SUBNOR, antifašisti i građani Crne Gore organizuju u neđelju 3. avgusta antifašistički skup na Grahovu, u kompleksu Spomen parka „Ustanka i Revolucije“.
Kako su Portalu ETV saopštili organizatori, antifašističko druženje počinje u 18 sati, a pripremljen je i kulturni program.
- Pošto smo početkom juna napravili akciju čišćenja spomen kompleksa posvećenog Savi Kovačeviću i palim borcima NOR-a, red je i da organizujemo primjereno druženje uz vrhunske crnogorske guslare, pjevače, recitatore i govornike, uz čašu pića i prigodnu zakusku. Da provedemo prijatno predvečerje podsjećajući na one koji su nam izvojevali slobodu uz jasno NE reviziji i prekrajanju istorije – saopštili su našem portalu organizatori.
Poručuju da su dobrodošli svi koji baštine istinske crnogorske, antifašističke vrijednosti i koji poštuju partizanske borce i njihovu borbu u NOB-u.
Skup je prijavljen nikšićkoj policiji.
Već četiri godine, dodaju naši sagovornici, nikšićka Komunalna služba ne brine o jednom od najljepših spomen kompleksa antifašistima Crne Gore koji su u Drugom svjetskom ratu dali živote za slobodu naše zemlje, boreći se protiv okupatora i saradnika fašista.
- Hercegnovski i ostali antifašisti ne dozvoljavaju da ovaj spomen kompleks zaraste u korov i da zli ljudi uruše spomenike velikana i svijetle crnogorske istorije – poručili su naši sagovornici.
Portal ETV objavio je početkom juna da su UBNOR i antifašisti Herceg Novog i ove godine organizovali uređenje Spomen parka „Ustanka i Revolucije“ na Grahovu. Njihov član Novo Kaljević iz Igala, porijeklom Žabljačanin, penzionisani policajac, pokosio je travu i uredio zelene površine koje su dio spomen kompleksa posvećenog NOBU i legendarnom komandantu Savi Kovačeviću.
- Stiče se utisak da nemoćna Država Crna Gora sve više postaje žrtva onih koji joj kradu dio istorije, a onaj drugi dio se skrnavi, omalovažava i zapušta – zaključili su tada iz UBNOR-a i antifašista Herceg Novog u izjavi za Portal ETV.
Spomen park „Ustanka i Revolucije“ arhitekte Miodraga Živkovića nalazi se na uzvišenju Umac kod Grahova. Projektovan je i građen 1977. i 1978. godine. Centralni objekat spomen parka je skulptura koja predstavlja kolonu u pokretu, a na čelu kolone je figura Save Kovačevića. Spomen park prostire se na više od 7.500 metara kvadratnih. Obnovljen je u julu 2020. godine, a narednog mjeseca, u avgustu vlast u Crnoj Gori osvojile su proruske i prosrpske društevno-političke elite, predvođene Crkvom Srbije, a jedan od njihovih ključnih zadataka iz agende „srpskog svijeta“ je urušavanje antifašističkih temelja naše države kroz reviziju istorijskih činjenica. Intenzivno rade na izjednačavanju antifašističkog i četničkog pokreta, veličaju četničke vođe i pokušavaju da potru njihove zločine i saradnju sa nacistima. &nbsp;

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Antifašistički skup na Grahovu 3. avgusta: NE reviziji i prekrajanju istorije

Odbornik u Skupštini Novog Sada Miša Bačulov danas je, nakon saslušanja u Palati pravde, pušten da se brani sa slobode, ali je odmah nakon toga ponovo uhapšen, rekao je njegov advokat Milan Alanović.
Prema njegovim rečima, Bačulov je u iskazu negirao sve optužbe, a nakon što je pušten, ispred Palate pravde pripadnici Uprave kriminalističke policije su ga ponovo sproveli u službeno vozilo i odveli u službene prostorije.
Alanović je dodao da očekuje da će Bačulovu biti određeno novo policijsko zadržavanje od 48 sati.
Kako se sumnja, u nedjelju 2. novembra, Bačulov je navodno koordinirao nemire kod Skupštine Srbije koji su se desili u nedelju uveče, i to iz Kliničkog centra Srbije, gde je bio hospitalizovan od subote.
Podsjetimo, Bačulov je bio uhapšen prošlog petka, ali je već sjutradan, žaleći se na zdravstvene tegobe, prebačen u Urgentni centar, a potom na KCS gde je bio do danas.

