Crna Gora je zabrinuta kada je u pitanju eskalacija sukoba između Izraela i Irana. Nadamo se da će posljednje uključivanje Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u ovaj sukob da dovede do deeskalacije - rekao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović odgovarajući na novinarska pitanja na pres konferenciji sa poljskim kolegom Andžejom Dudom koji je danas kod nas u zvaničnoj posjeti.
Imamo, kaže on, jasan stav da bi nakon svega sada najbolje bilo sjesti i razgovarati kako bi se diplomatskim putem došlo do rješenja tog sukoba.
Crna Gora, podvlači Milatović, ima vanjsku politiku koja je usklađena sa politikom EU.
- I tako je u prethodnih skoro deceniju i više. Nastavićemo sa potpunim usklađivanjem sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Tu je važno naglasiti da to radimo i prije nego smo postali punopravna članica i time pokazujemo posvećenost zajedničkim stavovima i kada je u pitanju Bliski Istok i rat u Ukrajini i vrlo izazovna bezbjednosna infrastruktura. Crna Gora je posvećena sigurnosti našeg evropskog kontinenta - naveo je on.
Duda je rekao da zabrinjava eskalacija ratne situacije na Istoku.
- To je opasno i kao što znamo, već decenijama je zapaljiva regija. Ako su se SAD uključile i intervenirale u odnosu na iranski nuklearni program, za mene je jasno da su ti strahovi da Iran stvarno želi imati nuklearno oružje, i da bi to bilo opasno za cijeli svijet. U tom američkom napadu se to povrđuje. Ja obraćam pažnju da nijesu samo Izraeli i SAD su govorile o toj opasnosti, nego i Međunarodna agencija za nuklearnu energiju je potvrdila da Iran vodi istraživanja izvan dogovorenog okvira. Reakcija je bila odlučna i pretpostavljam da je to bilo neophodno. Nadamo se sada da će to primorati strane da pregovaraju i da se konflikt završi. Razgovori su očekivani. Ne možemo zamisliti dalju eskalaciju konflikta. Vjerovatno ćemo razgovarati o tome na NATO samitu u Hagu - naveo je on.
SAD je, kaže, naš saveznik, te da se nada da će sve aktivnosti dovesti do završetka konflikta.
Na pitanje o pokušaju atentata na ukrajinskog predsjednika Volodomira Zelenskog, rekao je da poljske službe obezbjeđuju sigurnost svojim gostima, pa tako i njemu.
Njegova bezbjednost je, kaže, bila osigurana.
U odnosu na pitanja o navodima da se Poljska priprema za eventualni napad Rusije, Duda je rekao da su to defanzivne vojne vježbe.
- Uzimajući u obzir ponašanje Rusije i povratak imperijalnih ambicija: imali smo vježbe uz učešće najviših organa. Smatramo da odgovorne vlasti treba da budu pripremljene za takvu proceduru usavrašavanja vještina i procedura u slučaju bilo kakve agresije. To se koristi za različite krize - dodao je on.
<h2>Moramo da napredujemo brže ka EU, zatvaranje poglavlja pet nije dovoljno</h2>
Milatović je poručio da ako želimo da do kraja 2026. zaokružimo pregovarački proces i uđemo u završnu fazu pristupanja, Crna Gora mora da napreduje brže. U tom kontekstu ga, kaže, raduje što će nakon završnice poljskog predsjedavanja Crna Gora na Međuvladinoj konfrenciji zatvoriti poglavlje pet.&nbsp;
- To je važan signal i podsticaj, ali moram jasno reći da to nije dovoljno - naveo je on.
Predanost tome, podvlači Milatović, mora biti opipljiva.
- Imamo ispruženu ruku EU i ja kao predsjednik preuzimam dio svoje odgovornosti i nastavljam da radim ono što je u mojoj moći: da obezbijedim podršku i ojačam povjerenje naših partnera - rekao je on.&nbsp;
