Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović biće predsjednik, a Dejan Đurović iz NSD-a zamjenik predsjednika Aketnog odbora Skupštine Crne Gore za istraživanje afere Možura. To je danas odlučeno na Administrativnom odboru parlamenta.
Članovi ovog odbora biće: Vasilije Čarapić (PES), Duško Stjepović iz Demokratske Crne Gore, Slađana Kaluđerović (SNP), Nikola Camaj (Albanski forum) i Radinka Ćinćur iz Poslebnog kluba poslanika.&nbsp;
Predlog za formiranje Anketnog odbora potpisala su 43 poslanika, iz PES, NSD, Demokrata i SNP CIVIS.&nbsp;
Razlozi otvaranja parlamentarne istrage i obrazovanja Odbora sadržani su u činjenici da se radi o jednoj velikoj međunarodnoj korupcionaškoj aferi čiji kraci vode do Crne Gore i posla u vezi sa davanjem u zakup, izgradnjom i radom vjetroelektrane na Možuri.
Po podacima koji su bili dostupni može se zaključiti da se u Crnoj Gori nalaze veoma važni dokazi o postojanju višemilionske korupcije u projektu koji će državu, dodatno, kroz ugovor o subvencionisanoj struji za 12 godina, koštati 115 miliona evra. Kompanija „Mozura Wind Park”, koja upravlja kontroverznim projektom vjetroelektrana na brdu Možura između Bara i Ulcinja, godinama posluje preko Prve banke, u kojoj je pojedinačno najveći akcionar Aco Đukanović, brat ranijeg predsjednika države Mila Đukanović.
Iz URE su ranije kazali da su aktivnosti vezane za "Možuru" završene 2015. godine zbog čega postoji opasnost od zastare, jer je od prošlo 10 godina.
- Vjetroelektrana Možura kod Ulcinja, čija je vrijednost oko 90 miliona eura, puštena je u rad u novembru 2019.godine tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS). Investiciju je realizovala malteška državna kompanija Enemalta i kompanija Malta Montenegro Wind Park, a glavni izvođač radova bila je kineska kompanija Shangai Electric Power Engineering. Ugovorom o zakupu zemljišta, vjetroelektrana treba da pređe u vlasništvo Crne Gore 2035.godine- kazali su iz URE.
Dodali su da je projekat započet 2010. godine kada je konzorcijum španske firme Fersa Energías Renovables i crnogorske kompanije Čelebić sklopio ugovor s crnogorskom Vladom.
- Fersa i Čelebić prodali su udio firmi Cifidex Ltd, registrovanoj na Sejšelima, po znatno nižoj cijeni od one za koju je taj udio nekoliko mjeseci kasnije preprodat malteškoj državnoj energetskoj kompaniji Enemalta. Cifidex je finansiran od strane offshore firme 17 Black, koju kontroliše malteški biznismen koji je dovođen u vezu i sa organizacijom ubistva novinarke na Malti Dafne Karuana Galicije koja je istraživala taj posao- navode oni.
Istakli su da Vlada Crne Gore nikako nije mogla da prebaci ugovor sa španske kompanije "Fersa" na "Enemalta", koja sada upravlja vjetroelektranom, na način kako je to uradila, jer je jedna firma bila posrednik.
- Preko nje su izvučeni novci građana Crne Gore, koji su se kasnije kroz neke konsultantske ugovore vraćali ljudima tada bliskim režimu Demokratske partije socijalista. Dva bivša premijera Crne Gore Duško Marković i Milo Đukanović nijesu vidjeli ništa sporno u ovom projektu, iako su lica bliska jednom ministru od prije 2020. imali konsultantski ugovor od 40 000 eura mjesečno, a tim novcem je kupljena parcela u Porto Montenegru- zaključili su iz URE

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Abazović i Đurović vodiće Anketni odbor za "Možuru"

Italijanska skijašica Federika Brinjone osvojila je zlatnu medalju u superveleslalomu na Zimskim olimpijskim igrama u Milanu i Kortini.
Brinjone se vratila na stazu nakon teške povrede, dvostrukog preloma noge i pokidanih prednjih ukrštenih ligamenata, aprila prošle godine, koja je prijetila da ugrozi njenu karijeru.
Do prve zlatne medalje za italijansko alpsko skijanje u Milanu i Kortini došla je u vremenu minut, 23 sekunde i 41 stotinka.
Ona je treća italijanska olimpijska prvakinja u superveleslalomu, nakon Debore Kompanjoni (1992) i Danijele Ćekareli (2002).
Brinjone je upotpunila kolekciju olimpijskih odličja, nakon srebra na Igrama u Pekingu 2022. i bronze u Pjongčangu 2018. u veleslalomu.
U Pekingu je bila bronzana u kombinaciji.&nbsp;
Sa 41 stotinkom zaostatka kao drugoplsirana završila je Francuskinja Roman Miradoli, dok je bronzana bila Austrijanka Kornelija Hutter, koja je imala 52 stotinki slabijim vremenom.