Bačulov ponovo priveden, sumnja se da je "koordinirao nemire kod Skupštine iz Kliničkog centra"

Sindikat prosvjete i resorna ministarstva prosvjete nauke i inovacija i finansija dogovorili su se juče na sastanku, koji je trajao više od četiri sata, da se uglavnom anuliraju umanjenja plata nastavnicima u osnovnim školama koja su uslijedila od jula zbog primjene centralizovanog obračuna zarada. Kompromis su postigli na način da se uvećaju određeni dodaci koje primaju nastavnici – za viša zvanja, razredno starješinstvo, naučna zvanja...
Na potezu je Glavni odbor koji će se na sjednici, koja bi trebalo da se održi do 13. novembra, izjasniti o nacrtu izmijenjenog Granskog kolektivnog ugovora, a onda bi trebalo da uslijedi potpisivanje GKU.
Očekuje se da od decembra nastavnicima uglavnom ne bude umanjena zarada. Kroz centralizovani obračun zarada, ipak, neće moći da se usklade sve plate, pa će pojedini nastavnici osjetiti umanjenja do nekoliko eura u zavisnosti od godina radnog staža. A, s druge strane, onaj ko ima manje godina radnog staža može da dobije po koji euro više na platu.
Sindikat prosvjete pregovara od 1. septembra sa resornim ministarstvima da se vrate umanjenja zarada nastavnicima koja su uslijedila zbog spornog centralizovanog obračuna zarada.
Predsjednik Sindikata prosvjete mr Radomir Božović kazao je juče Pobjedi, nakon sastanka, da su sa resornim ministarstvima došli do dogovora da se uglavnom anuliraju umanjenja zarada koja su bila i do 50 eura.
On je istakao i da očekuje od vlasti da povuku inicijativu pred Ustavnim sudom kojom su tražili da se preispita zakonitost i ustavnost odredbi Granskog kolektivnog ugovora, posebno onih kojima su uređeni dodaci za nastavnike, te kaže da im je ranije rečeno da će se povući ta inicijativa.
- Mogli smo i bez ovoga. Bilo bi manje tenzija, manje nervoze. Na kraju, kad se sve sabere, i jesam i nijesam zadovoljan pregovorima. Cilj izmjena GKU je da se anulira umanjenje zarada koje je nastalo nakon što je počeo da se primjenjuje centralizovani obračun zarada – rekao je Božović.
Sindikalci su, pored ostalog, sa predstavnicima ministarstava usaglasili da se otpremnine za odlazak u penziju, koje su iznosile oko 1.500 eura, uvećaju na 1.800, odnosno 2.400 eura. Saglasili su se da ove otpremnine treba da se vežu za minimalnu zaradu, odnosno uskladiće ih sa opštim kolektivnim ugovorom i odlukom Vlade.
Zahtjev Sindikata bio je i da se od januara nastavnicima uvećaju zarade za deset odsto, ali vlasti, za sada, nijesu spremne da to prihvate. Ranije je, tokom pregovora, rečeno radničkoj organizaciji da budžet ne može da iznese uvećanje koeficijenata u javnom sektoru.
Božović je kazao Pobjedi da će pratiti situaciju, te da ne odustaju od zahtjeva da im se uveća zarada za deset odsto. Ako se nekom drugom u javnom sektoru uvećaju zarade, a prosvjetarima ne, reagovaće.
- Nećemo biti mirni. U narednom periodu nas očekuju pregovori – rekao je Božović.
Nakon što je počeo da se primjenjuje sporni centralizovani obračun plata od 1. jula, iz resornih ministarstava je poručivano da je sve u skladu sa propisima, te da pojedine škole ranije nijesu obračunavale plate po propisima. Iz radničke organizacije su odgovarali da su sa prethodnim vlastima potpisivali izmjene GKU, te da je sve u skladu sa zakonom. Poručivali su da nemaju ništa protiv novog obračuna zarada, ali da se protive što se njime umanjuju plate. Isticali su da je problem što se ne prepoznaju određeni dodaci koje primaju nastavnici, te da GKU ima prioritet u odnosu na zakon.
Nastavnici su ranije najavljivali da će biti radikalniji ukoliko ne budu zadovoljni odgovorom nadležnih na njihove zahtjeve. Poručili su da mogu da organizuju proteste, štrajk ili nešto treće.
<h2>Nastavnici mogu da tuže škole</h2>
Nastavnici u osnovnim školama primaju peti mjesec umanjenu zaradu zbog primjenjenog centralizovanog obračuna zarada od 1. jula. Njih više od hiljadu zatražilo je pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova da preispita pravni osnov rješenja kojim su im smanjene plate. Predsjednik Sindikata Božović kaže da se očekuje da škole ne pristanu na kompromis, te da onda nastavnici mogu da pokrenu tužbe.
- Ta je odluka individualna i zavisi od nastavnika do nastavnika da li će pokrenuti tužbu ili ne – rekao je Božović.