Istakao je da je predsjednik Duda 11. predsjednik neke zemlje članice EU koji je podsjetio Crnu Goru od početka njegovog mandata. &nbsp;To, kaže Milatović, nije slučajno.
- Nego rezultat jasne politike i stavova i kontinuiranog rada na osnaživanju naše međunarodne podrške kada je u pitanju EU put - naglasio je on.
Čast mu je, kaže, i zadovoljstvo što ima priliku da iskažem iskreno prijateljstvo, zahvalnost i savezništvo koje veže naše dvije zemelje.&nbsp;
- Kao što znate, njegujemo dugogdišnje dobre i sadržajne odnose zasnovane na međusobnom povjerenju, zajedničkim vrijednostima. To prijateljstvo je primjer kako se partnerstvo može graditi i njegovati kroz saradnju u svim oblastima. Posebno cijenim i zahvalan sam na čvrstoj i dosljednoj podršci koju poljska pruža crnoj gori na našem putu ka EU. U vremenu globalne nesigurnosti i ozbiljnih rastućih bezbjednosnih izazova, politika proširenja EU mora ostati vjerodostojna i djelotvorna i upravo je Poljska jedna od zemalja koja to dosljedno i jasno demonstrira i riječju i djelo zato želim da iskažem zahvalnost i predsjedniku Dudi i Vladi Poljske na svemu što su uradili i što će nastaviti da rade kao podrška našem EU putu - rekao je on.
Kao saveznice u okviru NATO Crna Gora i Poljska dijele, dodaje on, snažnu posvećenost očuvanju demokratskih vrijednosti.
- Sjutra ćemo odletjeti za Hag i učestvovati na NATO samitu i donijeti važne odluke za našu bezbjednost. Zahvalni smo na podrški Poljske koju nam pruža od članstva u NATO i očuvanju evropske i evroatlanske bezbjednosne arhitekture - saopštio je Milatović.
<h2>Članstvo 2028.</h2>
Duda je rekao da je čestitao zatvaranje novih poglavlja i da vjeruje da ćemo 2028. godine ući u EU.&nbsp;
- Naglasio sam da je Crna Gora članica NATO i da je to bitno za primanje u EU jer se smatra da je bezbjedna i da ima zaštitne sisteme NATO pakta. To je bitno, recimo, za zaštitu informacijama. Govorili smo o predstojećem samitu u Hagu i odlukama koje će biti donijete , drago nam je da imamo konsenzus o izdacima za odbranu. Drago mi je lično jer sam ja želio da se ti izdaci povećaju. To je bilo prije godinu kada sam se sastao sa Džo Bajdenom - rekao je on.
<h2>Izbjegavanje ruskih opasnosti i rast izdataka za odbranu</h2>
Zahvalio je, kaže, što su naši vojnici prisutni u NATO kontingentima i jer imamo ulogu u stvaranju bezbjednosti.
- Svima nam je stalo da ne bude burno i svi trebalo da radimo na tome da pojačavamo naše veze i da bezbjednost bude garantovana i od strane armije SAD. Govorili smo o ekonomskim odnosima i turizmu i da treba graditi zajednički sistem izbjegavanja ruskih opasnosti i o hibridnom sistemu za dezinformacije - naveo je Duda.
To je, ističe, velik zadatak.
- I borba koju vodimo stalno. Moramo u tome učestvovati. Rast izdataka za bezbjednost i odbranu treba služiti tome da možemo efikasnije da realizujemo te zadatke - naveo je on.
Sve više Poljaka, kaže, dolazi u Crnu Goru što, cijeni on, znači da se smatra bezbjednom i prijateljskom zemljom.
- Nadam se da će ti odnosi u budućnosti još bolje da se razvijaju - rekao je on.
Dodao je da će uskoro imati novog predsjednika i da se nada da će on još jačati poljsko-crnogorske odnose.
Vrijedi reći, kaže, da bi Crna Gora bila spremna da primi lidere "Tri mora" i da budemo njihov domaćin.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milatović: Nadamo se da će uključivanje SAD da dovede do deeskalacije u sukobu Izraela i Irana

