Kina je jutros potvrdila da će ove sedmice u Pekingu održati samit na visokom nivou sa Evropskom unijom, povodom 50 godina diplomatskih odnosa, dok obje strane nastoje da prevaziđu trgovinske nesuglasice u vremenu opšte neizvjesnosti u globalnoj trgovini.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta posjetiće Kinu u četvrtak i sastati se sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, saopštilo je jutros kinesko Ministarstvo spoljnih poslova.
Premijer Kine Li Čjang biće suosnivač 25. kinesko-EU samita sa liderima EU istog dana.
Ovaj sastanak dolazi u trenutku kada se trgovinski sukobi u svijetu zaoštravaju, a Peking nastoji da osigura bliže ekonomske i političke veze sa blokom, kao zaštitu od neizvjesnosti u odnosima sa Sjedinjenim Državama.
Odnosi između EU i Kine znatno su zahladili 2021. godine, kada je Brisel uveo sankcije kineskim zvaničnicima zbog navodnih kršenja ljudskih prava u regionu Sinkjang, što je dovelo do brzih kontramjera Pekinga i skoro potpunog prekida bilateralne razmjene.
Odnosi su takođe narušavani raznim trgovinskim sporovima u posljednjih nekoliko godina, uključujući one oko kineskih električnih vozila, evropskog brendija i svinjetine, državnih nabavki medicinske opreme i rijetkih zemalja.
U nedavnom govoru, Fon der Lajen je pohvalila kineski ekonomski napredak, ali je istakla da je Kina preplavila svjetska tržišta viškom kapaciteta, ograničila pristup svom tržištu i, ustvari, omogućila rusku ratnu ekonomiju.
Blok koji Kinu naziva „partnerom za saradnju, ekonomskim konkurentom i sistemskim rivalom“ takođe je naglasio potrebu za ublažavanjem odnosa u uslovima globalne trgovinske neizvjesnosti.
Nakon što je američki predsjednik Donald Tramp u aprilu najavio široke carine, fon der Lajen je tokom telefonskog razgovora sa kineskim premijerom Li Čjangom rekla da je odgovornost EU i Kine „da podrže snažan i reformisan trgovinski sistem, slobodan, pravičan i zasnovan na ravnopravnim uslovima“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kina: Potvrđen sastanak Si Đinpinga sa Fon der Lajen i Koštom

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta izjavio je u Tirani da postoji novi zamah u procesu proširenja Evropske unije i da dalji napori radi postizanja napretka Zapadnog Balkana na evropskom putu treba da budu zasnovani na principima dosljednosti i povjerenja.
Poslije neformalne večere koju je priredio za učesnike samita Evropske političke zajednice sa Zapadnog Balkana i za premijera Poljske Donalda Tuska, Košta je na mreži Iks (X) napisao da se princip dosljednosti odnosi na obje strane.
- Naše dalje napore radi napretka ka pristupanju (Zapadnog Balkana Evropskoj uniji) treba da vode dva osnovna principa: dosljednost i povjerenje. Dosljednost EU znači da zadrži proširenje na vrhu svoje političke agende, a dosljednost partnera znači usklađivanje sa našim vrijednostima i sprovođenje reformi - naveo je Košta.
Dodao je da se povjerenje, kao drugi glavni princip, "može izgraditi jedino kroz otvoren dijalog - interno, među partnerima u regionu, i sa institucijama EU i državama članicama".
Večeru za lidere sa Zapadnog Balkana Košta je priredio sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i šeficom evropske diplomatije Kajom Kalas na kraju njegove turneje po regionu, tokom koje je posjetio Beograd, Sarajevo, Podgoricu, Prištinu, Skoplje i Tiranu.
Uz Koštu, Fon der Lajen, Kalas i Tuska, na večeri su bili i predsjednici Crne Gore Jakov Milatović, Srbije Aleksandar Vučić i Kosova Vjosa Osmani, premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović i domaćini - premijer Albanije Edi Rama i predsjednik te države Bajram Begaj.
Šesti samit Evropske političke zajednice okupiće u petak 47 šefova država ili vlada i lidere ključnih evropskih i međunarodnih institucija, a domaćini će biti Košta i Rama.

Košta: Dosljednost i povjerenje glavni principi u procesu proširenja EU na Zapadni Balkan

Crna Gora mora iskoristiti aktuelni momenat i tokom ove i naredne godine napraviti odlučujući korak ka članstvu u Evropskoj uniji - saglasili su se predsjednik Vlade Crne Gore, Milojko Spajić, i predsjednik Evropskog savjeta, Antonio Košta, tokom sastanka u Vili Gorica, saopšteno je iz Kabineta Spajića.
Premijer je istakao da su reforme na evropskom putu u fokusu rada institucija i da je cilj da Crna Gora postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine realan i dostižan.
Kako je naveo, Vlada i parlamentarna većina žele da Crna Gora bude potpuno spremna za članstvo do kraja 2026. ili početkom 2027.
- Vrlo intenzivno radimo na ispunjavanju svih neophodnih uslova. Građanima Crne Gore je od suštinskog značaja da se na djelu jasno pokaže volja svih relevantnih političkih aktera za ispunjenje obećanja o punoj posvećenosti evropskim integracijama. Naša ministarstva efikasno realizuju tehnički dio obaveza, a uvjeren sam da ćemo postići i neophodan politički konsenzus. Paralelno sa tim, aktivno jačamo diplomatske veze, koje su od izuzetnog značaja - naveo je Spajić.
Dodao je i da Crna Gora računa na podršku Evropske unije, kako u procesu integracija, tako i u drugim oblastima, posebno naglašavajući značaj Plana rasta kao instrumenta za isticanje ekonomskih benefita koje članstvo u EU donosi.
Predsjednik Evropskog savjeta je naglasio da je inspirativno vidjeti koliko je Crna Gora napredovala na svom evropskom putu.
- To je rezultat vaše ambicije, predanog rada i usmjerenosti ka cilju da postanete država članica EU. Ne ostvarujete rezultate samo u pogledu reformi, već i u potpunosti usklađujete svoju politiku sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, posebno kroz podršku pravednom i trajnom miru u Ukrajini. Sada je od presudne važnosti da zadržite ovakav pristup - ostanite fokusirani na cilj i ne usporavajte ovaj impresivni tempo - rekao je Košta.
Očuvanje dobrosusjedskih odnosa, kako je ocijenjeno tokom razgovora, mora ostati prioritetno pitanje, u skladu s poštovanjem temeljnih vrijednosti Evropske unije.
U tom kontekstu naglašena je potpuna usklađenost Crne Gore s vanjskom i bezbjednosnom politikom, što predstavlja potvrdu njenog statusa kao kredibilnog i predvidivog partnera.
Sastanku su prisustvovali potpredsjednik Vlade, Aleksa Bečić, ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, šef Misije Crne Gore pri Evropskoj uniji Petar Marković i ambasador EU u Crnoj Gori, Johan Satler.