Dogovorili da se od decembra nastavnicima ne umanjuju zarade

Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka govoreći, o anti-turskim protestima koji su obilježili prethodnu sedmicu, kaže da se radilo o veoma opasnoj situaciji, i da je dobro što se završilo s tim.&nbsp;
Gostujući na TVCG u emisiji “Budimo budni - Pitajte Vladu'', kaže da su stranke manje brojnih naroda u Vladi bile protiv uvođenja viznog režima Turskoj, i da se nada da će to biti privremena mjera. Ističe da je Turska veliki strateški partner Crne Gore, kao što su to Italija, Njemačka i druge evropske zemlje.
Tvrdi je već mjesec unazad započeto stvaranje anti-turskog ambijenta u Crnoj Gori.
- Prije događaja na Zabjelu toga kreiran je neki ambijent, mjesec dana ranije. Izađe na nekim medijima intervju i kaže se da u Crnoj Gori ima preko 100.000 Turaka, i da postoji turski projekat koji će dovesti do promjene strukture stanovništva. Pet - šest dana pred događaj na Zabjelu izađe političar iz Crne Gore koji govori o 100.000 Turaka, i time stvara neku psihozu kod naroda - kaže Đeka.
Tvrdi da su skupovi bili organizovani, ali da bezbjednosne službe imaju više informacija o detaljima.
- Stigmatizacija jedne grupe je veoma opasna. Krenula je veoma opasno. Ono što smo imali prilike da vidimo, to je veoma bilo organizovano. Jer ne može 100 ljudi da izađe i vrijeđaju jednu grupu, a na kraju ispalo je da su Azerbejdžanci. Zato nikada ne treba žuriti, treba sačekati. Lomljenje objekata, to nije dobra slika - rekao je Đeka.
Na konstatciju novinara da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić demantovao bilo kakav upliv te države u dešavanja u Crnoj Gori, Đeka kaže:
- Nijesam rekao od koga je organizovano, bolje znaju bezbjednosne službe od mene. Stvaraju se narativi i ambijent. Meni je stvarno drago da je završeno na ovome. Ispostavilo se da ima 13. 000 Turaka - navodi Đeka.
Istiće da je zadovoljan reakcijom NVO sektora, medija i građana, koji su stali uz državljane Turske.
- Imamo neku tradiciju kao društvo, i u jednoj multinacionalnoj sredini ovako nešto je veoma opasno. Te parole su veoma opasne - kaže Đeka.
Govoreći o odluci Crne Gore da uvede vizni režim Turskoj, Đeka kaže da stranke manje brojnih naroda u Vladi nijesu podržale tu odluku.
- Što se tiče viza, manjine nisu podržali uvođenje viznog sistema za državljane Turske. Očekujem da će to biti privremena mjera, i nadam se da Turska neće reagovati istom mjerom. Veliki broj naših ljudi ide da se liječi tamo, i nama je potrebna Turska u razlilčitim oblastima - rekao je Đeka.
&nbsp;On je pojasnio da je Turska Crnoj Gori strateški partner.
- Crna Gora ima benefita od Turske, to je zemlja koja je druga po jačini u NATO-u, Turska je druga po finansiranju NATO-a, i to nam može biti samo od koristi", rekao je Đeka i ocijenio da je vizni režim uveden preko noći - dodao je Đeka.&nbsp;
Zakon o zabrani diskriminacije usklađen sa EK
Kaže da novine Zakona o zabrani diskriminacije između ostalog, podrazumijevaju preciziranje i definisanje svih vrsta diskriminacije. Zakon je u potpunosti usklađen sa evropskim direktivama, i od poslanika u Skupštini očekuje da ga usvoje u obliku koji je predložila Evropska komisija.
- Očekujemo da sjutra imamo i matični odbor, juče je zakon dobio zeleno svjetlo od Zakonodavnog odbora i onda će ići na plenum. Grupa poslanika može da da svoje sugestije - kaže Đeka, i dodaje da bi eventualni amandmani prolongirali usvajanje Zakona, jer bi se čekalo na ponovno usklađivanje sa Briselom.
Kaže da će to biti krovni zakon, s akojim se mora uskladiti više od 30 postojećih zakona.
- Perecizira se svaka vrsta diskriminacije, od govora mržnje, OSI, seksualne orjentacije... Mislim da je veoma dobro da imamo zakon koji će precizirati vrstu diskriminacije - istakao je Đeka.
Gvoreći o nikad pozitivnijem izvještaju Evropske komisije, Đeka kaže da je neminovno da je Crna Gora napredovala u procesu pristupanja EU.
- Evropska unija stoji na vrijednostima poštovanja ljudskih prava, čemu mi težimo - istakao je Đeka.

Đeka: Očekujem da će vizni režim za državljane Turske biti privremena mjera

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljen je 1.991 ambulantni pregled, od čega 361 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako je saopšteno iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 216 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 321.
- U istom periodu obavljena su 72 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 137 pacijenata od čega 18 u IBD-u - navodi se u saopštenju KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove su kazali da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 600 dijagnostičkih procedura, od čega 105 CT i 46 MR pregleda.
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 78 dijagnostičkih procedura, od toga četiri CT i deset MR pregleda - kaže se u saopštenju.
Iz KCCG su rekli da su u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana 1.192 pacijenta i odrađeno 39.686 analiza.
U Porodilištu KCCG-a, u posljednja 24 sata, rođeno je osam beba.

