Mentalno zdravlje našeg stanovništva veoma je narušeno jer je mnogo negativnih uticaja, kazala je Radiju Crne Gore, povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, psihijatrica u Kliničkom centru dr Aleksandra Ražnatović.
Bilježi se, kaže ona, porast anksioznih poremećaja, depresivnih stanja sa suicidnim ponašanjem, bolesti zavisnosti, kao i raznih psihotičnih poremećaja.
- Uzroci su brojni. Mnogo je svakodnevnog nasilja, i verbalnog i fizičkog, na ulici, u saobraćaju, u školi, porodici, na društvenim mrežama. Tu je i vršnjačko nasilje, tragedije, lični problemi, ekonomsko-socijalni faktori, politička nestabilnost itd. I sve to ostavlja posljedice - ukazala je dr Ražnatović.
Upozorila je da je, ako imamo neki od simptoma, kao što su stalna briga, uznemirenost, stres, pad volje, pad raspoloženja, suicidne misli, povlačenje u sebe, smanjenje socijalnih kontakata, potrebno da potražimo pomoć profesionalca.
- U slučaju da nam se neko obrati za pomoć, bilo da je riječ o članu porodice, prijatelju, kolegi ili komšiji, bitno je da znamo šta treba, a šta ne treba da mu kažemo. Najgore je nekome reći da nije to ništa, nije ništa strašno, da je samo zamislio da ima problem, a problema nema. Pogrešno je savjetovati mu da izađe malo, da prošeta, ubjeđivati ga da je sve preuveličao, znači, riješiće se samo od sebe. Tada tjerate osobu u beznađe. Nijeste joj pružili adekvatnu pomoć, nijeste je razumjeli. Za razliku od takvog stava, potrebno je slušati onoga ko vam se poẓ̌ali, pokazati da vam je stalo, zatim pružiti prvu pomoć, tako što ćete reći da ste razumjeli situaciju i da ste tu za njega i ponuditi mu da zajedno pođete kod psihijatra koji će pomoći da zajednički rešite problem. U mnogim slučajevima to će nekome spasiti život - objasnila je dr Ražnatović.
Kazala je da je veoma važno znati i kako sebi da pomognemo, kako da zaštitimo svoje mentalno zdravlje.
- Trebamo njegovati što zdravije stilove života i redovno praktikovati fizičku aktivnost. Jedna od ključnih poruka je da shvatimo da mi moramo imati vrijeme za sebe, svakoga dana i raditi nešto što je nama prijatno, što je nama lijepo, i u čemu uživamo - rekla je ona.
Na taj način se, kaže, rasterećujemo od svakodnevnih stresnih događaja, radimo na kvalitetu sopstvenog života, a samim tim unapređujemo i svoje mentalno zdravlje.
- Jako je važno da ne izgaramo na poslu, da imamo slobodno vrijeme koje ćemo jasno odvojiti od vremena provedenog na poslu, kako ne bi došli do sindroma sagorijevanja koji je sve više prisutan u svijetu, pa i kod nas. Moramo imati na umu da je mentalno zdravlje temelj našeg svakodnevnog funkcionisanja i kvaliteta života. Briga o sebi, traženje podrške i otvoreni razgovori ključni su koraci ka otpornijem i zdravijem pojedincu i društvu - zaključila je dr Ražnatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svjetski dan mentalnog zdravlja: Porast anksioznih poremećaja i depresivnih stanja u Crnoj Gori

Zamjena obične kafe napitkom od biljke matcha (mača) koja je u svijetu u posljednje vrijeme sve popularnija, pomaže u smanjivanju stresa i suzbijanju anksioznosti, pokazale su studije. Naučnici su utvrdili da su zdrave odrasle osobe koje su konzumirale maču 15 dana imale značajno smanjen nivo anksioznosti.
Mnogi ljudi započinju dan kafom da bi se probudili i krenuli, ali prelazak na maču može donijeti dodatnu korist, smanjenje stresa i anksioznosti.
Mača, biljka jarko zelene boje i specifičnog ukusa, se pravi od gornja tri sloja mladih listova biljke Camellia sinensis. Uzgaja se u sijenci, što omogućava lišću biljke da razvije više biološki aktivnih jedinjenja (poput aminokisjelina) od drugih čajeva.
<h2>Kako mača smanjuje stres i anksioznost?</h2>
Studija je pokazala da su zdrave odrasle osobe koje su konzumirale maču 15 dana imale značajno smanjen nivo anksioznosti. Mača može imati ovaj efekat zbog dva jedinjenja: L-teanina i epigalokatehin galata (EGCG).
L-teanin je aminokisjelina prisutna u zelenom čaju koja ima umirujući efekat. Pošto je mača koncentrovani oblik zelenog čaja, smatra se da L-teanin ima izraženiji efekat zbog veće količine.
- Pokazalo se da promoviše opuštanje bez sedacije povećanjem aktivnosti alfa moždanih talasa i modulacijom neurotransmitera kao što su GABA, dopamin i serotonin- objasnio je dr Li A. Frejm, izvršni direktor Kancelarije za integrativnu medicinu i zdravlje na Medicinskom fakultetu i zdravstvenim naukama Univerziteta Džordž Vašington.
Mača takođe sadrži EGCG, biljno jedinjenje koje može pomoći u smanjenju upale i oksidativnog stresa, što se može povezati sa anksioznošću.
<h2>Kako mača može imati smirujući efekat ako sadrži kofein?</h2>
Mača generalno sadrži manje kofeina od kafe ili espresa. Šolja kafe od 2,5 decilitra sadrži oko 96 mg kofeina, dok espreso ima oko 64 mg u 30 ml. S druge strane, mača obično sadrži između 19 i 44 mg kofeina po gramu, u zavisnosti od vrste i pripreme.
Kofein se brzo apsorbuje u tijelo, stimuliše nervni sistem i može povećati nivoe adrenalina i kortizola – hormona povezanih sa stresom. Ali ono što maču čini posebnom je to što sadrži i druga jedinjenja, kao što je L-teanin, koja ublažavaju ovaj efekat i pomažu tijelu da ostane smireno i fokusirano, bez naglih „naleta“ energije i nervoze.
<h2>Koliko mače treba da popijete za umirujući efekat?</h2>
Količina mače koja je potrebna za umirujući efekat varira, ali istraživanja pokazuju da je optimalna doza L-teanina oko 200 miligrama.
- Vjerovatno će vam trebati 2 do 4 grama visokokvalitetne mače, što je jedna ili dvije porcije- rekao je Frejm.
Ovo je količina koja se obično nalazi u ceremonijalnoj mači, koja se pravi od mlađih listova čaja i zbog toga je jača. Konstantno pijenje mače može pomoći u smanjenju stresa tokom vremena, ali čak i povremena šoljica može pomoći, piše „Verywell Health“.
Važan je i način pripreme. Mača je odlična u raznim jelima, kao što su dezerti, ali EGCG i L-teanin mogu biti uništeni visokim temperaturama koje se obično koriste tokom dužeg kuvanja. Zbog toga je najbolje konzumirati maču u obliku napitka. 
&nbsp;