Spajić - Košta: Crna Gora da ne usporava, mora ostati fokusirana na cilj

Premijer Milojko Spajić sastao se danas sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom u okviru prve posjete tog zvaničnika EU našoj zemlji.
Kako je premijer kazao na mreži X, susret sa Koštom bio je sadržajan i prijateljski.
- Fokus na reforme u sljedećih 1.5 godine do kraja 2026. vodi Crnu Goru do članstva u EU 2028. Podrška institucija EU u ostvarenju našeg cilja daje vjetar u leđa naporima Vlade da iskoristi ovu generacijsku priliku- poručio je Spajić na mreži X.
 
Spajić je kazao da je susret sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom danas u Podgorici bio sadržajan i prijateljski.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1922635961747263598%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1922635961747263598%7Ctwgr%5E5badd6ad496767ffdb0ff4ac238df6baffba163f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Spajić: Fokus na reforme do kraja 2026. vodi Crnu Goru do članstva u EU 2028, podrška EU institucija vjetar u leđa

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da je jedan od potencijalnih datuma za dolazak predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog u Crnu Goru bila subota, 17. maj, ali da su iz Kabineta premijera Milojka Spajića dobili odgovor da ima unaprijed predviđene obaveze, te je posjeta ukrajinskog predsjednika odgođena za neki drugi datum.
Milatović je, na zajedničkoj konferenciji za medije sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, kazao da je bilo određenih razgovora na temu dolaska Zelenskog, te da je postojalo njegovo interesovanje da posjeti Crnu Goru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fcrna-gora-i-ukrajina-potpisuju-sporazum-o-desetogodisnjoj-bezbjednosnoj-saradnji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Jedan potencijalni datum o kom je razgovorano zapravo je bio 15. maj, međutim, vidjeli ste da je došlo do potencijalnih razgovora na najvišem nivou između Ukrajine i Rusije u Turskoj koji treba da se dese sjutra, tako da je definitivno taj datum otpao. Mogu da vam kažem da smo u daljoj komunikaciji sa Kabinetom predsjednika Zelenskog dobili jedan zahtjev da potencijalno njegova posjeta bude u subotu. Bio sam spreman na to, ali smo iz Kabineta premijera dobili odgovor da je on imao unaprijed predviđene obaveze i da nije u mogućnosti da se potpišu sporazumi u dijelu bezbjednosti i slobodne trgovine između Crne Gore i Ukrajine i zato je posjeta odgođena za neki drugi datum - rekao je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.9656%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-sa-kostom-cilj-je-jasan-da-postanemo-28-clanica-eu-2028-godine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Najavio je da će se sresti sa Zelenskim na marginama Savjeta evropske zajednice u petak u Tirani.
Milatović je, odgovarajući na pitanje kada će biti naredna sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost, najavio da će to biti u junu, te da će sigurno jedna od tema biti i novi načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore.
- Na čelu Vojske volio bih da vidim kapetana bojnog broda Darka Vukovića. Mislim da uživa veliki ugled među samim vojnicima, da je jedan od najškolovanijih u vojsci, da je bio na čelu Mornarice i da je upravo zato što je htio da radi stvari kako treba ubrzo i bio smijenjen od prethodnog režima - naveo je Milatović.
Govoreći o izručenju Svetozara Marovića predsjednik Crne Gore je kazao da je njegov stav poznat, te da nakon sedam inicijativa iz Crne Gore do toga još nije došlo, dodajući da je to u nadležnosti ministra pravde Bojana Božovića.
Košta je, odgovarajući na pitanje kako komentariše sporazum Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kazao da je poštovanje pravne tekovine Evropske unije osnov za pristupanje.
- Evropska komesarka za proširenje Marta Kos je poslala pismo koje je jasno definisalo poziciju Evropske komisije. Ova pozicija, mogu je rezimirati, zahtijeva da ovi sporazumi u potpunosti poštuju evropsko zakonodavstvo, posebno kad su u pitanju javne nabavke i zaštita životne sredine - istakao je Košta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fpismo-marte-kos-o-sporazumu-crne-gore-i-emirata-svi-citaju-na-svoj-nacin&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Komentarišući koalicioni sporazuma novog njemačkog kancelara Fridriha Merca u kom se preispituje proširenje EU, Košta je kategoričan da je proširenje na Zapadni Balkan, kao i na Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, obaveza EU, te da ima punu podršku Njemačke.
- Imao sam priliku da se sretnem sa Mercom i Njemačka nastavlja da bude ključni podržavalac proširenje na Zapadni Balkan i Crnu Goru. Ono što su naglasili u koalicionom sporazumu je da proces proširenje nije samo o reformama, već što kandidati moraju da urade, a šta mi u EU moramo interno da uradimo da bi se reformisali. Ali ovo ne utiče na vaše pristupanje EU - naglasio je Košta.
J. B.&nbsp;

Milatović: Posjeta Zelenskog odgođena, potencijalni datum bio i 17. maj, ali Spajić zbog drugih obaveza neće moći da potpiše sporazume između Crne Gore i Ukrajine

Naša zemlja je ponosna na status predvodnice u procesu EU integracija i odlučni smo da taj kurs zadržimo. Cilj je jasan - da postanemo 28. članica 2028. godine Svjesni smo da je to ambiciozan cilj, ali i dalje vjerujem da je to ostvarivo - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na zajedničkoj konferenciji za medije sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom. Ističe da je posjeta visokog evropskog zvaničnika snažna podrška Crnoj Gori na evropskom putu, te da potvrđuje da evropska perspektiva regiona i Crne Gore ostaje visoko na agendi Evropske unije. - U vremenima brojnih izazova na geopolitičkom planu, politika proširenja može se pokažati kao ključna politika i u tom kontenkstu Crna Gora može biti najbolji primjer uspješne zemlje za ostale zemlje kandidate - rekao je Milatović. Sa Koštom je, kako dodaje, postigao saglasnost da naša zemlja može biti "svjetlo na kraju tunela" proširenja Evropske unije i dokaz da je ovaj proces živ. - Vjerujemo da će na sljedećoj Međuvladinoj konferenciji Crna Gora zatvoriti dodatno nova poglavlja i da ćemo do kraja ove godine još više napredovati na evropskom putu - kazao je Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250514110544_bd0614159b8e980f4fe7dc048cab6f95cfcc1f3c4f4ed801feb1ca35e03cbf77.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250514110544_bd0614159b8e980f4fe7dc048cab6f95cfcc1f3c4f4ed801feb1ca35e03cbf77" data-rendition-name="original" width="1050" height="588" loading="lazy" alt="Antonio Košta"> <figcaption>Antonio Košta(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  Košta je rekao da Crna Gora isporučuje rezultate, ne samo kada su u pitanju reforme, nego održava i potpunu usklađenost sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, podržavajući mir u Ukrajini. - Crna Gora je jedan od najboljih primjera procesa zamaha proširenja EU. Evropski parlament je juče velikom većinom prepoznao važan napredak koji ste ostvarili, sada je ključno da održite ovakav pristup i fokus na cilju i ne usporavate ovaj impresivan napredak. Postati 28. članica do 2028. je jako dobar slogan, ali bi bilo još bolje kada bi se to desilo prije. Politički konsenzus je da se pristupanje ostvari. Važno je da održite dobre odnose sa susjedima, posebno sa onim državama koje su već članice EU - istakaoje Košta. J. B.&nbsp;

