Crnogorski naučnici sa Instituta za biologiju mora, &nbsp;Vesna Mačić i Aleksandar Joksimović su, u okviru 34. Bugarske antarktičke ekspedicije stigli na ostrvo Livingston, gdje se nalazi bugarska istraživačka baza „Sv. Kliment Ohridski“.
Po dolasku je započet složen logistički proces istovara opreme i materijala sa broda do baze, koji se odvija prema precizno definisanim procedurama i uz korišćenje odgovarajuće zaštitne opreme, saopštio je Institut za biologiju mora.
- Nakon dugog putovanja iz Kotora u čileanskoj luci Punta Arenas kolege su ukrcane na bugarski istraživački brod „Sv. sv. Kiril i Metodij" (RSV-421) 20. decembra odakle je ekspedicija plovila Magelanovim prolazom, zatim Tihim okeanom i fjordovima Južne Amerike, pa Drejkovim prolazom ka Antarktiku, gdje su 25. decembra stigli na ostrvo Livingston - pojašnjavaju iz IBM.
Prema planu aktivnosti, ovih dana započeta su terenska istraživanja na ostrvima Livingston i Deception (Ostrvo prevare).
- Istraživački rad usmjeren je na ispitivanje prisustva mikroplastike u vodenom stubu i morskim organizmima, kao i na proučavanje živog svijeta morskog dna - ističe Institut za biologiju mora.
U ekspediciji, pored naučnika iz Crne Gore i Bugarske, sada učestvuju i istraživači iz Rumunije, Saudijske Arabije, Portugalije i SAD a očekuje se i dolazak još nekih istraživača.
Misija traje do kraja februara i realizuje se u okviru međunarodne saradnje Instituta za biologiju mora Univerzitet Crne Gore i Bugarskog antarktičkog instituta, uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorski naučnici stiglu u istraživačku bazu kod Antarktika

Naučnici Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, dr Vesna Mačić i dr Aleksandar Joksimović, učestvuju u međunarodnoj naučnoistraživačkoj ekspediciji na Antarktiku, usmjerenoj na ispitivanje prisustva mikroplastike i stanja morskih ekosistema.
Dr Vesna Mačić i dr Aleksandar Joksimović stigli su na Antarktik, u stanicu Bugarskog instituta za polarna istraživanja, gdje će, zajedno sa još 33 kolege iz inostranstva, boraviti do 20. februara 2026. godine. Istraživanja počinju naredne sedmice.
Naučnici iz Crne Gore će zajedno sa kolegama iz Bugarske, Grčke, Japana i Saudijske Arabije, boraviti na naučno-istraživačkom brodu RSV421. Njihov istraživački fokus usmjeren na proučavanje mora, dok će dio međunarodnog tima biti smješten u kopnenoj istraživačkoj stanici.
Nakon desetodnevne plovidbe bugarskim naučno-istraživačkim brodom „Sveti Kirilo i Metodije“ dr Aleksandar Joksimović za TVCG je kazao da su u toku pripreme, te da istraživanja počinju naredne sedmice.
- Nadamo se da 2. januara krenemo sa našim istraživanjima, uzorkovanjem mikroplastike, sedimenta, vode, nekih organizama, prilepaka sa obale. U ovoj ekspediciji učestvujemo dr Vesna Mačić i ja, zajedno sa još 33 naučnika iz Bugarske, Saudijske Arabije, Grčke i Japana. Većina njih će se iskrcati u baznoj stanici, dok ćemo mi ostati na brodu i sve vrijeme boraviti na njemu, a gumenjakom odlaziti do obale radi uzorkovanja potrebnog materijala, nakon čega ćemo se uvijek vraćati na brod - kazao je Joksimović.
Na povratku sa Antarktika planirano je da brod 8. i 9. aprila boravi u Kotoru, kada će biti organizovana konferencija za medije i predstavljeni rezultati zajedničkih istraživanja.
Ekspedicija se realizuje u okviru međunarodne saradnje sa Institutom za antarktička istraživanja Bugarske (Bulgarian Antarctic Institute), čija se istraživačka stanica „Sv. Kliment Ohridski“ nalazi na ostrvu Livingston, u sastavu Južnih Šetlandskih ostrva. Institut za biologiju mora UCG i Institut za antarktička istraživanja Bugarske potpisali su Sporazum o saradnji ovog proljeća, a učešće i put crnogorskih naučnika finansira Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore.
Antarktik, kao nenaseljeni kontinent, isključivo je namijenjen naučnim istraživanjima i tokom ljetnje sezone na njemu boravi oko 4.000 naučnika u okviru približno 80 istraživačkih stanica, a sve veći je i broj turista koji ga posjećuju.
- Istraživačke aktivnosti obuhvatiće ispitivanje prisustva mikroplastike u vodenom stubu i morskim organizmima s akcentom na zagađenje obalnih područja, gdje je već ranije zabilježeno prisustvo čvrstog otpada, naročito plastike, čak i u ovom udaljenom i osjetljivom ekosistemu. Učešće u antarktičkim ekspedicijama nastalo je u okviru saradnje predsjednika balkanskih zemalja a planirano je i u narednom periodu, sa ciljem obezbjeđivanja kontinuiteta naučnih istraživanja, jačanja saradnje i afirmacije Unicerziteta Crne Gore i države Crne Gore u oblasti polarnih istraživanja - naveli su iz Instituta za biologiju mora.

Naučnici iz Crne Gore u međunarodnoj naučnoistraživačkoj ekspediciji na Antarktiku

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) i Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore potpisali su sporazum na osnovu međusobnog interesa za unapređenje naučnih istraživanja i međunarodne saradnje, a čiji je poseban fokus uključivanje crnogorskih naučnika i istraživača u međunarodne ekspedicije na Antarktiku.
Sporazum su potpisali resorna ministarka Anđela Jakšić Stojanović i direktor Instituta Mirko Đurović.
&nbsp;- Osnovni cilj ovog sporazuma je razvoj i unapređenje saradnje u oblasti nauke i istraživanja, sa posebnim fokusom na uključivanje crnogorskih naučnika i istraživača u međunarodne ekspedicije na Antarktiku - naglasili su u MPNI.
Potpisivanjem ovog sporazuma Crna Gora, prema njihovim riječima, otvara novo poglavlje u međunarodnoj saradnji i naučnom istraživanju, obezbjeđujući učešće svojih istraživača na jednom od najizazovnijih i najznačajnijih istraživačkih poduhvata današnjice - ekspedicijama na Antarktiku.

1250x600

1084x550

Potpisan sporazum MPNI i Instituta za biologiju mora: Poseban fokus na uključivanje naših naučnika i istraživača u ekspedicije na Antarktiku

Od početka sezone konstantno je bilježen porast broja oboljelih od respiratornih virusa. Sa krajem polugođa dolazi do smanjenja laboratorijski potvrđenih slučajeva, kojih je ukupno bilo 564 kod onih koji su radili analize - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, specijalista epidemiologije dr Emir Metđonaj.
Praznična okupljanja, kaže Metđonaj, imala su veliki uticaj na epidemiološku sliku respiratornih bolesti, zato što se virusi vrlo lako šire kijanjem i kašljanjem u zatvorenom prostoru gdje cirkuliše veći broj ljudi.
- Ipak su najveće stope obolijevanja od početka sezone bile kod predškolskog i školskog uzrasta, tako da je sa završetkom školskog polugođa imamo pad broja oboljelih od akutnih respiratornih infekcija, prvenstveno gripa - rekao je Metđonaj.&nbsp;
Podsjeća da Institut za javno zdravlje vrši pojačan nadzor nad akutnim respiratornim infekcijama od kraja septembra, sa akcentom, ističe doktor, na grip, respiratorne viruse, kovid i od početka sezone do prije petnaestak dana zabilježen je konstantan porast broja oboljelih.
- Zaključno sa prošlom sedmicom smo imali broj od 564 laboratorijski potvrđena slučaja gripa, međutim, realno je taj broj dosta veći jer se ne testira svaka osoba koja ima simptome gripa, to se ne radi ni kod nas, niti u svijetu. Imamo još jedan pokazatelj nad kojim Institut vrši nadzor - to su bolesti slične gripu, kod osoba koje se javljaju na pregled kod izabranih ljekara u domovima zdravlja i koje imaju simptome gripa i to nam je takođe jedan od realnih pokazatelja aktivnosti cirkulacije ovih virusa - naveo je on.
Možemo, kaže, reći da smo pretprošle sedmice imali najveći broj zabilježen od početka sezone.
- I to je bio broj od 150 laboratorijski potvrđenih slučajeva od ukupno, kako smo rekli od početka sezone, kada je bilo 564, prošle sedmice smo imali 71 laboratorijski potvrđen slučaj, što sigurno ima veze sa krajem školskog polugodišta, ali i zbog praznika, vjerujem, da su se ljudi manje javljali izabranim ljekarima na preglede. Ali, kao uticaj praznika i masovnih okupljanja očekujemo da će tekuće, ali i sljedeće sedmice biti i dalje visok nivo cirkulacije virusa, ali nakon toga očekujemo da dođe do pada cirkulacije tih virusa - zaključio je Metđonaj.
Cijeli razgovor možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Metđonaj: Pretprošle sedmice zabilježen najveći broj od početka sezone - 150 laboratorijski potvrđenih slučajeva gripa

