Potvrđujem potpunu spremnost izvršne vlasti da pruži svu neophodnu institucionalnu i logističku podršku radu Anketnog odbora, kako bi se rasvijetlili svi aspekti šverca duvanskih proizvoda - uključujući pitanje odgovornosti za donošenje i sprovođenje odluka koje su omogućile ovakve pojave - poručio je premijer Milojko Spajić odgovarajući na poslaničko pitanje Borisa Bogdanovića iz Demokrata.
Uvjeren je, kaže, da saradnja sa Anketnim odborom ne treba da bude ni formalna ni politički uslovljena - već izraz odgovornosti i institucionalne kulture.
- Pozdravljam Vaše interesovanje za jedno od ključnih pitanja koje je obilježilo tranzicioni period Crne Gore – šverc cigareta, koji je tokom vremena prerastao i u sistemski mehanizam u kome je učestvovala i sama država. Ipak, danas država ima bitno drukčiji pristup što uostalom potvrđuje i jučerašnja velika akcija hapšenja usmjerena na borbu protiv duvanske mafije. Danas, uvaženi poslaniče, po prvi put možemo konstatovati da ne postoji ijedna ozbiljna švercerska struktura u Crnoj Gori koja nije obuhvaćena radom nadležnih organa - naveo je on u pisanom odgovoru.
Kaže da želi jasno da poruči da je ova Vlada posvećena politici nulte tolerancije prema svim oblicima kriminala, uključujući i naslijeđene obrasce koji su decenijama podrivali vladavinu prava i ugrožavali institucionalni poredak.
- Na osnovu brojnih domaćih i međunarodnih izvještaja, nesporno je da je Crna Gora u određenom periodu bila prepoznata kao tranzitna tačka u lancu nelegalne trgovine duvanskim proizvodima. Takva praksa imala je dalekosežne posljedice - kako po državni budžet i ekonomski sistem, tako i po povjerenje građana u institucije. Otežala je i pozicioniranje Crne Gore kao pouzdanog partnera u međunarodnim odnosima. Zato smo u martu 2024. godine, svjesni kompleksnosti problema, obrazovali Koordinaciono tijelo za popis i uništenje zaplijenjenog duvana u Slobodnoj zoni Luke Bar - naveo je Spajić.
Na osnovu pravno zasnovanog i detaljno planiranog postupka, sproveden je, kaže, popis zaplijenjenih duvanskih proizvoda u Luci Bar, čiji su nalazi uredno dokumentovani i dostavljeni Specijalnom državnom tužilaštvu.
- Time je ispunjen zahtjev iz člana 283 Zakonika o krivičnom postupku, koji je prethodno bio zanemarivan duži vremenski period. Uporedo sa tim, Uprava carina je, uz institucionalnu podršku, spriječila više pokušaja krijumčarenja, uključujući zaplijenu robe procijenjenu na više od 1,6 miliona eura. Najjasniji indikator pozitivnih pomaka jeste i porast prihoda od akciza na duvan koji su u 2014. godini iznosili 41,76 miliona eura, a u 2024. godini 119,15 miliona eura - naveo je Spajić.
To je, cijeni on, pouzdan pokazatelj da institucije funkcionišu i da država vraća kontrolu nad strateškim tokovima robe i prihoda.
- Dozvolite mi i da podsjetim da uokviru šire institucionalne reforme, Ministarstvo ekonomije koordinira izradu novog Zakona o slobodnim zonama, kojim će se implementirati međunarodne preporuke, uključujući one OECD-a i Svjetske carinske organizacije. Na kraju, da zaključim i u ovoj ali i u svim drugim oblastima - naša obaveza nije da štitimo ono što je bilo, već da gradimo sistem u kojem se ono što je bilo ne može ponoviti - istakao je Spajić dodajući da se to duguje građanima, evropskoj budućnosti i svim institucijama koje danas rade u znatno zahtjevnijem, ali konačno slobodnijem i odgovornijem ambijentu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić: Izvršna vlast spremna za svu podršku radu Anketnog odbora