Milatović: Cilj je jasan - da postanemo 28. članica EU 2028. godine, Košta: Politički konsenzus je da se pristupanje ostvari

Biće dobro da čujemo poruke predsjednika Evropskog savjeta Antonia Košte koji će sigurno da kaže kako oni vide Crnu Goru na tom putu i da vidimo da li ima nekih šumova ili je zaista tako bajno kao što nam Vlada svaki dan priča - kazao je poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Janović za Antenu M uoči posjete ovog viskokog evropskog zvaničnika dana.
Smatra da se posjetama evropskih zvaničnika Crnoj Gori šalje poruka ohrabrenja na putu ka Evropskoj uniji, te kaže da je generalno takav momenat da bi svako vrlo rado vidio Crnu Goru kao sljedeću članicu EU.
- Međutim, pitanje je koliko ima kod nas energije i znanja, a prije svega političke volje da do toga dođe. Mislim na pojedine konstituente vlasti, na neke poslanike, na neke ministre u Vladi, koji, kao što znamo, nemaju u fokusu evropske integracije, niti cilj za koji je 80 odsto građana. I, na kraju krajeva, bez obzira što deklarativno sad za to govore ili im odgovara, mi znamo da u programima partija nemaju evropske integracije već zalaganje za saveze sa Rusijom, Bjelorusijom... Tako da u suštini treba biti pošten, pa reći da je pitanje koliko ćemo uraditi još na ovoj etapi koja nam je ostala - poručuje Janović.
Što se tiče opozicije tu je, ističe, maksimalna podrška EU integraciji:
- Kao i pružena ruka da do tog cilja dođemo, ali nisam siguran u samoj vlasti koliko je to moguće. Vidjeli smo i situaciju koja se desila kada zbog nekih loših poteza nisu zatvorena dva poglavlja - vanjska politika i bezbjednost, gdje je Crna Gora uvijek bila pouzdan partner, sve do prije nekoliko godina - rekao je Janović.
Vidjeli smo, kako dodaje, prošle godine da se najavljivalo zatvaranje osam poglavlja, a zatvorena su samo tri.
- Nažalost, nema razloga da vjerujemo da će dinamika biti nešto brža i nešto bolja, bez obzira na to što stvarno postoji taj momenat, u kojem svi Crnu Goru žele da vide u EU - kazao je Janović.&nbsp;
Upitan za predstojeću sjednicu skupštinskog Odbora za bezbjednost, na kojoj će se raspravljati o tragičnim događajima na Cetinju, ističe da je time to tijelo trebalo da se pozabavi ranije.
- U svakom slučaju biće to prilika da čujemo gdje su bile eventualne greške u nekim postupanjima. Nažalost, to će biti u sobi za razmatranje materijala označenog stepenom tajnosti, tako da javnost neće biti u mogućnosti da to čuje, ali u svakom slučaju biće prilika da članovi Odbora čuju, da postavimo pitanja, prije svega da vidimo da li je bilo grešaka u postupanjima policije, da sagledamo cijelu tu situaciju. Sa druge strane nadam se da će se jasno uspostaviti procedure i da se više nikad ne ponovi takva tragedija, jer znamo da smo u vrlo kratkom periodu u istom gradu imali dvije užasne tragedije koje su potresle Crnu Goru. I ono što takođe jako važno je da vidimo da li će biti neke odgovornosti, pošto mislim da je, generalno, odgovornost deficitarna kategorija kod nove vlasti. Dakle, moramo svi da se naučimo, svi koji se bavimo politikom i koji smo na važnim državnim funkcijama, pogotovo kada ste na najvišim državnim funkcijama, da morate da znate da se podnosi i odgovornost - zaključio je Janović.

Janović: Od Košte ćemo čuti ima li šumova ili je sve bajno, kako nam Vlada svakodnevno saopštava

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta boraviće danas u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv predsjednika države Jakova Milatovića.
Milatović će, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, uz najviše vojne i državne počasti, dočekati Koštu u Vili Gorica.
Navodi se će Milatović i Košta razgovarati o pitanjima značajnim za ubrzanje evropskog puta Crne Gore.
Oni će, kako je najavljeno, zasaditi i drvo prijateljstva u dvorištu Vile Gorica.
Iz kabineta Milatovića kazali su da je posjeta Košte izraz snažne podrške evropskoj agendi Crne Gore i cilju da država postane punopravna članica Evropske unije (EU) do 2028. godine.
- Posjeta je i potvrda posvećenosti EU regionu Zapadnog Balkana i politici proširenja - dodaje se u saopštenju.

Košta danas u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta boraviće u srijedu, 14. maja, u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori u okviru posjete Zapadnom Balkanu, čiji je cilj da potvrdi snažnu posvećenost Evropske unije ovom regionu i procesu proširenja, najavili su iz Delegacije EU u Crnoj Gori.
Tokom boravka u Podgorici, predsjednik Košta sastaće se sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, premijerom Milojkom Spajićem, kao i drugim zvaničnicima. 
- Teme razgovora biće napredak Crne Gore u reformama u okviru pristupnih pregovora, njena pozicija predvodnice u procesu proširenja, kao i šira regionalna saradnja - navodi se u saopštenju.
Košta je, uoči posjete, kazao da je jačanje saradnje sa Zapadnim Balkanom jedan je od ključnih političkih prioriteta za EU, ali i za njega lično.
- Posjećujem region kako bih sa liderima razgovarao o trajućim izazovima i pokazao da je EU spremna da pomogne. Postoji jasan zamah proširenja, ali su potrebni posvećenost i djelovanje - naveo je Košta.
Košta i Milatović održaće sjutra zajedničku konferenciju za medije.

Košta sjutra u Crnoj Gori: Jačanje saradnje sa ZB jedan od ključnih političkih prioriteta za EU

Širenje Evropske unije na Zapadni Balkan jedan je od prioriteta, kazao je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.
Podsjetimo, on će sjutra početi seriju posjeta našoj regiji, tokom koje će boraviti i u Crnoj Gori.
On ističe kako bi Albanija i Crna Gora mogle da se priključe EU prije drugih država naše regije.
- Albanija i Crna Gora su očigledno naprednije od ostalih zemalja - navodi Košta u intervjuu za Euronews.
On se pita zašto neka od država iz našeg područja, sprovede li reforme, ne bi postala članica i prije 2030. godine.
- Nemam fiksiran datum. Zašto 2030? A zašto ne i prije? Pristupanje je proces zasnovan na zaslugama. Ako zemlje sprovedu reforme, mogu se pridružiti i prije 2030. godine - zaključio je on.

