Crna Gora je zabrinuta kada je u pitanju eskalacija sukoba između Izraela i Irana. Nadamo se da će posljednje uključivanje Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u ovaj sukob da dovede do deeskalacije - rekao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović odgovarajući na novinarska pitanja na pres konferenciji sa poljskim kolegom Andžejom Dudom koji je danas kod nas u zvaničnoj posjeti.
Imamo, kaže on, jasan stav da bi nakon svega sada najbolje bilo sjesti i razgovarati kako bi se diplomatskim putem došlo do rješenja tog sukoba.
Crna Gora, podvlači Milatović, ima vanjsku politiku koja je usklađena sa politikom EU.
- I tako je u prethodnih skoro deceniju i više. Nastavićemo sa potpunim usklađivanjem sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Tu je važno naglasiti da to radimo i prije nego smo postali punopravna članica i time pokazujemo posvećenost zajedničkim stavovima i kada je u pitanju Bliski Istok i rat u Ukrajini i vrlo izazovna bezbjednosna infrastruktura. Crna Gora je posvećena sigurnosti našeg evropskog kontinenta - naveo je on.
Duda je rekao da zabrinjava eskalacija ratne situacije na Istoku.
- To je opasno i kao što znamo, već decenijama je zapaljiva regija. Ako su se SAD uključile i intervenirale u odnosu na iranski nuklearni program, za mene je jasno da su ti strahovi da Iran stvarno želi imati nuklearno oružje, i da bi to bilo opasno za cijeli svijet. U tom američkom napadu se to povrđuje. Ja obraćam pažnju da nijesu samo Izraeli i SAD su govorile o toj opasnosti, nego i Međunarodna agencija za nuklearnu energiju je potvrdila da Iran vodi istraživanja izvan dogovorenog okvira. Reakcija je bila odlučna i pretpostavljam da je to bilo neophodno. Nadamo se sada da će to primorati strane da pregovaraju i da se konflikt završi. Razgovori su očekivani. Ne možemo zamisliti dalju eskalaciju konflikta. Vjerovatno ćemo razgovarati o tome na NATO samitu u Hagu - naveo je on.
SAD je, kaže, naš saveznik, te da se nada da će sve aktivnosti dovesti do završetka konflikta.
Na pitanje o pokušaju atentata na ukrajinskog predsjednika Volodomira Zelenskog, rekao je da poljske službe obezbjeđuju sigurnost svojim gostima, pa tako i njemu.
Njegova bezbjednost je, kaže, bila osigurana.
U odnosu na pitanja o navodima da se Poljska priprema za eventualni napad Rusije, Duda je rekao da su to defanzivne vojne vježbe.
- Uzimajući u obzir ponašanje Rusije i povratak imperijalnih ambicija: imali smo vježbe uz učešće najviših organa. Smatramo da odgovorne vlasti treba da budu pripremljene za takvu proceduru usavrašavanja vještina i procedura u slučaju bilo kakve agresije. To se koristi za različite krize - dodao je on.
<h2>Moramo da napredujemo brže ka EU, zatvaranje poglavlja pet nije dovoljno</h2>
Milatović je poručio da ako želimo da do kraja 2026. zaokružimo pregovarački proces i uđemo u završnu fazu pristupanja, Crna Gora mora da napreduje brže. U tom kontekstu ga, kaže, raduje što će nakon završnice poljskog predsjedavanja Crna Gora na Međuvladinoj konfrenciji zatvoriti poglavlje pet.&nbsp;
- To je važan signal i podsticaj, ali moram jasno reći da to nije dovoljno - naveo je on.
Predanost tome, podvlači Milatović, mora biti opipljiva.
- Imamo ispruženu ruku EU i ja kao predsjednik preuzimam dio svoje odgovornosti i nastavljam da radim ono što je u mojoj moći: da obezbijedim podršku i ojačam povjerenje naših partnera - rekao je on.&nbsp;
Istakao je da je predsjednik Duda 11. predsjednik neke zemlje članice EU koji je podsjetio Crnu Goru od početka njegovog mandata. &nbsp;To, kaže Milatović, nije slučajno.
- Nego rezultat jasne politike i stavova i kontinuiranog rada na osnaživanju naše međunarodne podrške kada je u pitanju EU put - naglasio je on.
Čast mu je, kaže, i zadovoljstvo što ima priliku da iskažem iskreno prijateljstvo, zahvalnost i savezništvo koje veže naše dvije zemelje.&nbsp;
- Kao što znate, njegujemo dugogdišnje dobre i sadržajne odnose zasnovane na međusobnom povjerenju, zajedničkim vrijednostima. To prijateljstvo je primjer kako se partnerstvo može graditi i njegovati kroz saradnju u svim oblastima. Posebno cijenim i zahvalan sam na čvrstoj i dosljednoj podršci koju poljska pruža crnoj gori na našem putu ka EU. U vremenu globalne nesigurnosti i ozbiljnih rastućih bezbjednosnih izazova, politika proširenja EU mora ostati vjerodostojna i djelotvorna i upravo je Poljska jedna od zemalja koja to dosljedno i jasno demonstrira i riječju i djelo zato želim da iskažem zahvalnost i predsjedniku Dudi i Vladi Poljske na svemu što su uradili i što će nastaviti da rade kao podrška našem EU putu - rekao je on.
Kao saveznice u okviru NATO Crna Gora i Poljska dijele, dodaje on, snažnu posvećenost očuvanju demokratskih vrijednosti.
- Sjutra ćemo odletjeti za Hag i učestvovati na NATO samitu i donijeti važne odluke za našu bezbjednost. Zahvalni smo na podrški Poljske koju nam pruža od članstva u NATO i očuvanju evropske i evroatlanske bezbjednosne arhitekture - saopštio je Milatović.
<h2>Članstvo 2028.</h2>
Duda je rekao da je čestitao zatvaranje novih poglavlja i da vjeruje da ćemo 2028. godine ući u EU.&nbsp;
- Naglasio sam da je Crna Gora članica NATO i da je to bitno za primanje u EU jer se smatra da je bezbjedna i da ima zaštitne sisteme NATO pakta. To je bitno, recimo, za zaštitu informacijama. Govorili smo o predstojećem samitu u Hagu i odlukama koje će biti donijete , drago nam je da imamo konsenzus o izdacima za odbranu. Drago mi je lično jer sam ja želio da se ti izdaci povećaju. To je bilo prije godinu kada sam se sastao sa Džo Bajdenom - rekao je on.
<h2>Izbjegavanje ruskih opasnosti i rast izdataka za odbranu</h2>
Zahvalio je, kaže, što su naši vojnici prisutni u NATO kontingentima i jer imamo ulogu u stvaranju bezbjednosti.
- Svima nam je stalo da ne bude burno i svi trebalo da radimo na tome da pojačavamo naše veze i da bezbjednost bude garantovana i od strane armije SAD. Govorili smo o ekonomskim odnosima i turizmu i da treba graditi zajednički sistem izbjegavanja ruskih opasnosti i o hibridnom sistemu za dezinformacije - naveo je Duda.
To je, ističe, velik zadatak.
- I borba koju vodimo stalno. Moramo u tome učestvovati. Rast izdataka za bezbjednost i odbranu treba služiti tome da možemo efikasnije da realizujemo te zadatke - naveo je on.
Sve više Poljaka, kaže, dolazi u Crnu Goru što, cijeni on, znači da se smatra bezbjednom i prijateljskom zemljom.
- Nadam se da će ti odnosi u budućnosti još bolje da se razvijaju - rekao je on.
Dodao je da će uskoro imati novog predsjednika i da se nada da će on još jačati poljsko-crnogorske odnose.
Vrijedi reći, kaže, da bi Crna Gora bila spremna da primi lidere "Tri mora" i da budemo njihov domaćin.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milatović: Nadamo se da će uključivanje SAD da dovede do deeskalacije u sukobu Izraela i Irana

Na poziv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, predsjednik Republike Poljske Andžej Duda boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.
Predsjednika Dudu dočekao je predsjednik Milatović u Vili „Gorica“, uz najviše državne i vojne počasti.
U okviru posjete, nakon upisivanja u Knjigu gostiju, održani su bilateralni razgovori predsjednika dvije države, kao i sastanci delegacija Crne Gore i Poljske. Nakon sastanaka, šefovi država će se obratiti javnosti i simbolično zasaditi „drvo prijateljstva“ u dvorištu Vile „Gorica“.
Predsjednik Duda će, u pratnji predsjednika Milatovića, položiti vijenac na Spomenik Partizanu borcu na brdu Gorica.
Zvanična posjeta predsjednika Poljske predstavlja potvrdu snažnih prijateljskih odnosa između Crne Gore i Poljske, kao i jasan znak podrške Crnoj Gori na njenom evropskom putu, s ciljem punopravnog članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYWdMjSPMVDw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Portal ETV

1250x600

1084x550

Duda stigao u Crnu Goru

Predsjednik Poljske Andžej Duda boraviće sjutra u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv crnogorskog kolege Jakova Milatovića.
Iz Milatovićevog kabineta kazali su da zvanična posjeta Dude predstavlja potvrdu odličnih i prijateljskih odnosa Crne Gore i Poljske.
Oni su dodali da je Dudina posjeta i snažan podsticaj Crnoj Gori na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji do 2028. godine.
Kako je najavljeno, Milatović i Duda će posaditi drvo prijateljstva u dvorištu Vile Gorica.
Duda će, u prisustvu Milatovića, položiti vijenac na spomenik Partizanu borcu na Gorici.

Duda sjutra u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori

Predsjednik Republike Poljske Andžej Duda boraviće u ponedjeljak, 23. juna, u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori - saopšteno je iz Kabineta predsjednika države Jakova Milatovića.
Duda, koji dolazi u Crnu Goru na poziv Milatovića, biće dočekan u Vili Gorica uz najviše državne i vojne počasti, nakon čega će uslijediti razgovor dva predsjednika.
- Nakon upisivanja u knjigu gostiju i sastanka delegacija, šefovi država će imati izjave za javnost - navodi se u saopštenju.
Milatović i Duda će, kako se najavljuje, posaditi i drvo prijateljstva u dvorištu Vile Gorica, nakon čega će poljski predsjednik uz crnogorskog kolegu položiti vijenac na Spomenik Partizanu borcu na brdu Gorica.
Milatović će, kako se dodaje, prirediti i svečanu večeru u čast predsjednika Dude.
- Predstojeća zvanična posjeta predsjednika Poljske predstavlja potvrdu odličnih i prijateljskih odnosa Crne Gore i Poljske i snažan je podsticaj našoj zemlji, na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji do 2028. godine - ističu iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Predsjednik Poljske u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori u ponedjeljak

Predsjednik države Jakov Milatović učestvovaće danas i sjutra na X Samitu Inicijative Tri mora, koji se održava u Varšavi, gdje se očekuje da će Crna Gora dobiti status pridružene članice, što bi se promijenilo u punopravni status nakon ulaska Crne Gore u EU, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Taj prijedlog je, kako je saopšteno, Milatović uputio tokom prošlogodišnjeg Samita u Litvaniji, kada je naša zemlja prisustvovala prvi put sastanku u okviru ove Inicijative.
Dodaje se i da je uključivanje u Inicijativu Tri mora značajan diplomatski uspjeh i predstavlja dio postepene integracije Crne Gore u platforme povezane sa EU.&nbsp;
- Ovo je još jedan korak ka ostvarenju ključnog državnog cilja — punopravnog članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Inicijativa Tri mora okuplja 13 zemalja članica EU iz centralne i istočne Evrope, koje se u geografskom smislu nalaze između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora, i uživa podršku najznačajnijih globalnih aktera, među kojima su Evropska komisija, Sjedinjene Američke Države, Njemačka i Japan.
Fokus Inicijative je, kako navode, jačanje infrastrukturne, energetske i digitalne povezanosti regiona.
- Učešćem na Samitu, Crna Gora potvrđuje svoju odlučnost da aktivno doprinosi regionalnoj saradnji, ubrzanom razvoju i evropskoj budućnosti - &nbsp;naglašava se u saopštenju.&nbsp;
Milatović boravi u na poziv predsjednika Poljske Andžeja Dude, koji je ujedno i domaćin Samita.
On će zajedno sa liderima iz Evrope prisustvovati plenarnoj sjednici i radnoj večeri.&nbsp;

Milatović danas i sjutra na X Samitu Inicijative Tri mora

Takođe, Francuski nuklearni arsenal mogao bi pomoći u zaštiti Poljske, rekao je poljski predsjednik Andžej Duda u izjavi objavljenoj u petak.
Duda, koji je pozvao Poljsku da na svom tlu smjesti dio nuklearnog oružja Sjedinjenih Američkih Država kako bi odvratila rusku agresiju, rekao je da bi francuske bojeve glave takođe mogle ojačati poljsku odbranu.
- Vjerujem da možemo prihvatiti oba rješenja. Ove dvije ideje nisu niti proturječne niti se međusobno isključuju - kazao je predsjednik Poljske.
<h2>Proširenje "nuklearnog kišobrana"</h2>
Francuski predsjednik Emanuel Makron predložio je proširenje takozvanog nuklearnog kišobrana Francuske na njene evropske saveznike, usred straha da bi agresivna Rusija jednog dana mogla okrenuti svoje poglede s Ukrajine, koju je napala 2014. i ponovno 2022., na istočno krilo Evropske unije.
S oko 300 nuklearnih bojevih glava, Francuska je jedina članica EU koja posjeduje takvo oružje i jedna od tri članice NATO-a uz SAD i Veliku Britaniju.
<h2>Ozbiljni razgovori</h2>
Poljska i Danska ranije su izrazile otvorenost prema ideji skloništa pod nuklearnu zaštitu Francuske. U martu je poljski premijer Donald Tusk, koji dolazi iz stranke suparničke Dudi, rekao da Poljska "ozbiljno razgovara" s Francuskom o toj mogućnosti, koja je dobila na snazi ​​nakon upozorenja iz SAD da Bijela kuća Donalda Trampa možda neće pružiti sigurnosne garancije Evropi u budućnosti.
Varšava je posljednjih godina dramatično povećala svoju konvencionalnu vojsku, sa svojim borbenim snagama od 200.000 sada najvećim u EU - i nada se da će u nadolazećim godinama izgraditi vojsku od pola miliona.