U KCCG za dan skoro dvije hiljade pregleda

Ovo više nije samo moj slučaj, ovo je pitanje kako se u Crnoj Gori tretiraju žene koje prijave nasilje i djeca koja kažu: „Tata me je tukao“ - kaže mlada Podgoričanka u izjavi za Portal ETV, koja je po nalogu suda završila u zatvoru u Spužu, iako je u sedmom mjesecu rizične trudnoće, a zato što odbija da bivšem suprugu omogući kontakt sa njihovom petogodišnjom djevojčicom bez nadzora, jer je on, kako tvrdi, tuče. Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković, međutim, još u maju je presudila da ne postoji bojazan za bezbjednost đeteta i naložila je da majka mora omogućiti kontakt djevojčice sa ocem, odnosno boravak kod njega, kako je to naložio sud. &nbsp;OGORČENA NA SUTKINJU - Dana 24. oktobra pozvana sam „radi izjave“, ali umjesto uzimanja izjave, bez prethodno uručenog pisanog rješenja i bez upoznavanja sa bilo kakvim formalnim nalogom, ja sam lišena slobode i sprovedena u Spuž. Bila sam u sedmom mjesecu trudnoće koja je zvanično označena kao trudnoća visokog rizika (dijagnoza Z35). Ljekarski nalazi su već postojali i bili dostavljeni nadležnima. Sutkinja Ina Hrković je, preko više podnesaka, bila obaviještena da je trudnoća rizična i da mi je propisan strogi režim mirovanja i izbjegavanja stresa. Uprkos tome, sprovođenje je nastavljeno – podsjeća ona za naš portal. Poslije nekoliko dana Ministarstvo pravde je naložilo da se izvršenje kazne mora prekinuti zbog toga što je zatvorenica trudna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 1"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - To je urađeno tek nakon što sam lišena slobode i držana, iako je prekid morao da se obezbijedi unaprijed. Konkretno: ja sam držana pod mjerom koja ugrožava moj i život i nerođene bebe – pa tek onda je naknadno „papir ispravio stvar“. To nije zakonito postupanje. To je prvo protivpravno lišenje slobode, pa onda naknadno traženje papira da se opravda ono što je već urađeno. Prema crnogorskom Zakonu o izvršenju kazni jasno postoji institut prekida izvršenja kazne za trudnice i u slučaju zdravstvenog rizika. Prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima (član 3 i član 5), država ne smije da te liši slobode bez zakonske osnove i ne smije da te izlaže ponižavajućem i nehumanom postupanju. U mom slučaju, oba standarda su prekršena – kategorična je naša sagovornica. Ogorčena je na postupanje sutkinje Ine Hrković, uz konstataciju da je postupala protivno zakonu i protivno dužnoj pažnji. - Postupano je prema meni kao da sam kriminalac, iako sam u tom trenutku bila trudnica sa visokim rizikom i lice koje prijavljuje nasilje nad djetetom. Ignorisala je moje zdravstveno stanje. Dala je zeleno svjetlo da se sprovođenje nastavi iako nije bilo zakonite, prethodno uručene naredbe meni, što otvara ozbiljnu sumnju na nezakonito lišenje slobode – kaže ona. Posebno je zapanjena stavom sutkinje da nastavi sa „postupanjem koje je vodilo ka zatvaranju“ iako je bila upoznata sa kompletnom dokumentacijom koja je potvrdila visokorizičnu trudnoću. - Umjesto da zaštiti trudnicu i dijete ona me zatvorila. Nakon mog hapšenja, umjesto da se sve hitno zaustavi dok se ne provjeri stanje djeteta i moje stanje, nastavljena je radnja izvršenja i pritisak preko Centra za socijalni rad - ogorčena je sagovornica Portala ETV. &nbsp;INSTITUCIONALNI PRITISAK&nbsp; Podsjetila je i na snimak koji je njena porodica dostavila Portalu ETV dok je ona bila u zatvoru, a na kojem se vidi da sutkinja Hrković, kada je u pratnji policije i izvršitelja stigla pred vrata njenog porodičnog doma, prišla sigurnosnoj kameri u hodniku i okrenula je kako ne bi, smatra mlada Podgoričanka, bilo snimljeno njihovo postupanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 2"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - Ako je sve rađeno po zakonu i transparentno, zašto se kamera sklanja? Zašto se prekida dokumentovanje onoga što se dešava ženi u zatvoru koja je u sedmom mjesecu rizične trudnoće? To je pitanje na koje moraju da odgovore i Sudski savjet i Ministarstvo pravde. Ovo nije lični sukob sa jednim sudijom. Ovo je pitanje da li je sudija upotrijebila sudsku moć da zastraši žrtvu i da pokrije trag institucionalnog nasilja – naglašava ona. Institucionalni obračun sa njom i njenom porodicom nastavljen je, dodaje, i dok je bila zatvorena. - Službeno lice Dragoljub Kaluđerović je, prema onome što imamo zapisano, komunicirao sa mojom majkom uz prijetnje tipa: „To će joj doći glave“. Umjesto da zaštite dijete i majku trudnicu, nastavlja se sa pritiskom na moju porodicu i pokušajem da se isposluje izvršenje sudske odluke, u trenutku kad mene fizički drže, izoluju i slabe. To je klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta sa osobom koju je dijete već označilo kao nasilnu. I sve to pod etiketom „zakonskog postupanja“ – naglašava mlada Podgoričanka. Zapanjena je da se institucije oglušuju na činjenicu da djevojčica ne želi da ide kod oca.