Na poziv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, predsjednik Republike Poljske Andžej Duda boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.
Predsjednika Dudu dočekao je predsjednik Milatović u Vili „Gorica“, uz najviše državne i vojne počasti.
U okviru posjete, nakon upisivanja u Knjigu gostiju, održani su bilateralni razgovori predsjednika dvije države, kao i sastanci delegacija Crne Gore i Poljske. Nakon sastanaka, šefovi država će se obratiti javnosti i simbolično zasaditi „drvo prijateljstva“ u dvorištu Vile „Gorica“.
Predsjednik Duda će, u pratnji predsjednika Milatovića, položiti vijenac na Spomenik Partizanu borcu na brdu Gorica.
Zvanična posjeta predsjednika Poljske predstavlja potvrdu snažnih prijateljskih odnosa između Crne Gore i Poljske, kao i jasan znak podrške Crnoj Gori na njenom evropskom putu, s ciljem punopravnog članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYWdMjSPMVDw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Portal ETV

1250x600

1084x550

Duda stigao u Crnu Goru

Predsjednik Poljske Andžej Duda boraviće sjutra u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv crnogorskog kolege Jakova Milatovića.
Iz Milatovićevog kabineta kazali su da zvanična posjeta Dude predstavlja potvrdu odličnih i prijateljskih odnosa Crne Gore i Poljske.
Oni su dodali da je Dudina posjeta i snažan podsticaj Crnoj Gori na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji do 2028. godine.
Kako je najavljeno, Milatović i Duda će posaditi drvo prijateljstva u dvorištu Vile Gorica.
Duda će, u prisustvu Milatovića, položiti vijenac na spomenik Partizanu borcu na Gorici.

Duda sjutra u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori

Predsjednik Republike Poljske Andžej Duda boraviće u ponedjeljak, 23. juna, u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori - saopšteno je iz Kabineta predsjednika države Jakova Milatovića.
Duda, koji dolazi u Crnu Goru na poziv Milatovića, biće dočekan u Vili Gorica uz najviše državne i vojne počasti, nakon čega će uslijediti razgovor dva predsjednika.
- Nakon upisivanja u knjigu gostiju i sastanka delegacija, šefovi država će imati izjave za javnost - navodi se u saopštenju.
Milatović i Duda će, kako se najavljuje, posaditi i drvo prijateljstva u dvorištu Vile Gorica, nakon čega će poljski predsjednik uz crnogorskog kolegu položiti vijenac na Spomenik Partizanu borcu na brdu Gorica.
Milatović će, kako se dodaje, prirediti i svečanu večeru u čast predsjednika Dude.
- Predstojeća zvanična posjeta predsjednika Poljske predstavlja potvrdu odličnih i prijateljskih odnosa Crne Gore i Poljske i snažan je podsticaj našoj zemlji, na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji do 2028. godine - ističu iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Predsjednik Poljske u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori u ponedjeljak

Predsjednik države Jakov Milatović učestvovaće danas i sjutra na X Samitu Inicijative Tri mora, koji se održava u Varšavi, gdje se očekuje da će Crna Gora dobiti status pridružene članice, što bi se promijenilo u punopravni status nakon ulaska Crne Gore u EU, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Taj prijedlog je, kako je saopšteno, Milatović uputio tokom prošlogodišnjeg Samita u Litvaniji, kada je naša zemlja prisustvovala prvi put sastanku u okviru ove Inicijative.
Dodaje se i da je uključivanje u Inicijativu Tri mora značajan diplomatski uspjeh i predstavlja dio postepene integracije Crne Gore u platforme povezane sa EU.&nbsp;
- Ovo je još jedan korak ka ostvarenju ključnog državnog cilja — punopravnog članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Inicijativa Tri mora okuplja 13 zemalja članica EU iz centralne i istočne Evrope, koje se u geografskom smislu nalaze između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora, i uživa podršku najznačajnijih globalnih aktera, među kojima su Evropska komisija, Sjedinjene Američke Države, Njemačka i Japan.
Fokus Inicijative je, kako navode, jačanje infrastrukturne, energetske i digitalne povezanosti regiona.
- Učešćem na Samitu, Crna Gora potvrđuje svoju odlučnost da aktivno doprinosi regionalnoj saradnji, ubrzanom razvoju i evropskoj budućnosti - &nbsp;naglašava se u saopštenju.&nbsp;
Milatović boravi u na poziv predsjednika Poljske Andžeja Dude, koji je ujedno i domaćin Samita.
On će zajedno sa liderima iz Evrope prisustvovati plenarnoj sjednici i radnoj večeri.&nbsp;

