Crna Gora želi pomoć Evropske unije u borbi protiv ruske dezinformacije dok se zemlja kreće ka članstvu u bloku.
Ova mala država, koja je postavila ambiciozan cilj da postane članica EU do 2028. godine, sve više je meta dezinformacija onih koji žele da ometaju njen put ka članstvu, kazao je crnogorski predsjednik Jakov Milatović u ekskluzivnom intervjuu za POLITICO u Briselu. 
- Veoma se nadam da ćemo u budućnosti dobijati veću podršku od EU da bismo zaista mogli da se borimo protiv dezinformacija i lažnih informacija - rekao je Milatović, dodajući da je ovu ideju predstavio kreatorima politika EU i državama članicama.
Moldova, druga kandidatkinja za EU, već je bila česta meta ruske manipulacije, uključujući kupovinu glasova i širenje dezinformacija. To je prošlog mjeseca dovelo do toga da EU pošalje svoj novi sajber rezervni tim – tim stručnjaka iz privatnog sektora za sajber bezbjednost – u Kišinjev i da izdvoji milione za centar za borbu protiv dezinformacija.
Milatović, koji se u Briselu sastao sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, rekao je da „zlonamjern uticaj trećih zemalja“ može predstavljati rizik za crnogorsko pristupanje EU i pozvao Brisel da bude proaktivan u suzbijanju takvih prijetnji.
- Ponekad imam osjećaj da su proevropski političari u regionu Zapadnog Balkana pomalo prepušteni sami sebi od strane partnera u EU - rekao je, dodajući da se dezinformacijama susreće „na dnevnoj bazi“.
Crna Gora je 2008. godine podnijela zahtjev za članstvo u EU i dobila status kandidata 2010. godine. Od tada je zatvorila sedam od 33 pregovaračka poglavlja i na dobrom je putu da zatvori još pet do decembra, potvrdio je visoki crnogorski diplomata POLITICO-u.
Sa populacijom od 600.000, ova mala jadranska država nastoji da se pozicionira kao očigledni naredni član 27-članog bloka. Međutim, suočava se sa potencijalnim preprekama, uključujući pro-srpske partije u parlamentu, tenzije sa susjednom Hrvatskom i skepticizam u nekim dijelovima EU u vezi sa širenjem. Zanimljivo je da ovo pitanje nije ni na dnevnom redu narednog samita Evropskog savjeta.
Francuski predsjednik Emanuel Makron 2023. pozvao je EU da se reformiše prije nego primi nove članice. Milatović je rekao da je, međutim, iza zatvorenih vrata Makron prihvatio ideju crnogorskog članstva.
- Vjerujem da je prije dvije godine, prije nego što je predsjednik Makron počeo da razgovara sa mnom, imao … jedno mišljenje. Nakon toliko razgovora koje sam imao sa njim, sada je optimističan u vezi sa pozicijom Crne Gore u EU. I vjerujem da je slično i sa svim ostalim liderima EU. Crna Gora se sada doživljava kao lider u trci, ali želim da vidim kraj te trke, na neki način - rekao je Milatović.
Još jedna potencijalna prepreka je oslanjanje zemlje na ruske turiste i investitore. Crna Gora još nije uvela vizni režim za Ruse, koji mogu ući bez vize na 30 dana, a Rusi i dalje ostaju najveći strani investitori.
- Trudimo se da to [vizni režim] odložimo koliko god možemo, kako bismo održali turizam“, rekao je Milatović, dodajući da je „apsolutno“ zabrinut zbog priliva ruskog novca. „Trenutno smo pomalo u vakuumu jer … nemamo potpuni pristup EU fondovima.“ Ipak, Crna Gora će uskoro uskladiti vizni režim sa EU - rekao je.
Na kraju, dok je mnogo odgovornosti na Podgorici da ujedini političke snage i sprovede obećane reforme, EU takođe mora da pokaže da „širenje postoji“ i da „reforme daju rezultate“, upozorio je Milatović.
- Zadnja zemlja koja je ušla bila je Hrvatska prije više od deset godina. A između toga je Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo EU. Zato vjerujem da je sada vrijeme da se proces oživi, i da se ponovo osnaži ideja EU kao kluba koji i dalje ima svoju privlačnost - zaključio je Milatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Crna Gora traži pomoć EU u borbi protiv ruske manipulacije informacijama

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se danas u Briselu sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, gdje je dogovoreno da se Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana održi u Crnoj Gori 1. juna 2026. godine, što predstavlja važnu prekretnicu na evropskom putu naše zemlje i potvrdu snažne podrške EU.
- Naredne godine kada proslavljamo 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti dobijamo snažnu podršku naših evropskih partnera u organizaciji Samita Evropska unija- Zapadni Balkan 1. juna naredne godine. To je veliki vjetar u leđa. To je znak velikog povjerenja i sasvim sigurno još jedna velika podrška, koja dolazi od strane Evropske unije, kada je u pitanju završetak našeg pristupanja EU. Tako da, prvog juna naredne godine, istorijski trenutak za Crnu Goru - svih 27 lidera zemalja EU, zajedno sa predsjednikom Evropskog savjeta, gospodinom Koštom, gospođom Fon der Lajen, predsjednicom Komisije, i naravno našim prijateljima iz zemalja Zapadnog Balkana- svi ćemo se zajedno okupiti u našoj državi na istorijskom samitu Crna Gora- Zapadni Balkan - poručio je predsjednik Milatović.
On je podsjetio da je na nedavnom Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu vrlo jasno i glasno pozvao evropske lidere da počnu sa izradom Nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore EU.
- O tome smo i danas ovdje razgovarali. Ukoliko sve bude teklo planiranim tokom, i ukoliko zatvorimo ovih 5-6 poglavlja, koliko je planirano do kraja ove godine, mislim da ćemo biti na jako dobrom putu da se počne sa draftovanjem nacrta Ugovora o pristupanju, i mislim da je to izuzetno dobra vijest. Tako da još jednom, i odavde iz Brisela, iz sjedišta Evropskog savjeta, šaljem važnu poruku, dobru vijest i poziv svima u Crnoj Gori da se okupimo oko ove istorijske misije koju imamo - da uvedemo Crnu Goru u Evropsku uniju svi zajedno - zaključio je predsjednik Milatović.
On je ocijenio da je vrijeme da radimo još više, pokažemo zajedništvo i odgovornost i zajedno završimo posao koji je pred nama, te da je to zadatak svih - političkih aktera, institucija i društva u cjelini.