Država nije spremna za potencijalne lošije scenarije što se tiče vremenskih nepogoda, jer su državne institucije morale znati da obilna kiša može izazvati probleme, da budu spremne i promptno reaguju u skladu sa tim, a ne da čekaju da se šteta prvo desi pa da reaguju govoreći da je to priroda i da se protiv prirode ne može - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, politikolog Alek Barović.
Još od poplava 2010.godine, kaže Batović, morala se kreirati određena strategija i službe kako državne, tako i lokalne, koje bi reagovale u sličnim situacijama, ne bi se ponovila situacija koja se ovih dana dešava - poplavljena područja u Nikšiću, Danilovgradu, Podgorici, Zeti i nekim opštinama na sjeveru.
,,Službe su morale reagovati na kritičnim tačkama, mjestima gdje se izlivaju rijeke i potoci, da ti kanali koji su napravljeni, a koje je neka prethodna generacija koja je imala veću svijest o tome napravila, budu prohodni, čisti, da služe svojoj svrsi. Sa druge strane je isto interesantno, što je &nbsp;za 15 godina došlo do ubrzane gradnje, a nadležne službe koje izdaju dozvole za gradnju i &nbsp;koje po zakonu imaju ulogu da kontrolišu na koji način se vrši izgradnja, da uopšte nijesu vodile računa o tome da li neko izgradnjom objekata, prilaznih puteva i slično vodi računa o kanalima ili ih blokira i onda dobijamo ove situacije koje smo dobili, a vidio sam da su građani u nekoliko mjesta apelovali da je upravo došlo do toga nemarnom gradnjom, izlivanjem građevinskog materijala, betona i svega ostalog, odlaganja smeća i šuta, nakon završenih građevinskih poslova, da su upravo te stvari jedan od razloga zašto su kanali ne prohodni i zbog čega je došlo do izlivanja vode na tim ključnim tačkama” - rekao je Barović.
Smatra da su službe zaštite i spašavanja da pomognu u kriznim situacijama, ali u situacijama kakve su poplave je trebalo da postoji preventiva, a nije je bilo.&nbsp;
,,Da je bila dobra preventiva ne bi ni trebala službe zaštite i spašavanja, možda samo u nekim ekstremnim slučajevima, ali da je taj prvi sistem zaštite od poplava bio na adekvatnom nivou ne bi uopšte ni bilo potrebe za vanrednim djelovanjima, jer bi stvari išle svojim tokom. Ja ću biti optimista, jer je u posljednjih par godina dron tehnologija dosta napredovala, mi danas imamo snimke iz drona kompletno poplavljenih područja, ako opštine i nadležne institucije imaju tu želju i volju da saniraju te probleme da se ne bi ponovili samo je potrebno da pogledaju snimke iz dronova i da na taj način utvrde koje su to kritične tačke i da struka da svoje mišljenje i da se takve stvari pripreme i odrade kako se slično ne bi ponovilo” - zaključio je Barović.