Milatović danas i sjutra na X Samitu Inicijative Tri mora

Takođe, Francuski nuklearni arsenal mogao bi pomoći u zaštiti Poljske, rekao je poljski predsjednik Andžej Duda u izjavi objavljenoj u petak.
Duda, koji je pozvao Poljsku da na svom tlu smjesti dio nuklearnog oružja Sjedinjenih Američkih Država kako bi odvratila rusku agresiju, rekao je da bi francuske bojeve glave takođe mogle ojačati poljsku odbranu.
- Vjerujem da možemo prihvatiti oba rješenja. Ove dvije ideje nisu niti proturječne niti se međusobno isključuju - kazao je predsjednik Poljske.
<h2>Proširenje "nuklearnog kišobrana"</h2>
Francuski predsjednik Emanuel Makron predložio je proširenje takozvanog nuklearnog kišobrana Francuske na njene evropske saveznike, usred straha da bi agresivna Rusija jednog dana mogla okrenuti svoje poglede s Ukrajine, koju je napala 2014. i ponovno 2022., na istočno krilo Evropske unije.
S oko 300 nuklearnih bojevih glava, Francuska je jedina članica EU koja posjeduje takvo oružje i jedna od tri članice NATO-a uz SAD i Veliku Britaniju.
<h2>Ozbiljni razgovori</h2>
Poljska i Danska ranije su izrazile otvorenost prema ideji skloništa pod nuklearnu zaštitu Francuske. U martu je poljski premijer Donald Tusk, koji dolazi iz stranke suparničke Dudi, rekao da Poljska "ozbiljno razgovara" s Francuskom o toj mogućnosti, koja je dobila na snazi ​​nakon upozorenja iz SAD da Bijela kuća Donalda Trampa možda neće pružiti sigurnosne garancije Evropi u budućnosti.
Varšava je posljednjih godina dramatično povećala svoju konvencionalnu vojsku, sa svojim borbenim snagama od 200.000 sada najvećim u EU - i nada se da će u nadolazećim godinama izgraditi vojsku od pola miliona.

Evropa bi mogla dobiti još jednu državu sa nuklearnim naoružanjem: Zatraženo raspoređivanje francuskog arsenala oružja

Predsjednik Poljske Andžej Duda posavjetovao je danas ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se vrati pregovorima sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i to onako kako razgovaraju dva poslovna čovjeka i izrazio nadu da će Tramp biti jednako oštar i sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom kao sa Zelenskim, jer mu je jedini cilj - mir.
- To je jako oštra igra. Vjerujem da je to element veoma oštre taktike kojom se ide prema tim pregovorima, jer imajmo na umu da smo u fazi da idemo ka pregovorima. Razgovarao sam sa Trampom prije nedjelju dana i mogu da kažem da on ima jedini cilj. Želi da okonča rat u Ukrajini, tu tragediju, to što gine toliko ljudi. Situacija je napeta. To što se desilo u Ovalnoj sobi to je stvar bez presedana - kazao je danas Duda poljskoj privatnoj televiziji TVN24.
Duda je rekao da je Zelenskom savetovao da se što prije vrati razgovorima sa Trampom.
- Rekao sam mu ‘poznaješ Trampa, imao si priliku da se srijećeš sa njim i znaš da je većinu života proveo u biznisu’. Rekao sam mu, ‘Vladimire, i ti si došao u politiku iz biznisa, porazgovaraj sa Trampom kao biznismen sa biznismenom i probajte da dogovorite uslove da za obje strane budu dobitak - rekao je Duda.
Poljski predsjednik je, na pitanje zašto Tramp pokušava da iznudi ustupke od Zelenskog a ne od Putina i zašto su u Kremlju zadovoljni da se politika SAD sa Trampom mijenja u skladu sa vizijom Rusije, odgovorio da niko ne zna kakvu igru Tramp igra sa Putinom, jer nema nikakvih informacija o sadržaju njihovih telefonskih razgovora.
- Molim vas, neka neko predstavi ideju kako da se završi rat u Ukrajini. Da se pobijedi Rusija? Lijepo, ali šta to znači? Prije svega dijelim jedan stav. Završetak rata je moguć samo ako strane počnu pregovore. Nadam se da će rezultat tih pregovora biti trajni mir, jer to je danas za Poljake najvažnije - kazao je Duda.
Poljski predsjednik odbio je bojazni da ni Poljska ne može više da računa na SAD, jer i ona može da bude žrtva Trampovih najava da treba smanjiti američko vojno prisustvo u Evropi.
- Za sada toga u slučaju Poljske nema. Trenutno nas naziva odgovornim saveznikom. Govori da on ima obaveze prema Poljskoj - kazao je poljski predsednik.
Andžej Duda odbio je da se miješa u kampanju pred poljske predsjedničke izbore 18. maja u kojoj kandidat opozicione konzervativne stranke Pravo i Pravda (iz koje je i Duda), Karol Navrocki, sada kada mu se tanje šanse da uđe u drugi krug, sve češće poseže za antiukrajinskom kartom i kritikuje Zelenskog.
- Na to ne možemo da gledamo samo iz današnje perspektive, već na osnovu posljednjih godina. Mi smo primili milione ukrajinskih izbjeglica, nosili im na svakom koraku pomoć. Mnogo Poljaka otkidalo je doslovno od usta da podijeli sa susjedima iz Ukrajine. Mislim da nažalost postoji izvjestan zamor u poljskom društvu, izvjesno razočaranje. Čujem da se ljudi žale da je Ukrajina nezahvalna - kazao je Duda.
Poljski predsjednik takođe je odbio tvrdnje da ga je Tramp nedavno ponizio, kada je umjesto sastanka od najmanje pola sata prvo ostavio sat i po Dudu da nervozno kruži po sobi, što je direktno prenijela poljska desničarska TV Republika, a onda ga je primio na svega sedam minuta.
- Jednostavno dešavaju se situacije da mora da se čeka lider moćne države - rekao je Duda da to ne osjeća kao poniženje.