Milatović - Košta: Dogovoreno da se Samit EU- Zapadni Balkan održi 1. juna naredne godine

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće danas i sjutra u radnoj posjeti Briselu.
On će, kako se navodi u saopštenju, sjutra imati važan sastanak sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, na kojem će biti riječi o nacrtu Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji i organizaciji predstojećeg Samita EU-Zapadni Balkan 2026. godine čiji će domaćin biti upravo naša zemlja.
- Nakon sastanka koji je predsjednik države imao sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, očekuje se da će ovaj sastanak dodatno potvrditi snažnu podršku evropskih partnera našim ključnim reformskim procesima i dati novi impuls završnici pregovaračkog procesa - ističu iz Kabineta predsjednika.
Evropska unija je, kako su naglasili, njihova radna akcija, svakog dana i na svakom poslu.&nbsp;
- To je snaga koja nas vodi do članstva 2028. Ovom porukom predsjednik Milatović podvući će da su reforme, vladavina prava i borba protiv korupcije ključni stubovi na kojima Crna Gora gradi svoje mjesto u evropskoj zajednici - navodi se u saopštenju.
Na okruglom stolu organizacije "Friends of Europe", predsjednik države će govoriti o ulozi Crne Gore kao lidera evropskih integracija u regionu i njenom ključnom strateškom cilju - članstvu u EU do 2028. godine.&nbsp;
- Tokom posjete, predsjednik će u Brižu održati predavanje na renomiranom Koledžu Evrope. Dvodnevna posjeta Belgiji nastavak je diplomatskih napora predsjednika države i snažan korak kojim će Crna Gora potvrditi svoju posvećenost da postane 28. članica EU do 2028. godine - kazali su iz Kabineta predsjednika.

Milatović u posjeti Briselu, sastaće sa Koštom

Predsjednik Savjeta Evrope, Antonio Košta, poručio je danas, povodom potpisivanja sporazuma o okončanju rata u Gazi, da prvi put u dugo vremena postoji stvarna nada za mir. Košta će na poziv egipatskog predsjednika Abdel Fataha al-Sisija i američkog Donalda Trampa predstavljati Evropsku uniju na samitu u ponedjeljak u Egiptu.
- Dugački put prema miru počinje sjutra u Egiptu...Prvi put u dugo vremena postoji realna nada. Nada za oslobađanje svih talaca, za prekid vatre i nada za neometan pristup humanitarne pomoći Gazi. Nada za pravedan i održiv mir i svjetliju budućnost na temelju dvodržavnog rješenja- istakao je Košta u današnjem saopštenju.
EU ističe spremnost da pridonese prielaznoj upravi u Gazi, procesima oporavka i obnove kako bi se osiguralo da "dan poslije" bude uspješan. &nbsp;&nbsp;Na samitu će sudjelovati i glavni tajnik Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš te čelnici iz više od dvadeset zemalja.

Košta: Prvi put nakon dugo vremena postoji stvarna nada za mir

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta predvodi napore za unapređenje zahtjeva Ukrajine za članstvo u EU uprkos protivljenju Mađarske, dok se lideri ove nedjelje kreću ka ključnom samitu u Kopenhagenu.
Košta je istraživao podršku prijestonica EU kako bi se pojednostavio proces za nove članice i prekinuo zastoj oko potencijalnog članstva Ukrajine i Moldavije, prema riječima pet diplomata i zvaničnika kojima je dodijeljena anonimnost u razgovoru <a href="https://www.politico.eu/article/antonio-costa-seeks-bypass-viktor-orban-veto-ukraine-eu-membership-bid-copenhagen-summit/?utm_source=email&amp;utm_medium=alert&amp;utm_campaign=Costa%20seeks%20to%20bypass%20Orb%C3%A1n%E2%80%99s%20veto%20on%20Ukraine%E2%80%99s%20EU%20membership%20bid">za Politico.</a>
Diplomatska ofanziva je pokušaj da se zaobiđe mađarski premijer Viktor Orban, koji je iskoristio veto svoje zemlje da zaustavi put Ukrajine ka članstvu u Uniji. Postojeća pravila zahtijevaju da svih 27 zemalja članica EU daju zeleno svjetlo za svaku fazu procesa pristupanja.
Moldavija, koja je takođe zvanični kandidat za članstvo u EU, uparena je sa Kijevom u procesu pristupanja i ne može da napreduje sve dok zastoj traje.
Prema Koštinom prijedlogu, takozvani pregovarački klasteri - ključni pravni koraci na putu ka članstvu - mogli bi se otvoriti uz saglasnost kvalifikovane većine zemalja EU, a ne jednoglasnim sporazumom. Zatvaranje klastera bi i dalje zahtijevalo podršku svih prijestonica EU, ali bi niži standard za otvaranje pregovora omogućio Ukrajini i Moldaviji da započnu reforme neophodne za demonstriranje napretka ka standardima EU u određenim oblastima politike. Mogle bi da pokrenu svoje kandidature za članstvo čak i ako se jedna ili dvije zemlje protive, prema riječima osobe upoznate sa planom.
Prema riječima diplomata, Košta je direktno lobirao kod lidera EU tokom nedavne „turneje prijestonica“ gdje se sastao sa nekoliko evropskih lidera, kao i tokom bilateralnih razgovora na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija prošle nedjelje u Njujorku.
- Proširenje je važan prioritet za predsjednika Evropskog savjeta. On to vidi kao najvažniju geopolitičku investiciju koju EU može da napravi. Zato vjeruje da je važno nastaviti razgovore o načinima kako bi se osiguralo da se napori Ukrajine u oblasti reformi mogu pretvoriti u opipljive korake - rekao je jedan od zvaničnika.&nbsp;
Marta Kos, komesarka EU za proširenje, otputovaće u Ukrajinu u ponedjeljak dok zemlja završava proces provjere zakonodavstva potrebnog za napredak sa kandidaturom.
- Svi klasteri su pregledani, u rekordnom roku. Ukrajina je ispunila uslove. Ukrajina je spremna za sljedeći korak. Sada je na državama članicama da daju zeleno svjetlo - rekla je Kos za Politico,
Dodaje da i Ukrajina i Evropa ne mogu sebi priuštiti da vide usporavanje zamaha Ukrajine za reforme.&nbsp;
- Ovo je trenutak za ubrzanje - ističe Kos.

