Opština Bar realizovala je anketu povodom izrade strateškog plana razvoja za period od 2026. do 2030. godine na koju je odgovorio 581 građanin, odnosno stiglo je 1.726 odgovora, što pokazuje da su građani ove primorske opštine žele da uzmu aktivno učešće u oblikovanju budućih pravaca razvoja grada - kazala je potpredsjednica Opštine Bar Tanja Spičanović.
Rezultati ankete, kako je istakla ona juče za Bar Info, a koja koordinira radom Radne i Konsultativne grupe za izradu Strateškog plana, pokazuju da su građani Bara kao najznačajnije oblasti za budući razvoj prepoznali saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu, socijalnu zaštitu i zdravstvo, turizam i ugostiteljstvo, zapošljavanje i privredu, te obrazovanje i mlade.&nbsp;
- U fokusu interesovanja građana našla su se i pitanja zaštite životne sredine, kulture, sporta, poljoprivrede i ruralnog razvoja, a istaknuta je i važnost digitalizacije i inovacija - navela je Spicanović.
Upravo odgovori građana, kako dodaje, ukazuju na manjkavosti postojećeg centralizovanog sistema, koji lokalnim upravama ostavlja minimalne mogućnosti da utiču na odlučivanje o strateškim potrebama, &nbsp;kao što su regionalna putna mreža ili izgradnja nove bolnice, novih školskih objekata i slično.&nbsp;
- Većina onog što su građani sugerisali, a u domenu je naših nadležnosti i može se finansirati iz lokalnog budžeta, biće obuhvaćeno ovim dokumentom - najavila je Spicanović.
Lokalna uprava će, kako ističe, sa posebnom pažnjom razmotriti pristigle prijedloge i sugestije, čime će se osigurati da razvojni plan ne bude samo administrativni dokument, već strategija koja će doprinijeti ravnomjernom, održivom i dugoročnom razvoju Bara.
- Opština Bar zahvaljuje svim učesnicima ankete na uloženom vremenu i doprinosu, uz podsjećanje da je do 20. septembra otvorena i onlajn anketa u vezi sa izradom lokalnog plana socijalne i dječje zaštite i unapređenja socijalne inkluzije za period od 2026. do 2030. godine - saopšteno je iz Opštine Bar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spičanović: Barani žele da uzmu aktivno učešće u oblikovanju budućih pravaca razvoja grada

Prema anketi objavljenoj danas na izraelskom Kanalu 12, 67 odsto Izraelaca smatra da politika izraelske vlade i njene odluke ne odražavaju njihovu volju građana.
Samo 29 procenata Izraelaca kaže da politika i odluke vlade odražavaju ono što oni žele, prenosi Tajms of Izrael.
Čak i među glasačima koalicije izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, 44 odsto ispitanih je reklo da politika vlade ne odražava njihovu volju, dok je 51 procenat kazao da je odražava.
Kanal 12 u Izraelu — takođe poznat kao Kešet12 — izuzetno je relevantan i ima veliki uticaj na izraelske medije i društvo.

Dvije trećine Izraelaca smatra da politika vlade ne predstavlja njihovu volju

Uoči lokalnih izbora u Nikšiću, pitali smo građane šta im je najvažnije kada biraju kome će dati svoj glas, očekuju li promjene, kako danas vide svoj grad i šta bi voljeli da se promijeni.&nbsp;
Pogledajte šta su nam rekli:
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDIRIakPIiM4%2F%3Figsh%3DMXExbm03czB5eWVmcw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

VIDEO: Evo šta Nikšićani očekuju od predstojećih izbora

Iz organizacije Alternativa Crna Gora saopšteno je da će od sljedeće sedmice najvjerovatnije bojkovati samo jedan trgovinski lanac - a građane su pozvali da se putem onlajn ankete o tome izjasne.
- Glasanjem možete odlučiti koji trgovinski lanac ćemo bojkotovati dok ne spusti cijene. Anketa je anonimna, što znači da nije potrebna registracija, ime, prezime niti e-mail - navode u Alternativi
Glasanje je, napominju, moguće samo jednom sa jedne IP adrese.
- Savjetujemo da pri donošenju odluke uzmete u obzir sve aspekte - od cijena i kvaliteta usluge do odnosa prema kupcima i radnicima - dodali su u Alternativi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fpoll-maker.com%2Fpoll5403030x2f44ec5A-161%3Ffbclid%3DIwY2xjawIV92RleHRuA2FlbQIxMQABHXUENCWKFZMAxezY3Rj4__WJsc8OQ1RZb3z-kMD02_wgcgL7au9IWNjBQg_aem_XN_tvVDbSQiMdHIEdMN_gg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Alternativa objavila anketu: Građani da biraju koji trgovinski lanac bojkotujemo iduće sedmice

Američke građane uoči izbora 5. novembra preplavljuju različita osjećanja, ali uzbuđenje ne dominira među njima.
Čak sedam od njih deset osjeća anksioznost ili frustriranost predsjedničkom kampanjom, a slične brojke ukazuju i na nezainteresovanost, zaključci su najnovije ankete agencije Asošijeted pres i američkog Centra za istraživanje javnog mnjenja (NORC).
Svega jedna trećina anketiranih odgovorila je da je uzbuđena zbog predstojećih izbora.
Posljednjih nedjelju dana predsjedničke kampanje obilježila je izrazita neizvjesnost u pogledu podrške predsjedničkim kandidatima.
Aktuelne ankete ukazuju da je izborna trka na nacionalnom nivou konkurentna, što važi i za takozvane neopredijeljene države koje su ključne za ishod glasanja.
U njima kandidati Kamala Haris i Donald Tramp nisu ostvarili mjerljivu prednost.
Uz to, završne riječi republikanskog kandidata i demokratske kandidatkinje bile su u oštroj suprotnosti.
Haris je iznijela tvrdnje da je Tramp opsjednut osvetom i ličnim potrebama i interesima, dok je Tramp kandidatkinju demokrata označio nesrećom koja je uništila sve što se našlo pred njom.
Pojedine grupe građana zabrinutije su nego prije četiri godine, iako je glasanje 2020. održano u jeku pandemije kovida 19.
Anketa AP-a i NORC-a je 2020. pokazala da je oko dvije trećine građana zabrinuto zbog izbora, što je približno aktuelnom rezultatu. Međutim, kada se uzme u obzir političko opredjeljenje, anksioznost je veća.
Osam od deset anketiranih demokrata osjećanja koja imaju opisuju kao uznemirenost, što je više u odnosu na oko tri četvrtine njih koliko ih je bilo 2020.
Takođe, oko dvije trećine republikanaca je zabrinuto što predstavlja umjereni porast u odnosu na njih šest od deset, koliko ih se tako osjećalo prije četiri godine.
Učesnici ankete, koji su se odredili kao nezavisni, nisu značajnije promijenili stavove: manje su zabrinuti od demokrata ili republikanaca. Zabrinuta je njih otpilike polovina - što odgovara podacima iz 2020.
Prema istraživanju, u poređenju sa prethodnim izbornim ciklusima, intenzivniji su postali i drugi vidovi osjećanja. Jedna trećina anketiranih navela je da se osjeća uzbuđeno zbog kampanje tokom 2024, u odnosu na otprilike jednu četvrtinu u 2016.
Međutim, većina građana ukazala je da nije uzbuđena zbog ovogodišnje trke.
Uz to, jedan podatak ostao je prilična konstanta: broj građana koji je frustriran. Gotovo sedam od deset anketiranih prijavilo je frustriranost kao preovlađujuće osjećanje u vezi sa kampanjom, što je slično kao i 2020. godine.
U anketi sprovedenoj od 24. do 29. oktobra učestvovalo je 1.233 odraslih. Uzorak je formiran tako da odrazi reprezentativnost populacije Sjedinjenih Država.
Margina greške uzorkovanja iznosila je plus ili minus 3,6 procentnih poena.