Predsjednik Poljske se nada da će Tramp biti oštar i sa Putinom, a ne samo protiv Zelenskog

Predsjednik države Jakov Milatović pozvao je sve političke aktere u Crnoj Gori na otvoren dijalog i postizanje državnog jedinstva u odnosu na članstvo u Evropskoj uniji (EU), navodeći da je spreman na ulogu medijatora. 
 
On je to kazao na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom. 
 
Na pitanje novinara gdje vidi rješenje za političku situaciju u Crnoj Gori i blokadu parlamenta, Milatović je odgovorio da u državi postoje izazovi koju su dominantno političkog karaktera. 
 
- Pozivam sve političke aktere na otvoren dijalog i postizanje drzavnog jedinstva kada je u pitanju državni interes, odnosno članstvo u EU do 2028.godine - rekao je Milatović. 
 
Milatović je kazao da su njegova posjeta Poljskoj i razgovori sa zvaničnicima te države, ohrabrujući signal da je Crnoj Gori mjesto i EU i da je “naš san na dohvat ruke”. 
 
- Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou - poručio je Milatović. 
 
On je istakao da je, ukoliko sa pozicije predsjednika može da pomogne kao medijator, više nego spreman da to učini. 
 
Duda je kazao da Poljska podržava članstvo Crne Gore u EU, dodajući da je Crna Gora najnaprednija od svih država kandidata. 
 
- Crna Gora radi na zatvaranju poglavlja i ispunja svoje zadatke, a Poljska podržava aspiracije za članstvo u EU - rekao je Duda. 
 
On je dodao da Poljska podržava politiku otvorenih vrata EU, kao i da Crna Gora ja tom putu može računati na Poljsku. 
 
Milatović je u ponedjeljak prisustvovao obilježavanju 80. godišnjice oslobađanja logora Aušvic, a ranije danas razgovarao je i sa premijerom Poljske Donaldom Tuskom.