Košta pokušava da zaobiđe Orbanov veto na kandidaturu Ukrajine za članstvo u EU

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta ponovio je u Ujedinjenim nacijama da je rešenje dvije države jedino rešenje za postizanje mira između Izraela i Plestine.
- Bezbjedna država Izrael koju priznaju sve države članice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Nezavisna, demokratska i održiva država Palestina. Dvije koje postoje jedna pored druge. U miru - rekao je on u Njujorku.
Ponovio je poziv Evropske unije na neodložan prekid vatre, neograničen i bezbjedan pristup humanitarnoj pomoći i bezuslovno oslobađanje svih talaca.
- Osuđujemo tekuću vojnu ofanzivu u gradu Gazi. Takođe snažno osuđujemo eskalaciju nasilja na Zapadnoj obali. Pozivamo Izrael da okonča ove operacije. Da zaustavi ilegalna naselja - dodao je.
Istakao je da nakon sukoba nema mjesta za Hamas, za terorizam, za ilegalna naselja i za ubijanje nevinih civila, saopšteno je iz EU.
- Nigdje: ni u Gazi, ni na Zapadnoj obali, ni u Istočnom Jerusalimu, ni u Izraelu -rekao je on.

Košta: Jedino rešenje za Izrael i Palestinu je postojanje dvije države

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta je danas izjavio da je postalo jasno da vojna akcija Izraela u Pojasu Gaze više nije samoodbrana.
- Riječi ne mogu da opišu humanitarnu tragediju u Gazi. Korišćenje gladi kao ratnog oružja je neprihvatljivo. Izrael mora da pristane na prekid vatre, dozvoli ulazak humanitarne pomoći u Gazu i poštuje međunarodno pravo. Mora da okonča i ilegalne aktivnosti naseljenika na (takođe palestinskoj) Zapadnoj obali. Ono što Izrael želi jeste da potkopa održivost palestinske države - rekao je Košta u intervjuu za "Le Grand Continent".
Dodao je da je raseljavanje Palestinaca sa te teritorije "crvena linija za Evropu" i da se to ne smije dogoditi.
- Nakon dvije godine rata, desetina hiljada smrti i strašnog razaranja u Gazi, Hamas je zadržao operativne kapacitete. Postoje dvije mogućnosti za ovu situaciju: ili je operacija bila neuspješna jer nije uspela da uništi Hamas, ili je pravi cilj bio nešto drugo - rekao je Košta.
Na pitanje novinara šta bi bio taj cilj, odgovorio je: "Uništenje Gaze da bi se onemogućio bilo kakav miran suživot Palestinaca u suverenoj državi".
Istakao je da to Austrijanci, Česi, Njemci i Mađari percipiraju drugačije; od ostalih u EU, te da je veoma teško postići jednoglasnost, čak i o zajedničkom stavu EU da se to što se radi u Pojasu Gaze nazove genocidom.
- Međutim, postoji sve veća politička volja i zajednička svijest da je situacija u Gazi neprihvatljiva. Pored zajedničke svijesti, moramo donositi odluke i pokazati dosljednost prema Izraelu. Upravo je obim posljedica u centru trenutne debate - kazao je on.
Naveo je međutim da ti postupci nemaju veze sa jevrejskom zajednicom u Evropi, Izraelcima ili Izraelom, već s vojnim akcijama izraelske vlade i osudio porast antisemitizma u Evropi.
Govoreći u intervjuu o drugim temama, Košta je kao sadašnje prioritete EU naveo odbranu i konkurentnost.
Ocijenio je da predsjednik Rusije Vladimir Putin pokazuje "jasne imperijalističke ambicije" kao u bivšem Sovjetskom Savezu, te da bi ako Rusija pobedi u Ukrajini, to bila "strašna prijetnju cijeloj Evropi, našoj bezbjednosti i odbrani. A kada kažem Evropa, mislim na cijelu Evropu".
- To je jedna od poruka koje sam prenio tokom svoje turneje. Ne smijemo pogrešno misliti da se ruska pretnja tiče samo istočnoevropskih zemalja. Realnost je da će na kraju uticati na sve nas - ukazao je Košta.
Komentarišući SAD, podsjetio je da one jesu istorijski saveznik Evrope, važan ekonomski partner s veoma moćnim tržištem za evropske kompanije i zemlja sa veoma jakim vezama sa evropskim kontinentom, koje su se stvarale decenijama, te je cilj da se stabilizuje odnos te dvije strane.
- Pregovori sa SAD nisu bili samo o trgovini. Imali su tri aspekta: odbrana, Ukrajina i trgovina - rekao je predsjednik Evropskog savjeta i na pitanje o tome da li ima povjerenja da će predsjednik Donald Tramp poštovati dogovor, rekao da bi bez tog sporazuma "neizvesnost bila veća i dublja".