&nbsp; - Dana 24. jula 2025. u zapisnicima iz postupka izvršenja (I.br. 70/24) jasno stoji da je moje dijete reklo da ne želi kontakt sa ocem i da ga se plaši, jer ju je tukao. To je zabilježeno u prisustvu državnih službenika. Postoje medicinski nalazi i sudsko-medicinska dokumentacija iz februara 2025. koji opisuju povrede kod djeteta, uključujući povrede mekih tkiva stomaka i tijela. Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kategorična je naša sagovornica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava3"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  To znači, kaže ona, da u Crnoj Gori njeno dijete nema gdje da se obrati za zaštitu. - Skandal je da je, dok su mene držali u zatvoru, nastavljen pokušaj „izvršenja kontakta moga djeteta, bez mene i protiv djetetove volje“. Dakle, ne samo da je sud znao da sam trudnica sa visokim rizikom, nego je znao i da sam fizički spriječena da branim dijete – i baš tad su nastavili „izvršenje“. To je direktno suprotno obavezi države da postupa u najboljem interesu djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, član 3 i član 19, dijete ima pravo da bude zaštićeno od nasilja i prisile, i interes djeteta mora biti prioritet u svakoj odluci. Ovdje interes djeteta nije tretiran ni sekundu – ogorčena je ona. &nbsp;KRIVIČNE PRIJAVE Od institucija zahtijeva „hitnu i nezavisnu provjeru postupanja sutkinje Ine Hrković“. - Sa punom provjerom zakonitosti lišenja moje slobode od 24.10.2025. i toga kako je bilo moguće da se trudnica u sedmom mjesecu rizične trudnoće sprovodi bez prethodno uručenog naloga. Očekujem pokretanje postupka pred Sudskim savjetom i Ministarstvom pravde zbog mogućeg prekoračenja ovlašćenja i uskraćivanja zaštite trudnici i djetetu. Tražim istragu u slučaju prijetnji mojoj majci, uz provjeru službenih komunikacija službenih lica uključenih u „izvršenje“. Zahtijevam privremenu zabranu bilo kakvog kontakta između moje maloljetne kćerke i lica koje je ona u službenom zapisniku označila kao nasilno, sve dok nezavisni psiholozi i nezavisni sudski vještaci (koji nijesu do sada radili u predmetu) ne daju nalaz da je kontakt bezbjedan za dijete – poručuje mlada Podgoričanka. Ona je juče na svojim nalozima na društvenim mrežama objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju njene optužbe na račun bivšeg supruga da je tukao njihovu djevojčicu kada je boravila kod njega, zbog čega ona od početka ove godine kategorično odbija da mu preda dijete. Objavila je i više dokumenata. - Sve ovo iznosim javno, jer više nemam povjerenje u domaće institucije. Imamo odbijene prijave nasilja nad djetetom. To je strašno – zaključuje naša sagovornica. Ona je juče Specijalnom državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu protiv sutkinje Ine Hrković i Osnovnom tužilaštvu u Podgorici protiv Dragoljuba Kaluđerovića. Po nalogu suda, dok je Podgoričanka bila u zatvoru, kako smo pisali, njena porodica je bila obavezana da djevojčicu preda ocu, ali dva pokušaja su ostala bezuspješna, jer je petogidišnjakinja odbijala da ide sa njim. - ...ona (je) vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je prošle sedmice familija Podgoričnake. Tada su nam kazali i kako su im izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila. - Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni prošle sedmice za naš portal. Sutkinja Hrković je još u maju naložila Podgoričanki da petogodišnju kćerku mora da predaje ocu svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom, takođe od 16 do 19 sati, a te sedmice i vikendom – od petka do neđelje veče. Ona je to, međutim, odbijala i zahtijeva da se djevojčica sa ocem sastaje isključivo pod nadzorom.&nbsp;

"Klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta“

Moral je čudna kategorija: rastegljiv je po željama, različito se tumači u zavisnosti s koje ste strane (ne)moralne činidbe, i vrlo prilagodljiv individualnim potrebama.&nbsp;
Teško ćete naići na nekog ko će za sebe reći da je nemoralan. Najveći kriminalci i ubice nose najveće verske simbole i tetovirani su njima, jer moral izjednačavaju sa religijskim zakonima. Prijateljice noći sebe smatraju moralnima, jer ne lažu i ne varaju: kod njih je koliko para, toliko „muzike“. Idealni vernik sebe doživljava visokomoralnim jer redovno odlazi u crkvu i ljubi popu ruku, iako tuče ženu, zanemaruje roditelje, podvaljuje „duhovnom ocu“ – kumu, a možda i odlazi u krevet sa kumom. I tako redom.
Moral je, po školskoj definiciji, „skup pravila ponašanja, principa i vrednosti koji su prihvaćeni u određenoj društvenoj grupi ili od strane pojedinca“. Aristotel kaže: „Onaj ko ne može da živi u zajednici ili kome ništa nije potrebno, jer je sam sebi dovoljan, nije deo države te je ili zver ili bog“. Ti su časovi, međutim, bar na prostorima Zapadnog Balkana, ili preskočeni ili su ostali na teorijskom delu.
Uoči godišnjice novosadske tragedije, predsednik Srbije se skrušeno izvinio u još jednom od nebrojenih TV-obraćanja. Neuobičajeno – proglašen je i Dan žalosti, godinu dana posle tragedije. To, na primer, nije učinjeno za godišnjicu tragedija u „Ribnikaru“, Duboni i Orašju, iako je u tim zločinima bilo više žrtava. Cinici će reći da su naprednjaci sa svime ostalim u Srbiji, uspeli da unište, obesmisle i opogane i institut dana žalosti.
No, ako je u izvinjenju Aleksandra Vučića uopšte bilo iskrenosti, ako to nije bio samo pokušaj podizanja rejtinga, već neki tračak ljudskosti iz crne radikalske duše, trajalo je taman koliko i čitanje sa telepromptera. Jer, njegovu ličnu monstruoznost saopštenu uoči skupa povodom godišnjice tragedije, rečima „šta je to u subotu (1. novembra, prim. aut.) u Novom Sadu, je l’ neka utakmica“ odmah posle „izvinjenja“ smenila je monstruoznost njegovih pristalica na dugme.
Očajna majka mladića koji je stradao pod betonom novosadske nadstrešnice, neznajući ni posle godinu dana ko je odgovoran za smrt njenog deteta i još 15 drugih ljudi, odlučila se za štrajk glađu pred Skupštinom Srbije. Ali, avaj: pred Dijanom Hrkom i njenim suzama isprečilo se najveće nehigijensko naselje u Evropi dopunjeno poslušnim članovima srbijanske vladajuće partije. I pojačano jakim ozvučenjem.
Ima stara ruska poslovica: „Ko nema stida, ne brine ga sramota“. Baš tako su bestidnici iz političke organizacije koju sve češće i domaća javnost i svetski uglednici izjednačavaju sa mafijaškom, beskrupulozne interesdžije neopterećene sramotom, na suze i bol jedne očajne majke odgovorili glasnom muzikom, veseljem i igrom.&nbsp;
Činjenica da je svirala i četnička „Morem plovi jedna mala barka“ (još jedna u nizu revizionističkih halucinacija), sa stihom „pošla majka da potraži sina“, posebno je zabolela ne samo Dijanu Hrka, već svakog s imalo empatije. Dijani su, uz te stihove, iz „Ćacilenda“ pokazivali i srednji prst. A to je, setićemo se, bio „simbol“ kojim su naprdnjaci odgovorili na crvenu šaku s početka protesta.
&nbsp;ČISTO ZLO
&nbsp;Za deo horde iz nehigijenskog šatorskog naselja možda postoji objašnjenje: najzad, među stanovnicima „Ćacilenda“ su zahvaljujući društvenim mrežama detektovane desetine ozbiljnih kriminalaca, pa i oni s više od 15 godina robije zbog ubistava. Od tog izopačenog psihičkog sklopa, od dvonožaca bez ikakvih moralnih uzusa, ništa drugačije se ne može ni očekivati. Možda samo nešto još gore.
Ono šta, međutim, pokazuje grupisanje režima u nužnosti da se sačuvaju mafijaške i korupcionaške privilegije su – zaposleni iz lokalne uprave i javnih preduzeća, koji su došli kao pojačanje „Ćacilendu“. Neke naoko neprimetne majke, neke mile kuvarice iz osnovnih škola, neke ljubazne službenice, opštinski radnici... transformisani u zveri. Urlaju „pošla majka da potraži sina“ ženi koja je skupila hrabrost da ispriča i kako je izgledao njen susret s uništenim, smrvljenim telom svog deteta, prilikom identifikacije. Nešto stravično za pročitati i čuti, nezamislivo kako je za videti i doživeti.
To nije politika. Nije zaštita stranke i privilegija. To nije ni nemoral. To je čisto, nepatvoreno zlo. To su jednostavno zli, izopačeni ljudi.&nbsp;
Uostalom, već u prvom narednom TV nastupu, kod Milomira Marića (sada na TV Prva, jer TV „Hepi“ odnedavno nije dovoljno lojalna), Vučić je za protest i štrajk Dijane Hrka optužio ambasadu SAD. To je već omiljeni radikalski manevar, u momentima kada se podrška nezaustavivo krnji i među lojalistima.
