Mentalno zdravlje našeg stanovništva veoma je narušeno jer je mnogo negativnih uticaja, kazala je Radiju Crne Gore, povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, psihijatrica u Kliničkom centru dr Aleksandra Ražnatović.
Bilježi se, kaže ona, porast anksioznih poremećaja, depresivnih stanja sa suicidnim ponašanjem, bolesti zavisnosti, kao i raznih psihotičnih poremećaja.
- Uzroci su brojni. Mnogo je svakodnevnog nasilja, i verbalnog i fizičkog, na ulici, u saobraćaju, u školi, porodici, na društvenim mrežama. Tu je i vršnjačko nasilje, tragedije, lični problemi, ekonomsko-socijalni faktori, politička nestabilnost itd. I sve to ostavlja posljedice - ukazala je dr Ražnatović.
Upozorila je da je, ako imamo neki od simptoma, kao što su stalna briga, uznemirenost, stres, pad volje, pad raspoloženja, suicidne misli, povlačenje u sebe, smanjenje socijalnih kontakata, potrebno da potražimo pomoć profesionalca.
- U slučaju da nam se neko obrati za pomoć, bilo da je riječ o članu porodice, prijatelju, kolegi ili komšiji, bitno je da znamo šta treba, a šta ne treba da mu kažemo. Najgore je nekome reći da nije to ništa, nije ništa strašno, da je samo zamislio da ima problem, a problema nema. Pogrešno je savjetovati mu da izađe malo, da prošeta, ubjeđivati ga da je sve preuveličao, znači, riješiće se samo od sebe. Tada tjerate osobu u beznađe. Nijeste joj pružili adekvatnu pomoć, nijeste je razumjeli. Za razliku od takvog stava, potrebno je slušati onoga ko vam se poẓ̌ali, pokazati da vam je stalo, zatim pružiti prvu pomoć, tako što ćete reći da ste razumjeli situaciju i da ste tu za njega i ponuditi mu da zajedno pođete kod psihijatra koji će pomoći da zajednički rešite problem. U mnogim slučajevima to će nekome spasiti život - objasnila je dr Ražnatović.
Kazala je da je veoma važno znati i kako sebi da pomognemo, kako da zaštitimo svoje mentalno zdravlje.
- Trebamo njegovati što zdravije stilove života i redovno praktikovati fizičku aktivnost. Jedna od ključnih poruka je da shvatimo da mi moramo imati vrijeme za sebe, svakoga dana i raditi nešto što je nama prijatno, što je nama lijepo, i u čemu uživamo - rekla je ona.
Na taj način se, kaže, rasterećujemo od svakodnevnih stresnih događaja, radimo na kvalitetu sopstvenog života, a samim tim unapređujemo i svoje mentalno zdravlje.
- Jako je važno da ne izgaramo na poslu, da imamo slobodno vrijeme koje ćemo jasno odvojiti od vremena provedenog na poslu, kako ne bi došli do sindroma sagorijevanja koji je sve više prisutan u svijetu, pa i kod nas. Moramo imati na umu da je mentalno zdravlje temelj našeg svakodnevnog funkcionisanja i kvaliteta života. Briga o sebi, traženje podrške i otvoreni razgovori ključni su koraci ka otpornijem i zdravijem pojedincu i društvu - zaključila je dr Ražnatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svjetski dan mentalnog zdravlja: Porast anksioznih poremećaja i depresivnih stanja u Crnoj Gori