Košta: Albanija i Crna Gora očito naprednije od ostalih u evropskim integracijama

Jutarnja emisija Ljetnjeg programa Televizije E donosi priče iz različitih oblasti. Lidija i Žarko Ivanović iz OkTA, Centra za psihološko savjetovanje će govoriti na temu Sloboda u odnosima, naš gost biće Evald Krnić pobjednik Skokova u vodu sa Vezirovog mosta.&nbsp;
Sa profesorom sportskog i fizičkog vaspitanja Markom Vukotićem razgovaramo o tome da je danas imperativ biti zdrav, i da je potrebno biti u fizičkoj, ali i psihičkoj formi, a glumci Itana Dragojević i Miloš Kašćelan najaviće premijeru predstave “Ajmo na sex”koju &nbsp;po tekstu Valentina Krasnogorova režira Lidija Dedović.
&nbsp;I ovog jutra neku deliciju će nam spremiti Dejan Mugoša.
Pratite jutarnju emisiju Ljetnjeg programa na TV E od 8 do 10 sati.

Ljetnje jutro na TV E: O skokovima sa Vezirovog mosta, psihologiji, opštem zdravlju i glumi

Američki izaslanik Stiv Vitkof &nbsp;putuje na Bliski istok kako bi finalizovao uspostavljanje koridora za humanitarnu pomoć u Pojasu Gaze, čiji je princip dogovoren sa zaraćenim stranama, saopštio je večeras Stejt department.
- Izaslanik putuje u region sa čvrstom nadom da će se postići novi prekid vatre, kao i koridor za humanitarnu pomoć o kome su se obije strane, zapravo, složile- rekla je novinarima portparolka Stejt departmenta Tami Brus i dodala da je Vitkof krenuo na put.
Posle 21 mjeseca rata, izazvanog napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, palestinskoj teritoriji prijeti glad, prema podacima UN i nevladinih organizacija.
Izraelska vojska je nedavno saopštila da je proširila svoje operacije na tom području.
Izrael, koji dozvoljava ulazak pomoći u malim količinama, optužuje palestinski islamistički pokret Hamas da eksploatiše tešku situaciju civila, posebno preusmjeravanjem pomoći.

Američki izaslanik ide na Bliski istok za dogovor o koridoru pomoći za Gazu

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je posao države da se pronađu odgovorni za pad nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra 2024. u kom je poginulo 16 osoba, ali da slijedi i “vrijeme odgovornosti za sve one koji su uništavali Srbiju nakon toga”, prenosi Beta.
&nbsp;- Kada to kažem, to znači – da će morati da odgovaraju svi oni koji su nam uništavali obrazovni sistem, koji su nam od fakulteta pravili svinjce, svi oni koji su nam razarali zemlju i institucije u prethodnih sedam mjeseci- rekao je Vučić na proslavi televizije Informer, povodom otvaranja dionice autoputa Pakovraće-Požega.
Dodao je da će “isto tako morati i sebe (vlast) da mijenjaju”, i da sve one koji su “loše vladali” u svim sredinama, ali i na centralnom nivou, i da ih mijenjaju u “najkraćem mogućem roku”.
Prema njegovim riječima, država je “pobijedila one koji su ogroman novac uložili u rušenje Srbije”.
&nbsp;- Vas koji ste sve vrijeme bili uz državu, vas molim da im pružimo ruku, oni su dio našeg naroda. Odgovorni da odgovaraju, a njima da pružimo ruku da zajedno i ujedinjeni možemo da guramo Srbiju naprijed, da je to najbolji put za Srbiju budućnosti- kazao je Vučić.
Ocijenio je da je država poslije više mjeseci uspjela jasno da pokaže ljudima “kakav je put u budućnost”.
- Naš put u budućnost su novi putevi, pruge, fabrike, razvoj Srbije. Naš put u budućnost je da čuvamo mir i stabilnost naše zemlje. Naš put u budućnost je da nam se više nikad ne ponovi sve ono što nam se događalo u prethodnih sedam mjeseci- kazao je Vučić.
Na proslavi su, između ostalih, prisutni i predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić, ministri Ivica Dačić, Milica Đurđević Stamenkovski, Bratislav Gašić, Demo Beriša, predsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević i drugi.

Vučić: Slijedi vrijeme odgovornosti za one koji su uništavali Srbiju

Njemački sud je danas odbacio žalbu krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) uloženu zbog procjene domaće tajne službe iz maja ove godine da je AfD, trenutno druga po snazi stranka iza CDU-a, "ekstremno desničarska organizacija".
To znači da je presuda regionalnog upravnog suda u Kelnu, koja je potvrdila klasifikaciju Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka o AfD-u kao "ekstremno desničarskoj organizaciji", konačna.
Savezni ured, koji je ujedno unutrašnja tajna služba, je početkom maja cijeli AfD, uključujući i sada raspušteni ogranak mladih, proglasio ekstremno desničarskom organizacijom koja širenjem nacionalne i rasne mržnje djeluje protiv ustavnog poretka Njemačke.
Dotad su tako okvalifikovani bili samo ogranci stranke u saveznim pokrajinama Saska, Saska-Anhalt i Tiringija.
Klasifikacija stranke kao ekstremističke omogućuje BfV-u da nadzire AfD metodama tajne službe poput prisluškivanja i infiltriranja doušnika.