Evropa bi mogla dobiti još jednu državu sa nuklearnim naoružanjem: Zatraženo raspoređivanje francuskog arsenala oružja

Predsjednik Poljske Andžej Duda posavjetovao je danas ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se vrati pregovorima sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i to onako kako razgovaraju dva poslovna čovjeka i izrazio nadu da će Tramp biti jednako oštar i sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom kao sa Zelenskim, jer mu je jedini cilj - mir.
- To je jako oštra igra. Vjerujem da je to element veoma oštre taktike kojom se ide prema tim pregovorima, jer imajmo na umu da smo u fazi da idemo ka pregovorima. Razgovarao sam sa Trampom prije nedjelju dana i mogu da kažem da on ima jedini cilj. Želi da okonča rat u Ukrajini, tu tragediju, to što gine toliko ljudi. Situacija je napeta. To što se desilo u Ovalnoj sobi to je stvar bez presedana - kazao je danas Duda poljskoj privatnoj televiziji TVN24.
Duda je rekao da je Zelenskom savetovao da se što prije vrati razgovorima sa Trampom.
- Rekao sam mu ‘poznaješ Trampa, imao si priliku da se srijećeš sa njim i znaš da je većinu života proveo u biznisu’. Rekao sam mu, ‘Vladimire, i ti si došao u politiku iz biznisa, porazgovaraj sa Trampom kao biznismen sa biznismenom i probajte da dogovorite uslove da za obje strane budu dobitak - rekao je Duda.
Poljski predsjednik je, na pitanje zašto Tramp pokušava da iznudi ustupke od Zelenskog a ne od Putina i zašto su u Kremlju zadovoljni da se politika SAD sa Trampom mijenja u skladu sa vizijom Rusije, odgovorio da niko ne zna kakvu igru Tramp igra sa Putinom, jer nema nikakvih informacija o sadržaju njihovih telefonskih razgovora.
- Molim vas, neka neko predstavi ideju kako da se završi rat u Ukrajini. Da se pobijedi Rusija? Lijepo, ali šta to znači? Prije svega dijelim jedan stav. Završetak rata je moguć samo ako strane počnu pregovore. Nadam se da će rezultat tih pregovora biti trajni mir, jer to je danas za Poljake najvažnije - kazao je Duda.
Poljski predsjednik odbio je bojazni da ni Poljska ne može više da računa na SAD, jer i ona može da bude žrtva Trampovih najava da treba smanjiti američko vojno prisustvo u Evropi.
- Za sada toga u slučaju Poljske nema. Trenutno nas naziva odgovornim saveznikom. Govori da on ima obaveze prema Poljskoj - kazao je poljski predsednik.
Andžej Duda odbio je da se miješa u kampanju pred poljske predsjedničke izbore 18. maja u kojoj kandidat opozicione konzervativne stranke Pravo i Pravda (iz koje je i Duda), Karol Navrocki, sada kada mu se tanje šanse da uđe u drugi krug, sve češće poseže za antiukrajinskom kartom i kritikuje Zelenskog.
- Na to ne možemo da gledamo samo iz današnje perspektive, već na osnovu posljednjih godina. Mi smo primili milione ukrajinskih izbjeglica, nosili im na svakom koraku pomoć. Mnogo Poljaka otkidalo je doslovno od usta da podijeli sa susjedima iz Ukrajine. Mislim da nažalost postoji izvjestan zamor u poljskom društvu, izvjesno razočaranje. Čujem da se ljudi žale da je Ukrajina nezahvalna - kazao je Duda.
Poljski predsjednik takođe je odbio tvrdnje da ga je Tramp nedavno ponizio, kada je umjesto sastanka od najmanje pola sata prvo ostavio sat i po Dudu da nervozno kruži po sobi, što je direktno prenijela poljska desničarska TV Republika, a onda ga je primio na svega sedam minuta.
- Jednostavno dešavaju se situacije da mora da se čeka lider moćne države - rekao je Duda da to ne osjeća kao poniženje.

Predsjednik Poljske se nada da će Tramp biti oštar i sa Putinom, a ne samo protiv Zelenskog

Predsjednik države Jakov Milatović pozvao je sve političke aktere u Crnoj Gori na otvoren dijalog i postizanje državnog jedinstva u odnosu na članstvo u Evropskoj uniji (EU), navodeći da je spreman na ulogu medijatora. 
 
On je to kazao na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom. 
 
Na pitanje novinara gdje vidi rješenje za političku situaciju u Crnoj Gori i blokadu parlamenta, Milatović je odgovorio da u državi postoje izazovi koju su dominantno političkog karaktera. 
 
- Pozivam sve političke aktere na otvoren dijalog i postizanje drzavnog jedinstva kada je u pitanju državni interes, odnosno članstvo u EU do 2028.godine - rekao je Milatović. 
 
Milatović je kazao da su njegova posjeta Poljskoj i razgovori sa zvaničnicima te države, ohrabrujući signal da je Crnoj Gori mjesto i EU i da je “naš san na dohvat ruke”. 
 
- Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou - poručio je Milatović. 
 
On je istakao da je, ukoliko sa pozicije predsjednika može da pomogne kao medijator, više nego spreman da to učini. 
 
Duda je kazao da Poljska podržava članstvo Crne Gore u EU, dodajući da je Crna Gora najnaprednija od svih država kandidata. 
 
- Crna Gora radi na zatvaranju poglavlja i ispunja svoje zadatke, a Poljska podržava aspiracije za članstvo u EU - rekao je Duda. 
 
On je dodao da Poljska podržava politiku otvorenih vrata EU, kao i da Crna Gora ja tom putu može računati na Poljsku. 
 
Milatović je u ponedjeljak prisustvovao obilježavanju 80. godišnjice oslobađanja logora Aušvic, a ranije danas razgovarao je i sa premijerom Poljske Donaldom Tuskom.