Anksioznost, frustriranost i nezainteresovanost dominantna osjećanja uoči izbora u SAD-u

Američka demokratska potpredsjednica Kamala Haris i bivši republikanski predsednik Donald Tramp uživaju podjednaku podršku u sedam ključnih saveznih država koje bi mogle da odluče ishod predsjedničkih izbora u novembru, pokazala ja predizborna anketa Volstrit džurnala.
Prema anketi, Haris ima marginalnu prednost od dva postotna boda u Arizoni, Džordžiji i Mičigenu, a Tramp vodi za šest postotnih bodova u Nevadi te za jedan u Pensilvaniji. Izjednačeni su u Sjevernoj Karolini i Viskonsinu.
Anketa u kojoj je učestvovalo 600 registrovanih birača sprovedena je između 28. septembra i 8. oktobra s marginom greške od četiri postotna boda u svakoj saveznoj državi.
Rezultati odgovaraju drugim predizbornim anketama koje predviđaju tijesnu trku prije izbora 5. novembra dok američke glasače najviše muče pitanja poput privrede, migracije, ženskih prava i demokratskih vrijednosti.
Anketa Rojters/Ipsos je ove nedjelje takođe prognozirala mrtvu trku na nacionalnoj osnovi, pri čemu je Haris imala neznatno vođstvo od 46 odsto prema Trampovih 43.
Istraživanja stavova birača u sedam ključnih saveznih država mogu biti važan pokazatelj s obzirom na činjenicu da rezultati u pojedinim državama odlučuju ko će biti pobjednik izbora.
Haris (59) osvojila bi tijesnu većinu u elektorskom sistemu ako pobijedi u državama u kojima ima prednost prema anketi Volstrit džurnala.
Trampu (78) je ovo treća uzastopna kandidatura za Bijelu kuću nakon što je izgubio od aktuelnog predsjednika Džozefa Bajdena 2020. godine. I dalje lažno tvrdi da je poražen zbog raširene prevare birača. Istovreno je suočen s krivičnim optužbama zbog pokušaja da poništi izborne rezultate. On poriče optužbe.
Haris je postala demokratska kandidatkinja nakon što je Bajden odustao od reizbora u julu. Haris je bivša američka senatorka, državna tužiteljka Kalifornije i lokalna tužiteljka koja nastoji da unese svježu viziju Amerike i oživi demokratsku koaliciju mladih birača, Afroamerikanaca i žena iz predgrađa, a istovremeno odvlači neke republikanske glasače.
- Ovo je mrtva trka - rekao je za Volstrit džurnal republikanski anketar Dejvid Li, koji je sproveo istraživanje s demokratom Majklom Bosijanom.
Više birača reklo je da podržava Trampa u pogledu privrede i migracije, dok više njih smatra da bi Haris bolje obavila posao u pitanjima stanovanja, zdravstvenoj zaštiti i zaštiti za ljude poput njih, pokazala je anketa.

Anketa: Haris i Tramp izjednačeni u svim američkim "sving" državama

Američka potpredsjednica i demokratska kandidatkinja na predsjedničkim izborima Kamala Haris vodi nad republikanskim kandidatom i bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trampom, pokazala je anketa Rojters/Ipsos. Podaci pokazuju da Haris vodi sa 47 odsto šanse za pobjedu na predsjedničkim izborima nad Trampom koji ima 40 odsto šanse.
Američki predsjednički izbori se održavaju 5. novembra.
Na pitanje koji kandidat ima bolji pristup po pitanju "ekonomije, nezaposlenosti i radnih mjesta", oko 43 odsto birača u anketi izabralo je Trampa, a 41 posto Harris. Trampova prednost od dva boda kada su u pitanju ove teme smanjena je u odnosu raniju prednost koju je imao. Tramp je imao prednost od 11 bodova kada je Haris tek pokrenula predsjedničku kampanju.
Dok istraživanja poput ankete Rijters/Ipsos daju značajne naznake o stavovima biračkog tijela, rezultati elektora iz saveznih država odlučuju pobjednika.
Podaci najnovije ankete doneseni su na osnovu ispitivanja 1.029 Amerikanaca širom zemlje, uključujući 871 registrovanog glasača. Među njima, njih 785 vjeruje da će izaći na izbore. Među onima koji vjeruju da će na izbore Harris vodi sa 50 odsto, dok Tramp ima 44 odsto.

SAD: Najnovija anketa pokazuje prednost Haris nad Trampom

Kod murala palestinske djece u Podgorici počeo je mirni protest solidarnosti s narodom Palestina na kom se okupilo nekoliko stotina ljudi. Oni su organizovali protestnu šetnju kroz grad, te stigli do Karađorđeve ulice, koja vodi do Skupštine Crne Gore, a prolazi pored zgrade Vlade. Tu ih je sačekala ograda. Nakon obraćanja, nastavili su do zgrade parlamenta okolnom ulicom, odnosno dijelom Bulevara Stanka Dragojevića, te Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091413094_2a087bb4fc990d1cf362d6810043952b22d6c30df2ac2def88ee256a9638fa5e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091413094_2a087bb4fc990d1cf362d6810043952b22d6c30df2ac2def88ee256a9638fa5e" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Mirni protest solidarnosti s narodom Palestine"> <figcaption>Mirni protest solidarnosti s narodom Palestine(Photo: Portal ETV/Božena Miljić)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914130916_ec388abe9e4139f3610b5875061cb7313632911f35a2252782a6c68cdd18cf7a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250914130916_ec388abe9e4139f3610b5875061cb7313632911f35a2252782a6c68cdd18cf7a" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Mirni protest solidarnosti s narodom Palestine"> <figcaption>Mirni protest solidarnosti s narodom Palestine(Photo: Portal ETV/Božena Miljić)</figcaption> </figure>  Okupljeni uzvikuju "E viva Palestina" i "Pravda, mir i sloboda Palestini". <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FN77LA3Kfr2Q%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091413094_41c8d6ef97dc7a383cbd2eb4441b5b5345e197428387310673e4704f7bbcb8b3.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025091413094_41c8d6ef97dc7a383cbd2eb4441b5b5345e197428387310673e4704f7bbcb8b3" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Mirni protest solidarnosti s narodom Palestine"> <figcaption>Mirni protest solidarnosti s narodom Palestine(Photo: Portal ETV/Božena Miljić)</figcaption> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F_5cgva8r15U%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091413094_ae2b91e51b81f5457975311e2de65ebb0abe75701f54f8c3792dca0af7b66873.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025091413094_ae2b91e51b81f5457975311e2de65ebb0abe75701f54f8c3792dca0af7b66873" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Mirni protest solidarnosti s narodom Palestine"> <figcaption>Mirni protest solidarnosti s narodom Palestine(Photo: Portal ETV/Božena Miljić)</figcaption> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F6-PxkFCEyt4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako su ranije poručili iz Pokreta solidarnosti sa narodom Palestina, od institucija Crne Gore zahtijevaju uvođenje embarga na oružje, prekid svih oblika saradnje s Izraelom, usvajanje jasne rezolucije u Skupštini Crne Gore, kao i organizaciju hitne humanitarne pomoći za Gazu. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FCM0-Kj9ZdSk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Savjesna Crna Gora staje na pravu stranu istorije - naveli su organizatori u pozivu na protest.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914130920_c8d3cf9200e16347e71eafba12dd0024b47ceb09c7bd5313c3614bda19f23594.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250914130920_c8d3cf9200e16347e71eafba12dd0024b47ceb09c7bd5313c3614bda19f23594" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Mirni protest solidarnosti s narodom Palestine"> <figcaption>Mirni protest solidarnosti s narodom Palestine(Photo: Portal ETV/Božena Miljić)</figcaption> </figure>  Pozvali su građane da dođu i pokažu da imaju kičmu, srce i glas - Za djecu i obraz - poručilli su u pozivu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914130920_6213af0fe7569eefc619978fa1ae32965b0106f46d996a0dcecb36405d7742bb.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250914130920_6213af0fe7569eefc619978fa1ae32965b0106f46d996a0dcecb36405d7742bb" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Mirni protest solidarnosti s narodom Palestine"> <figcaption>Mirni protest solidarnosti s narodom Palestine(Photo: Portal ETV/Božena Miljić)</figcaption> </figure>