Značajne snježne padavine danas su privukle veliki broj posjetilaca u ski centar Kolašin 1600. Prema procjenama direktora Skijališta Crne Gore, Bojana Medenice na skijalištu danas ima oko 45 centimetara snijega. Medenica ističe da je to pozitivan signal za uspješnu zimsku sezonu.
- Imaćemo sigurnu zimsku sezonu za koju se nadam da će trajati makar do kraja februara. Zahvalio bih zaposlenima Skijališta Crne Gore zato što su bili strpljivi. Prošli smo mnoge teške trenutke u prethodnom periodu, ali smo vjerovali u sezonu. Apsolutno smo spremno dočekali snijeg, pripremili smo ski-lift „tanjir“ i stazu za početnike. Već od sjutra ćemo imati na raspolaganju i staze 1 i 2 – staze koje prate liftove „sidro“ i „tanjir“. Veliko je interesovanje i imamo mnogo upita. Ovih dana očekujemo još veću posjetu. Nadam se da će ova sezona biti jedna od najboljih sezona u Kolašinu - poručio je Medenica.
Uz velike količine snijega koje su sada pale u Kolašinu, Medenica napominje da je sezona mogla početi i ranije uz sistem vještačkog osnježavanja.
- Da smo imali taj tehnički snijeg sigurno smo mogli raditi oko sedam dana i u decembru. Tokom zimske sezone su prihodi mnogo veći i svaki dan zimske sezone nam je mnogo bitan. Sistem vještačkog osnježivanja moramo imati za narednu godinu. Čim ima snijega, imamo i prve goste. Već sada bilježimo odličnu posjetu na ski centru - dodao je Medenica.
Među mnogobrojnim posjetiocima skijališta dominanti su gosti iz drugih gradova Crne Gore i Albanije, ali turisti pristižu i sa udaljenih tržišta.
- Moja porodica i ja dolazimo iz Južne Afrike, prvi put smo u Crnoj Gori i Kolašinu. Sjajno se provodimo u ski centru Kolašin 1600, ovo nam je prvi put da vidimo snijeg, jako smo srećni. Radujemo se da naučimo da skijamo i da bordamo - istakla je turistkinja iz Južne Afrike.
Svoje prve skijaške korake danas je savladao i veliki broj mališana - polaznika škole skijanja „Zeleni karavan“ iz Nikšića.
- Bitno je da djeca imaju podršku instruktora kako bi pravilno naučila da skijaju. Sve što se pravilno nauči, kasnije se može dorađivati. Učimo djecu od osnova, preko bontona skijanja, pa sve do takmičarskog skijanja. Prva grupa ove godine nam ima oko 60 djece, a u narednim danima će ih doći još. Očekujemo više od 200 polaznika ove godine. Pao je veliki snijeg i od sjutra se otvaraju velike staze, te će biti idealni uslovi za rad - ispričao je instruktor skijanja Matija Radović.
Veliku radost što uče da skijaju izrazili su i sami polaznici.
- Ovo mi je prvi put da skijam. Jako mi je lijepo, imam jako dobre instruktore. Juče sam prvi put probao da skijam i baš je lijepo - kaže dvanaestogodišnji David.
Saglasan je i njegov drugar.
- Poručujem svima da se priključe školi skijanja jer je prelijepo, naučićete predobro da skijate - &nbsp;kazao je osmogodišnji Vojin.

Zimska idila u Kolašinu: Ski centar Kolašin 1600 bilježi odličnu posjećenost, od sjutra u funkciji staze 1 i 2