Milatović: Spreman sam da preuzmem ulogu medijatora

Predsjednik Poljske Andžej Duda ponovo je danas u Varšavi odbio zahtjev da njegova zemlja pošalje Ukrajini stare avione MIG 29 i istovremeno poručio da ne vjeruje da će budući američki predsjednik Donald Tramp dozvoliti da Rusija uništi Ukrajinu, jer misli da su SAD u nju uložile suviše para.
- Znamo da predsjednik Tramp kao čovjek uspjeha, rođeni fajter prije svega ne voli da bude poražen. Veoma poštuje novac američkih poreskih obveznika. Ako uzmemo u obzir koliko su SAD investirale u pomoć Ukrajini, koje su to ogromne sume ne mogu zamislim da bi predsjednik Tramp dozvolio da Rusija uništi Ukrajinu - kazao je Duda posle razgovora sa generalnim sekretarom NATO Markom Rute.
Poljski predsjednik naglasio je da ne smije da se dopusti da Rusija pobijedi u ratu sa Ukrajinom i da mora da bude zaustavljena, ali je ponovo odbio molbe iz Kijeva da Poljska pošalje Ukrajini svoje stare ruske avione MIG 29.
- Ako pošaljemo naše MIG-ove Ukrajini zemlje NATO morale bi da zaštite naš vazdušni prostor. To je glavno pitanje. Dok ne dobijemo takve garancije ne možemo da pošaljemo avione jer trebaju nama - kazao je Duda.
Generalni sekretar NATO Mark Rute apelovao je u Varšavi na članice NATO da povećaju svoja izdvajanja za odbranu i odbrambenu industriju.
- Želimo dalje da jačamo našu sposobnost odvraćanja i odbranu. Povećavamo izdatke, ali moramo da učinimo još više. Povećanje izdvajanja za odbranu je snažan signal i za SAD - rekao je Rute.
Generalni sekretar NATO nije isključio da baza američkog antiraketnog štita stavljena na raspolaganje NATO, koja je danas svečano otvorena u Redjikovu na sjeveru Poljske, građena da presreće balističke rakete prije svega iz Irana može da zaštiti i evropske saveznike od raketnog napada iz Rusije.
- NATO mora da ima mogućnost da se suprotstavi prijetnjama iz raznih pravaca, radićemo na tome - kazao je Rute.
Mark Rute tokom prve posjete Poljskoj razgovarao je danas i sa poljskim premijerom Donaldom Tuskom i izrazio je razumevanje za bojazni Poljske i drugih saveznika na istočnom krilu NATO da mogu da budu meta napada Rusije. Podržao je ideju da saveznici pomognu Poljskoj da ojača istočnu granicu, jer je to istovremeno i istočna granica NATO i Evropske unije.

Duda: Tramp neće dozvoliti da Rusija uništi Ukrajinu

Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski izjavio je da je ta zemlja "Ukrajini dala više tenkova" od svih drugih zemalja, ali da prilikom obezbjeđivanja oružja Ukrajini mora prije svega misliti na svoju bezbjednost.
- Podržavamo naše saveznike i prijatelje. Poljska je Ukrajini dala više tenkova nego SAD, Njemačka, Francuska i Velika Britanija zajedno. Ali naši partneri takođe moraju da shvate da nam je naša bezbjednost, bezbjednost poljskih žena i muškaraca, najvažnija - rekao je Sikorski u objavi na mreži Iks.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je prije dva dana da je, uprkos sporazumu sa NATO, Poljska „našla razlog da ne prebaci svoje stare lovce MiG-29 u Kijev“.
Kako je prenio Unian, Zelenski je kazao i da je Ukrajina zatražila od Poljske da obara ruske rakete kako bi zaštitila skladište gasa u gradu Striju u Lavovskoj oblasti.
- Država zavisi od snabdijevanja gasom, naš život… Šta rade Poljaci? Da li obaraju? Ne. Poljaci su rekli da su spremni da ih obore ako ne budu sami u ovoj odluci, ako ih NATO podrži - rekao je Zelenski.
Predsjednik Poljske Andžej Duda izjavio je ranije da njegova zemlja nije u mogućnosti da prebaci lovce MiG-29 u Ukrajinu, kako je dogovoreno u julu.
- Dali smo šta smo mogli. I dali smo brzo i zaista smo dali kada je trebalo - istakao je Duda.

Sikorski: Dali smo Ukrajini više tenkova od svih drugih zemalja

Uoči komemorativnog skupa koji će sjutra biti održan u Novom Sadu, povodom godišnjice tragedije na željezničkoj stanici u kojoj je poginulo 16 osoba, a jedna teško povrijeđena, studenti iz različitih krajeva Srbije pješače ka tom gradu, odajući počast nastradalima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031231040_ad827b836e762a18565a3689435bbd62d30d7ee66084f827325faf4adbb770b5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031231040_ad827b836e762a18565a3689435bbd62d30d7ee66084f827325faf4adbb770b5" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="studenti"> </figure>  Prema informacijama koje su učesnici marša dostavili Portalu ETV, dio studenata će prenoćiti u studentskim domovima i na fakultetima, gdje su im kolege mjesecima pripremale smještaj. - Na fakultetima su im spremili dušeke, posteljinu, papuče – sve. Već mjesec dana Zborovi organizuju doniranje, pranje i peglanje posteljine za kampus... Mame su, naravno, oprale i opeglale tonu - navode studenti. Oni dodaju da će ostali učesnici – studenti i građani – biti smješteni po domaćinstvima u Novom Sadu i okolini, te da je podrška lokalnog stanovništva ogromna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031231040_0f930e9498e6392d3075a916332c636e63bd9cd07c0d4817ae97d7dae3af5f61.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031231040_0f930e9498e6392d3075a916332c636e63bd9cd07c0d4817ae97d7dae3af5f61" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="studenti"> </figure>  - Nećete vjerovati, ponuda smještaja je veća od potražnje. Zabranjena je svaka zloupotreba – niko ne smije da naplati. Ljudi otvaraju vrata svojih domova i srca - ističu učesnici. Opisali su i emotivnu atmosferu koja prati ovaj jedinstveni poduhvat solidarnosti: - Ova djeca su čudo. Svi šetaju, smiju se i plaču u isto vrijeme. A u gradu – milion ljudi, pun Bulevar. Komemorativni skup biće održan na godišnjicu nesreće u kojoj se 1. novembra prošle godine urušila nadstrešnica rekonstruisane željezničke stanice, što je označilo jednu od najvećih tragedija u novijoj istoriji Novog Sada. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FmrTvc0aT4sM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Studenti iz Srbije za Portal ETV: Ovo je čudo, ima milion ljudi - svi šetaju, smiju se i plaču u isto vrijeme

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je mađarski premijer Viktor Orban zatražio od Sjedinjenih Američkih Država (SAD) izuzeće od sankcija zbog kupovine ruske nafte, ali da SAD to nisu odobrile.
„Tražio je izuzeće. Nismo mu ga odobrili, ali jeste, da, Viktor, moj prijatelj, tražio je izuzeće“, rekao je Tramp novinarima u predsjedničkom avionu Air Force One.
CNN je ranije prenio da će se dvojica lidera sastati sljedeće sedmice, samo nekoliko sedmica nakon što je otkazan planirani susret u Budimpešti između Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Prošle sedmice, SAD su prvi put u Trampovom drugom mandatu uvele sankcije Rusiji, usmjerene na ruske naftne kompanije.
Orban je rekao da je razgovarao sa mađarskom naftnom i gasnom kompanijom o toj temi i da Mađarska radi na načinu da „zaobiđe“ američke sankcije.
Mađarski premijer je dodao da planira da zatraži od američkog predsjednika Donalda Trampa izuzeće Mađarske od novih američkih sankcija uvedenih ruskim naftnim kompanijama Rosnjeft i Lukoil. Prema njegovim riječima, energetska zavisnost Mađarske i nedostatak pristupa moru čine zemlju izuzetno ranjivom.
Američke sankcije uslijedile su nekoliko dana nakon što je izbio požar u glavnoj rafineriji na Dunavu u vlasništvu mađarske naftne grupe MOL, primoravajući postrojenje da radi sa smanjenim kapacitetom, dodatno ugrožavajući već krhku situaciju sa gorivom u Mađarskoj.
Orban se pozvao i na primjer Njemačke, koja je prethodno obezbijedila izuzeće od američkih sankcija za njemačku imovinu Rosnjefta, koji poseduje kontrolni udeo u rafineriji Švet.
Rojters je prenio da je Vašington odobrio izuzeće jer ta rafinerija više nije pod ruskom kontrolom.