Milatović: Spreman sam da preuzmem ulogu medijatora

Predsjednik Poljske Andžej Duda ponovo je danas u Varšavi odbio zahtjev da njegova zemlja pošalje Ukrajini stare avione MIG 29 i istovremeno poručio da ne vjeruje da će budući američki predsjednik Donald Tramp dozvoliti da Rusija uništi Ukrajinu, jer misli da su SAD u nju uložile suviše para.
- Znamo da predsjednik Tramp kao čovjek uspjeha, rođeni fajter prije svega ne voli da bude poražen. Veoma poštuje novac američkih poreskih obveznika. Ako uzmemo u obzir koliko su SAD investirale u pomoć Ukrajini, koje su to ogromne sume ne mogu zamislim da bi predsjednik Tramp dozvolio da Rusija uništi Ukrajinu - kazao je Duda posle razgovora sa generalnim sekretarom NATO Markom Rute.
Poljski predsjednik naglasio je da ne smije da se dopusti da Rusija pobijedi u ratu sa Ukrajinom i da mora da bude zaustavljena, ali je ponovo odbio molbe iz Kijeva da Poljska pošalje Ukrajini svoje stare ruske avione MIG 29.
- Ako pošaljemo naše MIG-ove Ukrajini zemlje NATO morale bi da zaštite naš vazdušni prostor. To je glavno pitanje. Dok ne dobijemo takve garancije ne možemo da pošaljemo avione jer trebaju nama - kazao je Duda.
Generalni sekretar NATO Mark Rute apelovao je u Varšavi na članice NATO da povećaju svoja izdvajanja za odbranu i odbrambenu industriju.
- Želimo dalje da jačamo našu sposobnost odvraćanja i odbranu. Povećavamo izdatke, ali moramo da učinimo još više. Povećanje izdvajanja za odbranu je snažan signal i za SAD - rekao je Rute.
Generalni sekretar NATO nije isključio da baza američkog antiraketnog štita stavljena na raspolaganje NATO, koja je danas svečano otvorena u Redjikovu na sjeveru Poljske, građena da presreće balističke rakete prije svega iz Irana može da zaštiti i evropske saveznike od raketnog napada iz Rusije.
- NATO mora da ima mogućnost da se suprotstavi prijetnjama iz raznih pravaca, radićemo na tome - kazao je Rute.
Mark Rute tokom prve posjete Poljskoj razgovarao je danas i sa poljskim premijerom Donaldom Tuskom i izrazio je razumevanje za bojazni Poljske i drugih saveznika na istočnom krilu NATO da mogu da budu meta napada Rusije. Podržao je ideju da saveznici pomognu Poljskoj da ojača istočnu granicu, jer je to istovremeno i istočna granica NATO i Evropske unije.

Duda: Tramp neće dozvoliti da Rusija uništi Ukrajinu

Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski izjavio je da je ta zemlja "Ukrajini dala više tenkova" od svih drugih zemalja, ali da prilikom obezbjeđivanja oružja Ukrajini mora prije svega misliti na svoju bezbjednost.
- Podržavamo naše saveznike i prijatelje. Poljska je Ukrajini dala više tenkova nego SAD, Njemačka, Francuska i Velika Britanija zajedno. Ali naši partneri takođe moraju da shvate da nam je naša bezbjednost, bezbjednost poljskih žena i muškaraca, najvažnija - rekao je Sikorski u objavi na mreži Iks.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je prije dva dana da je, uprkos sporazumu sa NATO, Poljska „našla razlog da ne prebaci svoje stare lovce MiG-29 u Kijev“.
Kako je prenio Unian, Zelenski je kazao i da je Ukrajina zatražila od Poljske da obara ruske rakete kako bi zaštitila skladište gasa u gradu Striju u Lavovskoj oblasti.
- Država zavisi od snabdijevanja gasom, naš život… Šta rade Poljaci? Da li obaraju? Ne. Poljaci su rekli da su spremni da ih obore ako ne budu sami u ovoj odluci, ako ih NATO podrži - rekao je Zelenski.
Predsjednik Poljske Andžej Duda izjavio je ranije da njegova zemlja nije u mogućnosti da prebaci lovce MiG-29 u Ukrajinu, kako je dogovoreno u julu.
- Dali smo šta smo mogli. I dali smo brzo i zaista smo dali kada je trebalo - istakao je Duda.