(FOTO, VIDEO) Mirni protest solidarnosti u Podgorici: Pravda, mir i sloboda Palestini

Australija će uložiti 12 milijardi dolara (6,8 milijardi eura) kako bi jedno od svojih brodogradilišta osposobila za izgradnju flote nuklearnih podmornica, saopštila je vlada u Kanberi.
Ovih 12 milijardi australijskih dolara biće potrošeno tokom deset godina na renoviranje i poboljšanje kapaciteta brodogradilišta Henderson, blizu Perta u Zapadnoj Australiji, rekao je ministar odbrane Ričard Marls.
Australija, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države su 2021. godine potpisale sporazum Aukus, čiji je cilj suprotstavljanje rastućem uticaju Kine u Azijsko-pacifičkom regionu.
Marls je za Skaj njuz rekao da je brodogradilište Henderson ključni dio sporazuma Aukus.
- Riječ je o onome što Australija treba da uradi da bi iskoristila ovu stratešku priliku - dodao je ministar odbrane.

Australija ulaže 6,8 milijardi eura u brodogradilište za izgradnju nuklearnih podmornica

Od maja ove godine Peđa Grbin je prvi čovjek Pule, najvećeg grada Istre. Doskorašnji predsjednik hrvatskog SDP, inače pravnik i bivši košarkaš, u razgovoru za Portal ETV oktrio nam je što ga veže za Baošiće, zbog čega je Istra posebna i zašto voli Boku kao svoju rodnu Pulu. &nbsp;-To je dio mene, dio mog identiteta. Od kada znam za sebe kući nam je stizao časopis „Boka“. Ja sam ga čitao, proučavao, za Gospu od Škrpjela sam znao isto kada i za ostrvo Uljanik na kojem je naše brodogradilište. Teško mi je o tome govoriti na bilo koji drugi način – objašnjava Grbin. PORTAL ETV: Kako ocjenjujete saradnju sa crnogorskom nacionalnom manjinom u Puli? GRBIN: Možda nisam baš potpuno objektivan po tom pitanju s obzirom na to da je meni djed rođen u Baošićima, pa bi Vam onda morao odgovoriti na pitanje kako sarađujem sam sa sobom, u jednom velikom dijelu. Prosto, osjećam taj dio identiteta u sebi.&nbsp; Pula je multietnički, multikulturalni grad u kojem žive pripadnici brojnih nacionalnih manjina, kako onih koje potiču sa područja bivše Jugoslavije tako i drugih, kao što je italijanska... Saradnja sa svima je u Puli - odlična. I ja vjerujem da, definitivno svako, bez obzira na naciju, Pulu jednako smatra svojim domom. PORTAL ETV: Na koji način etnički Crnogorci u Istri mogu ojačati veze Hrvatske i Crne Gore? GRBIN: Na više načina. Prije svega, to su ljudi koji su, poput mene, povezani sa krajem odakle su došli neki od njihovih predaka, a opet imamo i ljude koji danas dolaze ovdje, putuju...Na kraju, ono što je posebno važno, i tako specifično, je crnogorska zajednica sa područja Peroja. To, administrativno nije područje ali je &nbsp;perojska priča jedan dodatak koji nas sve povezuje i čini ponosnim što imamo takvu zajednicu sa tako predivnom istorijom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914130956_9c59e312e610f478982eb6402d01f84f98c1990403accd0bef1a373efbff78cf.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250914130956_9c59e312e610f478982eb6402d01f84f98c1990403accd0bef1a373efbff78cf" data-rendition-name="original" width="1304" height="1445" loading="lazy" alt="PORODICA MAJKE RODOM IZ BAOŠIĆA: Peđa Grbin"> <figcaption>PORODICA MAJKE RODOM IZ BAOŠIĆA: Peđa(Photo: Marija Žižić)</figcaption> </figure>  PORTAL ETV: Kako Vi doživljavate Crnu Goru s obzirom da porodica Vaše majke porijeklom iz Boke? GRBIN: To je dio mene, dio mog identiteta. Od kada znam za sebe kući nam je stizao časopis „Boka“. Ja sam ga čitao, proučavao i za Gospu od Škrpjela sam znao isto kada i za ostrvo Uljanik na kojem je naše brodogradilište. Teško mi je o tome govoriti na bilo koji drugi način. U mojoj porodici se prepričava jedna šala, malo je crna, ali, tačno na dan kad sam rođen, 1979, &nbsp;udario je onaj drugi talas potresa na crnogorskom primorju, koji nam je srušio staru kuću, pa su se moji šalili da kad sam ja došao na svijet – otišla je kuća. Nažalost ne idem onoliko često koliko bih htio, djelimično zbog udaljenosti, djelimično zbog posla, ali drago mi je da smo uspeli da moj mali od četiri godine već ode dolje, vidi kraj odakle mu je prađed, gdje je rodbina. U kontaktu smo i to mi je važno. PORTAL ETV: Nedavno su navijači crnogorske reprezentacije na Maksimiru razvili transparent „Sa Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče“. Kako gledate na taj gest? GRBIN: Mislim da je to jedan lijep potez na koji bi se svi navijači, generalno, trebali ugledati. Navijači iz nekih drugih, nama susjednih zemalja pogotovo. Ali, inače, &nbsp;navijači fudbalske reprezentacije Crne Gore poznati su po tome što kod njih nema nasilja ni onih standardnih uvreda. Osim kada se igralo sa Bosnom i Hercegovinom pa su razvili transparent „Burek sa sirom“. Nema toga ko na to nije umro od smijeha i takve stvari se cijene. Ali, vratimo se na ovo što je ipak malo ozbiljnije - to je jedan izuzetno lijeo gest na koji bi se mnogi trebali ugledati.&nbsp; PORTAL ETV: Jedna od specifičnosti Istre je Peroj, selo u koje su crnogorski naseljenici došli 1657. godine. Ali, i svi oni ljudi koji su u Istru došli u prošlom ali i ovom vijeku učinili su ovaj prostor bogatijim i jednako su prihvaćeni. Je li to pravo bogatstvo Istre? GRBIN: Peroj je stvarno jedna specifična stvar. Ali, ja kažem da nema u Istri nikoga kome u jednom trenutku neko nije došao odnekud i za mene biti Istrijan, biti Puležan zapravo je prihvatiti određene vrijednosti i način života. I ne prihvaćam to da mi neko kaže, recimo, oni koji su došli prije, na primjer, 1.1.1911. su – OK, a oni koji su došli kasnije e, ti nisu naši. Nema tog nekog datuma, svi smo na neki način došli od nekud. Mi imamo u Istri i prezime Petrović, koje je autohtono. Jedna od najvećih heroina Istre je Ruža Petrović. Ali ako ga akcentujete drugačije (crnogorski) onda je to sasvim druga stvar.&nbsp; U jednoj grupi ljudi koji su došli bio je i sveštenik i oni su uspjeli da zadrže identitet, ali je bilo i drugih grupa ljudi koji su došli iz nekih drugih sela sa područja Crne Gore, drugi sa područja dalmatinskih ostrva koji nijesu do te mjere zadržali svoj identitet. Ali, svi mi činimo Istru i svi mi je činimo tako posebnom. I upravo zato vjerujem da je ljudima iz cijelog svijeta, kad ovdje dođu bilo na dan, nedjelju ili za cijeli život lijepo.&nbsp; Mom đedu su tamo negdje prije osamdeset godina otprilike rekli - Cvjetković je l' znaš gdje je Istra? A on je rekao - znam. E pa ideš tamo. I onda je on krenuo negdje iz Boke put Istre, jedan dio puta i pješke, došao. I vjerovatno jednom trenutku nije ni mislio da će to biti mjesto gdje će provesti ostatak svog života. Kad kažem ostatak to su dobre tri četvrtine. PORTAL ETV: Kako ocjenjujete aktuelne odnose između Hrvatske i Crne Gore? GRBIN: Ja bih ih nazvao načelno dobrim iako su neka otvorena pitanja tu, ali to ostavljam onima koji su na nacionalnom nivou da ih riješe. Bilo je uspona, bilo je padova, ali mislim da su odnosi između naše dvije zemlje generalno dobri i upravo onakvi gestovi, kao što je onaj na nedavnoj fudbalskoj utakmici, bez obzira na rezultat, put u pravom smjeru. Za rezultat se neću izvinjavati, odmah da vam kažem!&nbsp; PORTAL ETV: Za kraj – kada ćemo Vas vidjeti u Boki? Dvije godine sam imao izbore na izbore i sad smo u pregovorima kući kad ćemo sljedeći put. Jer, bilo nam je jako lijepo. I ako čitate ovo – Vesna, Gojko, Milena, Slavice, Vido, Đorđe, i svi ostali koje sam zaboravio – veliki pozdrav.&nbsp; Marija ŽIŽIĆ