Članovi Anketnog odbora izglasali su danas na prvoj sjednici otvaranje parlamentarne istrage povodom niza nerasvijetljenih ubistava i napada, no prvo će se obratiti Ministarstvu pravde, kako bi utvrdili kojim temama mogu da se bave, odnosno povodom kojih se sve trenutno ne vode sudski postupci.
Riječ je o ubistvima Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Darka - Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote Sekulića i Srđana Vojičića, napadima na Duška Jovanovića, Gojka Mitrovića i njegovu suprugu, Mladena Stojovića, Momira Vojvodića, Jevrema Brkovića, Željka Ivanovića, Tufika Softića, Predraga Šukovića, Aleksandra Pejanovića, Voja Lakovića, Oliveru Lakić, te o atentatima na Vuka Draškovića i slučaju grupe Ramba Kovačevića.
- Treba biti rezervisan, jer ne postoje &nbsp;presude koje bi okvalifikovale bilo koje ubistvo kao da ima politički rukopis. Otud, u ovoj formulaciji bilo bi korisnije da stoji 'navodna ubistva sa političkom pozadinom'. Jer, ovako koncipirana odluka usmjerava narativ u drugom pravcu, jasni su mi politički motivi - rekao je na početku predsjednik odbora Andrija Nikolić (DPS).
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić poručuje kako je on inicijator ideje o formiranju odbora, te da to tijelo nije sud i da ova pitanja treba ponovo aktuelizovati.
- Tražio sam od Ministarstva pravde da protumače da li ovaj odbor može da se bavi ubistvima Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Darka - Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote Sekulića i Srđana Vojičića. Za ta ubistva u javnosti postoji narativ da imaju političku pozadinu. Predložio bih da tokom rada odbora budu saslušani ljudi iz sudstva i tužilaštva, policijski funkcioneri, ali i oni koji su pretrpjeli napade - kazao je Mandić.
Mandić je dodao da kroz rad anketnog odbora građani treba da čuju šta se sve dešavalo u tom vremenu.
Poslanik DPS-a Oskar Huter kaže da nije ljudski sipati so na rane zarad jeftinih političkih poena.
- Šta je to što anketni odbor može saznati, doprinijeti ili istražiti, a što ne mogu uraditi one institucije kojima je to osnovni posao - pitao je Huter.
Nikolić je podsjetio da se čeka dozvola Ministarstva pravde o kojim slučajevima smiju da se bave.
Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević ističe da se u dokumentaciji koja je stigla iz Ministarstva pravde navodi da se eventualno se za tri slučaja ne može izvršiti parlamentarna istraga dok su ostali dostupni za razmatranje.
Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković kazao jee kako se povodom ubistva Pavla Bulatovića treba obratiti nadležnim instancama u Srbiji.
- Nijesam za to da se podaci anketnog odbora iz Srbije, kojim je rukovodio Šešelj, kasnije presuđeni ratni zločinac, koriste u ovom parlamentu - dodao je on.
Mandić je imao drugačije mišljenje.
- Uradio je, prema onome što govore naši poslanici iz tog doba, veliki posao. Šešelj je bio predsjednik. Rad Anketnog odbora nije samo predsjednik, nego je učestvovalo mnogo časnih i čestitih ljudi - rekao je on.
Knežević je kazao kako ima operativna saznanja i indicije da je ubistvo Pavla Bulatovića organizovala i logistički pokrivala Agencija za nacionalnu bezbjednost.
- Zato mislim da je bitno da istražimo to ubistvo, bez obzira na to da li se dogodilo u Beogradu ili Podgorici. Radilo se o nekadašnjem ministru, čovjeku koji je zbog svojih političkih stavova stekao mnogo neprijatelja koji su mogli biti nalogodavci ili počinioci njegovog ubistva. Što se Šešeljevog odbora tiče, on nije bio izabran na ulici, nego u skupštini tadašnje zajedničke države - dodao je on.
Nikolić je kazao da su poslanici DPS-a tu kako bi pokazali odnos prema institucijama i vladavini prava, ali i da bi spriječili grubu politizaciju svih pomenutih slučajeva.
- Osnovano sumnjamo da neko ima namjeru da na tome politički profitira. Teme su osjetljive i ne govorim ovo prije nego što sam dobro promislio. Ova motivacija, posebno sad kada žele ućutkati opoziciju, djeluje kao pokušaj da Anketni odbor postane supstitucija za parlament. Daćemo doprinos jer za nas nema tema o kojima ne želimo da razgovaramo, a i mi imamo neka saznanja - rekao je Nikolić.
Govoreći o prijedlozima, naveo je da bi bilo korisno i da Anketni odbor porazgovara o pokušaju atentata na Vuka Draškovića u Budvi, o ulozi obavještajnih službi iz Srbije u tome.
- Da porazgovaramo i o tome pod kojim okolnostima i kako je došla grupa ljudi, koju je predvodio Rambo Kovačević, u susret predsjedničkim izborima 1997, a koja je pohapšena u hotelu "Crna Gora", zbog indicija da je spreman atentat na Mila Đukanovića - kazao je Nikolić.
Dodao je kako su to samo dva u nizu slučajeva, te da se pita zbog čega bi bili korišćeni podaci službi iz susjedstva, koje su konspirativno sve vrijeme djelovale protiv Crne Gore i njenih organa.
- Ako znamo ko je naručio ubistvo Slavka Ćuruvije, Ivana Stambolića ili Zorana Đinđića, a da su za sve to vrijeme ljudi, koji su u Srbiji predstavljali neku evropsku ili građansku vrijednost, svoje utočište nalazili u Crnoj Gori, bježeći od mača režima Slobodana Miloševića, onda se logično postavlja pitanje - kako to da vam ispod rada prolaze i ovi detalji, koji upućuju na duboku umiješanost srpskih obavještajnih struktura, pa i u ambijent u Crnoj Gori - istakao je Nikolić.
Mandić je rekao da bi imao njegovu podršku da se Anketni odbor bavi i Draškovićem i Kovačevićem.
Mandić je dodao kako je grupa Kovačevića bila teško prebijena u stanici policije.
Portal Analitika podsjeteć a da je grupa ljudi, koju su predvodili Kovačević i Petar Divjaković, pohapšena u hotelu "Ljubović" uoči drugog kruga predsjedničkih izbora u Crnoj Gori 1997. godine. Oni su navodno bili "angažovani da pruže pomoć" predsjedničkom kandidatu Momiru Bulatoviću, te da "izazivaju uznemirenje i strah kod građanstva i pritisak na birače". Pet godina kasnije, Vrhovni sud donio je oslobađajuću presudu u tom slučaju."Ti ljudi su bili teško prebijeni u stanici policije, mislim da i tim treba da se bavimo", naveo je on.
Podršku da se odbor bavi sa oba navedena slučaja uputio je i Knežević.
Laković je naveo kako su neki ljudi iz te grupe prošli kroz brutalnu primjenu sile i da su "dobili trajne fizičke i psihičke posljedice".
- Drugi aspekt je to šta su oni tada radili u Podgorici, koji su bili njihovi ciljevi i zadaci - naglasio je on.
Govorio je i o atentatu na Vuka Draškovića u Budvi.
- Moja operativna saznanja govore da su izvršioci bili članovi 'zemunskog klana', koji su helikopterom Vojske Jugoslavije prebačeni u Beograd. Te informacije sam dobio u kontaktu sa kolegama iz srbijanske policije - dodao je on.
Drašković, u to doba lider opozicionog Srpskog pokreta obnove, ranjen je u junu 2000. godine dok je bio u kući u Budvi. Tada je na njega pucano iz pištolja.
Huter je ocijenio da se Anketni odbor želi svesti na sud.
- I desiće se ono o čemu smo govorili - formiranjem ovog odbora potvrđuje se izraz političke nemoći aktuelne, sada već poludecenijske vlasti. Naše učešće vezano je za to da se spriječi gruba politizacija ove teme i da razotkrijemo sve pokušaje manipulacije - naglasio je Huter.
Poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin ocijenio je da "nema potrebe" da pričaju o Draškoviću "jer je on propali političar".
- On je od jednog nacionaliste došao do toga da podržava DPS na njihovim raznim portalima i na kongresima - rekao je on, dodajući kako je Rambova grupa oslobođena pred crnogorskim sudom.