Tramp: Nijesam odobrio Orbanu izuzeće od američkih sankcija ruskoj nafti

Izrael je predao tijela 30 Palestinaca, saopštili su danas zvaničnici Crvenog krsta i bolnice u Pojasu Gaze, dan pošto je palestinski Hamas vratio izraelskim vlastima ostatke dva taoca.
Bolnica Naser u Kan Junisu, na jugu Pojasa Gaze, potvrdila je da je primila 30 tijela, čija je identifikacija teška bez pristupa DNK materijalu.
Razmjena posmrtnih ostataka je najnoviji pokazatelj da postoji napredak u primjeni sporazuma o prekidu vatre između Izraela i Hamasa, uprkos ovonedjeljnim izraelskim napadima na Pojas Gaze. U tim napadima je ubijeno više od 100 ljudi, poslije ubistva izraelskog vojnika.
Broj tijela Palestinaca koje je Izrael vratio povećan je danas na 225, ali su porodice identifikovale svega 75, navodi Ministarstvo zdravlja u Pojasu Gaze.
Nije poznato da li su Palestinci, čija su tijela vraćena, ubijeni u Izraelu 7. oktobra 2023. tokom palestinskog napada koji je pokrenuo rat, ili su umrli u izraelskim zatvorima kao zarobljenici ili su ih izraelski vojnici pronašli mrtve u Gazi tokom rata.
Ministarstvo zdravlja u Pojasu Gaze objavilo je na Iksu da su vraćena tijela "rastrgnuta i ekshumirana", da je "meso istopljeno, a lica uništena vatrom" i da su "ostale samo kosti i zubi".

Izrael predao tijela 30 Palestinaca bolnici u Pojasu Gaze

Rusija je uvela zabranu ulaska brojnim predstavnicima evropskih institucija i zemalja EU kao odgovor na usvajanje 19. paketa sankcija, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.
U saopštenju se navodi da se zabrana odnosi i na zaposlene u agencijama za sprovođenje zakona, vladinim i trgovinskim organizacijama, građane članica EU i niza drugih zapadnih zemalja “odgovornih za pružanje vojne pomoći Kijevu, učešće u organizovanju isporuke proizvoda dvostruke namjene Ukrajini, rad na podrivanju teritorijalnog integriteta Ruske Federacije i organizovanje blokade kretanja ruskih brodova i tereta”, prenosi RIA Novosti.
Zabrana se odnosi na predstavnike evropskih institucija, vladinih organa zemalja EU i drugih evropskih država uključenih u stvaranje tribunala protiv ruskog rukovodstva, dodaje se u saopštenju.
Mere su uvedene i protiv “onih koji se zalažu za konfiskaciju ruske državne imovine ili korišćenje profita od nje u korist Ukrajine, kao i one koji su odgovorni za uvođenje i sprovođenje sankcija protiv Rusije i koji pokušavaju da naštete odnosima Moskve sa drugim državama”, saopštilo je rusko ministarstvo.
Evropska komisija je 23. oktobra usvojila svoj 19. paket sankcija protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Rusija zabranila ulazak predstavnicima EU institucija zbog novog paketa sankcija

Mašina političkog vetinga u policiji je – zaribala. Brojna saopštenja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, kao i politički ostrašćeni nastupi Borisa Bogdanovića, šefa poslaničkog kluba Demokrata, smišljeni su kao pokušaj da se političkom bukom sakrije istina - projekat progona neistomišljenika u policiji ne ide dinamikom koja je planirana.&nbsp; U tom cilju je bila i akcija Specijalnog državnog tužilaštva kojom je, između ostalog, targetiran, pa na kraju i uhapšen Milovan Pavićević, bivši, nagrađivani, policijski oficir... Prema informacijama Televizije E, od kraja septembra i tokom oktobra održano je više ročišta u sklopu disciplinskih postupaka protiv bivših policijskih rukovodilaca: Predraga Kukalja, Danka Gogića, Raduna Stojanovića, Radovana Tončića… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1" data-rendition-name="original" width="1095" height="716" loading="lazy" alt="KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova "> <figcaption>KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI VOĐENJA DISCIPLINSKIH POSTUPAKA Upravo su se u tim slučajevima vidjele sve proceduralne manjkavosti i razotkrile namjere vrha policije da se obračuna sa politički nepodobnim. Zloupotreba insttucionalne moći razotkrila se kroz ogrješenja o zakonom propisane procedure. &nbsp; - U najvećem broju pokrenutih disciplinskih postupaka, Agencija za nacionalnu bezbjednost ili nije Upravi policije dostavila svoje mišljenje u zakonom propisanom roku od 90 dana ili je dostavljeno mišljenje da ne postoje bezbjednosne smetnje. Istovremeno, pokazalo se i da Komisija MUP-a za bezbjednosne provjere nije dostavila potrebne dokaze niti je disciplisnka tužiteljka Milena Pajović uopšte ponudila dokaze iako je ovlašćena da vodi postupke- objašnjava za Televiziju E i Portal ETV izvor iz vrha Ministaarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, disciplinski postupak se vodi i protiv Marjana Račića, policijskog funkcionera iz Bijelog Polja. Račić je svojevremeno, kao komandant policijskog odreda na terenu u Beranama, u doba litija krajem januara 2020. godine, postao šire popularan. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  RAČIĆEV POTEZ I ,,AVGUSTOVSKA ODMAZDA” Bilo je to vrijeme velikih tenzija, a bila je i uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći. Litijaši su tražili da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. &nbsp; Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt... Policijski oficir Račić je tada pokazao i dokazao da nijesu tačne optužbe da vlast šalje maskirane izgrednike koji se presvlače u policijske uniforme. &nbsp; &nbsp;No, taj hrabar potez nijesu cijenili u novom, postavgustovskom vrhu Uprave policije: Račić je kasnije suspendovan a danas je na meti vetinga koji su osmislili i sprovode ministar Šaranović i čelnik Uprave policie Šćepanović. &nbsp; Nije Račićev slučaj izuzetak. I u disciplinskim postupcima protiv drugih policajaca sa sjevera - Gogića, Kukalja, Tončića i Stojanovića - konstatovano je kršenje više &nbsp;procedura koje regulišu pokretanje i vođenje disciplinskog postupka protiv policijskih službenika. &nbsp; ĆUTANJE TUŽITELJKE PAJOVIĆ &nbsp; Dok disciplinska tužiteljka Milena Pajović, kao i Disciplinska komisija ćute, ne iznose dokaze i ne postavljaju pitanja, optuženi policajci se ne brane, već su pokrenuli proceduru prikupljanja dokaza i u svoje ime i u ime disciplinske tuziteljke i u ime komisije koja je radila provjere – kaže izvor naše medijske kuće iz MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović "> <figcaption>KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Napominje da su na tim ročištima su policijski službenici dostavljali konkretne dokaze, koji u potpunosti opovrgavaju tvrdnje u operativnim izvještajima Komisije za bezbjednosne provjere MUP-a. . &nbsp; Sve te informacije potvrđuju teze targetiranih policijskih službenika da se protiv njih vodi politički motivisana hajka i da se u namjeri čišćenja politički nepodobnih u policiji ne poštuju ni procedure ni Zakon o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Da li zbog unaprijed pripremljene osude ili iz nekog drugog razloga, na ročištima tužitelji nijesu ponudili dokaze koji bi trebalo da potvrde negativan izvještaj Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; I ne samo to: u procesima protiv pet policijskih službenika, disciplinska tužiteljka Milena Pajović, predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, ali i svih pet članova disciplinske komisije - nijesu imali pitanja za policijske službenike?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a"> <figcaption>MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” BEZ REZULTATA Godinu od pokrenutih disciplinskih postupaka, uz konstantno odgađanje ročišta i odsustva prikazivanja dokaza, jedina radnja koju sada disciplinska tužiteljka Pajovoć preduzima jeste - zapisničko konstatovanje na ročištu da je neophodno da komisija za bezbjednosne provjere dostavi objašnjenje kako su obavljane provjere, gdje su dokazi koji potvrđuju takve provjere... Zbog ovako loše vođenih akcija targetiranja policijskih službenika bez dokaza, što se najbolje uočava tokom sprovođenja akcije ,,Značka”, iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova naređeno je da se ne pokreću novi disciplinski postupci. Naloženo je i da se, kada mogu, disciplinski tužioci izuzimaju iz predmeta kako bi se slučajevi pasivizirali. &nbsp; Istovremeno, kao u doba staljiističkih čistki, naređeno je svim starješinama i operativnim radnicima u policijskom sistemu da nikako ne komuniciraju sa targetiranim kolegama kako bi na taj način spriječili odliv informacija koje ukazuju na veće &nbsp;anomalije, odnosno politički motivisani progon nepodobnih za rad u policiji. &nbsp;&nbsp; A u slučaju i da dođe do kontakta i komunikacije sa targetiranim kolegama, policijski službenici su dužni da o tome informišu svoje šefove. &nbsp; Sve su to signali da ekipa Demokrata, koja je zadužena za bezbjednosni sektor, ne namjerava da zastane sa akcijom obračuna sa politički nepodobnima u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