Preko moga djeda, osjećam da je i Boka dio mog identiteta

Načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović izjavio je 14. septembra, povodom predstojeće vojne parade u Beogradu, da vojska ne želi da učestvuje u političkoj areni i igrama.
On je odbacio kritike da se vojnom paradom zastrašuju građani i prijeti susjedima nazvavši to "manipulacijom", prenosi Beta.
- Svi bi trebalo da se ujedinimo oko toga da je ono što se prikazuje u narednu subotu državno, na ponos svima. Oni koji ne vole vojsku, ima i takvih sigurno, da steknu povjerenje da mogu da mirno spavaju. Dok je ovakve vojske, Srbija je bezbjedna - rekao je Mojsilović za TV Prva.
Vojna parada se održava 20. septembra u Beogradu povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, koji Srbija i bh. entitet Republika Srpska zajedno obilježavaju.
Najavljen je defile savremenih borbenih sredstava na vozilima i plovnih objekata na Dunavu, nalet vazduhoplova i prikaz dela sposobnosti jedinica Vojske Srbije.
Mojsilović je govoreći o kritikama povodom parade rekao da je uvjeren da neki žele da time steknu političke poene navodeći i da će vojska nadoknaditi štetu ako je bude.
On je naglasio da će "parada imati poruku za svakog - za prijatelje, saveznike radost i veselje, a za one druge vjerovatno bijes i nervoza", jer će se vidjeti da je vojska moderna, savremena, dobro naoružana i opremljena, dodajući da će se nastaviti sa njenim jačanjem.
Srbija je, prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stokholmu (SIPRI), država na Zapadnom Balkanu koja je u proteklih pet godina najviše izdvojila za vojsku.
U 2024. Srbija je za vojsku oprijedelila 2,2 milijarde američkih dolara, što čini 2,6 odsto bruto domaćeg proizvoda, odnosno svega onoga što je u Srbiji proizvedeno.
Mojsilović je na pitanje o vraćanju obaveznog vojnog roka rekao da se od toga nije odustalo, već se sprovode intenzivne pripreme. On je precirizao da je uložen značajan novac da se srede kasarne i kupi oprema.
On je naveo da je sljedeće što bi trebalo da se uradi "upodobljavanje zakonodavne sfere sa onim što želimo - 75 dana služena vojnog roka", za šta je potrebno da Skupština Srbije donese zakon.
Vlasti u Srbiji najavile su 2024. da će ove godine biti ponovo uveden vojni rok, ukinut 1. januara 2011. godine.