I nije to prvi put poslednjih godina da deo stanovnika Srbije pokazuje da izopačenost nema donju granicu.
Nije bilo tako davno kada su proglasili za pijanicu pilota helikoptera s bebom, koji se srušio zbog potrebe frustriranih političara da se slikaju i promovišu, i svi iz helikoptera poginuli. Čudila se Srbija kako to kolege stradalog radnika „Krušika“ pljuju i vređaju njegovu porodicu koja je samo tražila da se utvrdi odgovornost za pogibiju, a u toj je fabrici svako malo neka nesreća i skoro svaki zaposleni s glavom u torbi.
Ili, da se zapitamo, otkud onoliki muškarci koji podržavaju seksualnog predatora Jutku, koji im je pipao, štipao i na mnogo gore načine spopadao žene, sestre i ćerke, a protiv jedine žene koja je digla glas zbog toga? Najzad, u moru sličnih primera, da završimo pitanjem kakvi su to ljudi koji se automobilom zalete u kolonu mladih koji protestuju, a predsednik države, „najbolji student prava ikad“, smatra da je to u redu jer vozači imaju pravo da voze ulicom.
I kada se to tako pobrojano sagleda, postaje jasno da je Srbiji kudikamo manji problem što su joj uništeni pravosudni sistem i policija, koji poodavno služe samo održavanju režima, od toga što je uništen moral. Što više nema razlikovanja dobrog i lošeg. Što je skoro opštepihvaćeno uverenje da je sve dopušteno, ako je u ličnu korist.
&nbsp;UNIŠTENI LJUDI
&nbsp;Kako se srpsko društvo više polarizuje i kako postaje jasno da režim još nije bivši, a njegovi prvoborci već u bukagijama samo zato što je pobunjeni narod i dalje bezglav i nedovoljno artikulisan – otimačina ono malo neotetog se intenzivira. Najnovija je vest da su se čak i suvlasnici opskurnog i malotiražnog tabloida „Srpski telegraf“ Milan Lađević i Saša Milovanović „ogrebali“ za atraktivnu građevinsku parcelu u Rakovici, plativši je 1.300.000 eura. Pare za taj „biznis poduhvat“ sigurno nisu zaradili od prodaje novina, a nije poznato da su se bavili bilo kojim drugim poslom.
Od ove je važnija vest da Vlada Srbije ignoriše čak i sudske postupke povedene zbog zloupotreba oko srušene zgrade Generalštaba, i prostora kojim Vučić namerava da preko Džareda Kušnera „kupi“ Donalda Trampa. Kako bi se sve ubrzalo, i bez javne rasprave, Leks specijalis se našao pred poslanicima Skupštine u kojoj SNS sa saveznicima ima većinu – u nedelju.
Baš uoči saopštavanja odluke Vlade Švedske da obustavi deo finansijske pomoći državnim institucijama Srbije i sredstva preusmeri na jačanje civilnog društva, jer je „razvoj u Srbiji išao u pogrešnom pravcu – od rastuće korupcije do nepoštovanja principa vladavine prava“.
Već je opšte mesto činjenica da će Srbiji biti potrebne bar tri generacije da se oporavi od produžene vlasti udruženog zločinačkog poduhvata, od 1988. do danas. Problem je dublji od uništene države, privrede, institucija... Uništeni su ljudi. Fantazijama, izmišljenom istorijom, izgubljenim moralnim vrednostima i hegemonizmom zatrovane su i te generacije od kojih se sada očekuje da popravljaju Srbiju.&nbsp;
Najzad, uoči 1. novembra, uboden je i glogov kolac u srce poslednje kulturne manifestacije u Srbiji koja je koliko-toliko preživljavala naprednjačku potrebu da sve opogane i unište. Posle FEST-a, BEMUS-a, Narodnog pozorišta, BITEF-a, Nišvila, Gitarijade u Zaječaru... uništen je Sajam knjiga. Kultnu manifestaciju u regionu su zbog odbijanja da se termin održavanja pomeri da ne zahvata 1. novembar bojkotovali mnogi izdavači, a ostali su uprkos pretnjama odlučili da zatvore štandove na taj dan.
Dobro, ne svi. Bio je otvoren štand koji je izlagao haškog osuđenika Vojislava Šešelja i njegova (ne)dela. Neki vele da je propast Sajma upravo počela kada se na njemu pojavio Šešelj, kome su onda masovno pritrčavala deca da se fotografišu. Tešio se i pisac ovih redova da deca trče i da se slikaju sa majmunima u zoološkom vrtu... dok ta ista deca nisu počela da troprstare, zakukavaju o Kosovu i ispredaju bajke Milića od Mačve o prapotopskom poreklu nebeskog naroda. To bi, svakako, mogao da bude prilog tvrdnji da su i buduće generacije, koje bi trebalo da leče Srbiju, moralno upropašćene.
Do „vojvode“ s pečatom državne bezbednosti ove godine dopuzali su i lideri velikosrpske iredente iz Crne Gore. Neki su to šaljivo prokomentarisali rečima da su do amorfne mase prišli ljigavci, pa se očekuje hemijska reakcija. Snishodljivo poklonjenje Kneževića, Dajkovića i još nekih pokazalo je da nemoral i izopačenost nisu vezani za današnju Srbiju, već za hegemonističku fantaziju „Srpski svet“, koja još živi samo u mašti ortodoksnih šovinista i prilici da se predsednik Srbije još koji put džabe napije na istoimenoj vinskoj manifestaciji.