Anketni odbor pitaće Ministarstvo pravde kojim slučajevima mogu da se bave: Poslanici predložili niz nerasvijetljenih ubistava i napada

Prva sjednica Anketnog odbora koji će se baviti slučajevima navodno politički motivisanih ubistava i napada na novinare i druge slobodne intelektualce biće održana danas, saopšteno je iz crnogorskog parlamenta.
Na dnevnom redu je razmatranje metodologije rada Odbora sa Predlogom pravilnika o radu tog skupštinskog tijela.
Iz Skupštine su rekli da je na dnevnom redu i razmatranje inicijativa o konkretnim temama za saslušanje.
Odluku o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora Skupština Crne Gore usvojila je 20. februara.
Za odluku o formiranju anketnog odbora koji će se baviti "Crnim trojkama" glasala su 44 poslanika.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je, na zasijedanju na kojem je usvojena ta odluka, poručio da je to veoma važan trenutak za demokratizaciju Crne Gore i suočavanje sa prošlošću.

Danas prva sjednica Anketnog odbora koji će se baviti tzv. "Crnim trojkama"

Prva sjednica Anketnog odbora koji će se baviti slučajevima navodno politički motivisanih ubistava i napada na novinare i druge slobodne intelektualce biće održana sjutra, saopšteno je iz crnogorskog parlamenta.
Na dnevnom redu je razmatranje metodologije rada Odbora sa Predlogom pravilnika o radu tog skupštinskog tijela.
Iz Skupštine su rekli da je na dnevnom redu i razmatranje inicijativa o konkretnim temama za saslušanje.
Odluku o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora Skupština Crne Gore usvojila je 20. februara.
Za odluku o formiranju anketnog odbora koji će se baviti Crnim trojkama glasala su 44 poslanika.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je, na zasijedanju na kojem je usvojena ta odluka, poručio da je to veoma važan trenutak za demokratizaciju Crne Gore i suočavanje sa prošlošću.

Sjutra prva sjednica Anketnog odbora koji će se baviti Crnim trojkama

Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) podržaće formiranje Anketnog odbora o švercu cigareta, iako je jasno šta su stvarni politički motivi ove inicijative, saopštio je šef Kluba poslanika te stranke Andrija Nikolić.
Portal RTCG objavio je da su svi poslanici parlamentarne većine, njih 50, Skupštini predali Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i obrazovanju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa u vezi sa krijumčarenjem (švercom) cigareta u Crnoj Gori.
- Kao što smo više puta kazali - nemamo problem da o ovoj i svim drugim temama iz prošlosti razgovaramo u Skupštini - poručio je Nikolić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijamnikolic%2Fstatus%2F1902347586066919584%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nikolić: Podržaćemo formiranje Anketnog odbora o švercu cigareta, iako su jasni politički motivi

Poslanički klub Građanskog pokreta URA je, kako je to juče i najavio lider partije Dritan Abazović, pripremio Odluku o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima šverca cigareta u Crnoj Gori.
- Poslanički klub URE uputio je dopis svim šefovima poslaničkih klubova u Skupštini Crne Gore uz Prijedlog odluke za formiranje Anketnog odbora, u kojem se ističe značaj ove teme za crnogorsko društvo, a koju godinama unazad problematizuje i predsjednik URE Dritan Abazović, kao i da na ovu temu ukupna javnost sa velikim interesovanjem prati javne nastupe direktorice NVO MANS, gospođe Vanje Ćalović Marković - saopšteno je iz GP URA.
U dopisu URE šefovima poslaničkih klubova Skupštine stoji i da je došlo vrijeme da osnivanje Anketnog odbora što prije donese rezultate koji će konačno osvijetliti sve činjenice u vezi sa nelegalnom trgovinom cigaretama u Crnoj Gori.
- Zbog nelegalne trgovine cigaretama, tj. švercom cigareta, država Crna Gora je oštećena za više stotina miliona eura neplaćenih dažbina, dok cijela problematika i dalje predstavlja jednu od najozbiljnijih prijetnji za izgradnju nezavisnih i snažnih institucija u Crnoj Gori, usljed sumnji na višegodišnju umiješanost državnih organa u nelegalnim aktivnostima. Interes javnosti je da se saznaju sve činjenice i istina u vezi sa najvećim nelegalnim biznisom u Crnoj Gori - stoji u Prijedlogu odluke poslaničkog kluba URE o formiranju Anketnog odbora.
Odlukom je predviđeno da Anketni odbor ima predsjednika, zamjenika predsjednika i osam članova. Pet članova Odbora bira se iz reda poslanika parlamentarne opozicije, a pet članova iz reda poslanika parlamentarne većine.
Predsjednika Odbora iz reda poslanika parlamentarne opozicije, zamjenika predsjednika Odbora iz reda poslanika parlamentarne većine.
Iz URE su pozvali u najboljoj namjeri i nadi sve poslanike da podrže ovu inicijativu, ističući da bi ova tema bila dobar primjer zajedničkog rada svih poslanika u Skupštini Crne Gore.