Načelnik Generalštaba Vojske Srbije odbacio kritike vojne parade u Beogradu

Mještanin Donjih Brčela Nenad Nikaljević, pošto je noć proveo u policijskoj „betonjerci“ u Baru, pušten je danas da se brani sa slobode nakon jučerašnjeg incidenta koji je imao sa svještenstvom Crkve Srbije u Manastiru Donji Brčeli, ali je jutros pritvorena njegova supruga Suzana Nikaljević, koju su popovi prijavili da im je prijetila smrću u hodniku barskog Suda za prekršaje, đe je čekala epilog saslušanja svoga muža. Ona će u pritvoru, kako je za Portal ETV kazao, Nikaljević, ostati do 20 sati, kada bi trebalo da bude privedena sudiji. CILJ – ZABRANA PRILASKA Crkva Srbije koja duže od tri decenije uzurpira crnogorske svetinje, devastira naše sakralno nasljeđe i prilogađava ga svojoj misiji prisajedinjenja Crne Gore susjednoj Srbiji, brišući sve identitetske odrednice, mijenjajući arhitekturu crkava i manastira, dodatno osnažena nakon što su vlast u državi preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite, a prethodni premijer Dritan Abazović potpisao takozvani Temeljni ugovor sa ovom vjerskom zajednicom, ušla je u novu fazu dugoročno razrađene strategije – pokušaj izazivanja sukoba sa građankama i građanima koji se suprotstavljaju njihovoj misiji i skrnavljenju grobova naših predaka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250913160956_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250913160956_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="brčeli"> <figcaption>Donji manastir u Brčelima (Foto: Portal Analitika)PA</figcaption> </figure>  - Prvi cilj popova Crkve Srbije je da me isprovociraju da ne pozovem inspekciju da ustanovi kakve to radove sad obavljaju u zoni kulturnog dobra, drugi je da izdejstvuju da, kao jedan od rijetkih Crnogoraca koji dolazi u Manastir, dobijem zabranu prilaska, a treći cilj im je da od države Crne Gore, ovakvim odlukama, dobiju „vjetar u leđa“ da mogu da rade što god 'oće, a da niko ne dolazi da ih kontroliše. Da mogu nesmetano da devastiraju, „divlje“ grade... – uvjeren je Nikaljević. U policijskoj betonjerci u Baru završio je juče, poslije incidenta sa popovima u Donjem manastiru, u svome selu, koji je zaštićeno kulturno dobro, a pošto je zahtijevao da mu daju na uvid dozvole za „prekopavanje zemlje u manastirskom dvorištu“, đe su, kako je kazao za Portal ETV, sahranjeni njegovi preci. Iziritiran ponašanjem svještenstva grubo se verbalno obračunavao sa njima, vrijeđajući ih, a taj dio incidenta oni su snimili kamerama mobilnih telefona i onda ga prijavili policiji, a video-zapise proslijedili bliskim medijima. - Bio sam u Bjelogradu koji se nalazi 700-800 metara od Donjeg manastira i naišao je komšija i pitao me znam li kakve to radove izvode tamo. Pošao sam da provjerim i vidio đe kopaju kanal. Bilo je nekoliko radnika na mjestu za koje znam da je nedovoljno arheološki istraženo. Oni prekopavaju grobove naših predaka. Pitao sam kopače imaju li dozvolu za rad, na što su oni rekli da nemaju i negodovali su što im se obraćam. Ko sam ja i zašto ih pitam... A ja ih onda pitam, a to radim čitavih tri decenije: „Đe su kosti vaših predaka“ i kažem im: „Pošto se vi stidite da kažete đe su kosti vaših predaka, reći ću vam ja đe su kosti mojih predaka“ i pokažem im isperd svojih stopala. Rekao sam im: „Kosti mojih predaka, moga prađeda su ovđe i ja ovo smatram mojom teritorijom i mojim vlasništvom, ovo je kulturno dobro države Crne Gore i vi ne smijete da izvodite nikakve radove bez dozvole“. Došlo je do prepirke i bilo je teških riječi obostrano – priča Nikaljević. TEŠKE RIJEČI Dok se on raspravljao sa radnicima pojavili su se, kako kaže, popovi. - Baš tada najkrupniji od ovih radnika, po govoru jasno je da nije odavde, uhvatio me desnom rukom za grlo. Pokušao sam da ga odgurnem, ali sam se morao vratiti korak unazad i odbio sam mu lijevom rukom napad, na što su popovi i on ustvrdili da ja udaram njega, iako sam ja micao neprijateljsku ruku sa mojega grkljana. Nastale su tenzije, uključili su se i popovi. Njih pet-šest, a ja sam. I svako od njih je nastupao sa određenim zadatkom... – priča Nikaljević. Prisjeća se da je pokušao da im objasni, jer je mlađi pop negirao i crnogorsku državu, naciju i Crnogorsku autokefalnu crkvu, „da su kralj Petar Karađorđević i njegova žena Zorka, kćerka kralja Nikole, obavili bračni obred u Crnogorskoj autokefalnoj crkvi, da je Aleksandar Karađorđević, kao dijete kršten u toj crkvi“... - I riječ po riječ, nastaje prepirka. Sa jedne strane me napada neki tip mlađi, tridesetak godina, duge kose i barde, ovamo me napada pop Nikodim, onda ova dva-tri radnika. Kao stršljenovi, sa svih strana... Provocirali su me i vrijeđali i jesam im i ja uzvraćao. I rekao sam nekome da je kreten, da je Crkva Srbije okupatorska i pomenuo sam fašiste - jer smatram da ovi koji slave Dražu Mihailovića, Pavla Đurišića, Ratka Mladića jesu fašisti. Rekao sam im ako vidim popa da prčne nešto oko moga groba i groba mojega oca, koji je ranjen na Sutjesci i na Neretvi, grobove dva strica Sava i Iva koji su se borili protiv nacista, fašista, četnika i ustaša da ću ih pobiti kao zečeve. Jesam to rekao i od toga ne bježim – kaže Nikaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091317090_b7ebfa65a065d89e951c4c26e229802c5cdf247b6d7f669f8fb6b972c5137b49.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091317090_b7ebfa65a065d89e951c4c26e229802c5cdf247b6d7f669f8fb6b972c5137b49" data-rendition-name="original" width="850" height="560" loading="lazy" alt="bar"> <figcaption>NOĆ U BETONJERCI: Zgrada policije u Baruscreenshot</figcaption> </figure>  Policija je po njega došla juče oko 11.30 sati i na njihovo ponašanje nema prigovor, osim na prostoriju u kojoj je proveo noć – takozvanu „betonjerku“ koja je, kako kaže, u užasnom stanju i đe su uslovi za boravak nečovječni. Pretresli su mu i kuću u selu u potrazi za oružjem. - Moram priznati da su svi u policiji bili maskimalno korektni, predusretljivi i uzdržani – ističe on. Dok je davao iskaz u Sudu, sutkinja je njegovoj supruzi Suzani naložila da izađe iz prostorije, a kada je završio sa iskazom, nije je zatekoa u hodniku. Ispostavilo se da je i ona uhapšena?! - U hodniku je naišla na dva popa kojima je u prolazu dobacila: „Vidimo se“ i oni su je odmah