Od izvinjenja do uništenja

Ne želim da iznosim odbranu i neću odgovarati na pitanja suda i tužilaštva, to je pred podgoričkim Osnovnim sudom istako Danilo Mandić, inače sinovac predsjednika Skupšine Andrije Mandića. On se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Predmet je spojen sa postupkom koji je protiv njega formiran i zbog krivičnog djela oduzimanje vozila.
Optuženi Mandić se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću.&nbsp;
Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima, a u &nbsp;pucnjavi je ranjen Perović.
Postupak vodi sutkinja podgoričkog Osnovnog suda, Ivana Becić, dok optužnicu zastupa tužilac Ivan Bojović.
Optuženi Mandić je odbio da pred sudom istako da će odgovarati samo pitanja samo svog advokata.
PEROVIĆ: NIJESAM PSIHIČKI DOBRO
Svjedok oštećeni Darko Perović istakao je da za današnje ročište nije dobio poziv &nbsp;i da nije, kako kaže, sposoban psihički da iznosi odbranu, tr da ima psihičkih problema i ne može danas da iznosi ništa.
Na pitanje sudije kakavih psihičkih problema ima i da li je to medicinski evidentirano, oštećeni je rekao da nije medicinski evidentirano i da ima “psihičke probleme sam sa sobom.”
Sutkinja Becić zbog toga pozvala vještaka medicinske struke Željka Golubovića, kako bi utvrdio psihičko stanje oštećenog.
“Ja neću da me vještači niko i neću mu odgovarati na pitanja”, istakao je Perović, nakon odluke suda.
SASLUŠANJE SVJEDOKA
Tokom ročišta saslušan je svjedok Uroš Radusinović.
“Uglavnom ja i drug smo se kretali tom ulicom, gdje smo vidjeli dva zaustavljena vozila i mislili smo da je udes. Prošli smo tu još jednom i vidjeli smo gužvu nakon čega smo čuli nešto nalik na pucanj. Kada smo prolazili tu vidjeli smo da su na jednoj strani tri lica i to na strani napadača, a drugoj strani više lica. Primijetio sam da jedno lice u šarenoj trenerci kleči, nijesam vidio pištolj. Ne bih mogao da opišem ta lica jedino što je jedno lice bilo proćelavo, imao je crni duks i oko 30 ili 40 godina. Od vozila sam vidio džip Rendž Rover kafene boje i narandžastu Škoda Fabiu čini mi se da je bio i jedan Megan ali u prolazu”, rekao je pred sudom Radusinović.
Nakon što ga sutkinja Becić svjedoka upozorila na velike razlike u kazivanju kod tužioca i danas pred sudom, Radusinović je rekao da je dosta vremena prošlo i da je zbog toga zaboravio detalje, a da je pištolj vidio.
Na glavnom pretresu nije pristupio drugi oštećeni Turković.
U svojstvu svjedoka saslušani su i Stefan Kalja i Aleksandar Boričić koji je sa Mandićem u kumovskim odnosima. Oba svjedoka ostala su &nbsp;pri izjavi koju su dali pred tužiocem.
Sljedeće ročište zakazano je za 12. decembar kada je planiran nastavak saslušanja svjedoka među kojima i saslušanje predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, strica optuženog.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

Mandić: Neću iznositi odbranu; Perović: Psihički nisam dobro; Na idućem ročištu planirano saslušanje predsjednika Skupštine

Apelacioni sud Crne Gore ukinuo je i vratio Višem sudu na ponovno odlučivanje oslobađajuću presudu protiv Mitra Kneževića, Stojana Albijanića, Nemanje Miljkovića, Petra Zolaka, Srđana Svjetlanovića, Davida Banjca i Stefana Regojevića za pljačku Pošte u Nikšiću 20. oktobra 2021. godine u kojoj je ubijen radnik obezbjeđenja Ljubiša Mrdak.
- Apelacioni sud je, nakon sjednice vijeća, donio rješenje kojim je uvažio žalbe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica i povodom tih žalbi i po službenoj dužnosti ukinuo presudu Višeg suda u Podgorici i vratio predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje - saopšteno je iz Apelacionog suda. 
Prvostepenom presudom optuženi Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Kaurin Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević oslobođeni od optužbe da su izvršili krivično djelo razbojništvo u saizvršilaštvu jer nije dokazano da su učinili djelo za koje su optuženi.
Oštećena porodica Mrdak i Pošta Crne Gore AD Podgorica upućeni su na redovnu građansku parnicu radi ostvarivanja imovinsko pravnog zahtjeva. Kako su ukazali u Apelacionom sudu, žalbe protiv prvostepene presude izjavili su u zakonskom roku Više državno tužilaštvo u Podgorici, punomoćnik oštećene porodice Mrdak i ovlašćeni predstavnik oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica.
- U postupku odlučivanja o žalbama, Apelacioni sud je utvrdio da se osnovano žalbama Višeg državnog tužilaštva, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica ukazuje da su prilikom donošenja prvostepene presude i u samoj presudi, počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka, koje je utvrdio i ovaj sud, pazeći na iste po službenoj dužnosti - naveli su u Apelacionom sudu.
Bitne povrede se, prema njihovim riječima, odnose na to da u prvostepenoj presudi nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a oni koji su navedeni su u potpunosti nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni. 
- Pored navedenog zaključak je Apelacionog suda da se izjavljenim žalbama osnovano ukazuje i da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno. Iz navedenih razloga prvostepena presuda je ukinuta i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje - naveli su u Apelacionom sudu.

Tag: antifasisticki-skup-na-grahovu

Antifašistički skup na Grahovu 3. avgusta: NE reviziji i prekrajanju istorije

Bačulov ponovo priveden, sumnja se da je "koordinirao nemire kod Skupštine iz Kliničkog centra"

Dogovorili da se od decembra nastavnicima ne umanjuju zarade

Đeka: Očekujem da će vizni režim za državljane Turske biti privremena mjera

U KCCG za dan skoro dvije hiljade pregleda

PRATITE TVe UŽIVO