Barović: Kad je dobra preventiva službe zaštite i spašavanja nemaju mnogo posla, odgovornost za poplave snose i oni koji su izdavali građevinske dozvole u plavnom području

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je jedino ograničenje njegove moći kao vrhovnog komandanta njegov „lični moral“, čime je odbacio međunarodno pravo i druge mehanizme kontrole nad njegovom sposobnošću upotrebe vojne sile.
U opširnom intervjuu za Njujork tajms, Tramp je iznio svoje viđenje donošenja odluka u međunarodnoj sferi.
Kako prenosi Index, na pitanje da li postoje ikakva ograničenja u njegovom djelovanju u spoljnoj politici, Tramp je odgovorio: „Da, postoji jedna stvar. Moj lični moral. Moj sopstveni um. To je jedina stvar koja me može zaustaviti.“
Dodao je da mu međunarodno pravo nije potrebno jer ne želi da povređuje ljude.
Iako je kasnije priznao da bi njegova administracija trebalo da se pridržava međunarodnog prava, jasno je stavio do znanja da će on biti konačni arbitar o tome kada se takva pravila primjenjuju na SAD.&nbsp;
„Zavisi od vaše definicije međunarodnog prava“, rekao je.
Snaga ispred zakona
Ovakva procjena sopstvene slobode u korišćenju vojne, ekonomske ili političke moći predstavlja do sada najdirektnije priznanje Trampovog svjetonazora.
U njegovoj srži je ideja da nacionalna snaga, a ne zakoni, sporazumi i konvencije, treba da bude odlučujući faktor u međunarodnim sukobima.
Ipak, priznao je postojanje određenih ograničenja na domaćem terenu, iako je istovremeno sprovodio strategiju kažnjavanja institucija koje mu se ne dopadaju, osvete političkim protivnicima i raspoređivanja Nacionalne garde u gradove uprkos protivljenju lokalnih zvaničnika.
Prinudna diplomatija na djelu
Tramp je jasno pokazao da koristi svoju reputaciju nepredvidivosti i spremnosti na brzu vojnu akciju kako bi vršio pritisak na druge države. Tokom intervjua primio je poziv od kolumbijskog predsjednika Gustava Petra, koji je bio zabrinut zbog Trampovih prijetnji o mogućem napadu na Kolumbiju, sličnom onom na Venecuelu.
„Mi smo u opasnosti jer je prijetnja stvarna. Izrekao ju je Tramp“, rekao je Petro za Njujork tajms neposredno prije poziva. Taj razgovor bio je primjer prinudne diplomatije na djelu, a dogodio se svega nekoliko sati nakon što su Tramp i državni sekretar Marko Rubio povukli SAD iz desetina međunarodnih organizacija.
Tokom razgovora, Tramp je zvučao samouvjerenije nego ikada. Istakao je uspjeh napada na iranski nuklearni program, brzinu kojom je prošlog vikenda obezglavio venecuelansku vladu, kao i svoje planove za Grenland, koji je pod kontrolom Danske.
Na pitanje šta mu je veći prioritet – dobijanje Grenlanda ili očuvanje NATO-a – odbio je da direktno odgovori, ali je priznao da bi „to možda mogao biti izbor“. Njegov stav je da je transatlantski savez u suštini beskoristan bez SAD.