prijavili policiji uz tvrdnju da im je prijetila da će ih pobiti. Srećom, u nepsorednoj blizini bio je i policajac koji me je doveo iz „betonjerke“ u Sud. On je inspektorima svjedočio da nije čuo da im je prijetila i da nije vidio da je pokušala da ih udari, za što su je, isto, optužili. Policajac je kazao da je vidio pokret njene ruke koji je protmačio kao odmahivanje. Ona će noćas do osam ostati u „ženskoj betonjerci“, preko puta moje, đe sam ja prenoćio. Za nadati se da će je sudija puštiti kući – kazao je Nikaljević. POLICIJSKI ZAPISNIK U policijskom zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka protiv Nikaljevića piše da je „u dvorištu Manastira Sveti Nikola u Virpazaru... grubo vrijeđao Lukić Miladina na način što mu je uputio rječi: 'je... ti majku okupatorsku, ti kopaš grob moga oca i odakle si došao, odakle su ti preci'“, čime je, prema ocjeni policije, počinio prekršaj iz člana 7. st. 2. Zakona o JRM. Policija je prekršajnu prijavu podnijela i protiv Lukića zato što je tokom incidenta „fizički napao Nikaljević Nenada na način što ga je uhvatio desnom rukom za vrat“, čime je počinio prekršaj iz člana 10. st. 2. Zakona o JRM. Međutim, terete i Nikaljevića zato što je Lukića odgurnuo tokom napada, stavljajući mu na teret da ga je fizički napao. Nikaljević je na teret stavljeno i da je „vrijeđao Kokotović Vitomira po osnovu vjerske pripadnosti, na način što mu je uputio riječi: „Vi ste okupatori, vi ste Crkva Srbije koja pravi srpski svet, izbjeglice jedna'“. Ovim činom je, kako piše u prijavi, počinio prekršaj iz člana: 19. Zakona o JRM, ali i prekršaj iz člana: 7. st. 2. Zakona o JRM, zato što je „grubo vrijeđao Kokotović Vitomira način što mu je uputio riječi: „Smradu jedan, zovi policiju, boli me k..., fašistički okupatori'“. Krivičnom prijavom okrivljen je i za kršenje člana: 10. st. 2. Zakona o JRM, tako što je „fizički napao Mičević Ognjena na način što ga udara desnom rukom u predjelu desne šake“, te prekršaj iz člana: 8 Zakona o JRM, jer je „izazvao osjećanje ugroženosti kod Kokotović Vitomira i Mićević Ognjena prijetnjom da će napasti na njihov život ili tijelo, na način sto im je uputio riječi: „Ako mi budete dirali očev grob sve ću vas pobiti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091317090_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025091317090_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860" data-rendition-name="original" width="1024" height="528" loading="lazy" alt="Donji Brčeli"> <figcaption>Donji Brčeli</figcaption> </figure>  U zapisniku sa saslušanja u policiji piše da je Nikaljević inspektoru saopštio da je njegov „sukob sa Crkvom Srbije star najmanje 35 godina kada je bilo osvještavanje Manastira Prečista Krajinska, koji se nalazi u Ostrosu“. - ...nakon toga slijedi brutalni prekid antiratnog skupa koji je bio organizovan u Hotelu „13. jul“ u Virpazaru u mjestu Odžaklije, koji su rasturili naoružani četnici predvođeni L. Z. koji je nosio kalašnjikov sa grupom od 100 naoružanih ljudi u maskirnim uniformama. Nakon toga kada je bio krvavi Petrovdan 12. jula 1991. godine popovi Crkve Srbije i srpska mafija su pred moje oči ranili dvojicu Cetinjana i svi zajedno ušli u Cetinjski manastir – ispričao je Nikaljević u policiji. Podsjetio je i na incident koji je imao sa pokojnim mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem Radovićem koji je organizovao skup u Manastiru Gornji Brčeli tada nazvao „bezglavim Crnogorcem“. - ...kao neko ko potiče iz antifašističke porodice, gdje mi je otac ranjen na Sutjesci i Neretvi 1943. godine, a stričevi Savo i Ivo poginuli 1942. i 1943. godine boreći se protiv nacista, fašista, četnika i ustaša. Moj đed Đuro i prađedovi Krsto i Stijepo su nakon okupacije 1918. godine bježeći ispred srpske kame prebjegli u Gaetu u Italiji, ja koji sam sa dijelom stanovnika sela Brčeli danima radio i znojio se na čišćenju šuta, odnošenja suvišnog materijala i obnove Crkve svetoga Toma ispred te crkve se nalaze grobovi mojih roditelja i mojih predaka i učestvovao u obnovi. ...a taj radnik danas što je radio, koji radi za 50 eura dnevnicu, ne shvata da tim nelegalnim poslom kopa moju dušu u koju je utemeljen moj duh i moje postojanje – rekao je Nikaljević u policiji. Priznao je da je reagovao „emotivno i vokabularno eksplodirao i monahu i ostalima sigumo uputio neke emotivne riječi sa oštrom osudom na brutalni uzurpatorski način otimanja crnogorske kulture i istorije“. Bio je decidiran da Kokotoviću i ostalima ne prijeti nikakva opasnost od njega. - ...liše moga tradicionalnog stava da crnogorske svetinje pripadaju isključivo državi Cmoj Gori i potomcima onih koji su je gradili i stvarali – zaključio je on. SELEKTIVNA PRAVDA Srpski mediji u Crnoj Gori i Srbiji juče su, nakon što su im dostavljeni video snimci incidenta u Manastiru Donji Brčeli orkestrirano stali u odbranu svještenstva, ne stavljajući priču u kontekst. Proizilazi da je on ničim izazvan upao u manastirski kompleks i verbalno i fizički nasrnuo na svještenstvo. - Očekujem da institucije konačno reaguju i da on dobije zabranu prilaska Manastiru – izjavio je Kokotović za te medije. U autorskom tekstu univerzitetski profesori Adnan Čirgić i Aleksandar Radoman i pisac Đorđe Šćepović upozorili su juče da se u slučaju Nikaljevića radi o selektivnoj pravdi, te da se sve dešavalo „u danu kad je tužilaštvo obznanilo da u huškačkim pozivima Marka Kovačevića na pogrom i istrebljenje svega što ne prihvata njegov fašizam nema elemenata krivičnog djela“. - I kad se sve ovo ne bi dešavalo u državi koja nema kontrolu nad dijelom svoje teritorije pa dok se tužilaštvo i policija dopisuju je li važniji Ustav ili Temeljni ugovor spomenik se ratnom zločincu šepuri u porti Đurđevih stupova – ukazali su oni. Napisali su i da „za tu istu vlast pozivi Metodija Ostojića na obračun s narodima, na konačno rješenje - jer velikosrpski fašizam neće mirovati dok god bilo kakva forma Drugog postoji na ovome dunjaluku - e to nije nikakvo krivično djelo, nije poziv na nasilje i raspirivanje nacionalne mržnje, već valjda Temeljnim ugovorom zagarantovano pravo“. Manastir Donji Brčeli je kao sakralni spomenik zakonom zaštićeno kulturno dobro od 1953. i kao takav uveden je u registar zaštićenih kulturnih dobara 1961. godine.