Ministri finansija članica EU postigli su dogovor o uvođenju nove carine na pošiljke male vrijednosti koje stižu na evropsko tržište.
Riječ je o nametu od tri eura koji će se odnositi na robu naručenu putem online trgovina, a mjera je usmjerena na smanjenje priliva jeftinih proizvoda, prije svega iz Kine, koji se u Evropu plasiraju preko platformi poput Sheina i Temua, prenosi Capital.ba.
Kako je saopštio Savjet EU, carina će početi da se primjenjuje od 1. jula i ostaje na snazi dok Unija ne uspostavi trajno rješenje kojim bi se ukinulo postojeće oslobađanje od carina za online kupovine čija vrijednost ne prelazi 150 eura.
Planirano je da se to izuzeće u potpunosti ukine do 2028. godine, u okviru šire reforme carinskog sistema EU.
Privremena mjera uvedena je zbog činjenice da pošiljke male vrijednosti trenutno ulaze u EU bez carinskih dažbina, što, prema ocjeni Savjeta, stvara nelojalnu konkurenciju za evropske trgovce, otvara pitanja sigurnosti i zdravlja potrošača, povećava rizik od prevara te ima negativan uticaj na okolinu.
Nova carina neće se obračunavati po paketu, već prema vrsti proizvoda, koja je definisana šestocifrenim tarifnim oznakama. To u praksi znači da će, primjera radi, deset pari čarapa izrađenih od istog materijala biti oporezovano s tri EUR, dok će kombinacija različitih materijala unutar iste pošiljke rezultirati višim iznosom carine.
Pojedini poslanici u Evropskom parlamentu, poput irskog europarlamentarca Barryja Andrewsa, koji je ranije zagovarao carinu od pet EUR po paketu, pozdravili su postignuti dogovor i poručili da bi Unija trebalo da razmotri dodatno povećanje carina ukoliko se priliv jeftinih pošiljki ne smanji.
Online platforme poput Temua, Sheina, AliExpressa i Amazona omogućavaju direktnu isporuku odjeće, obuće i modnih dodataka iz kineskih fabrika do evropskih kupaca, često po cijenama znatno nižim od onih na domaćem tržištu.
Procjene pokazuju da bi ukidanje carinskog izuzeća moglo dovesti do rasta broja pošiljki male vrijednosti na oko 4,6 milijardi godišnje, pri čemu više od 90 odsto paketa dolazi iz Kine.

EU uvodi carine na pošiljke male vrijednosti

U novom izdanju emisije „Znak Podznak“, koje je na programu ove subote, gledaoci će imati priliku da upoznaju astropsihološki profil najpoznatije crnogorske tattoo umjetnice Bojane Vukčević.
Emisija donosi jedinstven pogled na ličnost i stvaralaštvo ove prepoznatljive umjetnice, kroz prizmu astrologije i psihologije.
„Znak Podznak“ se emituje subotom u 22 sata na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dlv_Pd-0vXNY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bojana Vukčević u emisiji „Znak Podznak“ na Televiziji E

Naučno-tehnološki park Crne Gore postao je sjedište Nacionalne kancelarije za program Horizont Evropa, čime je crnogorskim istraživačima, inovatorima i kompanijama obezbijeđena snažnija institucionalna podrška za učešće u najvećem evropskom programu za istraživanje i inovacije.
Program Horizont Evropa predstavlja ključni finansijski instrument Evropske unije za podršku nauci, tehnologiji i inovacijama, sa budžetom većim od 95 milijardi eura za period od 2021. do 2027. godine. Kroz ovaj program finansiraju se vrhunska istraživanja, razvoj novih tehnologija, digitalna i zelena tranzicija, kao i jačanje konkurentnosti evropske ekonomije.
Kako je saopšteno, Nacionalna kancelarija za Horizont Evropa pružaće podršku svim relevantnim akterima u Crnoj Gori – istraživačima, univerzitetima, startupima, inovativnim kompanijama i institucijama – u procesu uključivanja u ovaj program. To podrazumijeva informisanje o aktuelnim pozivima, savjetovanje o pravilima učešća, podršku u razvoju projektnih ideja i povezivanje sa međunarodnim partnerima.
Smještanjem Kancelarije u Naučno-tehnološki park Crne Gore dodatno se jača njegova uloga kao centralnog mjesta za razvoj inovacija, transfer znanja i povezivanje nauke i privrede.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija navode da otvaranje Nacionalne kancelarije za Horizont Evropa predstavlja značajan iskorak u jačanju inovacionog i istraživačkog potencijala Crne Gore i njenom aktivnijem uključivanju u evropske razvojne tokove.

Tag: anksiozni-napadi

Svjetski dan mentalnog zdravlja: Porast anksioznih poremećaja i depresivnih stanja u Crnoj Gori

Zimska idila u Kolašinu: Ski centar Kolašin 1600 bilježi odličnu posjećenost, od sjutra u funkciji staze 1 i 2

EU uvodi carine na pošiljke male vrijednosti

Bojana Vukčević u emisiji „Znak Podznak“ na Televiziji E

U Naučno-tehnološkom parku otvorena Nacionalna kancelarija za program Horizont Evropa

PRATITE TVe UŽIVO