URA poslala inicijativu svim poslanicima za formiranje Anketnog odbora u vezi sa švercom cigareta

Klub poslanika “Evropa sad” će podržati formiranje Anketnog odbora koji će istraživati šverc cigareta, saopšteno je iz Pokreta Evropa sad (PES).&nbsp;
Oni će, kako su naveli, aktivno učestvovati u radu ovog tijela i insistirati na odgovornosti svih koji su bili uključeni u nezakonite radnje.
- Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, posebno u oblasti šverca cigareta, jedan je od ključnih prioriteta u procesu izgradnje pravne države i evropske Crne Gore - kazali su iz PES-a.&nbsp;
Dodaju da smatraju da je formiranje ovog odbora važan korak ka rasvjetljavanju svih okolnosti koje su dovele do, kako kažu, višegodišnjeg nelegalnog prometa duvanskih proizvoda, koji je nanio ogromnu štetu državnom budžetu i međunarodnom ugledu naše zemlje.

PES: Aktivno ćemo učestvovati u radu Anketnog odbora koji će istraživati šverc cigareta

Na sastanku predstavnika parlamentarne većine postignut je dogovor o formiranju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u vezi sa švercom cigareta u Crnoj Gori, saopštio je šef Kluba poslanika i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović.&nbsp;
Cilj parlamentarne istrage je, kako je dodao, da se nastavi rasvjetljavanje dubokih i višedecenijskih problema povezanih s krijumčarenjem cigareta, utvrdi odgovornost i predlože konkretne mjere za efikasnu borbu protiv ovog oblika organizovanog kriminala.
- U skladu sa Zakonom, Anketni odbor neće vršiti istragu u vezi sa slučajevima za koje se već vodi krivični postupak ili koji su direktno povezani sa postojećim predmetima u nadležnim pravosudnim organima - ističe se u saopštenju Bogdanovića. 
 
Posebno naglašava da, ukoliko tokom rada Anketnog odbora za istragu šverca cigareta budu identifikovani slučajevi povezani sa politički motivisanim ubistvima, takvi predmeti će biti odmah proslijeđeni već formiranom Anketnom odboru nadležnom za istraživanje tih slučajeva. 
 
- Politička odluka da se formira Anketni odbor potvrđuje odlučnost države Crne Gore da raskrsti s nasljeđem organizovanog kriminala, ojača vladavinu prava i uspostavi jasnu odgovornost - zaključuje Bogdanović.&nbsp;

Bogdanović: Postignut je dogovor o formiranju Anketnog odbora u vezi sa švercom cigareta

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ne čelu je Anketnog odbora koji će se baviti prikupljanjem informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas i napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca.
Podršku je od 42 poslanika većine, sastavu Anketnog odbora dalo njih 38, a preostalih četiri je bilo protiv.
Potpredsjednik Anketnog odbora biće Milan Knežević iz Demokratske narodne partije (DNP), a članovi poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Gordan Stojović, Nove srpske demokratije Andrija Mandić, Demokratske Momčilo Leković, te Oskar Huter iz DPS-a, Bogdan Božović iz Socijalističke narodne partije (SNP), Nikola Zirojević iz Socijaldemokrata (SD), Filip Adžić iz GP URA i Vladimir Dobričanin iz Ujedinjene Crne Gore.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da su danas uradili veliku i važnu stvar.
- Mi koji smo članovi Anketnog odbora imaćemo priliku da razgovaramo, ne samo sa žrtvom, nego i sa onima koji su učestvovali u ovim radnjama. Crnoj Gori je potrebno da dobije istinu - rekao je Mandić.
On je pozvao sve koji, kako je rekao, sa sumnjom gledaju na određena kadrovska rješenja u Odboru "da veoma budno prate".
- Mi želimo da dođemo do istine. Anketni odbor nije sud i tužilaštvo, ali jeste jedno moćno sredstvo da oni koji su bili zaduženi da rješavaju ove slučajeve, da ih riješe sad. Ne smijemo dozvoliti da se to zaboravi, mnogo je ljudi prošlo i muku i patnju, imamo ih čak ovdje u parlamentu. Očekujem mnogo od Anketnog odbora - poručio je Mandić.