Petorica javnosti poznatih aktivista i političara učestvovali su na antimigrantskom skupu ispred Vlade Crne Gore, u centru Podgorice, 28. oktobra. "Turci napolje", "Ko ne skače taj je Turčin", "Nećemo migrante", "Turčin gradom neće hodati", neke su od poruka skandiranih na skupu. Učesnici su bili uglavnom u tamnoj odjeći, sa maskama, neki sa fantomkama i kapuljačama. Radio Slobodna Evropa (RSE) je na snimcima identifikovao Gorana Milića i Zorana Ušćumlića funkcionere Nove srpske demokratije, partije koju vodi predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Mandićeva partija se do ovog trenutka nije ogradila ili oglasila o učešću svojih članova na spornom skupu. Na protestu je bio i Milivoje Brdža Brković iz Ujedinjene Crne Gore konzervativne partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam. Od aktivista RSE je identifikovala i Predraga Lazarevića jednog od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", i kandidata za poslanika na izborima 2023, na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve", advokata Miomira Joksimovića. Identifikovani su analizom snimaka RSE sa lica mjesta, snimcima u drugim medijima i na društvenim mrežama. Protest je okupio i pripadnike navijačke grupe "Varvari" koji se povezuje sa sportskim klubom Budućnost iz Podgorice. <h2>Kako se stiglo dovde?</h2> Okidač za proteste je bila tuča u kojoj su 25-ogodišnjem Podgoričaninu, prema navodima tužilaštva, nanijete lakše povrede od strane državljana Turske i Azerbejdžana, koji su uhapšeni. Uslijedili su protesti, tokom kojih su tri noći zaredom grupe mladića pozivale na linč i proterivanje državljana Turske. Prve noći su protesti održani u kvartu gdje se dogodila tuča, druge u kvartovima u kojima žive turski državljani, a treće ispred zgrade Vlade Crne Gore. Protest uz baklje, pirotehniku i zapaljive poruke nastavak je niza incidenata, prema turskim državljanima - od demoliranja lokala u više crnogorskih gradova, paljenja automobila do fizičkih napada. Na slikama koje su pripadnici navijačke grupe Varvari podijelili na društvenoj mreži Fejsbuk vide se grupe mladića pod kapuljačama i maskama sa zamagljenim licima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151056_a90eb24cef0b60466ea80a7b0b986b2c844414b0565cf61332f047cba9abbe5f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031151056_a90eb24cef0b60466ea80a7b0b986b2c844414b0565cf61332f047cba9abbe5f" data-rendition-name="original" width="601" height="897" loading="lazy" alt="objava"> <figcaption>Funkcioneri Nove srpske demokratije Zoran Ušćumlić i Goran Milić na protestu u Podgorici, 28. oktobra 2025.(Photo: RSE)</figcaption> </figure>  <h2>Koju poruku šalju političari?</h2> Na snicima smo identifikovali dvojicu funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije (NSD) - Gorana Milića i Zorana Ušćumlića. Lider partije je Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, koji se zalaže za ukidanje sankcija Rusiji, ne priznaje nezavisnost Kosova, protiv je NATO-a. Na otvorenom profilu na društvenoj mreži Fejsbuk Zoran Ušćumlić često dijeli fotografije sa stranačkih skupova. Objavljivao je slike Mandićem i poslanicom NSD u državnom parlamentu Jelenom Božović. Podijelio je i fotografije sa Vladislavom Dajkovićem, predsjednikom proruske stranke "Slobodna" koji je, kao dio vladajuće većine u opštini Podgorici, rukovodilac Službe za građane. Dajković je 4. aprila 2019. prisustvovao paljenju NATO zastave na centralnom podgoričkom trgu. Zoran Ušćumlić u razgovoru za RSE kaže da su se na protestu pojavili kao "prijatelji, komšije, drugovi". Na pitanje kakav je stav vladajuće Nove srpske partije prema njegovom prisustvu na protestima kaže da partija sa tim nema veze. - Ovo nije ništa politički, ništa stranka, ništa predsjednik (Andrija Mandić). Izašli smo kao građani, patriote; ne damo našu djecu, naše žene, ne damo da Crnu Goru preplave imigranti, ni Turci, ni drugi - kaže Ušćmulić za RSE. Na pitanje da li svjestan da je širenje nacionalne vjerske i rasne mržnje krivično djelo, Ušćumlić kaže: "Ja ne znam; to se ne odnosi na nas. Mi nikoga nismo vrijeđali". Na njegovom profilu mogu se vidjeti podijeljene poruke predsjednika Rusije Vladimira Putina, ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova, objave ruske vojske, kao i izjave predstavnika Srpske pravoslavne crkve. Ušćumlić je dijelio i snimke provladinih protesta u Srbiji koje posljednjih mjeseci organizuje vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) i nastupe predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na stranačkim SNS skupovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_727a65563a13266e89b9e4029740e85452fcf1f2b1d24cc3ab5792d370b05c6c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031151052_727a65563a13266e89b9e4029740e85452fcf1f2b1d24cc3ab5792d370b05c6c" data-rendition-name="original" width="818" height="676" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Fejsbuk objava Zorana Ušćumlića iz februara 2024.