Nenad Nikaljević na slobodi, njegova supruga Suzana završila u pritvoru po prijavi popova Crkve Srbije

,,Saznala sam da je jedna osoba iz pravosudnog sistema, bliska glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, povezana sa slučajem šverca cigareta.” &nbsp; Ova izjava Jelene Perović, bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije, tokom jučerašnjeg iznošenja odbrane na ročištu u podgoričkom Višem sudu - uzburkala je crnogorsku javnost. &nbsp; Identitet te osobe otkrio je zviždač sa kojim se Perović ciljano sastala u Ljubljani prije dvije godine. Zanimljivo, u optužnom aktu protiv bivše direktorice ASK-a se i službeni put u Sloveniju tretira kao – zloupotreba službenog položaja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091220090_b9580cfccf9981c3a12c32fce5b4ab91aae835442c36fb4a9c6126929e38fdb2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091220090_b9580cfccf9981c3a12c32fce5b4ab91aae835442c36fb4a9c6126929e38fdb2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1263" loading="lazy" alt='NA UDARU ,,KOLEGA": Jelena Perović, bivša direktorica Agencije za sprječavanje korupcije '> <figcaption>NA UDARU ,,KOLEGA": Jelena Perović, bivša direktorica Agencije za sprječavanje korupcije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Na više upita Televizije E, juče i danas, Jelena Perović nije željela da otkriva ime i prezime osobe za koju ima informacije o povezanosti sa kriminalom krijumčarenja cigareta. No, prema navodima više izvora iz Uprave policije, ali i aktuelnog vrha Agencije za sprječavanje korupcije, ta – uslovno rečeno - sumnjiva osoba je aktuelni sudija, bivši tužilac, čiji identitet je poznat Televiziji E, ali ga neće, za sada, otkrivati. &nbsp;&nbsp; Prve sumnje na povezanost sa švercom cigareta nekadašnjeg tužioca, sadašnjeg sudije - pokrenute su nakon jedne policijske akcije 2017. godine kada je – tadašnji tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici - propustio da reaguje kada je zaplijenjen kamion švercovanih cigareta na putu Podgorica – Danilovgrad – Nikšić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091220094_b9baaa6efa6dfc6ccb1f74ea724ea1ea1be832bd0c9b8625bfd32fb01378f138.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091220094_b9baaa6efa6dfc6ccb1f74ea724ea1ea1be832bd0c9b8625bfd32fb01378f138" data-rendition-name="original" width="750" height="500" loading="lazy" alt="DA LI JE ŠVERC CIGARETA KAŽNJIV: Cigarete iz skladišta u Luci Bar "> <figcaption>DA LI JE ŠVERC CIGARETA KAŽNJIV: Cigarete iz skladišta u Luci Bar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  POLICIJSKA AKCIJA I TUŽILAČKO ,,MIROVANJE” &nbsp; Policijskim provjerama na magistralnom putu Podgorica - Danilovgrad zaustavljen je kamion za kojeg se sumnjalo da transportuje nelegalne cigarete. Nakon policijske akcije koja je obavljena maja 2017. godine obaviješten je tužilac iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici koji je kasnije tog dana konstatovao da je policija zaplijenila cigarete bez porijekla i akciznih markica markice, količine više od 300 paketa. &nbsp; Iako je bilo riječ o klasičnom švercerskom poslu, tužilac je djelo kvalifikovao kao carinski prekršaj i naložio da se cigarete prebace u carinski magacin na Ćemovskom polju. &nbsp; Tako se ispostavilo se da je uspješna policijska akcija zapljene cigareta, kojom je komandovao načelnik Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad Marko Kalezić - bila uzaludna. Cigarete su, nakon što je plaćena kazna za carinski prekršaj, vraćene vlasnicima, odnosno švercerskoj ekipi koja je nastavila da se bavi unosnim poslom. &nbsp;&nbsp; MILJENIK STARE I NOVE VLASTI Postupanje podgoričkog tužioca nije tada bilo pod lupom vrha tužilaštva, a on je nastavio da povremeno radi u korist ljudi koji su se bavili krijumčarenjem cigareta. Nakon političkog potresa 2020. godine tužilac nije bio u nemilosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091220098_ca0a0772cc0d8e55d9e233bdd9952ba145cd58581c2b94965bfd8fbeb16367a3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025091220098_ca0a0772cc0d8e55d9e233bdd9952ba145cd58581c2b94965bfd8fbeb16367a3" data-rendition-name="original" width="1009" height="638" loading="lazy" alt="PRIJATELJI SE (NE) NAPADAJU: Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović"> <figcaption>PRIJATELJI SE (NE) NAPADAJU: Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Naprotiv: nova ekipa u Speciijalnom tužilaštvu, posebno novoizabrani šef Vladimir Novović, pružao mu je &nbsp;punu podršku i postali su bliski prijatelji. &nbsp; Jelena Perović je na jučerašnjem ročištu u Višem sudu u Podgorici istakla da joj je zviždač u Sloveniji dao puno informacija, ali ne samo o upletenosti tužioca u krijumčarenje cigareta, več i nekim drugim nezakonitim radnjama. &nbsp; Osim ilegalnog posla sa cigaretama, tadašnja direktorica Agencije za sprječavanje korupcije dobila je informacije i o ljudima iz struktura vlasti koji su povezani sa pranjem novca u državama Balkana. &nbsp; ,,RUTA ŠVERCA” &nbsp;- Dobila sam informaciju da je Specijalno državno tužilaštvo imalo saznanja o tim aktivnostima, ali je zaštitio tu osobu. Dobila sam i rutu puta, kao i sadržaj cigareta, a dobili smo i podatke da iz Skaj komunikacije – za koju smatram da sama za sebe ne može biti dokaz nego putokaz za ozbiljna krivična djela - da su neke strukture iz vlasti povezane sa pranjem novca u zemljama regiona – tako je govorila na ročištu u četvrtak Jelena Perovi. Kakva će biti reakcija? &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091220094_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025091220094_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583" data-rendition-name="original" width="768" height="552" loading="lazy" alt="NAJAVA: Portparol SDT-a Vukas Radonjić"> <figcaption>NAJAVA: Portparol SDT-a Vukas Radonjić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Portparol Specijalnog državnog tužilaštva Vukas Radonjić je, izjavi za Televiziju E, istakao da je od Višeg suda u Podgorici zatražio zapisnik sa jučerašnjeg ročišta kako bi, citiramo, ,,razmotrilo odbranu optužene i eventualno odlučilo o formiranju posebnog predmeta”. &nbsp; Koliko će daleko Specijalno tužilaštvo htjeti da istražuje - veliko je pitanje. I nije riječ o nesposobnosti, već o mogućem nedostatku volje. &nbsp; PRIJATELJSKA PODRŠKA &nbsp; Jer do sada je upravo vrh SDT-a, odnosno glavni specijalni tužilac Novović, štitio ali i promovisao svog druga iz tužilaštva. &nbsp; &nbsp;Prvo je Novović svog prijatelja, zajedno sa još dvoje tužilaca, predložio februara 2023. godine Tužilačkom savjetu da postanu tužioci u Specijalnom državnom tužilaštvu. Promovisao je Novović svog prijatelja iz redova tužilaca iako je, godinu ranije, 2022. godine disciplinska tužiteljka Danka Ivanović-Đerić otvorila disciplinski postupak protiv tog tužioca. &nbsp; Nije to spriječilo njegovo napredovanje u karijeri. Zahvaljujući dobrim leđima u vrhu Specijalnog državnog tužilaštva, ali i u vrhu politike, specijalni tužilac – kojem, ponavljamo, Televizija E za sada neće otkrivati identitet - &nbsp;izabran je u paketu sa još četvoro pravnika, u zvanje sudije Višeg suda u Podgorici. &nbsp; Zato će biti zanimljivo gledati – da li će stvarno, kako najavljuje porparol SDT-a Radonjić, krenuti akcija Specijalnog tužilaštva ili će opet biti onoga što smo gledali tokom posljenje tri, četiri godine – specijalne, selektivnog postupanja Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Ko je nekadašnji tužilac, sadašnji sudija - povezan sa švercom cigareta?