Sikorski: Dali smo Ukrajini više tenkova od svih drugih zemalja

Doček hrvatske rukometne reprezentacije u Zagrebu, najavljen za sjutra u 15 sati na Trgu bana Josipa Jelačića, otkazan je, objavio je Hrvatski rukometni savez.
Rukometaši traže nastup Marka Perkovića Tompsona, na što Grad Zagreb nije pristao.
- Želja svih igrača hrvatske rukometne reprezentacije, stručnog štaba i Hrvatskog rukometnog saveza bila je da na dočeku pjeva Marko Perković Tompson. Budući da nije postignut dogovor s Gradom Zagrebom i nije prihvaćena želja igrača, štaba i HRS-a, obavještavamo hrvatsku javnost da svečanog dočeka neće biti. Ujedno zahvaljujemo svim gradovima u Hrvatskoj koji su ponudili organizaciju dočeka našim reprezentativcima, ali budući da je riječ o hrvatskoj rukometnoj reprezentaciji, smatramo da bi doček trebao biti u glavnom gradu svih Hrvata i na centralnom trgu kao što je to uvijek do sada bio slučaj. Svim gradovima koji su ponudili organizaciju dočeka, uz zahvalnost, organizovaćemo i utakmice kako bismo mogli zajedno proslaviti ovaj veliki uspjeh naše reprezentacije - piše u saopštenju.

Otkazan doček rukometaša u Zagrebu

Komercijalni putnički avion sletio je danas u glavni grada Sudana, Kartum, što je tek drugi put otkako je prije skoro tri godine izbio razorni rat u toj sjeveroistočnoj afričkoj zemlji izazivajući najveću humanitarnu katastrofu u svijjetu.
Avion na domaćoj liniji avio-prevoznika SUDANAIR, dočekan izlivima oduševljenja, sletio je na Međunarodni aerodrom u Kartumu, objavila je državna novinska agencija SUNA.
Avion je poletio iz grada Port Sudana, na istoku Crvenog mora, koji je bio privremeno sjedište Vlade dok se početkom ove godine nije vratila u Kartum.
Ponovno otvaranje Međunarodnog aerodroma u Kartumu je ključni korak u naporima Vlade da normalizuje život u Kartumu, uništenom tokom rata vojske i odmetnutih vojnih Snaga za brzu podršku (RSF).
Prvi je u Kartum u oktobru prošle godine sletio avion privatne kompanije Badr Airlines. U to vrijeme RSF su gađale aerodrom da ga Vlada ne bi otvorila, ali je Vojska potom preotela grad od RSF-a.
Rat u Sudanu je počeo u aprilu 2023. godine kada je borba za vlast Vojske i RSF-a prerasla u otvorene borbe u Kartumu i drugim djelovima zemlje. Aerodrom je teško oštećen već u prvim nedjeljama rata.
U razornom ratu je poginulo više od 40.000 ljudi, po podacima UN-a, ali humanitarne grupe kažu da je to potcijenjen broj i da bi pravi broj mogao biti mnogo veći.
To je stvorilo najveću humanitarnu krizu u svijetu, sa više od 14 miliona ljudi u izbjeglištvu, podstaklo epidemije i masovnu glad u Sudanu.

Putnički avion sletio u Sudan posle tri godine, dočekan s oduševljenjem

Saobraćajna nezgoda dogodila se večeras oko 21 čas na putu Grahovo – Risan, u mjestu Dragalj.
- U udesu su učestvovala dva putnička vozila, dvije osobe su lakše povrijeđene - saopštili su iz Operativno komunikacionog centra policije (OKC) za Portal <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/udes-u-dragalju-dvije-osobe-povrijedene">Analitika.</a>
Iz OKC su dodali da saobraćaj na toj dionici nije u prekidu.
Uviđaj je u toku.