Ko se Matcha latte-a lati, manje je anksiozan

Osnovni simptomi stresa mogu se dijagnostifikovati ako se obrati pažnja, a to može biti premor, lupanje srca, misli koje se često roje po glavi, osjećaj da ne mogu više, ali nastavljam dalje. Kada ukapiramo da su to naši simptomi stresa onda je važno da se nečim bavimo, da uradimo nešto - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, NLP trenerica Aleksandra Anđelić.
Svakodnevne situacije, kaže Anđelić, koje izazivaju stres, a riječ stres služi kao pomagalo, poštapalica, nego što ljudi stvarno imaju vezu sa samim sobom i sa tim kako spoljašnje situacije ili unutrašnja stanja dovode organizam u stanje stresa.
- Da stres ne bi postao naša svakodnevica, neke banalne stvari je bitno da radimo i da koristimo kako bismo prevenirali ili kako bismo se riješili tih svakodnevnih situacija - rekla je Anđelić.
Ljudski mozak percipira određenu situaciju, objašnjava Anđelić, kao opasnost ili kao preopterećenje, a onda kad se ne reaguje adekvatno nego nastavlja dalje, onda se unutrašnji sistem evakuiše.
- Naš unutrašnji sistem dobija informaciju da se spolja ili iznutra dešava nešto što izaziva stres. Stres se s posla prenosi kući, onda dan po dan, period po period, u privatnim segmentima života se napravi dodatni haos, a nijesmo svjesni da to itekako ima veze, recimo, sa stanjem na poslu. Posao je nešto što je sastavni dio života i nešto što nas i te kako oblikuje - istakla je Anđelić.
Njeno iskustvo pokazuje da se ne može odvojiti privatno od poslovnog, jer zadovoljstvo na poslu se reflektuje, kako tvrdi, na prijateljske i porodične odnose.
- Kad nam je na poslu loše i kad smo na poslu konstantno pod stresom, onda se vrlo često takve stvari prenose i u privatno. Imamo gomilu primjera ljudi koje znamo i lično, i možda smo čuli za njih, koji su, recimo, postigli vrhunske poslovne uspjehe, na poslu su sagoreli, digli su vrhunske stvari, napravili firme, i onda su im pukli porodični odnosi. Zašto?! Ne samo zato što nijesu obraćali pažnju, ne samo zato što su se udaljili, nego i zato što je stres radio svoje i nemogućnost, nerazumijevanje kako da hendlaju i da se izbore sa tim situacijama - naglasila je Anđelić.
Zaposleni su često alat, smatra Anđelić, pomoću kog pretpostavljeni postižu svoje ciljeve.
- Često radimo u firmama, i često mislimo to je to, ispunjavamo zadatke, postižemo ciljeve, dižemo prodaju, širi se tim, i to sve zavisi od nas i mi smo kao zaposleni super uspješni, do trenutka dok ne shvatimo da smo mi u stvari alat za tuđe postizanje uspjeha. Možda je korisno da ljudi osvijeste gdje su oni u tom poslu, šta je ono što oni stvarno žele za sebe u tom poslu, šta je ono što bi željeli za sebe mimo tog posla, i u kontekstu ciljeva mogu da rade puno toga, da nekako pronađu neki svoj put - zaključila je Anđelić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FRc7TrFI8JsU%3Fsi%3Di-iGXj64_wBYNAB4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Anđelić: Naš unutrašnji sistem dobija informaciju da se spolja ili iznutra nešto dešava što izaziva stres