Njemačka: AfD je službeno klasifikovan kao ekstremistička stranka

Policija je danas u Sutomoru uhapsila Podgoričanina Nikolu Petrovića (25) zbog sumnje da je on maskirani ubica koji je u subotu veče, 19. jula, na terasi ugostiteljskog objekta u kvartu Preko Morače, u Ulici Svetozara Markovića, ubio Podgoričanina Ivana Milačića (32). Kako sumnjaju istražitelji, Petrović je u subotu veče, desetak minuta prije ponoći, ušao u baštu kafića i zaputio se ka stolu za kojim je sjedio Milačić sa prijateljima, ispalio više hitaca i pobjegao. Prema informacijama Portala ETV, Petrović je identifikovan u neđelju i ubrzo je i lociran, a uhapšen je danas, nakon što su obezbijeđini validni dokazi koji ga povezuju sa zločinom. On se dovodi u vezu sa takozvanim „zagoričkim“ kriminalnim klanom, koji je, prema operativnim podacima, „naklonjen kavačkom klanu“. Uprava policije potvrdila je hapšenje Petrovića, ističući u saopštenju da su „preduzimajući izviđajne mjere i radnje uz intenzivnu saradnju i koordinaciju sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, obezbijeđeni materijalni dokazi koji nedvosmisleno i osnovano upućuju na sumnju da je N. P. izvršio krivično djelo teško ubistvo i krivično djelo nedozvoljeno nošenje i držanje oružja i eksplozivnih materija“. Milačić je u operativnim evidencijama slovio za člana škaljarskog klana, ali inspektori još nijesu sigurni da je on bio meta napada, već postoji mogućnost da je to bio V. J. koji je sjedio za stolom sa Milačićem. U pucnjavi je ranjen Strahinja Raonić, koji je bio u društvu Milačića i još nekoliko osoba, ali, srećom, nije u smrtnoj opasnosti. Povrijeđena je i jedna žena koja je šetala ulicom sa suprugom, a nju je okrznuo rikošet. Iz Uprave policije te večeri, iako su se oglašavali čak dva puta, pokušali su da sakriju informaciju da je povrijeđena i slučajna prolaznica, vjerovatno u namjeri da umanje ozbiljnost situacije, odnosno činjenicu da su u mafijaškom obračunu mogli stradati i nevini ljudi. Kako smo pisali, Milačić je bio osumnjičen da je član kriminalne grupe koja je ubila Sašu Klikovca u julu 2020. godine. Za taj zločin, u februaru ove godine, prvostepeno su osuđeni Miloš Marković i Marko Šuković na 19 godina i 10 mjeseci, odnosno 12 godina zatvora. U tom postupku Milačić je osuđen na tri godine zatvora zbog produženog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, dok je, kao i Predrag Vukadinović, oslobođen optužbi za ubistvo. Na vanrednoj konferenciji za novinare koja je organizovana sjutradan po ubsitvu Milačića, u neđelju. 20. jula, v. d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, obrušio se na sud zbog haotične bezbjednosne situacije u zemlji. Bio je decidiran da policija ne može preuzeti odgovornost za narušenu bezbjednosnu situaciju, prije svega zbog, kako je kazao, loše kaznene politike. Smeta mu što je Milačić oslobođen optužbe da je bio član kriminalne organizacije koja je organizovala ubistvo Klikovca, već je samo osuđen za nedozvoljeno držanje oružja, a nezadovoljan je i visinom izrečene kazne?! - Mi smo prvi na braniku pravde i žao mi je što druge institucije nijesu efikasne kao Uprava policije – saopštio je u neđelju Šćepanović. Kazao je i da je sreća što nije bilo slučajnih žrtava, te saopštio da je naredio pojačano angažovanje policijskih jedinica. Obavijestio je crnogorsku javnost i da su svi članovi organizovanih kriminalnih grupa upozoreni da smanje obim kretanja jer su potencijalna meta. - Jedan od osnovnih načela policije je da ukažu da povedu računa o svojoj bezbjednosti, jer ne možemo čuvati 3.000 ljudi - rekao je on, što znači da je to broj članova kriminalnih grupa koji se nalazi u operativnim bazama policije. Ubistvu Milačića prethodio je još jedan brutalan zločin u Podgorici – 16. jula ispred svoje kuće u Staroj Varoši ubijen je Igor Nedović, koji je dva mjeseca ranije preživio oružani napad u Siti Kvartu. Na Nedovića je u Siti Kvartu, kako je policija utvrdila, pucao Arjan Rečković i za njim su uzalud tragali dva mjeseca. A dok je policija tragala za njim, on je tragao za Nedovićem i uspio da ga ubije na kućnom pragu i opet pobjegne. I on se povezuje sa kavačkim mafijaškim klanom, a navodno je prebjegao iz škaljarskog. - Ulažemo ogromne napore na lociranju ovog lica. Preko 15 objekata je pregledano - kazao je u neđelju Šćepanović, ističući da su raspisane potjernice i za njim i za saizvršiocem. Šćepanović se pravdao i da Rečković ima jaku logistiku, zbog čega uspješno izmiče policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250722170732_541cf330d140d808a8e6727e5edd15bef1d26321d0e379f4f4588e3498f12654.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250722170732_541cf330d140d808a8e6727e5edd15bef1d26321d0e379f4f4588e3498f12654" data-rendition-name="original" width="1148" height="1600" loading="lazy" alt="nikola petrović"> <figcaption>Nikola Petrović</figcaption> </figure>