Tamara Klikovac

Zvanično: Nikolić na čelu Anketnog odbora; Mandić: Svi koji sumnjaju da budno prate rad ovog tijela

Nedavno sam gledao igrani film o životu Donalda Trampa, sadašnjeg predśednika Amerike, koji na najbolji način oslikava (ne)etička načela i životnu i poslovnu filosofiju dotičnog. U mladosti fasciniran beskrupoloznošću i izopačenošću advokata Roja Kona, čovjeka koji ne bira sredstva u ostvarenju cilja, od laži, ucjena, prijetnji, u kasnijim godinama se sam pretvorio u njegovu kopiju, čak ga nadmašivši uveliko. Na kraju ga i potpuno odbacuje od sebe nakon njegove teške bolesti. Ono što se stalno provlači kroz film su Trampove riječi da nikada ne smiješ priznati poraz i da uvijek moraš sa punim uvjerenjem govoriti da si pobjednik. Da su mnogi sa naših prostora pomno izučavali Trampovu biografiju, između ostalog, govori i svaki nastup aktuelnog predśednika Srbije Aleksandra Vučića, koji, u skoro svakodnevnim nastupima na televizijama, ponavlja da je „pobijedio obojenu revoluciju“, misleći na skoro opšte nezadovoljstvo građana Srbije, potaknuto skoro plebiscitarnim otporom svih fakulteta, prosvjete i mnogih drugih načinu vladavine u Srbiji i autoritativnom sistemu, u kojem Vučić glumi čovjeka sa carskim ovlašćenjima. Kako sebe predstavlja kao jednog od najboljih studenata Pravnog fakulteta u Beogradu, teško da mu nije jasno što propisuje Ustav Srbije vizavi njegove funkcije, te je očigledno da je vrlo svjesno upotrebljavao i zloupotrebljavao demokratske principe da bi ih konačno ukinuo i zaveo apsolutističku vlast.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250215080256_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250215080256_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="Donald Tramp"><figcaption>Donald Tramp(Photo: AP)</figcaption></figure>  <h2>Propaganda i teror</h2> Svakim danom je sve jasnije da se Srbija podigla na noge, protesti su sve masovniji, nasuprot obmanama Vučića da se lagano gase. Može se slobodno govoriti o kolapsu sistema, jer se on sve više oslanja na golu silu i represiju institucija sile i raznih SNS-ovskih firmi za obezbjeđenje. Čitaj partijskih falangi. Organi samouprave se organizuju u prisustvu partijskih falangi i oklopljenih policajaca, prisutnih i unutar institucija i na ulicama, pripadnici vlasti, ogrezli u korupciji i samovolji, više nijesu sigurni ni u institucijama, ni na ulici. A više nijesu sigurni ni u podršku svoga vođe. Čini se da je Vučić od većinske podrške stigao do gubitka legitimiteta i da mu je posljednja odbrana policija i dio građana pozne dobi, inače sklonih stvaranju idola i pokoravanju autoritativnom režimu, „koji bez komplikovanih demokratskih procedura rješava stvari“. Fascinacija jakim liderima je sve više društveni fenomen, ljudi su sve skloniji da nekoga olako prihvate za ono za šta se izdaje, tako da šarlatani koji glume genijalce sve češće imaju velike izglede da im se povjeruje. Samo posmatrajte što se događa u Crnoj Gori potonjih pet godina. Današnja vremena, koja sve više karakterišu nedostatak kritičkog rasuđivanja, sve više su plodno tlo za zavođenje, tako da mnogi ljudi koji su tako izgrađeno mišljenje prezentovali kao čvrsto uvjerenje, teško će priznati svoju zabludu, ma koliko puta se jasno ispostavilo da su pogriješili. Odavno je poznato da su propaganda i teror u autoritarnim režimima dvije strane iste medalje. Kad autoritarna vlast ima apsolutnu kontrolu nad medijima, ona propagandu često zamjenjuje indoktrinacijom i koristi nasilje ne samo da bi zaplašila oponente, već i da bi ostvarila svoju ideološku matricu i propagandne laži učinila mogućim kod svojih pristalica i neodlučnih. Ne postoji bolji način da se izbjegne kritička rasparava i izbjegne diskusija, nego da se argumenti potpuno izmjeste iz sadašnjice i da se kaže kako će vrijeme pokazati ispravnost promovisane laži. Dosljedno Trampovoj filosofiji, glavna osobina autoritarnog vođe je njegova apsolutna nepogrešivost. Odnosno, on nikako ne smije da prizna grešku. I to se ne odnosi samo na Srbiju, skoro sve zemlje Zapadnog Balkana, neke u manjoj, neke u većoj mjeri, boluju od viška autoriteta vlasti. U Crnoj Gori je to princip čak i po podijeljenim partijskim zabranima vladajućih partija, obzirom da se sve partije ponašaju autoritativno u oblastima u kojima vrše vlast. Stvarnost se prilagođava svojim lažima, njihova propaganda odlikuje se jakim prezirom prema činjenicama uopšte, vodi se politika po kojoj činjenice u potpunosti zavise od moći čoveka koji zna da ih stvori. Zahvaljujući tome Vučić je u Srbiji sebe predstavio kao spasioca od „žutih lopova“ i spasioca države, dok u Crnoj Gori nova vlast sebe predstavlja kao „oslobodioce“ Crne Gore od kriminala, korupcije, partitokratije, ubistava, u čemu prednjače Demokrate svojim infatilnim saopštenjima, nivoa komunističkih poslijeratnih pamfleta neke partijske organizacije u zadnjoj pripizdini.