Američke građane uoči izbora 5. novembra preplavljuju različita osjećanja, ali uzbuđenje ne dominira među njima.
Čak sedam od njih deset osjeća anksioznost ili frustriranost predsjedničkom kampanjom, a slične brojke ukazuju i na nezainteresovanost, zaključci su najnovije ankete agencije Asošijeted pres i američkog Centra za istraživanje javnog mnjenja (NORC).
Svega jedna trećina anketiranih odgovorila je da je uzbuđena zbog predstojećih izbora.
Posljednjih nedjelju dana predsjedničke kampanje obilježila je izrazita neizvjesnost u pogledu podrške predsjedničkim kandidatima.
Aktuelne ankete ukazuju da je izborna trka na nacionalnom nivou konkurentna, što važi i za takozvane neopredijeljene države koje su ključne za ishod glasanja.
U njima kandidati Kamala Haris i Donald Tramp nisu ostvarili mjerljivu prednost.
Uz to, završne riječi republikanskog kandidata i demokratske kandidatkinje bile su u oštroj suprotnosti.
Haris je iznijela tvrdnje da je Tramp opsjednut osvetom i ličnim potrebama i interesima, dok je Tramp kandidatkinju demokrata označio nesrećom koja je uništila sve što se našlo pred njom.
Pojedine grupe građana zabrinutije su nego prije četiri godine, iako je glasanje 2020. održano u jeku pandemije kovida 19.
Anketa AP-a i NORC-a je 2020. pokazala da je oko dvije trećine građana zabrinuto zbog izbora, što je približno aktuelnom rezultatu. Međutim, kada se uzme u obzir političko opredjeljenje, anksioznost je veća.
Osam od deset anketiranih demokrata osjećanja koja imaju opisuju kao uznemirenost, što je više u odnosu na oko tri četvrtine njih koliko ih je bilo 2020.
Takođe, oko dvije trećine republikanaca je zabrinuto što predstavlja umjereni porast u odnosu na njih šest od deset, koliko ih se tako osjećalo prije četiri godine.
Učesnici ankete, koji su se odredili kao nezavisni, nisu značajnije promijenili stavove: manje su zabrinuti od demokrata ili republikanaca. Zabrinuta je njih otpilike polovina - što odgovara podacima iz 2020.
Prema istraživanju, u poređenju sa prethodnim izbornim ciklusima, intenzivniji su postali i drugi vidovi osjećanja. Jedna trećina anketiranih navela je da se osjeća uzbuđeno zbog kampanje tokom 2024, u odnosu na otprilike jednu četvrtinu u 2016.
Međutim, većina građana ukazala je da nije uzbuđena zbog ovogodišnje trke.
Uz to, jedan podatak ostao je prilična konstanta: broj građana koji je frustriran. Gotovo sedam od deset anketiranih prijavilo je frustriranost kao preovlađujuće osjećanje u vezi sa kampanjom, što je slično kao i 2020. godine.
U anketi sprovedenoj od 24. do 29. oktobra učestvovalo je 1.233 odraslih. Uzorak je formiran tako da odrazi reprezentativnost populacije Sjedinjenih Država.
Margina greške uzorkovanja iznosila je plus ili minus 3,6 procentnih poena.

Anksioznost, frustriranost i nezainteresovanost dominantna osjećanja uoči izbora u SAD-u

Pretraga rijeći anksioznost na guglu porasla je za više od 300 odsto u posljednjih desetak godina. To potvrđuje činjenicu da anksioznost pogađa preko 30 odsto svjetske populacije.
Veceras, sa našim anksioznim optimistom otvoreno govorimo o simptomima, okolnostima, nacinima prevladavanja. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUEb1jlHSVrk&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Govorimo o životu sa anksioznošću, i životu bez anksioznosti. 
Sa nama je Danijela Mladenović.
Liniju života možete pogledati večeras u 22h na TV E.