Uhapšen ubica Ivana Milačića – Podgoričanin Nikola Petrović

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, odgovarajući na pitanja, &nbsp;kazao je pred skupštinskim Odborom za bezbjednost i odbranu da je policija u potpunosti postupala u skladu sa zakonom u slučaju Danila Mandića, bratanića predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je prvobitno bio osumnjičen za pokušaj teškog ubistva u pucnjavi koja se dogodila 19. aprila u Podgorici, a koje je djelo kasnije prekvalifikovano u izazivanje opšte opasnosti, nanošenje teških tjelesnih povreda i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja. <h2>"Gluva" soba</h2> Šćepanović je odbio da ogovori na pitanja da li su pronađeni Mandićevi DNK tragovi i barutne čestice u vozilu, da ne bi, kako je kazao, kompromitovao dokazni postupak, čak iako bi bili saopšteni u tzv. "gluvoj sobi" jer ni ona, kako je kazao direktor UP, "nije više gluva". Saslušanju prisustvuje i advokat osumnjičenog Danila Mandića, Miroje Jovanović.kao navodni predstavnik zainteresovane nevladine organizacije "Društvo za ravnopravnost i toleranciju - AI" koja je osnivač Srpskog radija i Srpske televizije sa sjedištem u Srpskoj kući u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1" data-rendition-name="original" width="1445" height="892" loading="lazy" alt="Miroje jovanović"> <figcaption>Miroje Jovanović</figcaption> </figure>  Poslanik SD-a Nikola Zirojević kazao je da mu je čudno što se govori da "gluva soba" nije gluva. - Čudno mi je da slušamo da gluva soba više nije gluva. Tačno je da postoje curenja iz te sobe, pa se naslovi jednog medija pune iz te sobe. Pojedini mediji imaju više informacija nego &nbsp;tužilaštva. Ne možemo pod izgovorom da soba nije gluva ostati bez odgovora na pitanja - rekao je Zirojević. Šćepanović je odgovorio da je policija uzorkovala tragove i vozila i lica i pribavila naredbe za vještačenje.&nbsp; - To je princip koji vi treba da znate kao članovi odbora. Ali, mišljenje i zaključak te analize vama ne treba. To treba da znaju tužilac, sud i odbrana. Ako bih vam ja dao te podatke, omogućili bi prostor odbrani, jer bi oni izašli neovlašćeno. Povrijedili bismo ZKP. Ne vidim razlog zašto bi vama trebala informacija o barutnim česticama - da li da vi mašete tim danas ispred Skupštine? Ako hoćete da iznesem podatke, možemo prvo da potpišemo izjavu za poligraf, pa onda fino da ne odbijete i da vidimo ko je iznio neovlašćeno podatke - kazao je Šćepanović. <h2>Vozilo Skupštine bilo na mjestu izvršenja kivičnog djela</h2> Kako je istakao Šćepanović, policija je identifikovala vozilo koje je učestvovalo u događaju, a svi prikupljeni dokazi — uključujući snimke video-nadzora, mapiranje kretanja i telekomunikacione podatke — jasno ukazuju na njegovo prisustvo na mjestu izvršenja krivičnog djela, kao i na činjenicu da je u pitanju vozilo Skupštine Crne Gore. On je kazao da je obavljena komparativna analiza kretanja vozila uoči, tokom i nakon krivičnog djela. Sve informacije su uvrštene u spise predmeta, a identifikovano je pet lica koja su te večeri zajedno boravila u ugostiteljskim objektima u Podgorici, kazao je Šćepanović. Prema njegovim riječima, jedno od oštećenih lica, koje isprva nije bilo dostupno policiji, locirano je u mjestu stanovanja i odbijalo je saradnju. Međutim, nakon ljekarskog pregleda utvrđeno je da je zadobilo tešku tjelesnu povredu u predjelu butine, nanesenu dejstvom vatrenog oružja, dok je drugo lice zadobilo lakšu povredu nastalu usljed rikošeta. Šćepanović je kazao da je to bio jasan signal da se stiču uslovi za postupanje Višeg državnog tužilaštva On je kategorički odbacio tvrdnje o političkim uticajima, poručivši da Uprava policije djeluje isključivo na osnovu zakona, bez obzira na identitet osumnjičenih. <h2>Sud spriječio pretres u noćnim satima</h2> Jedan od najproblematičnijih trenutaka u postupku, prema riječima Šćepanovića, bio je pokušaj da se sprovede pretres objekta Danila Mandića u večernjim satima, što je ograničeno članom 83 Zakona o krivičnom postupku. Taj član predviđa da se pretres može vršiti između 6 i 21 sat, osim ako sud ne odredi drugačije zbog opasnosti od odlaganja. Policija je, kako navodi, već u 18.55 časova uputila zahtjev tužilaštvu za hitnu mjeru, koje je „veoma brzo reagovalo“ i dostavilo prijedlog sudu. Međutim, kada je naredba izdata u 20.54 časova, u njoj nije bilo navedeno da se pretres može obaviti i nakon 21.00, što je onemogućilo pravovremeno djelovanje policije. - Policijski službenici su čekali ispred suda. Tražili smo da se u naredbi eksplicitno navede da se pretres može vršiti i nakon 21 čas, ali sud to nije omogućio. Poštovali smo zakon i pretres obavili narednog jutra - rekao je Šćepanović. <h2>Osumnjičeni se predao uz prisustvo advokata</h2> Kako je dalje naveo, Danilo Mandić se policiji predao u prisustvu branioca, nakon čega je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivična djela pokušaja teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja. Nakon sprovedenog medicinskog i balističkog vještačenja, tužilaštvo je izvršilo prekvalifikaciju krivičnog djela u skladu sa načelom mutabiliteta: jedno lice zadobilo je laku tjelesnu povredu iz nehata, a drugo težu povredu izazvanu direktnim pogotkom. Prema Šćepanovićevim riječima, projektil koji je pogodio prvog oštećenog ispaljen je iz vatrenog oružja, dok je drugo lice pogođeno fragmentima izazvanim rikošetom. <h2>Podignuta dva optužna predloga protiv Mandića</h2> V.d. direktora Uprave policije kazao je i da su do sada podignuta dva optužna predloga protiv Danila Mandića: jedan za navedena krivična djela, a drugi u vezi sa oduzimanjem vozila. - Mi nismo stranka u postupku, ali želim da javnost zna da je Uprava policije preduzela sve što je bilo u njenoj nadležnosti: obezbijedila je materijalne, personalne i posredne dokaze, sve u skladu sa zakonom i kriminalističkom strukom - naglasio je on. Šćepanović je odbacio kritike da policija nije bila dovoljno stručna ili ažurna, uz opasku da „neki koji pišu knjige i poeziju nemaju ni dio znanja i iskustva koje imaju službenici Uprave policije“. <h2>Pižurica: Čudno mi je što je Mandićev advokat ovdje; Jovanović: Ovo je napad na mene</h2> Poslanik Pokreta Evropa sad Miloš Pižurica &nbsp;kazao je da pruža podršku policiji i da svako pred zakonom mora biti jednak, ali je izrazio i čuđenje zbog toga što je advokat Jovanović, koji je pravobranilac Danila Mandića, na sjednici Odbora. Jovanović je na to kazao kako je u pitanju napad na njega. - Mislim da ovo nije u redu, ovo je napad na moj integritet - kazao je on. Pižuirica je istakao kako Jovanovićevo ponašanje nije u redu, te da je on samo rekao da mu je neobično što je Mandićev advokat tu. - Ovo je potpuno neadekvatno - upadanje u riječ, da neko ne može da završi rečenicu, molim vas da reagujete na ovo - poručio je on predsjedavajućem odbora. Miodrag Laković pojasnio je kako je Jovanović na sjednici kao predstavnik nevladine organizacije. <h2>Zirojević: Skandalozan pristup VDT Markovića, u Parlamentu se pojavljuje samo kada se radi o njegovim varijabilama</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150" data-rendition-name="original" width="1919" height="1077" loading="lazy" alt="Nikola Zirojević"> </figure>  Pristup Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića prema Parlamentu i Odboru za bezbjednost i odbranu u potpunosti neprimjeren i skandalozan, ocijenio je poslanik SD-a Nikola Zirojević na početku sjednice posvećene kontrolnom saslušanju VDT-a i direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, a povodom slučaja bratanića Andrije Mandića, Danila Mandića&nbsp; Povodom najavljenog saslušanja Marković je obavijestio Odbor da neće učestvovati na kontrolnom saslušanju jer, kako tvrdi, VDT nije subjekt nadzora tog Odbora. - U dopisu upućenom Odboru, jasno je ukazano da Vrhovno državno tužilaštvo, u skladu sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, nije subjekt nadzora Odbora za bezbjednost i odbranu. Ovaj zakon predviđa nadzor nad radom organa izvršne vlasti i državne uprave u oblasti bezbjednosti i odbrane – što ne uključuje Državno tužilaštvo, koje je Ustavom Crne Gore definisano kao jedinstven i samostalan organ- navodi se u saopštenju Markovića. - Parlament je mjesto, između ostalog, gdje je VDT izabran i gdje treba da odgovara na pitanja poslanica i poslanika i, na kraju krajeva, da polaže račune za svoj rad. Ja ću vas ovim putem zamoliti da idući put kada budete pozivali Vrhovnog državnog tužilaca, kažete da su na dnevnom redu neke varijabile za njega, pošto se izgleda on pojavljuje u parlamentu samo kada se glasa o njegovim trostrukim varijabilama – kazao je Zirojević u proceduralnom reagovanju na početku sjednice. Predsjednik Odbora, PES-ov Miodrag Laković, kazao je da ne bi rekao da je skandalozan bilo koji pristup koji se naslanja na zakonske norme.&nbsp; - Ja sam i u proceduri rekao da su ovdje zakonske norme prilično jasne. Mi kao odbor ne nadziremo i ne kontrolišemo rad državnog tužilaštva – kazao je Laković.

Šćepanović: Policija djelovala zakonito u slučaju Danila Mandića, ključni dokazi potvrđuju upotrebu vatrenog oružja i vozila Skupštine

Jedna stara kletva kaže: dabogda živjeli zanimljiva vremena. E, ovđe se – makar minule sedmice - niko ne može požaliti da nije bilo baš uzbudljivo. &nbsp; Ali, zastrašujuće uzbudljivo! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721190748_debb07f9fc55a04e9894faa86bdf2f19be950ca5dc00abfd26dccae09ea3ac91.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250721190748_debb07f9fc55a04e9894faa86bdf2f19be950ca5dc00abfd26dccae09ea3ac91" data-rendition-name="original" width="1222" height="715" loading="lazy" alt="NAJAVLJENA LIKVIDACIJA BEZ REAKCIEJ POLICIJE: Uviđaj nakon ubistva Nedovića u Staroj varoši"> <figcaption>NAJAVLJENA LIKVIDACIJA BEZ REAKCIEJ POLICIJE: Uviđaj nakon ubistva Nedovića u Staroj varoši(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prvo je u srijedu 16. jula ubijen, u po bijela dana, u podgoričkoj Staroj Varoši Igor Nedović. Njega, koji je upisan u policijski dosje kao član organizovane kriminalne grupe, ubio je Arjan Rečković, takođe mladić sa podebljim dosjeom, isti momak koji je u Nedovića ispalio nepuna dva mjeseca ranije tri metka i kojeg policija nije mogla da locira punih 60 dana iako nije mrdao iz Podgorice. &nbsp; Nekoliko sati nakon ubistva, Uprava policije je saopštila da, citiram, ,,ulažu maksimalne napore na lokaciji počinioca krivičnog djela”. U prevodu: policija je rekla ono što smo znali - pojma nemaju đe se krio ubica proteklih neđelja, a ne znaju ni đe je sada. &nbsp; Zanimljivo, niko iz vrha agilnih Demokrata, partije koja kontroliše bezbjednosni sektor, nije čitavog dana tvitnuo, nije fejsbučio, makar kao ono kad nekog policajca suspenduju. Ćutali su i ministar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović i potpredsjednik Bečić i partijski mali Berija Bogdanović. &nbsp;&nbsp; Biće da niko nije smislio plan kako da vlastito neznanje i nesposobnost sakrije iza neke patriotske objave na društvenim mrežama. &nbsp;&nbsp; Ćutali su kad je trebalo da se jave, ali dva dana kasnije oglasili se kada je bolje bilo da ni glasa pustili nijesu. &nbsp;&nbsp;&nbsp; ,,SLUČAJ JOVANOVIĆ” I to na dešavanja u Budvi, 18. jula, kada je - takođe u po bijela dana, dok je sjedio u jednom lokalu na Slovenskoj plaživ - brutalno napadnut i pretučen Nikola Jovanović, predsjednik opštine Budva. &nbsp; Ispostavilo se da su ga napala tri brata Mitrović, svi članovi Nove srpske demokratije Andrije Mandića. Istovremeno i članovi kriminalne grupe ,,Budvanska“. &nbsp;A jedan od trojice Mitrovića - Vidak - zahvaljujući članstvu u Mandićevoj partiji, postao je član i treće organizovane grupe – Upravnog odbora Javnog preduzeća ,,Morsko dobro“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721190752_c4fe501c0334fe079039914b3e1bd97ce194c675c8099f4621669044818ae972.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250721190752_c4fe501c0334fe079039914b3e1bd97ce194c675c8099f4621669044818ae972" data-rendition-name="original" width="893" height="588" loading="lazy" alt="PO ŽELJI PARTIJSKOG VOĐE: Vidak Mitrović i Andrja Mandić"> <figcaption>PO ŽELJI PARTIJSKOG VOĐE: Vidak Mitrović i Andrja Mandić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Nijesu Mitrovići bili maskirani, nijesu se krili: partijska legitimacija bila je izgleda licenca za prebijanje. Pesnicama su Jovanoviću, čelniku Budve, poslali poruku - ko nije sa nama, ko ne sluša partiju i partijskog vođu, zažaliće što je digao glavu. &nbsp; A može ostati i bez glave. &nbsp;&nbsp; MOTIVI NAPADA Zašto Jovanović? &nbsp; Odgovor je jednostavan: na meti Mandićeve partije koja kontroliše parlamentarnu većinu su ljudi koji su smogli snage da okrenu leđa nacionalističkoj ideologiji krvi i tla; koji su odlučili da naprave savez sa dojučerašnjim političkim oponentima iz građanskih partija, da razlike ostave po strani radi budućnosti grada kojim vladaju. &nbsp; Zato je napad na Jovanovića društveno opasna stvar: podsjeća na ona teška vremena rađanja fašizma, kada su pripadnici Hitlerove Nacionalsocijalističke njemačke radničke partije javno kažnjavali sve one koji se ogriješe o partijski kodeks. &nbsp;&nbsp; I zato su zlokobna ona partijska saopštenja – poput Mandićeve NSD ili Bečićevih Demokrata – kojima se suštinski opravdava sila nad neistomišljenicima. &nbsp; Kada to dolazi od partija vlasti onda to ubjedljivo govori o beskrupuloznom, autoritarnom karakteru vlasti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721190752_021a5f0ed50da6ca99486cb1afc83ffad8641aa3f101490e888d209ad2c24f51.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250721190752_021a5f0ed50da6ca99486cb1afc83ffad8641aa3f101490e888d209ad2c24f51" data-rendition-name="original" width="2450" height="1221" loading="lazy" alt=',,SREĆOM NIJE BILO SLUČAJNIH ŽRTAVA": Uviđaj nakon ubistva Ivana Milačića'> <figcaption>,,SREĆOM NIJE BILO SLUČAJNIH ŽRTAVA": Uviđaj nakon ubistva Ivana Milačića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  SREĆA U NESREĆI &nbsp; A o karakteru i sposobnosti vlasti - onoj policijskoj – svjedočili smo na kraju dana u subotu. &nbsp;&nbsp; Nakon prebijanja Jovanovića u Budvi, šezdesetak kilometara dalje, u centru Podgorice – nova pucnjava i nova likvidacija. Žrtva je bio Ivan Milačić, takođe bezbjednosno interesantno lice, a povrijeđen je njegov prijatelj koji takođe iam dosje. Dok su sjedjeli u lokalu, napadač je bez skrivanja ispalio gomilu metaka. Potom se brzo udaljio ostavivši u lokvi krvi ubijenog i ranjenog. &nbsp; U policijskom saopštenju, kada su javili da ,,ulažu sve napore na hvatanju izvršioca krivičnog djela”, prećutano je da je povrijeđena još jedna osoba – žena koja je sa suprugom mirno šetala centrom grada. Ne sluteći da je danas u Crnoj Gori opasno kretati se, čak i centrom grada. &nbsp; Srećom – nije bilo slučajnih žrtava, slavodobitno reče Lazar Šćepanović. &nbsp; I to na vanrednoj konferenciji za medije koju nije namjeravao da organizuje, sve dok Portal ETV nije otkrio otkrio da je policija pokušala da sakrije podatak da je jednu ženu okrznuo metak, iako je bila udaljena dvadesetak metara od mjesta zločina. &nbsp; SUMORNA SJUTRAŠNJICA ,,Svi članovi kriminalnih grupa, kroz komunikaciju sa službenicima Uprave policije, informisani su da smanje nivo kretanja, jer su potencijalne mete suprotstavljenih krimininalnih grupa”. &nbsp; Ne, nije šala, baš tako je rekao Lazar Šćepanović tokom vanrednog presa juče. Dakle: umjesto da hapsi sve one za koje imaju dokaze da su članovi kriminalnih grupa, policajci su imali naređenje da idu od kriminalca do kriminalca – da ih mole da se mnogo ne šetaju ovih dana?! &nbsp; Istovremeno, običnim građanima su pričane bajke da su bezbjedni, da mogu da uživaju u ljepotama oslobođene Crne Gore. A onda, usred slikanja te poželjne realnosti, policijski čelnik je bio prinuđen da se pravda kako, eto, srećom nije bilo slučajnih žrtava. &nbsp; Stvarno, to je strategija gradnje bezbjedne Crne Gore? &nbsp; Mi stariji se dobro sjećamo one čuvene parole druga Josipa Broza Tita: ,,Narod koji ima ovakvu omladinu ne mora da brine za budućnost”. Znamo kako je uništena jedna velika zemlja kad su omladinci porasli. &nbsp;&nbsp; E, ako ćemo da pravimo analogiju, onda se može slobodno reći: Narod koji ima ovakvu narodnu policiju ne mora da brine za bezbjednost u Crnoj Gori. &nbsp; Jer, bezbjednosti - nema. &nbsp;

Narod koji ima ovakve čelnike narodne policije baš ne mora da brine za bezbjednost!

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković, komentarišući pismo Ujedinjenih nacija upućeno predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, u izjavi za Portal ETV ocijenio je da se radi o „upozorenju koje je bilo i očekivano“, te da vlast pokušava da uvede restrikcije koje su već jednom proglašene neustavnim.
– Dakle, stiglo je upozorenje koje je bilo i očekivano, da način na koji vlast želi promijeniti Zakon o javnim okupljanjima i uvesti određene zabrane nije u skladu sa onim što su međunarodne organizacije propisale – međunarodni pakti i, s druge strane, Evropska konvencija – kazao je Živković.
On ističe da se predloženim izmjenama uvode restriktivne zabrane na kolovozima, magistralnim i regionalnim putevima, te podsjeća da je slično zakonsko rješenje već proglašeno neustavnim.
– Kome je palo na pamet da stavlja u pravni promet rješenje koje je već bilo neustavno, možemo pretpostaviti da se radi o onim dijelovima parlamentarne većine koja želi prvo da zabrani javno okupljanje, a nakon toga da zabrani izgovorenu javnu riječ – poručio je lider DPS-a.
Podsjetio je da je riječ o rješenju koje je bilo na snazi od 2005. godine, a koje je Ustavni sud 2017. proglasio neustavnim.
–Ovo je &nbsp;rješenje koje je bilo na snazi, ako se ne varamo, 2005. godine, ono je proglašeno 2017. godine neustavnim, na prijedlog jedne od tadašnjih poslaničkih grupa, na osnovu čega je Ustavni sud donio odluku da je kompletan, ako se ne varam, član – čini mi se 9 – proglašen neustavnim. I između ostalog, ovo što je sada propisano kao restriktivna mjera je definitivno već proglašeno neustavnim, tako da se ovo mora uzeti u obzir. Neko ko je radio na izmjenama i dopunama zakonskog rješenja o tome je morao voditi računa – istakao je Živković.
Rekao je i da je, nakon današnjeg upozorenja Ujedinjenih nacija, poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon.
– Naše današnje prisustvo na ovom mjestu nije nikako pokušaj da politizujemo bilo koji skup, već je poruka vlastima da se represivnim putem i represivnim metodama ne može obračunavati sa svojim građanima. Ni na koji način. Imali smo prilike da vidimo da oni koji su upravo na talasu različitih protesta došli na pozicije vlasti, danas žele da ih uguše u Crnoj Gori. I znamo što je sljedeće: zabrana javno izgovorene riječi – upozorio je Živković.
On je dodao da su predstavnici DPS-a više puta u parlamentu trpjeli osporavanja prava da komentarišu, ali da ih to neće spriječiti da budu uz građane.
– Vi ste imali prilike da više puta u parlamentu slušate kako mi, upravo iz Demokratske partije socijalista, nemamo pravo ni moralno, ni bilo kako drugačije, da bilo šta komentarišemo. Komentarisaćemo i bićemo svaki put sa građanima, ne da na bilo koji način politički profitiramo od toga, već da pošaljemo poruku vlastima koja je bahata, koja je osiona i koja želi na ovaj način, represivnim metodama, da kažnjava vas, svoje građane – poručio je Živković.
Podsjetimo, predloženim izmjenama &nbsp;Zakona o javnim okupljanjima uvode se noviteti koji mogu imati ozbiljne posljedice za slobodu govora i javnog okupljanja., osnosno, predviđaju se kazne za ljude koji pozivaju na protest, skoro bilo gdje. Kad bi preslikali – svako ko na nekoj društvenoj mreži objavi, čak i mediji, pošto se pominju i pravna lica, bi se mogli naći pod udarom ovog zakona kad objave informaciju o nekom okupljanju.&nbsp;
– I ne samo to, nego i dodatno – da oni određuju lokaciju održavanja skupova ukoliko su određeni objekti 'ugroženi', jer oni smatraju da su ugroženi prisustvom onih koji budu protestovali – naveo je &nbsp;Živković.
Istakao je da su sve predložene mjere ne samo protivustavne, već i suprotne ključnim međunarodnim dokumentima.
– Restrikcije koje se na ovaj način uvode su prvo protivustavne, suprotstavljene onome što je Evropska konvencija, Međunarodni pakt... I stvari koje se na ovaj način žele uvesti u pravni promet – nijesu ništa drugo nego poruka da se želi uspostaviti autokratija, a nakon toga ide diktatura – kazao je Živković.
Na pitanje ima li nade da će obraćanje Ujedinjenih nacija uticati na vlast, Živković je kazao da takvu poruku šalju i &nbsp;danas sa Kruševog ždrijela.
– Imali smo prilike da vidimo da se mnoga obraćanja sa međunarodnih adresa nijesu primila kod parlamentarne većine. Ali danas, u prisustvu ovdje građana, šaljemo poruku vlastima da odustanu od takvog zakona – zaključio je predsjednik DPS-a.

Tag: antonio-kosta