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309000312_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250309000312_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="SEKTRO BEZBJEDNOSTI PARTIJSKI ZABRAN DEMOKRATA: Danilo Šaranović i Aleksa Bečić"><figcaption>SEKTRO BEZBJEDNOSTI PARTIJSKI ZABRAN DEMOKRATA: Danilo Šaranović i Aleksa Bečić(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  <h2>Anketni odbor</h2> U tom smislu je i paradoks da vladajuće partije u Crnoj Gori formiraju anketni odbor koji će se baviti navodno političkim ubistvima za vrijeme vladavine prije 2020. godine. U normalnim demokratijama anketni odbori su instrument opozicije, kako bi se naćerale vlasti da otvaraju teme koje vlast namjerno i oportuno zapostavlja. U naopakoj Crnoj Gori onaj koji drži izvršnu vlast, koji postavlja tužioce, kontroliše policiju, dakle ima sve instrumente kojima može profesionalno istražiti svaki neistraženi slučaj, formira anketni odbor unaprijed proglašavajući postojanje političkih likvidacija, kako bi od parlamenta napravio propagandni cirkus u kojem će svaka fukara moći da izbaci fekalije u političkom linčovanju političkih protivnika. Politika je povlašćeno područje laži. To je opštepoznata činjenica. „Istinoljubivost“, pisala je Hannah Arendt, „nikad se nije ubrajala u političke vrline“. Nedemokratska, autoritativna vlast u Crnoj Gori bira iz onoga čime se bavi elemente od kojih gradi svoju propagandnu „istinu“, izvrće ih i generalizuje, bez da su podložni provjeri putem istinskih dokaza, niti su dostupni zdravom rasuđivanju. Važno je stalno ponavljanje, koje se bazira na raširenom uverenju političara u nedotupavnost i zaboravnost masa, kao rezultat sve većeg snižavanja kvaliteta obrazovanja i opskurantnosti njegovih sadržaja. Naročito pod uticajem svetosavske ideologije. Srpska mutacija hrišćanskog pravoslavlja posebno je naglašena zbog svog „naročito izraženog nacionalnog karaktera“, piše češki istoričar František Šistek. Nećemo pogriješiti ako trenutnu situaciju u Crnoj Gori, koja je svjetlosnim godinama udaljena od sekularne države, nazovemo klerofašizacijom naconalizma etničke grupe koja čak ne čini većinu u Crnoj Gori, a koja kontroliše vlast u Crnoj Gori kroz djelovanje crkve, dijela izvršne vlasti i nesposobnost samog premijera. I dok god Crna Gora bude taoc tih i takvih tendencija, umjesto podizanja svijesti naučnim i obrazovnim sistemom, lišenim metafizičkih, ljubičastih magluština, ona će biti na svjetskoj kulturnoj i obrazovnoj margini.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309000312_16ce60d573dd80091ac88ff4a87a86d736df965c0f1d264630dbf2f590b0f3b9.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250309000312_16ce60d573dd80091ac88ff4a87a86d736df965c0f1d264630dbf2f590b0f3b9" data-rendition-name="original" width="1078" height="725" loading="lazy" alt="BRZA, LAKA (NAJČEŠĆE NEOSTVARIVA) RJEŠENJA: Milojko Spajić"><figcaption>BRZA, LAKA (NAJČEŠĆE NEOSTVARIVA) RJEŠENJA: Milojko Spajić(Photo: X - stop kadar)</figcaption></figure>  <h2>Teror većine</h2> Gradonačelnik Podgorice, nakon što je izabran, ne razmišlja o izgradnji škola, obdaništa, domova zdravlja, novim radnim mjestima, već o izgradnji crkava. I to u zemlji koja ima najviše sakralnih objekata po glavi stanovnika u svijetu? Gita Jonesku i Ernest Gelner su još 1969. godine pisali da „avet populizma kruži svijetom“. Crna Gora je do skora bila pošteđena mnogih pošasti koje su danas postale normalnost nakon dolaska „oslobodilaca“. Populizam je danas temelj političkog funkcionisanja u Crnoj Gori. Oportunistički se vodi politika, kojom se građanima, potencijalnim biračima, nude brza, laka (najčešće neostvariva) rješenja, umjesto da im se ukaže na svu kompleksnost trenutne situacije. A da je situacija kompleksna i alarmantna, više je nego očigledno. Umjesto ozbiljnosti i realne slike, na osnovu koje bi se narod racionalno odnosio prema svojoj stvarnosti, manihejski se oni koji drugačije misle ne posmatraju kao neistomišlјenici, koji imaju druge poglede na situaciju u Crnoj Gori i vrijednosti koje zastupaju, već se percipiraju kao smrtni neprijatelјi. Čak je čitava koncepcija vlasti bazirana, ne na sopstvenim sposobnostima, već na dehumanizaciji, kriminalizaciji i difamaciji političkih protivnika. Jadni su oni kojima je jedina politika obračun sa političkim protivnicima. „Sve se čovjek bruka sa čovjekom; gleda majmun sebe u zrcalo“ – što bi rekao Petar Petrović Njegoš. Ako neko treba da pokrene formiranje anketnog odbora to je opozicija u parlamentu Crne Gore, kojim bi se utvrdila zakonitost selektivnog hapšenja po Crnoj Gori i (ne)zakonitost i razlog za nedopustivo dug period bespotrebnog pritvora, suprotan Ustavu i međunarodnim poveljama, isključivo radi poniženja i osvete pojedinih nosilaca vlasti prema pritvorenicima. Kao i svjesno žmurenje na očigledna krivična djela pripadnika partija sadašnje vlasti. Odnosno, postojanje partijske države u kojoj vlada teror većine, a ne poštovanje zakona kao vrhovni princip svake demokratske vlasti. Na kraju, iz principjelnih razloga, ne zbog samog autora, osuđujem policijsko maltretiranje Brana Mandića zbog iznešenog stava u sopstvenoj kolumni. Tim prije što ne postoji nijedan razlog za to, jer se tekst kritički odnio prema nedopustivom ponašanju jednog političkog uhljeba. Nije valjda da je policija počela u Crnoj Gori da procjenjuje stilske domete jednog kolumniste i njegove metaforičke dośetke? Naopako bilo?