Linija života: O anksioznosti sa Danijelom Mladenović

Ambasada Narodne Republike Kine u Crnoj Gori sinoć je u podgoričkom tržnom centru Big Fashion organizovala proslavu Festivala proljeća – Lunarne Nove godine.
Mnogobrojne posjetioce na početku svečanosti pozdravio je ambasador NR Kine u Crnoj Gori Čen Sijufeng, koji je ukazao na značaj obilježavanja Kineske Nove godine u Crnoj Gori.
– Festival proljeća je najznačajniji tradicionalni praznik kineskog naroda za porodično okupljanje, oproštaj od starog i doček novog. Ovaj praznik je 2024. zvanično uvršten na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine, čime je radost Kineske Nove godine prešla planine i mora i postala kulturna svetkovina koju dijeli cijeli svijet. Kroz niz tradicionalnih kineskih kulturnih običaja, gastronomije i talenata učenika Instituta Konfucije želimo sa vama podijeliti ovu radost i harmoniju, te učiniti da kinesko-crnogorsko prijateljstvo u ovoj snažnoj prazničnoj atmosferi postane još dublje. 2026. godina je godina konja po kineskom starom lunarnom kalendaru. U kineskoj kulturi, konj simbolizuje napredak, izdržljivost i marljivost. – Energiju od zmaja i konja – doživljavamo kao simbol vitalnosti, dok – biti prvi naprijed – predstavlja hrabrost da juri ispred drugih. Ove vrline su živi odraz kineskog visokokvalitetnog razvoja, ali se istovremeno prirodno podudaraju sa herojskim duhom i težnjom ka slobodi koje crnogorski narod tradicionalno povezuje sa simbolikom konja. Godina Konja dolazi u punom zamahu. Kinesko-crnogorska saradnja, takođe, hvata povoljan vjetar i ulazi u novu fazu razvoja – poručio je Nj.E. Čen Sijufeng.
Ambasador je podsjetio da se 2026. godine obilježava 20. godišnjica uspostavljanja diplomatskih odnosa između Kine i Crne Gore.
– Dvadeset godina od rasta do zrelosti, dvadeset godina zajedničkog puta rame uz rame. Naše dvije zemlje dosljedno se drže principa međusobnog poštovanja, povjerenja i uzajamne koristi, postavši primjer odnosa između država različitih društvenih sistema i različite veličine. Od skoro deset miliona bezbjednih prolazaka vozila na prioritetnoj dionici autoputa Bar–Boljare, do projekta rekonstrukcije mosta na Tari kojim će se junački mostovi ponovo vratiti u život, svaki korak praktične saradnje je čvrst, postojan i ispunjen toplinom – istakao je Čen Sijufeng.
On je naglasio da je tokom proteklih dvadeset godina važan segment crnogorsko-kineskih odnosa bila povezanost među ljudima.
– Ovo prijateljstvo teče kroz sve intenzivnije kulturne i ljudske razmjene. Godine 2025. broj kineskih turista koji su posjetili Crnu Goru premašio je 80.000, uz rast od više od 34 odsto na godišnjem nivou. Ovom prilikom, iskreno pozivam što veći broj prijatelja iz Crne Gore da iskoriste bezvizni režim, da dođu u Kinu, da je obiđu i dožive, te da osjete dubinu kineske civilizacije i iskuse dinamičan razvoj savremenih tehnoloških inovacija. Srdačno vas pozivam da naredne godine dođete u Kinu i praznike provedete zajedno s nama, da doživite jedan istinski, autentični kineski doček Nove godine – saopštio je Sijufeng.
Proslavi je prisustvovala i ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović, koja je ukazala na važnost kulturne saradnje između Kine i Crne Gore.
– Saradnja Crne Gore i Narodne Republike Kine u oblasti kulture temelji se na čvrstim sporazumima i programima razmjene. Od prvog sporazuma o saradnji 2008. godine, pa do izvršnog programa saradnje od 2017. do 2020. godine, dvije zemlje kontinuirano jačaju saradnju u oblasti obrazovanja i umjetnosti. Ministarstvo kulture Crne Gore redovno je učestvovalo na forumima i događajima u organizaciji Narodne Republike Kine, podržavajući razmjenu umjetnika, plesnih i muzičkih programa, kao i vizuelnih umjetnosti. Crna Gora njeguje prijateljske i bratske veze sa gradovima širom svijeta, a posebno su značajne veze koje crnogorski gradovi imaju sa kineskim gradovima – istakla je ministarka.
Ona je podsjetila i na infrastrukturnu saradnju dvije države.
– Riječ je o projektima koji imaju veliku ulogu u povezanosti i razvoju naše zemlje, uključujući izgradnju dionice autoputa Bar–Boljare, čiji je prioritetni segment izrađen uz angažman kineske kompanije i finansiran kroz inicijativu Pojas i put. Kineske kompanije ostaju aktivne u daljim fazama izgradnje saobraćajne mreže, bulevara Jaz–Tivat i nastavka autoputa Bar–Boljare – dodala je Vujović.
Nakon zvaničnih obraćanja uslijedio je umjetnički program crnogorskih i kineskih mladih talenata, kroz koji je publiku vodila Alisa Bogdanović, pobjednica svjetskog takmičenja Kineski most u poznavanju kineskog jezika za učenike srednjih škola.
– Takmičenja u kojima sam učestvovala i čitav moj put sa kineskim jezikom su mi mnogo toga donijeli. Uspjela sam da kroz taj put shvatim ko sam i šta želim, te da odredim svoju budućnost. Naučila sam mnogo toga, osim jezika upoznala sam se sa kineskom kulturom i srećna sam što sam u životu imala priliku da se susretnem sa takvom kulturom – kazala je Bogdanović.
U okviru proslave, posjetioci su imali priliku da učestvuju u interaktivnim igrama, osvoje nagrade, upoznaju se sa tehnikama izrade papirnih ukrasa i kaligrafijom, kao i da degustiraju kineske specijalitete koje je pripremio šef kuhinje Ambasade NR Kine u Podgorici, Li Jiping.