Košta: Hamas nije uništen, te je rat Izraela u Gazi ili neuspješan ili mu je cilj nešto drugo

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se na marginama Bledskog strateškog foruma sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, saopšteno je iz kabineta Milatovića.
Kako se ističe, razgovor je bio posvećen napretku Crne Gore na evropskom putu i organizaciji samita Evropska unija - Zapadni Balkan, čiji će naša zemlja biti domaćin naredne godine, kada obilježava dvije decenije obnove nezavisnosti.
- Razgovor sa predsjednikom Koštom je uvijek jedan prijateljski razgovor sa fokusom na evropsku budućnost Crne Gore. Složili smo se da je Crna Gora najnaprednija od svih zemalja kandidata za članstvo. Međutim, takođe smo se složili i da dodatno u narednom periodu treba intenzivirati reformske procese, reformsku agendu kako bismo dostigli zacrtani cilj- a to je članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine- poručio je predsjednik Milatović.
On je istakao da je ovo trenutak kada Vlada mora dosta ozbiljnije da shvati našu evropsku agendu.
- Mislim da više ne smijemo doći u situaciju da upravo zbog nezavršavanja određenih reformi dođemo u situaciju da umjesto 20 miliona eura dobijemo deset miliona iz fondova EU, i zaista neophodna je jedna dodatna ozbiljnost kako bismo obezbijedili ono što su očekivanja naših građana: a to je da Crna Gora uskoro postane punopravna članica EU. Vrata su nam otvorena. Mi sada reformama moramo da prođemo kroz ta vrata- aopštio je predsjednik Milatović.
U razgovoru sa predsjednikom Evropskog savjeta podsjetio da je u prve dvije godine njegovog mandata Crnu Goru posjetilo 11 lidera EU, više nego u prethodna tri predsjednička mandata zajedno.
- To je konkretna diplomatska kampanja koju vodim za članstvo u EU do 2028. godine. Ne tražim čuda, tražim da radimo, da završimo posao, jer samo tako građani mogu da osjete stvaran napredak u svojim životima- rekao je Milatović.
Kazao je da Crna Gora dosljedno pokazuje posvećenost evropskim vrijednostima kroz potpuno usklađivanje sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. Posebno je istakao jačanje bilateralnih odnosa sa susjedima i regionalnu saradnju, jer je ona, kako je rekao, „ključna za evropski put država Zapadnog Balkana“.
Sagovornici su ocijenili da primjer Crne Gore pokazuje da je politika proširenja i dalje ključna politika Evropske unije i pokazatelj njene snage.

Milatović sa Koštom: Intenzivirati reformske procese i agendu kako bismo dostigli zacrtani cilj- EU u 2028.

Kina je jutros potvrdila da će ove sedmice u Pekingu održati samit na visokom nivou sa Evropskom unijom, povodom 50 godina diplomatskih odnosa, dok obje strane nastoje da prevaziđu trgovinske nesuglasice u vremenu opšte neizvjesnosti u globalnoj trgovini.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta posjetiće Kinu u četvrtak i sastati se sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, saopštilo je jutros kinesko Ministarstvo spoljnih poslova.
Premijer Kine Li Čjang biće suosnivač 25. kinesko-EU samita sa liderima EU istog dana.
Ovaj sastanak dolazi u trenutku kada se trgovinski sukobi u svijetu zaoštravaju, a Peking nastoji da osigura bliže ekonomske i političke veze sa blokom, kao zaštitu od neizvjesnosti u odnosima sa Sjedinjenim Državama.
Odnosi između EU i Kine znatno su zahladili 2021. godine, kada je Brisel uveo sankcije kineskim zvaničnicima zbog navodnih kršenja ljudskih prava u regionu Sinkjang, što je dovelo do brzih kontramjera Pekinga i skoro potpunog prekida bilateralne razmjene.
Odnosi su takođe narušavani raznim trgovinskim sporovima u posljednjih nekoliko godina, uključujući one oko kineskih električnih vozila, evropskog brendija i svinjetine, državnih nabavki medicinske opreme i rijetkih zemalja.
U nedavnom govoru, Fon der Lajen je pohvalila kineski ekonomski napredak, ali je istakla da je Kina preplavila svjetska tržišta viškom kapaciteta, ograničila pristup svom tržištu i, ustvari, omogućila rusku ratnu ekonomiju.
Blok koji Kinu naziva „partnerom za saradnju, ekonomskim konkurentom i sistemskim rivalom“ takođe je naglasio potrebu za ublažavanjem odnosa u uslovima globalne trgovinske neizvjesnosti.
Nakon što je američki predsjednik Donald Tramp u aprilu najavio široke carine, fon der Lajen je tokom telefonskog razgovora sa kineskim premijerom Li Čjangom rekla da je odgovornost EU i Kine „da podrže snažan i reformisan trgovinski sistem, slobodan, pravičan i zasnovan na ravnopravnim uslovima“.