Navijači kluba Budućnosti prekinuli su današnji trening tog kluba, koji se održavao na Starom aerodromu, izražavajući tako nezadovoljstvo zbog postavljanja na funkciju novog sportskog direktora kluba Gavrila Gaja Petrovića, saznaje nezvanično portal TV E.
Prema nezvaničnim saznanjima, navijači su izrazili revolt i tražili da se ne igra i sjutrašnja utakmica.
Podsjetimo, Budućnost, koja brani trofej, trebalo bi sjutra u 19 sati da ugosti bjelopoljsko Jedinstvo.&nbsp;
Novi sportski direktor Budućnosti je Gavrilo Gajo Petrović.
41-godišnjem Cetinjaninu povjerena je funkcija koju je donedavno obavljao Dejan Boske Damjanović.

Varvari prekinuli trening: Nezadovoljstvo zbog postavljanja sportskog direktora

Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Boris reagovao je povodom izjava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića prilikom susreta sa vaseljenskim patrijarhom Vartolomejom juče u Istanbulu, navodeći da je to još jedan otvoreni udar na interese pravoslavnih Crnogoraca i na istorijski identitet Crne Gore. 
Smatra da je Milatović, umjesto da govori u ime svih građana i zastupa državne interese, izabrao je da se ponovo stavi na stranu Srpske pravoslavne crkve, hvaleći neustavni Zakon o slobodi vjeroispovijesti iz 2021. godine i štetan takozvani Temeljni ugovor koji je tadašnja Vlada sklopila sa SPC. 
- Time je poslao jasnu poruku da ne priznaje ni istorijsko ni savremeno pravo pravoslavnih Crnogoraca i Crnogorske pravoslavne crkve - ističe Boris.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-upoznao-vartolomeja-da-je-crna-gora-donijela-zakona-o-slobodi-vjeroispovijesti-i-temeljne-ugovore-sa-vjerskim-zajednicama&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Reagovanje prenosimo u cjelosti:
"Izjava kabineta predśednika Jakova Milatovića povodom njegove pośete Carigradskoj patrijaršiji predstavlja još jedan otvoreni udar na interese pravoslavnih Crnogoraca i na istorijski identitet Crne Gore. Umjesto da govori u ime svih građana i da zastupa državne interese, Milatović je izabrao da se ponovo stavi na stranu Srpske pravoslavne crkve, hvaleći neustavni Zakon o slobodi vjeroispovijesti iz 2021. godine i štetan t.z.Temeljni ugovor koji je tadašnja Vlada sklopila sa SPC. Time je poslao jasnu poruku da ne priznaje ni istorijsko ni savremeno pravo pravoslavnih Crnogoraca i Crnogorske pravoslavne crkve.
Posebno zabrinjava činjenica da predśednik Crne Gore, i to baš u Carigradskoj patrijaršiji, nije pomenuo ni jednu riječ o diskriminaciji kojoj je CPC godinama izložena. Već pune dvije godine Ministarstvo pravde, protivno zakonima i Ustavu, donosi odluke na štetu CPC. Ta rješenja dva puta je oborio Upravni sud Crne Gore, potvrđujući jasno da je riječ o nezakonitom i pristrasnom postupanju. U oba slučaja sud je presudio u korist Crnogorske pravoslavne crkve i njenog zakonito izabranog poglavara, Mitropolita Borisa, potvrđujući njegov legitimitet na mjestu poglavara CPC. I pored tih presuda, Ministarstvo pravde i dalje odbija da postupi po obavezujućim sudskim odlukama, što predstavlja skandal neviđenih razmjera i otvoreno kršenje pravnog poretka.
Ovakvo ponašanje ima i ozbiljnu krivičnopravnu dimenziju. Svako svjesno odbijanje da se sprovede odluka suda i donošenje novih nezakonitih rješenja sa ciljem pogodovanja SPC predstavlja klasičan primjer zloupotrebe službenog položaja. Ministar Bojan Božović i njegovi saradnici moraju znati da time ne samo da diskriminišu CPC i njene vjernike, već i urušavaju temelje pravne države u Crnoj Gori, što ih direktno izlaže krivičnoj odgovornosti.
Pored pravnog, ovdje je ključno i kanonsko pitanje: Po pravoslavnim pravilima, svaki narod ima pravo na svoju autokefalnu crkvu, a granice crkve prirodno se poklapaju sa granicama države. Tako danas postoje , Grčka, Bugarska, Rumunska, Gruzijska, Ukrajinska, Makedonska, Poljska, Albanska, Srpska i Ruska pravoslavna crkva. Ako svi ti narodi uživaju to pravo, po čemu se ono jedino osporava Crnogorcima?
Podśećamo da Crnogorska pravoslavna crkva nije nikakva improvizacija, već autentična naslednica Crnogorske - Cetinjske mitropolije, koja je stoljećima bila nezavisna i autokefalna. Njena autokefalnost nije ukinuta nikakvim crkvenim saborom niti kanonskim postupkom, već političkim dekretom kralja Aleksandra Karađorđevića 1920. godine, kao dio okupacije i nasilne integracije Crne Gore u Kraljevinu SHS. Dakle, riječ je o klasičnom činu političke represije, a ne o crkvenom aktu.
U tom kontekstu, Milatovićeva izjava ne samo da je politički neodgovorna, već i uvredljiva za sve građane koji vjeruju u Crnu Goru kao sekularnu i pravnu državu. On se ponaša kao portparol SPC , a ne kao predśednik države.
Hvaleći rad Amfilohija Radovića da li je u to ubrojao prolivanje krvi na Petrovdan 1991.godine pred Cetinjskim manastirom, dovoćenje Arkana i njegove paravojske u manastir, zakivanje Crnogoraca na Vezirov most, negiranje genocida u Srebrenici, dovođenje raznih saradnika obavještajnih službi iz regiona, pośete Palama, skrivanja Radovana Karadzića u manastirima... sa ovim i mnogo čime nas je "zadužio" "pukovnik" -Amfilohije - Risto Radović.
 Milatović umjesto da iskoristi pośetu Carigradskoj patrijaršiji da ukaže na višegodišnju nepravdu prema CPC i da traži podršku za njenu ravnopravnost, on se stavlja u službu tuđih interesa, veličajući veleizdajnički akt Dritana Abazovića, odnosno potpisani tememeljni ugovor sa Crkvom Srbije.
Zbog svega navedenog, jasno je da predśednik Milatović nastavlja da vodi politiku potčinjavanja Crne Gore, dok njegovi saradnici u izvršnoj vlasti, predvođeni ministrom pravde, uporno gaze zakone i presude suda. Ali jedno moraju znati: svaki pokušaj ponižavanja i brisanja crnogorskog identiteta naići će na snažan i odlučan otpor pravoslavnih Crnogoraca i svih slobodnih građana Crne Gore.
Crna Gora nikada neće biti tuđa prćija, niti će crnogorski narod odustati od prava na svoju Crnogorsku Crkvu, svoj Crnogorski jezik i svoje dostojanstvo."

Tag: anketa