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Odbornika lokalnog podgoričkog parlamenta iz Nove srpske demokratije Gorana Milića, RSE nije uspeo da kontaktira. <h2>Srpsko-crnogorski unionizam na protestu</h2> Milivoje Brdža Brković "navijačkim povicima", naziva antimigrantsko skandiranje na protestu kome je prisustvovao. Odbornik je Ujedinjene Crne Gore konzervativne političke partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam u Skupštini Podgorice. - Navijačkim grupama u Crnoj Gori ne treba previše da se bavimo, to je jedan drugačiji kodeks, mislim da nije zlonameran, da je to zapravo strast. Isto tako mislim da i naše institucije treba mnogo bolje da se pozabave imigracionom politikom u Crnoj Gori - kaže Brković za RSE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_c327e26f963057110f59e4940fb256e09eda86bea208196b01c079cef55f6498.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031151052_c327e26f963057110f59e4940fb256e09eda86bea208196b01c079cef55f6498" data-rendition-name="original" width="801" height="716" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Fejsbuk objava Milivoja Brkovića od 27. oktobra 2025.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Brković se na skupu u Podgorici pojavio u dukserici sa znakom nevladine organizacije "Srpska nit" čiji je osnivač. - "Srpska nit" nastaje iz potrebe očuvanja i promovisanja srpskog nacionalnog, duhovnog i kulturnog identiteta - navodi se na sajtu organizacije. Njihovi članovi na zvaničnim objavama nose oznake "1389", godine Kosovskog boja, koje se između ostalog povezuju sa ekstremnim desničarskim organizacijama u Srbiji. <h2>Udruženje pozdravljaju poruku "Turci napolje"</h2> U izjavi za RSE, učesnik protesta Predrag Lazarević i jedan od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", kaže da nije tačno da se ovakvim skupovima širi mržnja. Navodi da je protiv ulaska stranih državljana bez kontrole. Koristi glagol "uvoz" u kontekstu migranata koji dolaze u Crnu Goru. - Znači to se traži. I da se oni koji su kriminogene prošlosti, provjeravaju na granicama. I da se takvima zabrani ulazak - kaže Lazarević. Lazarević je sa protesta 28. oktobra delio snimke kako grupa ljudi oko njega pozdravlja navijače Varvara. I povike "Turci napolje".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_0f9b110e72025a555cfdcbffa27c6e417a8c4dc8328dd0f555c7741db33331a4.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031151052_0f9b110e72025a555cfdcbffa27c6e417a8c4dc8328dd0f555c7741db33331a4" data-rendition-name="original" width="811" height="452" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Predrag Lazarević na protestu u Podgorici, 27. oktobra 2025.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Udruženje "Srpska kraljevska vojska u otadžbini" je registrovana u aprilu ove godine u Budvi. Oktobra prošle godine, pojavili su se pred Cetinjskim manastirom u četničkim uniformama i oznakama. Srpsku kraljevsku vojsku u otadžbini činile su četničke formacije pod vođstvom Draže Mihajlovića, koji je osuđen za ratne zločine po okončanju Drugog svjetskog rata, i ubijen od strane tadašnjih vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_9201d910cd06b269df32a5ed65d84c0859452d56f95f963ea6923710788e9422.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251031151052_9201d910cd06b269df32a5ed65d84c0859452d56f95f963ea6923710788e9422" data-rendition-name="original" width="831" height="762" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Predrag Lazarević u uniformi sa obeležjima "Srpske kraljevske vojske u otadžbini".(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Lazarević na svom Fejsbuk profilu dijeli snimke govora Vladimira Putina, četničke simbole, brojne viralne dezinformacije o ratu na prostorima bivše Jugoslavije. <h2>Gdje je granica nacionalne, rasne, vjerske mržnje i netrpeljivosti</h2> Kandidat za poslanika na izborima u Crnoj Gori 2023. godine na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve" i advokat Miomir Joksimović je više puta javno pozivao na proteste, a njegove izjave u vezi sa migrantima postale su viralne na društvenim mrežama. Joksimović je nakon prvih nenajavljenih protesta 26. oktobra u Podgorici, na kojima su se čula skandiranja "Ubij Turčina", nudio besplatnu pravnu pomoć onima koji budu uhapšeni. Dan nakon protesta policija je saopštila da je privela više osoba zbog sumnje da su planirali napad na strane državljane. Upitan kako kao pravnik vidi ksenofobične izjave na skupu, navodi da "Vlada dugo nije htjela da čije umjerene stavove, pa su sada navijači iznijeli ekstremne". - Ono što je evidentno je da je na skupovima došlo i do, da kažemo, ekstremnih izjava koje su tipa "Turci napolju" - kaže Joksimović. Priznaje da je "došlo je do prilično oštrih poruka koje nisu poželjne, nijesu srećne, ali ih je nemoguće kontrolisati (u takvim okolnostima)". - Da li su one dobre – nisu, slažem se i pozivam da se svaki građanski revolt i bunt izražava u okvirima zakona bez ispoljavanja nasilja ili napada i oštećenja tijela i imovine drugih lica - navodi Joksimović. <h2>Šta kaže Zakon o širenju mržnje?</h2> Ustav Crne Gore zabranjuje svako podsticanje mržnje i netrpeljivosti po osnovu nacionalne, rasne, vjerske ili druge lične pripadnosti. Krivični zakonik, član 370, predviđa kazne za javno izazivanje mržnje. Najblaža je novčana kazna ili zakon do dvije godine, a najstroža je 10 godina ako je delo učinjeno nasiljem, prijetnjom, ili ako je izazvalo ozbiljne posljedice po život i zdravlje ljudi ili imovinu.