ZOI: Brinjone zlatna u superveleslalomu

Službeni list danas je na sajtu objavio <a href="https://www.sluzbenilist.me/propisi/BE1DB642-8D58-4EB9-8614-1703749B1845">odluku Ustavnog suda Crne Gore</a> o ukidanju člana 35a koji se odnosio na neradnu neđelju u oblasti trgovine.
Odluke Ustavnog suda stupaju na snagu danom objavljivanja u Službenom listu, što znači da će već sljedeća neđelja 15. februara biti radna.
Ustavni sud Crne Gore je na sjednici 28. januara ukinuo kao neustavnu neradnu nedjelju u trgovinama.
- Sud je ocijenio da se navedenom odredbom krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno - naveli su u Ustavnom sudu.
Ustavom su precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu.
- Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za štampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice, pijace, itd) dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu privrednika je doveo u neravnopravan položaj u odnosu na drugu - istaknuto je u saopštenju.
Ovakva zabrana, kako su ocijenili, nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu.
- Dodatno, zabranom rada nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika samo pojedinim trgovcima došlo je do ograničenja ljudskih prava i sloboda i povrede ustavnog principa saglasnosti pravnih propisa. Ograničenje ljudskih prava i sloboda mora se kretati u granicama Ustava i mora da služi legitimnom cilju u javnom interesu, kao i da postoji odnos proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi utvrditi - istakli su u saopštenju.
Ustavni sud je u ustavnosudskom postupku utvrdio da u postupku donošenja ukinute odredbe nije naveden cilj za njeno donošenje, odnosno zbog čega se smatra potrebnim i opravdanim da se zabranjuje rad trgovinama na veliko i malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, kao i izuzetke od te zabrane.
&nbsp;- Ustavni sud ne utiče na pravo zakonodavca da na drugačiji način uredi obavljanje trgovine na veliko i malo nedjeljom, ali uz uvažavanje odgovarajućih osnovnih ustavnih vrijednosti, odnosno zaštićenih ustavnih dobara, na koje je Ustavni sud ukazao u ovoj odluci. Zabrana rada trgovinama nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika ostaje na snazi do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore - naveli su ranije u Ustavnom sudu.

Službeni list objavio odluku: Ukinuta neradna neđelja u trgovinama

&nbsp;Za finansiranje redovnog rada političkih subjekata i rada ženskih organizacija u njihovom okviru za 2026. opredijeljena su sredstva u ukupnom iznosu od 17.936.110 eura, saopšteno je iz Agencije za sprečavanje korupcije.
Iz ASK-a podsjećaju da politički subjekti sredstva za svoj rad mogu sticati iz javnih i privatnih izvora, u skladu sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
- Javni izvori finansiranja, odnosno sredstva koja se izdvajaju iz Budžeta Crne Gore i budžeta Glavnog grada, Prijestonice i opština, obuhvataju sredstva za finansiranje redovnog rada političkih subjekata, sredstva za finansiranje rada ženskih organizacija u okviru političkih subjekata, sredstva za finansiranje zaposlenih u poslaničkim klubovima, kao i obezbjeđivanje prostorija za rad političkih subjekata- navodi se u saopštenju.
Kako napominju iz ASK-a, Ministarstvo finansija i jedinice lokalne samouprave, u skladu sa zakonskim obavezama, donijeli su odluke o raspodjeli sredstava za finansiranje redovnog rada i rada ženskih organizacija političkih subjekata za 2026. godinu.
Od ukupno opredijeljenih 17.936.110 eura, 16.755.562 eura namijenjeno je za finansiranje redovnog rada političkih subjekata, dok je 1.180.548 eura predviđeno za finansiranje rada ženskih organizacija u okviru partija.

ASK: Skoro 18 miliona iz budžeta za rad partija i ženskih organizacija u 2026.

Ako bi penzioner štedio povišicu od 1,74 eura, da bi sakupio 1.849,45 eura, trebalo bi mu preko 88 godina, izračunao je odbornik Pokreta Preokret u Skupštini Glavnog grada Srđan Perić.
Riječ je o iznosu koji je potrošen na samo jednom ručku sa lokalnim i državnim funkcionerima u jednom gradu, a koji, dodaje, plaćaju građani, pojasnio je Perić u objavi na mreži X.
- A ako bi penzioneri željeli sa tog računa da plate pojedene odreske, punjenu piletinu, teleće pečenje, kačamak, ćevape, kobasice i baklave - trebalo bi da štede preko pet godina. Argument kojim vlasti brane ovaj omjer: nećete valjda da "oni" dođu na vlast- poručuje Perić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSrdjanPericPG%2Fstatus%2F2021912032128254348%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2021912032128254348%7Ctwgr%5E5c886896189ba8289d95a56abb7c020992cd9d96%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: anketni-odbor-za-mozuru

Abazović i Đurović vodiće Anketni odbor za "Možuru"

ZOI: Brinjone zlatna u superveleslalomu

Službeni list objavio odluku: Ukinuta neradna neđelja u trgovinama

ASK: Skoro 18 miliona iz budžeta za rad partija i ženskih organizacija u 2026.

Perić: Penzioner treba 88 godina da štedi povišicu od 1,74 eura da sakupi 1.849 eura koliko iznosi jedan ručak funkcionera

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO