Moramo imati na umu da su antibiotici drevni, stari stotinama miliona godina, jer ih najčešće izlučuju glivice tokom svog života, a neke čak stvaraju neke bakterije i izlučuju u svoju okolinu.&nbsp;
Stoga je i otpornost na antibiotike jednako drevna, i odraz je kontinuirane koevolucije malih molekula u prirodnim okruženjima i mikroba. Kada je davne 1928. godine Aleksandar Fleming otkrio penicilin u bolnici „Sveta Marija“ u Londonu, među ljekarima i istraživačima je zavladala euforija: postoji lijek koji uništava bakterije!!!&nbsp;
Znači li to da bakterijske infekcije idu u istoriju medicine i da se medicina može okrenuti drugim nerješenim izazovima? Bilo je i takvih stavova. Ali, sam Aleksandar Fleming je u svom govoru prilikom dodjele Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju 1945, skrenuo pažnju da penicilin može postati neefikasan ako se ne bude pravilno primjenjivao!&nbsp;
To njegovo upozorenje je brzo palo u zaborav, a u periodu od 1940. do 1960. novi antibiotici su nicali kao gljive poslije kiše - bilo je to „zlatno doba antibiotika“.&nbsp;
Danas znamo da nas je ono skupo koštalo: hranilo je našu prepotentnost i učinilo nas suviše samouvjerenim, a time i neopreznim. Antibiotici su se koristili nemilosrdno, a pojava otpornosti bakterija na neki od antibiotika, činila nam se igrarijom, jer smo mi bili sposobni da pronađemo drugi, drugačiji, bolji antibiotik.&nbsp;
Nastavili smo trku sa bakterijama, smatrajući je unaprijed dobijenom, jer ako ćemo pravo – bakterije su vrlo prosti, mikroskopske veličine organizmi i nalaze se na dnu evolucijske ljestvice, a mi, ljudska rasa, smo na vrhu te iste ljestvice, kao najinteligentnija, pa samim tim i najmoćnija bića!&nbsp;
I gdje smo danas: u problemu smo MI, a ne bakterije!!! Danas se sve češće susrećemo sa bakterijama osjetljivim samo na neke, vrlo skupe antibiotike, a postoje i one koje su otporne na sve raspoložive antibiotike i ljekarima predstavljaju noćnu moru. Ljekari mogu samo da priželjkuju da se ne nađu u situaciji da im pomoć zatraži pacijent inficiran takvom otpornom bakterijom.&nbsp;
Kako su antibiotici, umjesto da unište bakterije, doprinijele njihovoj otpornosti na te ljekove? Zvuči nelogično, ali nije neobjašnjivo. Ispitivanja su otkrila bakterije otporne na antibiotike u najudaljenijim djelovima Antarktika i Arktika sa kojima ljudi nisu bili u dodiru.
&nbsp;O čemu se zapravo radi? U jednoj grupi bakterija prirodno osjetljivih na neki antibiotik, uvijek popstoje „crne ovce“: jedinke koje su izmjenjene mutacijama. Neke od tih „grešaka“ u razmnožavanju bakterija (mutacija) dese se na mjestu i na način da ta jedinka postane neosjetljiva na antiobiotik na koji su njene „sestre“ i dalje osjetljive.&nbsp;
Kao svaki organizam sa greškom, tako i ovakvi mikroorganizmi (bakterije) sa greškom su manje vitalne od njenih brojnijih „sestara“ prirodno osjetljivih na antibiotik, pa teže dolazi do hrane, vode, vitamina i drugog što joj je potrebno za rast i razmnožavanje. To znači da ove „zdrave“ jedinke, osjetljive ne antibiotike i brojnije, drže pod kontrolom ovu rezistentnu jedinku i ona ne može da se uspješno množi. Ali kada djelujemo antibiotikom, eliminišemo „zdravu“ populaciju bakterija, a onda one jedinke koje su otporne na antibiotike ostaju bez konkurencije, uspješno se razmnožavaju i postaju dominantna populacija.
Kad se dovoljno namnože u nekom okruženju one su te koje izazivaju infekcije, a ljekari su u problemu.&nbsp;
Nedavno je sprovedeno istraživanje u kojem je ispitivano prisustvo gena otpornosti na antibiotike kod bakterija koje su pohranjene u laboratorijskim zamrzivačima prije 10 i više godina. Otkriveni su geni otpornosti na antibiotike koji su tek danas počeli da se koriste! To znači da danas širom zemaljske kugle postoje negdje bakterije otporne na sve buduće antibiotike, koji će tek biti otkriveni i korišteni.
Koliko će brzo takve bakterije da se namnože i postanu dovoljno brojne da izazivaju infekcije kod ljudi, zavisi od toga koliko mnogo i koliko često ćemo koristiti antibiotike koji će potisnuti osjetljive bakterije.&nbsp;
Dakle, vrlo je objašnjivo kako je „zlatno doba“ antibiotika u kojem su neštedimice korišteni dovelo do eksplozije otpornosti bakterija na antibiotike. Ono što nam daje neku šansu u borbi sa otpornim bakterijama je saznanje da proces može biti reverzibilan: ako nema djelovanja antibiotika, rijetke preživjele bakterije, prirodno osjetljive na antibiotik, će se uspješnije od otpornih razmnožavati i brzo postati većina u populaciji bakterija i ponovo staviti pod kontrolu otporne jedinke!!!&nbsp;
Ali šta da radimo, kad bez antibiotika ne možemo? Možemo pametno (racionalno) koristiti antibiotike! Za razliku od bakterija, pamet imamo. Dokaz da je ovo uspješna strategija su skandinavske zemlje koje već tri decenije, i više, vode politiku racionalne upotrebe antibiotika i nemaju problem sa otpornošću bakterija.&nbsp;
Današnja istraživanja su usmjerena na utvrđivanje minimalnog trajanja antibiotske terapije koje će dati dobar ishod, pa su već u nekim protokolima liječenja infekcija dužine antibiotske terapije značajno skraćene.&nbsp;
Neke infekcije se sada liječe jednodnevnom antibiotskom terapijom, neke trodnevnom, neke petodnevnom, ali ima i onih za koje je neophodna dvonedeljna terapija itd.&nbsp;
Šta podrazumjeva pametna ili racionalna upotreba antibiotika: uzimanje antibiotika isključivo na recept – u dozi i trajanju terapije kako je ljekar propisao.&nbsp;
Ukoliko se ne budemo disciplinovali i vrlo ozbiljno shvatili problem s kojim smo danas suočeni, presjećićemo granu na kojoj sjedimo. U rješavanju problema otpornosti bakterija na antibiotike svako nosi teret sopstvene odgovornosti i toga moramo biti duboko svjesni!
Autorka je konsultant Ministarstva zdravlja za antimikrobnu rezistenciju

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kako i zašto bakterije postaju otporne na antibiotike?

Četvrtak u emisiji E uživo biće u znaku aktuelnosti iz zemlje i svijeta. 
 
Kako izgleda biti samohrani roditelj u Crnoj Gori? Na koji način visoka potrošnja antibiotika smanjuje njihovu djelotvornost? Može li odluka Grčke koja ukida dozvolu za nošenje i posjedovanje oružja zlostavljačima životinja biti primjer i našem društvu? 
 
Govorimo o dokumentarnom programu E televizije, tim povodom naša gošća biće novinarka Svetlana Đokić, autorka serijala „Galerija tajni“ i „Sjenke“.
Najavljujemo MESAP 2025 koji će se na Cetinju održati 19. i 20. septembra. 
 
E uživo možete pratiti radnim danima na E televiziji u terminu od 16 do 18 sati.

E uživo na TV E: Samohrani roditelji, visoka potrošnja antibiotika, MESAP 2025...

Antibiotici su neophodni za liječenje ljudi, prije svega onih nakon operativnih zahvata, transplantacija ili pacijenata koji boluju od malignih bolesti, &nbsp;ali treba biti obazriv jer se neracionalnom primjenom antibiotika ubrzava proces stvaranja rezistentnih bakterija, poručila je dr Milena Lopičić, spec. mikrobiologije sa parazitologijom u Institutu za javno zdravlje u u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E.
- SZO prepoznaje antimikrobnu rezistenciju kao kritičnu globalnu prijetnju javnom zdravlju koju uzrokuje procijenjenih 5 miliona smrtnih slučajeva godišnje u cijelom svijetu, od čega više od pola miliona u evropskoj regiji. Jedan od pet smrtnih slučajeva su djeca. Antibiotici su neophodni u zdravstvu, bakterijske infekcije ubijaju milione ljudi svake godine, više nego HIV, tuberkuloza i gripa zajedno, međutim, prekomjerna upotreba antibiotika može dovesti do širenja bakterija koje su razvile otpornost na antibiotike, što znači da ti ljekovi više nijesu djelotvorni- objasnila je dr Lopičić.
&nbsp;Antibiotici su ljekovi koji predstavljaju jedno od najmoćnijih oruđa u medicini, kaže Lopičić, ne samo u humanom sektoru, već u liječenju biljaka i životinja.
- Antibiotici su namijenjeni za liječenje onih infekcija &nbsp;koje su izazvane bakterijama. Međutim, bakterije kao i ostali živi organizmi u borbi za opstanak prilagođavaju se okolini i pokušavaju da nađu mehanizme kojima će da obezbjede svoje preživljavanje. Mnoge bakterije imaju već razvijenu otpornost, ili rezistenciju na, možda, antibiotike koji još uvojek nijesu u upotrebi. Ono što ubrzava taj proces nastanka rezistencije ili otpornosti bakterija na antibiotike jeste njihova primjena, posebno prekomjerna i neracionalna - rekla je Lopičić.
Lopičić podsjeća da u Crnoj Gori postoje bakterije, prisutne u bolničkom okruženju koje su pronašle način da pruže otpornost na mnoge antibiotike.
Komentarišući sve češća upozorenja stručnjaka na super bakteriju, gošća Budilnika kaže da takvih bakterija ima u svim onim područjima gdje se antibiotici prekomjerno primjenjuju.
&nbsp;- Mi takvih bakterija već imamo, predstavljaju veliki izazov za terapiju kod naših kliničara, veliki problem i zato je tema antimikrobne rezistencije tema koja treba da bude svakodnevna, kako bismo informisali ne samo stručnu javnost, već i građane, i kako bismo stalno o tome pričali i razmišljali. Uvijek kada ljekar treba da prepiše antibiotik mora da razmišlja o toj antimikrobnoj rezistenciji, odnosno da li je on neophodan, ukoliko jeste da li je to pravi izbor antibiotika, koliko dugo treba da se primjenjuje, na koji način da se primjenjuje. Sa druge strane, pacijenti treba da slušaju ljekare, nikako da na svoju ruku uzimaju antibiotike, zato što antibiotici imaju svoje ciljno djelovanje, koriste se za liječenje prehlade, kojavice, glavobolje i sličnih stvari, čak i neke bakterijske infekcije bezazlene kod zdravih ljudi mogu da se izliječe i bez upotrebe antibiotika. Antibiotike trebamo da čuvamo za ona stanja i za one pacijente kojima su oni stvarno neophodni, prije svega mislim na pacijente posle hirurških zahvata, na transplantirane pacijente, na pacijente koji boluju od malignih bolesti - istakla je Lopičić.
&nbsp;Doktorka Lopičić napomenula je da bi potrošnja antibiotika trebalo da zabrine kako stručnu javnost tako i opštu populaciju, tiče se svih i svi mogu da &nbsp;daju doprinos.&nbsp;
&nbsp;- Svi zajedno treba da damo doprinos, jer jedino tako možemo da napravimo neke male, i značajne pomake. Postoje bakterije koje su sastavni dio našeg organizma; one su takozvane dobre bakterije, mi imamo dobru relaciju sa njima, međutim, kada i takve bakterije nađu put do nekih dijelova u organizmu za koje nijesu predviđene onda one dovode do infekcije. Primjena antibiotika svakako utiče na sve bakterije u našem organizmu, tako da te dobre bakterije izlažući se antibioticima pronalaze način da stvore mehanizme otpornosti i brzinom interneta takve gene šire između sebe, tako da postoji rezervoar onih gena koji su odgovorni za sticanje osobina otpornosti bakterija na antibiotike - naglasila je Lopičić.
&nbsp;Ne treba praviti kućne apoteke, savjetuje Lopičić, nego ispiti onoliko antibiotika koliko je potrebno i samo onda kada je stručno lice reklo da ih treba koristiti.&nbsp;
&nbsp;&nbsp;Mikrobiološka laboratorija u Institutu za javno zdravlje je prilično dobro opremljena. Tu se nalazi i nacionalna referentna laboratorija koja prati osjetljivost bakterija na antibiotike, i na nacionalnom nivou vrši izvještavanja Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji kada su u pitanju oni izolati koji izazivaju najopasnije infekcije, odnosno kada prodiru u krv i u mozak, tako da taj nivo pratimo. Sa razvojem tehnologije svakako da se razvijaju te metode u dijagnostici, međutim nikada ne treba da zaboravimo ni one osnovne, jer one su ekonomičnije i dovoljno dobre, tako da koristimo i jedne i druge- zaključila je Lopičić.