Ko su bili političari i aktivisti uz maskirane navijače na antiturskom skupu u Podgorici?

Grupa crnogorskih iseljenika koji decenijama žive i rade u Njemačkoj dostavila je Portalu ETV saopštenje u kojem iskazuju duboku zabrinutost zbog, kako su istakli, ozbiljnog urušavanja državnog, društvenog i moralnog tkiva Crne Gore, koje se posljednjih godina sprovodi planski i ciljano.
- U trenutku kada svjedočimo opasnom rastu govora mržnje, nasilja i progona neistomišljenika, te napadima na pripadnike drugih vjera i naroda u Crnoj Gori, crnogorska dijaspora sa svih pet kontinenata odlučno je ustala u odbranu svoje domovine. Nakon inicijative roditelja iz Crne Gore, za održavanje velikog skupa u decembru mjesecu odazvale su se desetine udruženja iz Evrope, Amerike, Australije i Latinske Amerike - potvrđujući time da Crna Gora nije sama i da ima djecu koja je neće napustiti - saopštili su oni.
Poručuju da „ono što gledamo posljednjih godina nije spontani društveni poremećaj, već rezultat dugogodišnjeg sijanja mržnje i ideološkog trovanja društva od strane onih koji Crnu Goru ne podnose ni kao državu, ni kao zajednicu slobodnih i ravnopravnih ljudi“.
- Danas, kada se na ulicama Podgorice napadaju ljudi samo zato što su „drugačiji“, kada se ruši imovina, prijeti i poziva na istrjebljenje „neprijatelja“, svjedočimo sramoti koja ne pripada Crnoj Gori ni njenom narodu. To nijesu djela Crnogoraca. To nijesu djela ljudi koji imaju Hrista u srcu. To su djela onih koji rade protiv Crne Gore - protiv njenog ustavnog poretka, protiv njene multietničke, građanske i slobodarske prirode. Oni koji danas napadaju i šire mržnju žele da posvađaju Crnu Goru sa njenim komšijama, partnerima i prijateljima, žele da je oslabe iznutra, da je podijele i učine ranjivom - poručili su oni.
Kategorični su da „im to neće uspjeti“.
- Naša borba nikada nije bila borba protiv drugih, već za sebe - za čast, slobodu i dostojanstvo Crne Gore. Naša domovina je zajednica svih njenih ljudi, bez obzira na vjeru i porijeklo, i upravo u toj različitosti leži njena snaga - naglasili su u saopštenju.
Ponovili su poziv roditelja crnogorskih iseljenika da, „ma gdje bili, u decembru dođu u domovinu - da zajedno stanemo u odbranu naše države, njenog mira, njenog građanskog bića i njenog imena“.
- Crna Gora je bila i ostaće domovina slobodnih, pravednih i hrabrih ljudi - zaključili su u saopštenju.
Više porodica crnogorskih iseljenika, saopštile su Portalu ETV 25. septembra, da pripremaju skup na koji će pozvati dijasporu, s pozivom da se ujedini i podrži ovaj protest koji organizuju zbog, kako kažu, „staljinističkog djelovanja aktuelne vlasti, koja metodama 'očerupane kokoši' ponižava i građane i samu državu Crnu Goru, kontinuirano i umišljajno, bez srama i obzira“.
- Najnovijim planskim djelovanjem, pojedinci iz vlasti uz podršku i aminovanje određenih manjinskih partija pokušavaju da istrgnu državne temelje Crne Gore, čime se direktno atakuje na njen ustavno-pravni poredak. Ovakvo djelovanje podsjeća na scenarije unuka Ravnogorskog pokreta iz 1941. godine, kao i na aktivnosti ubačenih stranih struktura kojima je cilj destabilizacija države. Svjesni istine da je istorija učiteljica života, civilizovanim putem, uz korišćenje svih zakonom dozvoljenih radnji organizovaćemo se da štitimo prava i interese naše kuće - poručili su oni tada.
Rekli su da će protestni skup koji planiraju da organizuju biti poziv za „sveopšti, veliki savez za odbranu autohtonog građanstva, ali i svih onih koji časno žive u Crnoj Gori“.

Svjedočimo sramoti koja ne pripada Crnoj Gori ni njenom narodu

Predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković dopunila je krivičnu prijavu protiv predsjednika Skupštine Crne Gore i lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića zbog njegovih javno izrečenih priznanja i političkih postupaka koji, prema njenoj ocjeni, ukazuju na svjesnu namjeru urušavanja ustavnog i pravnog sistema Crne Gore i njenog istorijsko-civilizacijskog identiteta, ali i direktni napad na ustavni poredak, antifašističke vrijednosti, međunarodni ugled Crne Gore i njen evropski put.
Mandić je, kako je ustvrdila Marković, javno priznao da je odlučio da podrži izbor Milorada Markovića za vrhovnog državnog tužioca na osnovu privatnog odnosa sa njegovim ocem, te očekivanja da će on pokrenuti postupak protiv bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. 
Ona je decidna da je Mandić tim priznanjem otvoreno potvrdio političko uslovljavanje i pritisak na pravosuđe, narušavanje nezavisnosti državnog tužilaštva i pokušaj političke instrumentalizacije tužilačke funkcije radi ličnih i partijskih interesa.
Pored toga, ona ukazuje da je Mandić 11. oktobra prisustvovao događaju na Krnovu i položio vijenac pripadnicima četničkih formacija koje su u Drugom svjetskom ratu bile kolaboranti nacističke Njemačke i fašističke Italije. Tom prilikom, ističe Marković, nije bila istaknuta državna zastava Crne Gore, već zastava Republike Srbije, čime je narušen dignitet države i ponižena njena antifašistička tradicija. 
- Prisustvo mitropolita Metodija, koji javno veliča Pavla Đurišića i čuva njegov spomenik u manastiru, potvrđuje da je riječ o organizovanom pokušaju istorijske revizije i nametanja četničke ideologije u Crnoj Gori - naglasila je predsjednica Crnogorskog foruma.
Ona je stava i da je Mandić prekršio Ustav i prilikom dočeka Milorada Dodika pod zastavom entiteta Republike Srpske, bez zastave Bosne i Hercegovine, kao i čestitajući neustavni Dan RS, čime je podržao secesionističke politike i narušio odnose Crne Gore sa Bosnom i Hercegovinom.
- On je takođe u Skupštini pokrenuo inicijativu da Crna Gora donese odluku o genocidu u Jasenovcu, kao političku kontramjeru na odluku o genocidu u Srebrenici. Time je pokušao sprovesti istorijski revizionizam, negirati presude međunarodnih sudova i narušiti međunarodni ugled Crne Gore, što je dovelo i do protestne note Republike Hrvatske - navela je Marković.
Sve je to, podvlači ona, rađeno u skladu sa političkim interesima Aleksandra Vučića i Vladimira Putina, sa ciljem usporavanja evropskog puta Crne Gore i njenog vraćanja pod politički uticaj „srpskog sveta“. 
- Politički saradnik Andrije Mandića, Milan Knežević, iznio je javno netačnu tvrdnju da u Crnoj Gori ima 100 hiljada Turaka, iako ih je oko 12 hiljada, što je imalo za cilj podsticanje neprijateljskog raspoloženja prema jednoj etničkoj grupi. Ta izjava uslijedila je neposredno nakon upozorenja predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana Aleksandru Vučiću, čime je očigledno da Knežević i Mandić djeluju u koordinaciji sa interesima Srbije, želeći destabilizaciju Crne Gore i zaustavljanje njenog članstva u Evropskoj uniji - navela je Marković.
Predsjednica Crnogorskog foruma je decidna da je njihovo djelovanje direktno doprinijelo atmosferi netrpeljivosti i incidentima u Podgorici, pokazujući da ekstremističke i nacionalističke izjave nijesu slučajne, već dio šireg političkog projekta kojim se želi mijenjati crnogorski identitet , poništiti istorijska antifašistička tradicija i podrediti država interesima tuđih centara moći. 
- Zbog svega navedenog, Crnogorski forum je podnio dopunu krivične prijave protiv Andrije Mandića i istovremeno inicirao donošenje Zakona o sprečavanju govora mržnje i politički motivisanog nasilja, kako bi se spriječilo veličanje ratnih zločinaca, negiranje sudski utvrđenih genocida, promocija ekstremizma i istorijskog revizionizma, kao i svaka forma fašističke i totalitarne propagande - zaključila je Marković.

Marković dopunila krivičnu prijavu protiv Mandića zbog pritiska na pravosuđe izborom Markovića, istorijskog revizionizma, narušavanja antifašističkih vrijednosti i međunarodnog ugleda

Tag: andzej-duda