Slobodan Jovanović

Trampisti

Nakon što su apelovali na državne organe da reaguju zbog nelegalnih bungalova na Karuču, te saopštili da se sve inspekcije proglašavaju nenadležnim, a tužilac ocjenjuje da nema elemenata krivičnog djela, iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) su poručili da je došlo do nedostatka komunikacije sa institucijama.
- Nakon konsultacija sa istima, Uprava NP Skadarsko jezero će dostaviti saopštenje - kazali su oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 74.6753%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnp-skadarsko-jezero-apeluje-na-drzavne-organe-da-reaguju-zbog-nelegalnih-bungalova-inspekcije-se-proglasavaju-nenadleznim-a-tuzilac-da-nema-krivicnog-djela&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Izgradnja ovih objekata se izvodi od oktobra 2024. godine, a Portal ETV je u više navrata je pisao o nelegalnim bungalovima koji su privezani za Karučki krš, a koje jak vjetar "šeta" Skadarskim jezerom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.089%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbungalovi-prkose-zakonu-plutajuca-crna-tacka-u-srcu-prirodnog-bisera-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;Mještani, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, koji dvije decenije štite Karučki zaliv, uporno pozivaju na odgovornost, a njihovi apeli ostaju bez odgovora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftrend-uzurpacije-karuca-poguban-za-najvece-izvoriste-na-skadarskom-jezeru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su se, kako smo juče objavili, 15. aprila četvrti put obratili nadležnima i zatražili reakciju, konstatujući da su bungalovi postali simbol nefunkcionalne koordinacije unutar državnog aparata.

NPCG: Došlo do nedostatka komunikacije među institucijama

U saobraćajnoj nesreći u Karlovcu, u Hrvatskoj, poginule su dvije osobe, a tri su povrijeđene. Među poginulima je Nikola Pokrivač (39) - bivši reprezentativac Hrvatske i igrač Dinama koji je na zalasku karijere igrao za četvrtoligaša NK Vojnić.
Od njega se na društvenim mrežama oprostio Hrvatski nogometni savez.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FHNS_CFF%2Fstatus%2F1913327615324348674%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1913327615324348674%7Ctwgr%5E287efcd28c7908bdea0b4b6108da692c979bcd01%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Druga poginula osoba u u nesreći nalazila se u drugom automobilu.
Sve tri povrijeđene osobe su prevezene u bolnicu.

U saobraćajnoj nesreći stradao bivši hrvatski reprezentativac Nikola Pokrivač

U Nacionalnim parkovima Crne Gore (NPCG) večeras su apelovali na državne organe da reaguju povodom gradnje ilegalnih bungalova u NP Skadarsko jezero, na Karuču, kako bi se izbjegla ekološka katastrofa.
Oni su saopštili da je služba zaštite NP Skadarsko jezero danas primila prijavu mještana da se nastavlja ilegalna gradnja, te da su nadzornici &nbsp;zatekli dvije osobe koje izvode građevinske radove. Tužilac se, prema njihovim riječima, izjasnio da u tome nema elemenata krivičnog djela - dok se sve inspekcije proglašavaju nenadležnim.
- Služba zaštite NP Skadarsko jezero je oba puta, kako bi spriječila posledice po biodiverzit, osigurala objekte i vratila ih u oko Karuč. Danas su nakon prijave nadzornici zatekli dva lica koje na nelegalnim objektima izvode građevinske radove. Sprovođenjem mjera i aktivnosti iz naše nadležnosti lica su procesuirana ka ODT-u, a tužilac se izjasnio da nema elemenata krivičnog djela jer se objekti ne grade od tvrdog materijala i ne mogu postupiti po članu KZ 326a "građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje - saopštili su iz NPCG.
Izgradnja ovih objekata se izvodi od oktobra 2024. godine, a Portal ETV je u više navrata je pisao o nelegalnim bungalovima koji su privezani za Karučki krš, a koje jak vjetar "šeta" Skadarskim jezerom.&nbsp;
Mještani, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, koji dvije decenije štite Karučki zaliv, uporno pozivaju na odgovornost, a njihovi apeli ostaju bez odgovora.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.089%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbungalovi-prkose-zakonu-plutajuca-crna-tacka-u-srcu-prirodnog-bisera-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su se, kako smo juče objavili, 15. aprila četvrti put obratili nadležnima i zatražili reakciju, konstatujući da su bungalovi postali simbol nefunkcionalne koordinacije unutar državnog aparata.
NP Skadarsko jezero, kako su saopštili, podnijelo je više prijava povodom ovih nelegalnih objekata Komunalnoj inspekciji Cetinje, Upravi policije, ODT-u, ekološkoj i građevinskoj inspekciji, kao i inspekciji pomorske sigurnosti.
- Na žalost mještana, prirode i Skadarskog jezera bez uspjeha. Sve inspekcije proglasile su se nenadležnim u ovom slučaju - istakli su oni.
Podsjetili su da su ovi objekti bili u centru pažnje javnosti kada su zbog nevremena u dva navrata slobodno plutali Skadarskim jezerom.
Nakon svih preduzetih aktivnosti, prijava, dopisa, poziva, u NPCG su apelovali na državne organe zahtijevajući reakciju i pomoć u cilju očuvanju oka Karuč i borbi protiv nelegalne gradnje.
- Prije nego što dođe do nesreće ili ekološke katastrofe zbog nepostupanja nadležnih - zaključili su u NPCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftrend-uzurpacije-karuca-poguban-za-najvece-izvoriste-na-skadarskom-jezeru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.7661%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-bungalovi-na-koje-su-upozoravali-mjestani-danas-plove-skadarskim-jezerom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