Lopičić: Neracionalna primjena antibiotika ubrzava proces stvaranja rezistentnih bakterija

U mnogim regionima situacija i dalje ostaje teška nakon ruskih udara na kritičnu infrastrukturu, kazao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, dodajući da energetski radnici i ekipe za sanaciju rade danonoćno kako bi građanima obnovili snabdijevanje električnom energijom, grijanjem i vodom.
To je, kaže on, zaista monumentalan napor koji ima ogroman značaj za njihove građane.
- Vraćanje normalnog života nakon stalnih ruskih terorističkih udara. Zahvalan sam svima koji su u tome uključeni - napisao je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F2010264430102114633%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2010264430102114633%7Ctwgr%5E67fd7e3ab8eb43967fce12315c900a343fc380f2%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zelenski je podsjetio da je tokom ove sedmice Rusija na Ukrajinu lansirala gotovo 1.100 napadačkih dronova, više od 890 navođenih avionskih bombi i preko 50 projektila različitih tipova - balističkih, krstarećih, pa čak i balističku raketu srednjeg dometa „Orešnik“.
- Gađali su ciljeve koji nemaju apsolutno nikakvu vojnu svrhu - energetsku infrastrukturu i stambene objekte. Namjerno su čekali niske temperature kako bi dodatno pogoršali stanje za naše ljude. To je svjesni, cinični ruski teror, usmjeren isključivo protiv civila - istakao je Zelenski.
On se zahvalio svim mobilnim vatrenim grupama koje danju i noću brane Ukrajinu od ovih napada, kao i svim ostalim borcima iz jedinica protivvazdušne odbrane i elektronskog ratovanja.
- Zahvaljujem svima koji rade za Ukrajinu. U ovom trenutku, naša unutrašnja otpornost i napori na jačanju odbrane posebno su važni. Potrebna nam je stabilna podrška Ukrajini, našoj odbrani i usklađena diplomatija u interesu mira. Zahvalan sam svim partnerima koji sa nama rade upravo na takav način - naglasio je on.

Zelenski: Situacija u mnogim regionima i dalje kritična

U Crnoj Gori jutros je najviše snijega izmjereno na Žabljaku, 50 centimetara (cm), pokazuju podaci objavljeni na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
U Kolašinu je izmjereno 34 cm, u Rožajama 31, u Andrijevici 24, a u Gusinju 20 cm.
Visina sniježnog pokrivača u Šavniku iznosi 13 cm, dok je u Plužinama osam cm.
Prema prognozi Zavoda, u južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa sunčanim intervalima, dok se na sjeveru očekuje pretežno oblačno vrijeme, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.&nbsp;

Na Žabljaku pola metra snijega

Crnogorski košarkaš Nikola Vučević ostvario je dabl-dabl u pobjedi Čikaga protiv Dalasa 125:107, u jutros odigranom meču NBA lige.
Vučević je trijumf doprinio sa 15 poena i 12 skokova, a imao je i jednu ukradenu i dvije izgubljene lopte, kao i dvije blokade.
Čikago su do pobjede vodili Kobi Vajt sa 22 i Ajo Dosumu sa 20 koševa.
U ekipi Dalasa najbolji je bio Rajan Nembard sa 16 koševa.
Na ostalim utakmicama postignuti su sljedeći rezultati:
Klivlend - Minesota 146:134, Indijana - Majami 123:99, Detroit - Los Anđeles Klipers 92:98, Boston - San Antonio 95:100 i Juta - Šarlot 95:150.

Dabl-dabl Vučevića u pobjedi Čikaga

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

Tag: antibiotici