godine se opet dolazi do zaključka, ističe on, da crnogorsko društvo nije mnogo napredovalo.
- Društvo se nije pomjerilo u znatnoj mjeri. Imamo pojedinačne napretke, imamo medije, koji više nego ikada, čini mi se, govore o osobama sa invaliditetom, apeluju, i mi iz nevladinog sektora koristimo tu spremnost i taj trenutak da zaista pošaljemo pravu poruku, jasnu poruku i zahvalni smo na pažnji, koju zajednica OSI i uopšte civilno društvo OSI dobija. Međutim, ja mislim, da sami sistem i institucije sistema i ono što kolokvijalno nazivamo donosioci odluka, to su u stvari političari, u suštini ne pokazaju spremnost, i čak, mislim, da se malo udaljavaju od onoga što je zacrtano Konvencijom o pravima lica sa invaliditetom, koju su 2006.godine donijele Ujedinjene Nacije, Generalna skupština Ujedinjenih Nacija, a mi smo je ratifikovali 2019.godine - rekao je Samardžić.
Ove godine je bio mali jubilej, podsjeća Samardžić, 15 godina od ratifikovanja Konvencije o pravima lica sa invaliditetom, i nije se iskoristila šansa, naglašava on, koju je dao taj, kako kaže, civilizacijski iskorak.
Crnogorsko društvo je prošlo kroz turbulentan politički period, smatra Samardžić, i u tom periodu su glavne teme bile identitetska pitanja i, ističe on, razne krize, i već duže vrijeme &nbsp;se crnogorsko društvo nalazi, kako kaže, u krizi.
- Svaki resor je na određen način pogođen krizom, i mislim da u takvoj situaciji političari, naprosto, zaboravljaju ljudska prava. Kriza jeste nešto što najprije ugrožava kulturu, obrazovanje, ljudska prava, jer sve ovo navedeno, u stvari, jesu civilizacijski iskoraci, ali nešto što je u modernom društvu nužnost. Međutim, za donosioce odluka, koji se u ovom trenutku, što zbog identitetskih pitanja, što zbog drugih dilema, previranja, izbora svako malo, bave drugim stvarima, i naprosto nemaju vremena, a možda im je ova priča u startu bila predaleka, možda nijesmo imali dovoljan period nekakve mirne tranzicije, da zaista, donosioci odluka shvate koncept ljudskih prava. Koncept ljudskih prava nije nešto što se tiče samo onih tamo ugroženih, nego da je koncept ljudskih prava nešto što se tiče svih nas, čak i donosioca odluka, čak i njima su potrebna ljudska prava, više nego ikada, čak i oni pripadaju izvjesnim ranjivim grupama i manjinama, s tim što to nije uvijek vidljivo, i sami oni, se možda nekad tako ne deklarišu, i ne osjećaju se tako - poručio je Samardžić.
Ohrabrujuće je za OSI što je ponovo uspostavljen Direktorat za lica sa invaliditetom, poručuje Samardžić, ali je neophodno, ističe on, urediti zakonsku legislativu, ili bar, kako kaže, pooštriti kaznenu politiku.
- Što se tiče moje poruke za kraj je evo već imamo petnaest godina od ratifikovanja Konvencije. Danas je 3.decembar 2024.godine, imamo ove godine ponovo utvrđen Direktorat za lica sa invaliditetom pri Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, koji bi trebalo da se uhodao, imamo Savjet za prava lica sa invaliditetom pri Vladi, koji je takođe ove godine formiran, doduše ne na baš transparentan način, ali imamo i sad taj Savjet, i onda, kao što rekoh, sada je, uslovno rečeno, taj praznik osoba sa invaliditetom i ‘ajde da sačekamo 3.decembar 2025.godine u nekom boljem raspoloženju, da Direktorat zaista profunkcioniše, da se donesu dobri zakoni, da se iniciraju promjene, izmjene i dopune loših zakona, ili potpunosti promjene loših zakona, i da, ako ništa, iduće godine imamo malo bolji zakonski okvir, jer znate nije tačna ta priča da mi imamo dobre zakone samo ništa ne radimo, čim ne radimo to znači zakone, i da imamo loše, alo ništa drugo, kaznene odredbe, i naravno, pošto stalno govorimo o donosiocima odluka, oni to jako dobro znaju, moja poruka za donosioce odluka, na kraju, jeste ne plašite se dobrih zakona, a poruka za građane ne plašite se ljudskih prava, zato što će vam ljudska prava kad tad i zatrebati, jer ste ljudi - zaključio je Samardžić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dmjyz03QktT4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Samardžić: Ne plašite se ljudskih prava, zato što će vam ljudska prava kad tad i zatrebati

Međunarodni dan bijelog štapa u svijetu se obilježava 15.oktobra, a bijeli štap sam po sebi je simbol obilježavanja osoba sa oštećenjem vida u društvu - &nbsp;kazao je u Budilniku, na Televiziji E, predsjednik Saveza slijepih Andrija Samardžić.