Kina: Potvrđen sastanak Si Đinpinga sa Fon der Lajen i Koštom

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta izjavio je u Tirani da postoji novi zamah u procesu proširenja Evropske unije i da dalji napori radi postizanja napretka Zapadnog Balkana na evropskom putu treba da budu zasnovani na principima dosljednosti i povjerenja.
Poslije neformalne večere koju je priredio za učesnike samita Evropske političke zajednice sa Zapadnog Balkana i za premijera Poljske Donalda Tuska, Košta je na mreži Iks (X) napisao da se princip dosljednosti odnosi na obje strane.
- Naše dalje napore radi napretka ka pristupanju (Zapadnog Balkana Evropskoj uniji) treba da vode dva osnovna principa: dosljednost i povjerenje. Dosljednost EU znači da zadrži proširenje na vrhu svoje političke agende, a dosljednost partnera znači usklađivanje sa našim vrijednostima i sprovođenje reformi - naveo je Košta.
Dodao je da se povjerenje, kao drugi glavni princip, "može izgraditi jedino kroz otvoren dijalog - interno, među partnerima u regionu, i sa institucijama EU i državama članicama".
Večeru za lidere sa Zapadnog Balkana Košta je priredio sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i šeficom evropske diplomatije Kajom Kalas na kraju njegove turneje po regionu, tokom koje je posjetio Beograd, Sarajevo, Podgoricu, Prištinu, Skoplje i Tiranu.
Uz Koštu, Fon der Lajen, Kalas i Tuska, na večeri su bili i predsjednici Crne Gore Jakov Milatović, Srbije Aleksandar Vučić i Kosova Vjosa Osmani, premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović i domaćini - premijer Albanije Edi Rama i predsjednik te države Bajram Begaj.
Šesti samit Evropske političke zajednice okupiće u petak 47 šefova država ili vlada i lidere ključnih evropskih i međunarodnih institucija, a domaćini će biti Košta i Rama.

Košta: Dosljednost i povjerenje glavni principi u procesu proširenja EU na Zapadni Balkan

Fakultet dramskih umjetnosti Cetinje će, u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture Univerziteta Crne Gore – FUNK 2025, &nbsp;24. i 25. oktobra obilježiti jubilej – dvije decenije studiranja filmske i TV režije u Crnoj Gori. Pripremljen je bogat dvodnevni program pod nazivom „Dvije decenije studiranja FTV režije u Crnoj Gori: Promjena paradigme“.&nbsp;
Program će obuhvatiti razgovore, panele, masterklas i projekcije studentskih filmova, predstavljajući presjek stvaralaštva bivših i sadašnjih studenata koji su dali značajan doprinos razvoju savremene crnogorske kinematografije i audiovizuelne scene.
Svečano otvaranje biće održano u petak, 24. oktobra, u 20 sati, u holu Tehničkih fakulteta, uz dodjelu zahvalnica i razgovor sa prvim profesorom filmske režije u Crnoj Gori, Brankom Baletićem, koji će sa profesorom Nikolom Vukčevićem, rukovodiocem studijskog programa Film i mediji, govoriti o učenju umjetnosti i zanata režije – nekad i sad.
Veče se nastavlja projekcijama studentskih filmova, koji kroz generacije prikazuju tematsku i stilski raznoliku poetiku mladih autora FDU Cetinje.
Drugi dan programa, u subotu, 25. oktobra, donosi niz stručnih i inspirativnih razgovora. Nakon izlaganja dr Stanka Crnobrnje o savremenoj televiziji i TV režiji (sa &nbsp;početkom u 12 sati), slijedi panel „Izazovi reditelja u mladosti“, na kojem učestvuju bivši studenti koji danas aktivno stvaraju u filmskoj i televizijskoj produkciji.
Posebno mjesto u programu zauzima panel „Mogućnosti na tržištu – filmska industrija, televizija, digitalni mediji, edukacija“, zamišljen kao presjek različitih praksi bivših studenata FDU Cetinje, koji danas grade svoje karijere u različitim kreativnim i akademskim okvirima. Panel vodi profesorka Marija Perović, a učestvuju Sanja Jovanović (producentkinja, rukovoditeljka sektora za politike i planiranje FCCG i vanredni profesor na UDG), Senad Šahmanović (RTVCG), Matija Jovanović i Tamara Pavićević.
Program se nastavlja panelom „Dvije decenije studiranja FTV režije – različite perspektive“, koji povezuje različite generacije i pravce djelovanja – od institucija kulture do komercijalnih i autorskih formi. Učesnici su Gojko Berkuljan, Pavle Simonović, Nemanja Bečanović i Mateja Raičković, a moderator je mr Dušan Kasalica.
Cilj panela je sagledavanje značaja i doprinosa programa razvoju crnogorske kinematografije i audiovizuelnog stvaralaštva, ali i razgovora o njegovoj budućnosti.
Završnicu programa čini masterklas profesora Srđana Vuletića sa Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, posvećen specifičnostima kratkog metra, festivalskim savjetima i obrazovanju mladih reditelja kroz kratki film i srodne formate.
Kroz bogat i višeslojan program, FDU Cetinje će, u okviru FUNK festivala, predstaviti kontinuitet i snagu filmskog obrazovanja na Univerzitetu Crne Gore, kao i njegovu ulogu u razvoju savremene kinematografije u zemlji i regionu.
Informacija i agenda mogu se naći <a href=" https://www.ucg.ac.me/objava/blog/1255/objava/202999-funk-24-i-25-oktobra-dvije-decenije-studiranja-ftv-rezije-u-crnoj-gori-promjena-paradigme">OVDJE</a>.