NPCG apeluju na državne organe da reaguju zbog nelegalnih bungalova: Inspekcije se proglašavaju nenadležnim, a tužilac cijeni da nema krivičnog djela

Quanto costa? Te dvije italijanske riječi bile su, vjerovatno prvo naučeno pitanje svih koji su, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka, išli čuvenim ,,Svecem“ (,,Sveti Stefan”) u Bari da bi kupili farmerice i još po nešto.&nbsp; Linijom Bar-Bari išlo je i staro i mlado; odabrani članovi porodice da kupe za sve; &nbsp;nekad i čitave porodice, a uvijek su tu bile i gomile nakupaca, preprodavaca, švercera... Svi zajedno, kao u nekom filmu Felinija...Bilo je to u vrijeme one Jugoslavije i one Crne Gore. ,,Sveca“ više nema. A odavno ovđe nema ni svetaca, ako ih je ikad i bilo. Ali, prodaje i preprodaje – e, toga ima. Samo ne više farmerica, firmiranih majica ili parfema. Poslije toliko decenija, uz nove političke naraštaje, opstalo je samo ono famozno pitanje: koliko košta, quanto costa? Sve to zahvaljujući premijeru Milojku Spajiću i njegovom pokretu Evropa Navičas. I njihovoj želji da dobro iskoriste vrijeme boravka u vlasti. Sad se samo pitamo: koliko će to sve da nas košta; ova sezonska rasprodaja teritorije Crne Gore. Hoće li baš svi iz parlamentarne većine u utorak po diktatu dići ruku; ili će neko odbiti da se proda, pardon da se da u zakup na 99 godina neki dio crnogorske teritorije… Znaju li svi poslanici, ili je to samo poznato Mickeju, koliko će zemlje da iskeširaju: je li samo Veliku plažu sa Starim gradom Ulcinjem koji će, podrazumijeva se, biti stariji i ljepši kada ga investitor sredi?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418220432_0156b4db12a1dc49a2ee979be174ab6cfa668a0054c4770d508bd3f526493d1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250418220432_0156b4db12a1dc49a2ee979be174ab6cfa668a0054c4770d508bd3f526493d1c" data-rendition-name="original" width="1000" height="398" loading="lazy" alt="KULE I GRADOVI: Tobožnji nacrt projekta"> <figcaption>KULE I GRADOVI: Tobožnji nacrt projekta(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ima Crna Gora dosta toga za prodavanje ili, da ublažimo retoriku, za zakupljivanje na vijek vjekova. Recimo Buljarica, Jaz, uvale oko Herceg Novog ili što na sjeveru... Ponekad djeluje kao da premijer i parlamentarna većina imaju neki fetiš baš na zabranjena područja. I, ko zna, ako se nađe baš dobar investitor možda damo pod zakup – i vrh Lovćena, sve sa Meštrovićevim Mauzolejom. Djeluje kao banalno karikiranje, ali odražava stanje duha. Uostalom, odavno živimo u vremenu prodaje principa, preprodaje političke pripadnosti, i rasprodaje morala. Samo, treba biti pošten i ostaviti po strani investitore. I gospodina Alabara i njegovu kompaniju Igl Hills ili nekog drugog Alabara: svako ko želi da ulaže u Crnu Goru mora biti dobrodošao. Nikada nijesu krivi investitori, već vlast koja ih dovodi. U stvari, ključni problem uvijek nastaje po istoj matrici: kada dođe do ogromnog jaza, između viška ambicija i manjka morala. Baš kao kod crnogorskog premijera Spajića. Koji je u dolasku Alabara vidio – ne spas za posrnulu crnogorsku privredu - već za sebe i svoju stranku koja kopni od izbora do izbora. I baš poput ,,Evrope sad 1”, programa takozvanog ,,prepakivanja poreza” koji mu je svojevremeno, po nalogu Aleksandra Vučića, ustupio profesor Goran Radosavljević iz Beograda, premijer Spajić je u Alabaru vidio isto što i Vučić svojevremeno, kada je krenuo u projekat Beograda na vodi. Priliku za agresivni politički marketing, ali i mogućnost dobre i brze zarade. Ne za državu, naravno. Spajić je, možda i nesvjesno, želio da kopira Vučića baš do detalja. I kao što je beogradski autokrata u toku noći silom sravnio kućice u naselju Savamala, tako je i ovaj naš tehnokrata zamislio da sinoć sravni sve poslaničke glasove i da na silu izglasa Sporazum sa Emiratima. Vučić je koristio bagere za čišćenje terena, Spajić je zamislio da mu poslanici očiste teren za veliku opsjenu na Velikoj plaži. Nije mu prošlo u petak veče, ali uspjeće u utorak preko dana jer mu glavni mentor Andrija Mandić čuva leđa. Ono što je izvjesno, premijer Spajić – ukoliko ga građanski bunt ne zaustavi – namjerio je da gura iz projekta u projekat. Danas Alabar, sjutra neki drugi investitor premijeru na dar. Negdje početkom onih mučnih devedesertih i raspada Jugoslavije, kada je i feribor ,,Sveti Stefan” prestao da plovi ka italiji, bio je hit jedan propagandni slogan Izdavačkog preduzeća Grafos. Tada poznati crnogorski izdavači poručivali su: Izdajemo sve, liše Crne Gore. Taj propagandni slogan danas, u postavgustvoskoj Crnoj Gori, baš i nije nešto popularan.

Signore Spaic, quanto costa?

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: anketni-odbor