Bijeli štap je pomagalo kojim se služe osobe oštećenog vida, objašnjava Samardžić, i on je postao simbol osoba oštećenog vida za samostalnost i priznavanje.
- Ono što mi zagovaramo, ono što zagovara i Konvencija o ljudskim pravima lica sa invaliditetom Ujedinjenih nacija, koju je ratifikovala i Crna Gora, jeste taj individualni pristup. Načelno gledano, uz dobru obuku štap je osnovno sredstvo, sam po sebi je siguran, međutim postoje osobe koje se osjećaju sigurnije uz psa vodiča, i ono što je najvažnije, recimo ja kao korisnik psa vodiča, uvijek ću reći da je pas komforniji, da je pas vodič bolji pošto imate živog asistenta uz sebe i dobar za tu neverbalnu komunikaciju, ali bijeli štap, pogotovu u kontekstu ovog datuma, jeste ono što nas obilježava kao grupu u društvu, i u to ime mi ga obilježavamo.svakog 15.oktobra - rekao je Samardžić.
Sagovornik Budilnika je kazao da su juče, u susret Danu bijelog štapa, organizovali panel diskusiju, u kojoj su se bavili svim pitanjima, koja su važna osobama oštećenog vida, te su, dodaje on ugostili mnogobrojne značajne goste.
Prošle godine su obučena tri instruktora za obuku bijelog štapa, jer je, podsjeća on, važno da se u Crnoj Gori standardizuje da obuka i važno je da država treba da sprovodi servise podrške, a civilno društvo i nvo da rade zagovaranje, a trenutno je obratno.
- Jedna od gošća panel diskusije je bila i uvažena gospođa Irena Rakočević, i ja sad odmah spomenuti da mi, do februara ove godine, pa unazad dvije godine, nijesmo uopšte imali u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava direktorat koji se bavi zabranom diskriminacije lica sa invaliditetom, &nbsp;i to je bila strašno poražavajuća činjenica, da je Vlada ukinula jedan direktorat , da ne govorim sad o razlozima za ukidanje, jer oni nijesu više važni, i da mi toliko dugo vremena nemamo instituciju, državni organ, čija je osnovna nadležnost praćenje politika, sprovođenje politika, afirmacija ljudskih prava i drugih aktivnosti, koje su suštinskog značaja za pravo i dostojanstvo lica sa invaliditetom. Onda smo tek u februaru ponovo dobili direktorat, i izabrana je direktorica direktorata, i mi smo na toj panel diskusiji imali priliku sa njom da razgovaramo &nbsp;i ona je dobila priliku da nas izvijesti šta su to nove aktivnosti i čime se to bavi direktorat - istakao je Samardžić.
Što se tiče zapošljavanja osoba sa oštećenjem vida, podsjeća Samardžić, situacija je da država, u kadrovskom dijelu, ne poštuje volju &nbsp;i prijedloge &nbsp;nevladinih organizacija, pa tako izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore nije ušao u Savjet Fonda za profesionalnu rehabilitaciju.
- Taj Savjet Fonda za profesionalnu rehabilitaciju, pri Zavodu za zapošljavanje, je glavno konsultativno tijelo, koje daje mišljenja u svim važnim odlukama, koje se tiču prava lica sa invaliditetom u oblasti zapošljavanja i rada, pogotovu kad govorimo o subvencijama na zapošljavanje lica sa invaliditetom ili opremanje radnog mjesta, da pojasnim građanima, misli se na prilagođavanje radnog mjesta za određene vrste invaliditeta - zaključio &nbsp;je Samardžić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCyEk4NOfeVo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Samardžić: Važno je da se standardizuje obuka za korišćenje bijelog štapa

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: andrija-samardzic