Dvije decenije studiranja FTV režije u Crnoj Gori - promjena paradigme

Centar za ženska prava organizuje otvaranje izložbe radova nastalih na sedmom Kratkom kursu ukidanja patrijarhata, koje će biti održano u utorak, 28. oktobra u 19 sati, u prostoru Sopstvena soba (Bokeška 20, Podgorica).
Izložba je posvećena Stani Tomašević – partizanki, političarki i diplomatkinji, prvoj političkoj komesarki u Narodnooslobodilačkoj vojsci i prvoj ambasadorki poratne Jugoslavije.&nbsp;
- Kao simbol crnogorskog i jugoslovenskog antifašizma, Stana Tomašević ostaje primjer hrabrosti, vizije i predanosti borbi za jednakost i slobodu. Stana Tomašević ostaje simbol crnogorskog i jugoslovenskog antifašizma, žena nepokolebljive hrabrosti koja je svojim djelovanjem otvorila put generacijama koje su dolazile poslije nje - saopšteno je iz Centra za ženska prava.
Polazeći od ideje da umjetnost može biti čin otpora, Kratki kurs ukidanja patrijarhata okuplja mlade stvaraoce koji kroz svoj umjetnički rad istražuju nasljeđe patrijarhata i mogućnosti emancipacije. Tokom radionica, uz mentorsku podršku likovnih umjetnica Tanje Markuš i Svetlane Dragojević, učesnici i učesnice su razvijali umjetničke radove koji promišljaju teme feminističkog otpora, solidarnosti i društvene promjene.
Izložbu će otvoriti Tanja Markuš, koordinatorka programa za kulturu Centra za ženska prava, te Nevena Nikolić i Corwin Von Strien, predstavnici Ambasade Kraljevine Holandije.
Na izložbi učestvuju: Natalia Blackthorn, Lana Chvanova, Indrit Citaku, Luna Đoković, Mina Čagorović, Muhamed Gorana, Jovan Ivković, Sara Jokanović, Tijana Mijović, Lorenc Pepđonović, Miljana Racković, Milena Vujisić, Nina Vučković i Andrijana Stantić.
Izložbu organizuje Centar za ženska prava uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije i Fondacije Kvinna till Kvinna.

U utorak otvaranje izložbe “Stana Tomašević”

Američki predsjednik Donald Tramp je, nakon sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom u Bijeloj kući, poručio da planiranog susreta sa Vladimirom Putinom u Budimpešti definitivno neće biti. Međutim, najavio je da će se takvi susreti održati u budućnosti.
- Otkazali smo sastanak s predsjednikom Putinom. Stekao sam utisak da nećemo postići ono što je trebalo da postignemo. Zato sam ga otkazao, ali ćemo to učiniti u budućnosti - objasnio je Tramp.
Do otkazivanja sastanka dolazi nakon što je Rusija ponovo odbila primirje u Ukrajini, koje su podržali predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i lideri evropskih zemalja.
Na pitanje da li smatra da ruski lider nije bio iskren prema njemu, američki predsjednik je odgovorio da razgovori sa Putinom „mogu biti dobri“, ali da trenutno, u konačnici, „jednostavno ne vode nikuda“.
Američko Ministarstvo finansija je sinoć uvelo sankcije protiv dvije najveće ruske naftne kompanije, sa ciljem da Putina natjera da sjedne za pregovarački sto u što težem položaju.
Prema riječima ministra Skota Besenta, ovo su „neke od najvećih sankcija“ koje su Sjedinjene Države ikada uvele Rusiji. Govoreći o sankcijama, Besent je otkrio da Rusija i SAD vode pregovore iza kulisa, te da je Tramp sada „razočaran gdje se nalazimo u tim pregovorima“, aludirajući na to da su sankcije uvedene upravo zato što pregovori ne idu u dobrom smjeru.

Susret Trampa i Putina u Budimpešti definitivno otkazan, ali postoje novi planovi

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim putevima, a vidljivost je smanjena, saopšteno je uz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG).
Oni su upozorili da su mogući sitniji odroni na dionicama koje prolaze kroz usjeke.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Na magistralnom putu M-2, na dionicama Ribarevine - Poda i Poda - Berane, saobraćaj će biti obustavljen od devet do 13 i od 15 do 19 sati.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a van termina od sedam do devet sati i od 12 do 14 sati, povremeno će biti i obustavljan, ali ne duže od sat.&nbsp;
Vizila magistralnom putu M-1 na dionici Bar - Ulcinjin, saobraćaju naizmjenićno zbog sanacije mosta Kruče.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Iz AMSCG su kazali da je saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen zbog izgradnje bulevara i da će vozila saobraćati alternativnim putevima.
Na magistralnom putu M-6, na dionici Žabljak - Šavnik, saobraćaj je od sedam do 17 sati povremeno promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, zbog sanacije klizišta Provalija.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak -Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
Iz AMSCG su kazali da će privremeno biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Mateševo-Smokovac.
Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac saobraćaće se naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu saobraćajnu signalizaciju, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde na cijeloj trasi i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.