Predsjednikovo insistiranje da Grenland mora postati dio SAD ključan je primjer njegovog pogleda na svijet. Nije mu dovoljno samo ponovno otvaranje vojnih baza na tom strateški važnom ostrvu.
„Vlasništvo je veoma važno“, rekao je Tramp, posmatrajući Grenland okom maga za investiranje u nekretnine. Na pitanje zašto je potrebno posjedovati tu teritoriju, odgovorio je:&nbsp;
„Zato što smatram da je to psihološki potrebno za uspjeh. Mislim da vam vlasništvo daje nešto što ne možete dobiti zakupom ili ugovorom.“
Odnosi sa saveznicima i suparnicima
Tramp je norme uspostavljene poslije Drugog svjetskog rata okarakterisao kao nepotreban teret za supersilu, odbacujući ideju da bi kineski lider Si Đinping ili ruski predsjednik Vladimir Putin mogli primijeniti sličnu logiku na štetu SAD. Prema njegovom mišljenju, američka moć je odlučujući faktor.
Tvrdio je da je jedino on uspio da natjera članice NATO-a da troše pet odsto BDP-a na odbranu. „Želim da ih dovedem u red“, rekao je.
„Ja sam taj koji ih je natjerao da troše više… Ali ako pogledate NATO i Rusiju, mogu vam reći – Rusija uopšte nije zabrinuta ni za jednu drugu zemlju osim za nas.“&nbsp;
Dodao je: „Bio sam veoma lojalan Evropi… Da nije bilo mene, Rusija bi sada imala cijelu Ukrajinu.“
Nije pokazao zabrinutost ni zbog činjenice da poslednji veliki sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja sa Rusijom ističe za četiri nedjelje.
„Ako istekne, istekne“, rekao je. „Jednostavno ćemo napraviti bolji sporazum“, dodao je, insistirajući da i Kina mora biti uključena u buduće dogovore.
Presedan za Kinu i Rusiju?
Činilo se da Trampa ne brine da li bi Kina ili Rusija mogle iskoristiti njegovu odluku o slanju specijalnih snaga u Karakas radi uklanjanja Nikolasa Madura kao presedan za napad na Tajvan, odnosno Ukrajinu. Tvrdio je da je situacija u Venecueli bila drugačija.&nbsp;
„Ovo je bila stvarna prijetnja“, rekao je, ponavljajući tvrdnje da je Maduro slao članove bandi i drogu u SAD.
„Niste imali ljude koji su se slivali u Kinu… Niste imali sve loše stvari koje smo mi imali“, rekao je, odbacujući poređenje sa Tajvanom.&nbsp;
Na komentar da Si smatra Tajvan separatističkom prijetnjom, Tramp je odgovorio: „To je na njemu, šta će da uradi. Ali, znate, rekao sam mu da bih bio veoma nezadovoljan ako bi to uradio, i mislim da to neće uraditi. Nadam se da neće.“
Dodao je da smatra da se kineski lider ne bi usudio na takav korak dok je on predsjednik.
Ovlašćenja na domaćem terenu
Na unutrašnjem planu, Tramp je priznao da sudije imaju ovlašćenje da ograniče njegovu politiku, ali je već razmišljao o zaobilaznim rješenjima. Pomenuo je mogućnost da, ako Vrhovni sud poništi njegove carine, on može da ih preoblikuje u licence ili poreze.
Takođe je ponovio spremnost da se pozove na Zakon o pobuni (Insurrection Act) i rasporedi vojsku unutar SAD ako to smatra potrebnim. Do sada je, zaključio je, „zaista nisam osjetio potrebu za tim“.