Udes u Dragalju: Dvije osobe povrijeđene

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp kazao je da ga više od <a href="https://www.justice.gov/epstein">tri miliona stranica dokumenata</a> povezanih sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, koje je Ministarstvo pravde ove zemlje objavilo nedavno, „oslobađaju optužbi“.
U izjavi za medije naveo je da ih do sada još nije pogledao. 
- Nisam vidio dokumente lično, ali su mi rekli neki veoma važni ljudi da me oni ne samo oslobađaju, već da pokazuju suprotno od onoga što su radikalna ljevica i drugi očekivali - rekao je Tramp novinarima u predsjedničkom avionu „Air Force One“, prenosi „Tajms“.
Tramp, koji je inače priznao da je bio prijatelj sa Epstinom, više puta je negirao bilo kakvu umiješanost ili saznanja o njegovim seksualnim zlodjelima, pravdajući se time da se njihovo prijateljstvo završilo prije mnogo godina.
<h3>Među materijalima dvije hiljade video snimaka i 180 hiljada fotografija</h3>
Podsjetimo, Ministarstvo pravde SAD objavilo je više od tri miliona stranica dokumenata iz svojih dosijea o Džefriju Epstinu, prema zakonu koji treba da otkrije šta je vlada znala o njegovom seksualnom zlostavljanju maloljetnih djevojaka i vezama sa moćnim osobama, prenose agencije.
Zamjenik državnog tužioca Tod Blanš saopštio je da je među sadržajem i preko dvije hiljade video snimaka i 180 hiljada fotografija.
Materijali su postavljeni na veb-sajtu ministarstva i obuhvataju dio zapisa koji su bili zadržani u decembarskom izdanju, prenosi Fonet.
Objavljivanje se vrši prema Zakonu o transparentnosti Epstinovih dosijea, usvojenom nakon višemjesečnog javnog i političkog pritiska, koji obavezuje vladu da otvori dosijee o preminulom finansijeru i njegovoj dugogodišnjoj saradnici i nekadašnjoj djevojci Gislejn Maksvel.
- Današnje objavljivanje predstavlja završetak veoma obimnog procesa identifikacije i pregleda dokumenata kako bi se obezbijedila transparentnost prema američkom narodu i poštovanje zakona - izjavio je Blanš na konferenciji za novinare.
<h3>Nije sve objavljeno</h3>
Nakon što je Kongres propustio rok za potpuno objavljivanje dosijea, koji je istekao 19. decembra, Ministarstvo pravde angažovalo je stotine advokata za pregled zapisa i utvrđivanje šta treba zatamniti radi zaštite identiteta žrtava seksualnog zlostavljanja. Zadržani su podaci koji bi mogli ugroziti eventualne tekuće istrage ili otkriti lične podatke potencijalnih žrtava.
- Sve žene, osim Maksvelove, zatamnjene su na danas objavljenim video snimcima i fotografijama - precizirao je Blanš.
Ukupan broj dokumenata za pregled popeo se na oko šest miliona, uključujući duplikate, navelo je Ministarstvo.
U decembru su objavljene desetine hiljada stranica, uključujući fotografije, transkripte razgovora, evidencije poziva i sudske zapise – većinom ranije javno dostupne ili u velikoj mjeri zatamnjene.
Među njima su bili logovi letova koji pokazuju da je Donald Tramp letio Epstinovim privatnim avionom 90-tih godina, prije nego što su se posvađali, kao i nekoliko fotografija bivšeg predsjednika Bila Klintona.
Ni Tramp ni Klinton nijesu javno optuženi za bilo koje krivično djelo u vezi sa Epstinom, a obojica su negirali da su znali za njegovo zlostavljanje maloljetnica.
Epstin je izvršio samoubistvo u njujorškom zatvoru avgusta 2019, mjesec nakon federalne optužnice za trgovinu ljudima u seksualne svrhe.
Maksvelova je 2021. osuđena u Njujorku za trgovinu ljudima na 20 godina zatvora, koje služi u Teksasu.
Ona takođe negira bilo kakvu krivicu.
Američki tužioci nikada nijesu optužili nikog drugog u vezi sa Epstinovim zlostavljanjem, iako je jedna od žrtava, Virdžinija Roberts Gifri, u tužbama optuživala da je on organizovao njene seksualne susrete sa brojnim političarima, biznismenima i drugim uglednicima – što su svi negirali.
Među optuženima je bio i britanski princ Endrju, rođeni brat kralja Čarlsa, koji se vansudski nagodio za neotkrivenu sumu, poslije čega je lišen kraljevskih titula.

Tramp o novim Epstinovim fajlovima: Nisam ih vidio, ali čujem da me oslobađaju optužbi

Ekonomija

Tolić: Zaposlićemo 130 radnika zbog baze Wizz Air-a u Podgorici, gruba procjena renoviranja oba aerodroma je 250 - 300 miliona eura

Hronika

(VIDEO) Snimak Miloša Medenice nakon bjekstva – policija utvrđuje autentičnost snimka

Politika

Vlasti ne čekaju Brisel: Zakon o ANB i o unutrašnjim poslovima na dnevnom redu bez mišljenja EU

UP: Šire se zlonamjerne, uvrjedljive i neistinite informacije o istaknutim policijskim službenicima, građani da se uzdrže od dijeljenja malicioznih sadržaja

Tag: andzej-duda