Sijufeng: Kinesko-crnogorska saradnja ulazi u novu fazu razvoja

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je danas da mir u Ukrajini mora biti pod uslovima Kijeva.
- U Kijevu deseti put od početka rata. Da ponovimo da Evropa stoji uz Ukrajinu, finansijski, vojno i tokom ove surove zime. Da podvučemo našu kontinuiranu posvećenost pravednoj borbi Ukrajine. I da pošaljemo jasnu poruku i ukrajinskom narodu i agresoru: nećemo odustati dok se ne uspostavi mir. Mir pod ukrajinskim uslovima - napisala je fon der Lajen na mreži X, nakon što je stigla u Kijev sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, kako bi pružila podršku Ukrajini na četvrtu godišnjicu od početka ruske agresije na ovu zemlju.
Košta je po dolasku u Kijev u objavi na mreži X poručio da je potrebna „zajednička odlučnost da se obezbijedi pravedan i trajan mir u Ukrajini".
Četvrta godišnjica početka rata u Ukrajini navršava se danas, pri čemu se sukobi na bojnom polju nastavljaju uporedo sa trilateralnim mirovnim pregovorima koje je pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp.

Fon der Lajen: Mir u Ukrajini isključivo pod uslovima Kijeva

Za<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/nematicna-drzava"> Portal Analitika </a>piše Adnan Čirgić
Naivnima je 2020. godine izgledalo nevjerovatno da jedan musliman i Albanac može biti politički velikosrbin. Ne velim da je Dritan Abazović to (bio) po ubjeđenju, no po učinku. A sve što je učinio sa skupinom svojih ljudi jasno ukazuje da je riječ o izvršitelju zadataka srpske službe.
Ne velim ni da je Kenana politički velikosrbin po ubjeđenju. Ali je ona, i cipcijela partija kojoj pripada, po svemu što čini izvršitelj zadataka srpske službe kojoj je cilj, od Garašanina naovamo, pripajanje Crne Gore Srbiji.
Istina, nijesu ni Kenana ni Bošnjačka stranka izjavili da Crnu Goru treba pripojiti Srbiji. Ali jesu dio vladajuće koalicije četničkoga vojvode Mandića. I jesu dio iste političke strukture koja brutalno ruši ustavno definisano građansko ustrojstvo crnogorske države, dio strukture koja sve više uvodi u javni diskurs nekakvu državu narodâ potiskujući instituciju građanina. Najnovije otkriće bošnjačkih piona srpske politike u Crnoj Gori jeste bestidno priznanje da ovo nije matična država Bošnjaka u Crnoj Gori.
Sva je Crna Gora gotovo ćutke prije 20-ak godina prihvatila kampanju po kojoj su crnogorski muslimani neviđenom brzinom postali Bošnjaci, čak i onđe đe ih nikad nije bilo i đe se nikad nijesu tako zvali. Taj je proces prihvaćen najprije zbog toga što je tadašnja bošnjačka politička elita na svakome koraku demonstrirala privrženost Crnoj Gori.
Prihvatajući velikosrpski koncept po kojem je religijska pripadnost odlučujući faktor nacionalne pripadnosti, koncept koji je razbio bosansku državu, prešlo se na razbijanje crnogorske države. To razbijanje može donijeti nesumnjive (premda kratkoročne) beneficije bošnjačkoj političkoj eliti koja se toga sramotnoga posla prihvatila, ali nikakvo dobro neće donijeti onima koje ta "elita" navodno predstavlja - Bošnjacima u Crnoj Gori. A ni Bošnjacima u Bosni.