Tramp: Moj lični moral jedino ograničenje u spoljnoj politici, NATO u suštini beskoristan bez SAD

Bez obzira na pad vodostaja Morače i Zete, očekuje se rast nivoa Skadarskog jezera, kazao je za "Dan" meteorolog Dušan Pavićević.
On je za danas, u drugom dijelu dana, najavio kišu (centralni i južni dio) i snijeg (u sjevernim predjelima), kao i u subotu, dok će od nedjelje biti pretežno suvo vrijeme, sa žestokim hladnoćama u ponedjeljak, posebno na sjeveru.&nbsp;
Pavićević pojašnjava da količine kiše koje će pasti danas i sjutra "nisu posebno impresivne" sa hidrološkog stanovišta.
– U krajnjoj liniji, da već nije ovakva situacija, ne bismo uopšte razmišljali o tome da li mogu donijeti povećanje vodostaja. Nova kiša može usporiti pad nivoa vodostaja, ali kiše ne mogu bitno uticati na porast – čak je pitanje da li mogu uopšte, ali mogu usporiti brzinu pada vodostaja – istakao je Pavićević.
Jezero, kako je objasnio, ponaša se malo drugačije od vodotoka.
– Vodotoci imaju kraći period inercije i brže reaguju i na padavine i na njihov prestanak, a sa jezerom nije tako. Pošto i Morača i Zeta imaju veoma visoke vodostaje, bez obzira što one blago padaju, oni i te kako utiču na porast nivoa jezera. Kod jezera je problematično to što imamo usporen odvod vode iz jezera kroz Bojanu, jer u nju iz Albanije, preko Drima, pritiče voda koja otežava da primi vodu iz jezera. Danas će vazdušni pritisak biti u padu, a to znači povišen nivo mora, što dodatno usporava oticaj. Bez obzira na pad vodostaja u rijekama, jezero očekuje dalji porast vodostaja – rekao je Pavićević za "Dan".
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) juče su saopštili da je nivo Skadarskog jezera normalan i da bez problema može prihvatiti vodu koja se ispušta iz Albanije. Naglasili su i da su vodostaji u Dunavskom slivu u padu.
Crna Gora je već danima pogođena poplavama, a najkritičnije je u Danilovgradu. Obilne padavine stvorile su velike probleme i u Podgorici, Nikšiću i Šavniku, dok je više saobraćajnica na sjeveru zatvoreno usled odrona ili izlivanja rijeka. U danilovgradskom mjestu Sekulići poplavljene su kuće, a iz MUP-a su saopštili da je nekoliko stambenih objekata u Pažićima evakuisano, dok se voda u tom mjestu, kao i iz Klikovače, postepeno povlači.
Na magistralnom putu Danilovgrad–Nikšić, u mjestu Orja Luka, stanje je stabilizovano i prohodno je za sve kategorije vozila, dok su za saobraćaj i dalje zatvoreni putevi prema Glavi Zete i alternativni putevi prema Plani. Evakuisano je i više osoba iz poplavljenih naselja u Podgorici, a iz MUP-a su saopštili da u Nikšiću, u naseljima Grebica i Duklo, ima ugroženih kuća, ali da vodostaj stagnira. U Mojkovcu, u mjestu Prošćenje, došlo je do izlivanja rijeke Tare, pa je zatvoren saobraćaj. Zatvoren je i put Mojkovac – Đurđevića Tara, nakon što je u Sokolovini došlo do odrona, dok je u Slatini i Kaludri saobraćaj zatvoren zbog izlivanja Tare. U Šavniku je uspostavljen saobraćaj prema Komarnici. Iz MUP-a su saopštili i da na Primorju nije bilo intervencija.
Iz Uprave za saobraćaj najavljeno je da će od danas, od sedam sati, za saobraćaj biti otvoren put Kolašin–Berane preko Lubnica. U saopštenju se navodi da je saniran dio saobraćajnice koji je oštećen usljed pucanja cijevi u vlasništvu kompanije "Hidroenergija", koja je sanirala nastalu štetu. Kako su saopštili, završena je sanacija kolovozne kontrukcije, dok će asfaltiranje biti obavljeno čim to dozvole vremenski uslovi.
Predsjednik Opštine Danilovgrad Aleksandar Grgurović najavio je da će veći dio Bjelopavlićke ravnice biti snimljen iz vazduha radi sagledavanja stvarnog stanja terena u uslovima povišenog vodostaja.
Direktor Direktorata za zaštitu i spasavanje MUP-a Miodrag Bešović kazao je za "Dan" da je situacija na terenu mnogo povoljnija i da su putevi ka Danilovgradu uglavnom prohodni.
– U Danilovgradu je povoljnija situacija, ali neki objekti i dalje su pod vodom. Kada se voda povuče, onda će se angažovati i lokalne službe Danilovgrada i mi iz Direkotrata ustupićemo im sve što je potrebno. Kad dobijemo zahtjev od Danilovgrađana, ustupićemo im muljne pumpe kako bi se ta voda izvlačila iz stambenih objekata, podruma i garaža koji su poplavljeni – kazao je Bešović.

Pavićević: Vodostaji rijeka opadaju, porašće nivo jezera

Društvo

Od ministra Dragoljuba Šćekića, s ljubavlju: ugovor o djelu za predsjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića

Ekonomija

Vukićević: Iz Crne Gore će se letjeti ka više od 130 destinacija, Air Montenegro će uzeti u zakup još jedan avion

Svijet

(VIDEO) Masovni protesti u Iranu: Sve više mrtvih i ranjenih, srušen internet

Mujović: Biće sankcionisani svi koji su ugrozili kanal Mareze i izdati nalozi da se uklone nelegalni objekti

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Tag: antarktik