Putevi mokri, vidljivost smanjena

Vijest koja je odjeknula 21. avgusta, da je dobitnik najvećeg državnog priznanja Crne Gore – Trinaestojulske nagrade - književnik Bećir Vuković, dan ranije, ukrao mobilni telefon u jednom marketu u Mojkovcu, zapanjila je crnogorsku javnost, ali ono što je poraznije od samog čina „sitne“ krađe je činjenica da se budući nosilac nacionalne penzije, koju će mu isplaćivati građanke i građani ove zemlje, nije udostojio da se izvini.
I to je isključivi razlog zbog kojeg Portal ETV objavljuje video zapis sa sigurnosnih kamera iz marketa u kojem je Vuković ukrao mobilni telefon Mojkovčanki koja ga je ostavila na naplatnom pultu kod kase.
Sat pošto je žena prijavila krađu Vuković se vratio u prodavnicu i donio telefon koji je ukrao.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdzhZlD_k0gg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju pokrenulo je postupak zbog ove krađe, ali su nekoliko dana kasnije odustali od krivičnog gonjenja Bećerovića po službenoj dužnosti, jer je vještak ustanovio da je vrijednost telefona mala, zbog čega nije bilo osnova za nastavak istražnog postupka.
A Vuković, protagonista ovog nemoralnog čina, u žiži je bio i nakon odluke Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, da mu dodijeli ovo priznanje. Ispostavilo se da je pjesnik najveću državnu nagradu dobio za knjigu - koje nema.
U toj manipulaciji nije bio sam, i sve je ,,sređeno“: niti mu je nagrada oduzeta, niti je tužilaštvo iniciralo bilo kakav postupak za utvrđivanje činjenica o odvratnoj ,,štamparskoj obmani“ kojom je omogućeno da Vuković postane nosilac priznanja koje će mu omogućiti i ostvarivanje nacionalne penzije.
I to je ta „oslobođena“ Crna Gora kojom se diče nove crnogorske vlasti koje su preuzele institucije nakon izbora 2020. godine. Crna Gora, koja je i do tada imala ozbiljan problem sa vrijednostima i etičkim kodom, u posljednjih pet godina vrijednosno je razorena.
Brutalno se na svim nivoima urušavaju njeni antifašistički temelji, njena istorija, identitet, kultura, tradicija. A Vuković je jedan od protagonista te ideologije.
Čovjek koji ne priznaje Državu Crnu Goru, antifašističke vrijednosti na kojima se ona temelji, a iz kojih je izniklo najveće državno priznanje ove zemlje, licemjerno i drsko je konkurisao za tu nagradu i dobio je. Konkurisao je, ne zbog vrijednosti koje ona predstavlja, već – očigledno - zbog materijalne dobiti koju ona nosi.
Vuković je funkcioner Nove srpske demokratije, prosruske i prosrpske partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, četnički vojvoda.
Čin „sitne“ krađe laureata najznačajnijeg priznanja Države Crne Gore tužna je slika tragične inverzije vrijednosti koju naše društvo živi. Nove društveno-političke elite u živom blatu guše civilizacijske vrijednosti na kojima je bila utemeljena naša država, ali građanska, emancipovana Crna Gora nespremna je da pruži odgovor i snažno se odupre fašizaciji i klerikalizaciji društva.
Nažalost, i zapadni partneri nijemo posmatraju odumiranje Crne Gore koja je bila svjetionik otpora u porobljenoj Evropi, ne samo u Drugom svjetskom ratu, kada je iz naše zemlje, baš 13. jula, krenuo prvi organizovani ustanak protiv nacističkog okupatora, već i mnogo puta u svojoj dugoj, burnoj istoriji.

VIDEO: Kako je dobitnik najvećeg državnog priznanja Crne Gore – Trinaestojulske nagrade - ukrao mobilni telefon

Veting ili anti-veting? Ovo pitanje može da slobodno postavi nakon postupanja Ministarstva unutrašnjih poslova u slučaju Zorana Braunovića, bivšeg čelnika policije Kolašina. Iako je Braunović u julu ove godine, pod pritiskom javnosti, smijenjen sa pozicije načelnika Odjeljenja bezbjednosti Kolašin - i dalje je pod zaštitom vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; O tome svjedoči podatak da Ministarstvo unutrašnjih poslova na čijem je čelu Danilo Šaranović - i pored više urgencija Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu - nije dostavilo dokumentaciju o postupanju tadašnjeg čelnika kolašinske policije u slučaju gdje je osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja. &nbsp; DVA TUŽILAČKA PREDMETA Tužilaštvo ispituje postupanje Braunovića u dva predmeta. U jednom tužilac Stanko Rakočević radi analizu prikupljenih dokaza protiv bivšeg čelnika kolašinske policije, dok u drugom tužilačkom predmetu - koji je zadužila tužiteljka Maja Šćepanović - vrh policije nije dostavio, iz nepoznatog razloga, traženu dokumentaciju. &nbsp; To se navodi u odgovorima rukovoditeljke Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu Šćepanović na upit Televizije E i Portala ETV - da li su okončane dvije istrage protiv Braunovića pokrenute zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251022191024_f2a99975279ad68cf3cd3baf41c42f3a7c639714fa9012c0f1843f14fde1b36f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251022191024_f2a99975279ad68cf3cd3baf41c42f3a7c639714fa9012c0f1843f14fde1b36f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="KRIJU SE MNOGE TAJNE: Zgrada policije u Kolašinu"> <figcaption>KRIJU SE MNOGE TAJNE: Zgrada policije u Kolašinu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -U drugom predmetu protiv istog lica zbog istog krivičnog djela koji sam ja zadužila Tužilaštvu i pored urgencija nije dostavljena dokumentacija od MUP-a koja je neophodna radi donošenja odluke, a pri tom je i osumnjičeni preko svog branioca zahtijevao da iznese dopunu odbrane te su izviđajne radnje u ovom predmetu u toku – kazala je Šćepanović na upit Portala ETV. &nbsp; DRŽAVNO ĆUTANJE Nema, međutim, odgovora iz tužilaštva na naša pitanja o broju urgencija prema Ministarstvu unutrašnjih poslova, niti se zna što će kolašinsko državno tužilaštvo preduzeti s obzirom na to da se resor ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića oglušio o zahtjev za dostavljanje dokumentacije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Nema odgovora ni iz Vrhovnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Milorad Marković o mehanizmima koje Tužilaštvo može da preduzme da Ministrstvo unutrašnjih poslova dostavi traženu dokumentaciju. &nbsp; &nbsp;Po ustaljenoj matrici, iz resora ministra Šaranovića do emitovanja ovog priloga nije stigao odgovor na upit našeg medija zašto Ministarstvo unutrašnjih poslova nije odgovorilo na urgenciju Osnovnog državnog tužilaštva iz Kolašina. BRAUNOVIĆEVA MOLBA ZA ANKETNI ODBOR &nbsp; U međuvremenu, ni Zoran Braunović se ne oglašava. &nbsp; Posljednji put je u javnost izašao sa prijedlogom da bude saslušan na Anketnom odboru Skupštine Crne Gore povodom rasprava o takozvanim ,,crnim trojkama”. &nbsp; &nbsp;-Smatram da je u interesu javnosti i pravde da se sva moja saznanja i dokazi o ,,crnim trojkama” u Crnoj Gori iznesu pred nadležnim Anketnim odborom, kako bi mogao nepristrasno i efikasno da obavi povjereni mu zadatak – smatrao je Braunović. &nbsp; Iako je Braunović još u junu iznio ponudu, Anketni odbor se nije oglašavao: očito da parlamentarna većine i nema veliko povjerenje u riječi bivšeg čelnika policije Kolašina. &nbsp; ŽIVKOVIĆEVA PRIJAVA &nbsp; S razlogom, jer je kredibilitet Braunovića razoren prijavama, posebno onom Dragomira Gage Živkovića, nagrađivanog policajca iz Kolašina. &nbsp; Živković je podnio protiv njega krivičnu prijavu zbog zloupotrebe položaja jer je Braunović, kako tvrdi, krivotvorio njegovu bezbjednosnu procjenu za jednu osobu koja je tražila dozvolu za nošenje oružja. Pošto je operativnim postupcima procijenio da ta osoba koja je ranije kažnjavana zbog krivičnih djela svojim ponašanjem i postupcima ne može dobiti odobrenje za nošenje oružja, policajac je donio negativnu procjenu. &nbsp; -Načelnik Braunović, umjesto da procjenu proslijedi dalje, zamijenio je originalnu prvu stranu krivotvorenom, gdje nijesu navedeni razlozi za negativnu bezbjednosnu procjenu i na osnovu takvog dokumenta ta osoba je dobila dozvolu za nošenje naoružanja. Braunović je, kako se sumnja, falsifikovao dokumenta nakon što su ona zavedena, tako da tragovi njegove zloupotrebe položaja postoje u policijskim arhivama – piše, između ostalog, u Živkovićevog prijavi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251022191024_fbabc2bd6b9b5477461cd1983a22d589501ae0a31cbe814a875b1b30e665fb21.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251022191024_fbabc2bd6b9b5477461cd1983a22d589501ae0a31cbe814a875b1b30e665fb21" data-rendition-name="original" width="778" height="520" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKA AKCIJA: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>ZAJEDNIČKA AKCIJA: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,POLICAJAC ZA PRIMJER“ Odnos Zorana Braunovića prema policijskoj uniformi vidi se kroz još jedan slučaj u kojem je on bio protagonista. &nbsp; Naime, protiv Braunovića je vođen postupak jer je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. &nbsp; Uprkos svemu, u bivšeg šefa policije Kolašina i dalje imaju veliko povjerenje čelnici policije. Prije svega Harisa Đurđević, načelnik regionalnog centra Sjever, preko direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, sve do do ministra Danila Šaranovića. &nbsp; Izgleda kao neka inverzija vetinga, odnosno Šaranovićev i Šćepanovićev antiveting – zaštita onih koji će im sjutra vjerno služiti. Mada, Braunović ima još jednu preporuku, političku: svojevremeno je za policijskog funkcionera postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta. &nbsp;