Insistiranje na tome da je jezik crnogorskih Bošnjaka bosanski nema utemeljenja u realnosti jer svi znamo razlikovati po jeziku stanovnika Bosne (po kojoj je taj jezik dobio ime) od stanovnika Crne Gore, ali na osnovu toga jezika ne možemo znati nacionalnu pripadnost stanovnika Crne Gore ni Bosne. Ne možemo jer svi bosanski štokavci govore bosanskim jezikom kao što svi crnogorski štokavci govore crnogorskim jezikom.
Stoga kad bošnjačka kulturna elita u Crnoj Gori insistira na RTV emisijama na bosanskome jeziku ona ne čini ništa drugo do ono što Dodik čini u Bosni - razbija sopstvenu državu ispunjavajući ciljeve beogradske agende.
Kad Kenana kaže da je matična država crnogorskih Bošnjaka Bosna i Hercegovina, ona čini isto što i razna velikosrpska kulturna udruženja koja sluđuju crnogorske Srbe kako im je Srbija matična država, a Aleksandar Vučić predśednik svih Srba. Ona time implicitno poručuje da ima nečega lošega i neprihvatljivoga u tome ako neki musliman smatra Crnu Goru svojom državom ili ako nedajbože vjeruje u sopstveno crnogorsko porijeklo.
Nesuvisla naručena ispomoć što je Kenani stigla iz Bosne kojom se tolkuje da je cio crnogorski śever sve do 1912. godine bio zapravo država Bosna razotkriva stvarne namjere Bošnjačke stranke i onima što ne žele vjerovati u njih.
Tvrdnja da je śever Crne Gore do 1912. bio dio bosanske države odista je prava senzacija. Jer po tome tumačenju Crna Gora krajem XIX i početkom XX vijeka nije vodila oslobodilačke ratove s osmanskom no s bosanskom vojskom, nije potpisivala ugovore s Portom no s nekakvom vladom u Sarajevu za koje se dosad vjerovalo da je u to doba i samo bilo pod upravom Beča. Mora da su tada stanovnici donjih krajeva kad krenu na śever, do Kolašina ili Bijeloga Polja recimo, govorili: Odoh malo do u Bosnu.
Ako će, kao i svaki put dosad, i ovaj tekst biti povod za orkestriranu propagandnu paljbu botova Vučićeve posluge u Bošnjačkoj stranci, ako će biti i izvrnut naglavačke, predstavljen kao nacionalistički, asimilatorski ili naručen, opet se nije mogla prećutati ogavna propaganda čiji je cilj sluđivanje i otuđivanje crnogorskih građana.
Jer što bismo praštali Kenani i Ervinu ono što ne praštamo vojvodi Andriji. Oni su kolege na istome zadatku, u istoj vlasti, s istim ciljem da budemo nacionalno (kad već ne možemo i teritorijalno) obilježeni kao ovce u planini da se kojim slučajem ne bismo pomiješali.

Nematična država

Crnogorski poslanici danas nastavljaju s radom. Na dnevnom redu, između ostalog biće, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Ustavnom sudu, o Sudskom savjetu i sudijama.
Poslanici će raspravljati i o : Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o Državnom tužilaštvu, Prijedlogu zakona o javnim izvršiteljima i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima.
Nakon toga, nastaviće se Sjednica Petog vanrednog zasijedanja. Na dnevnom redu biće Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arbitraži.
Sjednica bi trebalo da počne u 11 sati.

Tag: anksioznost