Šaranovićeva ,,anti-veting” akcija u slučaju Braunovića

Guvernerka Centralne banke Irena Radović kazala je da poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci. Đurović je te navode negirao i otkrio da je u pitanju šurina žena.
Poslanik NSD-a prilikom izlaganja u Skupštini Crne Gore kazao je da je pitanje partitokratije problem Centralne banke.
„Ne vas u ovom trenutku, nego da povratite ugled Centralne banke od partitokratije... Trebaće vam vremena da povratite ugled i da tu partitokratiju izliječite iz Centralne banke. Jer pono što je urađeno do trenutka do kada ste vi došli bilo je personifikacija partitokratije“, rekao je, između ostalog, Đurović.
Radović je odgovorila da je Đurović vrlo inspirativan, a potom i otkrila da upravo on ima bliskog srodnika u Centralnoj banci.
„Kada je u pitanju kamatni spred,razlika između kamatnih stopa koje su pasivne i aktivne, a gospodin Đurović bi trebalo da zna jer ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci, pa treba da zna...“, kazala je Radović na šta je dobacujući iz poslaničke klupe Đurović rekao da nema srodnika u CBCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrZOn_HRgQ50&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je kazala da ne zna koji je stepen srodstva, ali, ponovila, „najbliže srodnike u Centralnoj banci zaposlene na visokim pozicijama“.
„I trebalo bi da zna da Centralna banka postupa u skladu sa zakonom i ne može da traži nešto protivzakonito. Ako mi pozovemo banke da smanje kamatne stope za građane, i banke ih smanje za 2 procentna poena to je na dobrovoljnoj osnovi“, dodala je ona.
Nakon toga obratio se Đurović.
„Gospođo Radović, ni vi ni ja ne možemo imati srodnika s obzirom da po roditeljima nemamo...“, kazao je a Radović upitala:
„Kako se zove sestra vaše supruge?“
Đurović je odgovorio da nije sestra.
„Nije nije, šurina žena. Šuri žena... Ali da ne ulazimo sad u te stvari“, rekao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXkkHw-vXwnw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO - Radović: Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na visokim pozicijama u CBCG; Poslanik NSD-a negirao a potom rekao – šurina žena

Protiv poznatog crnogorskog tviteraša Aleksandra Klimovića, na društvenim mrežama poznatog kao Radosav Vrbica, podnijeta je nova prijava, saopštio je on jutros.
- Nećete vjerovati ko mi je jutros bio na vratima. Ustvari sad već hoćete...Nova prijava- napisao je Vrbica na društvenim mrežama.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fradosav.vrbica%2Fposts%2F10234973418344112%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjećamo, Vrbica je i ranije privođen, kada su mu oduzeti telefon i lap top radi pretresa, u sklopu akcije SDT-a protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića, policijskog funkcionera Milovana Pavićevića, Draga Spičanovića i Vladana Lazovića, te tužiteljke Andrijanu Nastić.

Tag: antonio-kosta