Predsjednik Savjeta Evrope Antonio Košta danas je rekao da, iako je normalno da Sjedinjene Američke Države i Evropska unija ne dijele iste stavove o mnogim pitanjima, prijetnje o uplitanju u unutrašnju politiku nijesu prihvatljive.
Košsta je naglasio da se poimanje slobode govora razlikuje u Uniji i SAD-u, na primjer.
- Ne može biti slobode govora bez slobode informacija. Ne bi bilo slobode govora kada bi se građanska sloboda informacija žrtvovala radi zaštite tehnoloških oligarha u Sjedinjenim Državama- rekao je na događaju.
Mask uporedio EU s nacističkom Njemačkom
Dva dana nakon što je Evropska unija izrekla veliku novčanu kaznu platformi X, društvena mreža je u nedjelju ukinula račun za oglase Evropske komisije, a vlasnik Ilon Mask uporedio je Uniju s nacističkom Njemačkom.
- Vaš račun za oglase je ukinut- napisao je u nedjelju voditelj proizvoda u X-u, Nikita Bier, kao odgovor na objavu Evropske komisije kojom je najavljena kazna platformi od 120 miliona eura zbog kršenja pravila o transparentnosti, odnosno Zakona o digitalnim uslugama.
Komisija je navela da je iznos kazne razmjeran prekršaju.
Mask je na X-u odgovorio pozivom na ukidanje EU-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Košta: Uplitanje SAD-a u politiku EU je neprihvatljivo

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta uputio je pismo predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, zahvaljujući mu se na, kako je naveo, „liderstvu u napredovanju pristupnog procesa Crne Gore Evropskoj uniji - saopšteno je iz Kabineta predsjednika.
Kako navode, Košta je istakao da je Milatovićevo zalaganje prepoznato na evropskom nivou i ocijenio ga kao „izuzetno pohvalno“.
- Košta je podsjetio i na njihov nedavni susret u Briselu, gdje su razmijenjena mišljenja o ključnim pitanjima evropskih integracija - ističe se u saopštenju.
Dodaju da će se predsjednik Milatović sastati sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom 17. decembra u Briselu kada će zajedno definisati naredne korake u vezi sa organizacijom predstojećeg Samita EU–Zapadni Balkan, koji će 1. juna 2026. biti održan u Crnoj Gori.
- Košta je izrazio uvjerenje da će snažna saradnja dvije strane doprinijeti uspješnoj pripremi i realizaciji ovog važnog događaja - zaključuje se u saopštenju.

1250x600

1084x550

Košta pohvalio Milatovića i zakazao sastanak u Briselu

Naredna godina će biti izazovna na planu evropske integracije. Agenda je ambiciozna, ali Crna Gora je već pokazala da svojim primjerom pomjera granice, poruka je susreta predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića i predsjednika Evropskog savjeta Antonia Košte, koji su danas u Briselu razgovarali o zamahu reformi i daljim koracima Crne Gore na evropskom putu.
Spajić je istakao da je Crna Gora snažno posvećena sprovođenju reformi koje donose opipljive rezultate i potvrđuju kredibilitet našeg evropskog puta. Ovo se, kako je poručio, još jednom potvrdilo imenovanjima članova Tužilačkog savjeta i viceguvernera Centralne banke, što je dokaz postojanja širokog konsenzusa i političke volje svih aktera da nastave evropskim putem.&nbsp;
- Kada Crna Gora obeća ona to i ispuni - poručio je predsjednik Vlade.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta pozdravio je najnovije odluke i imenovanja usvojene sa širokom skupštinskom većinom, ocijenivši ih kao snažan pokazatelj jedinstva i zrelosti političkog sistema Crne Gore. On je poručio da Unija s pažnjom prati i podržava reformske procese koji našu državu približavaju punopravnom članstvu.
Sagovornici su razgovarali o narednim zadacima i ambicioznoj agendi u ključnoj 2026. godini, ističući da će podrška Evropskog savjeta i država članica biti važan podsticaj u realizaciji planiranih prioriteta.
- Crna Gora baštini evropske vrijednosti i pokazuje da je proširenje moguće. Naša zemlja ostaje istinska predvodnica regiona, odlučna da svojim primjerom potvrdi da je proširenje na Zapadni Balkan izvjesno - istakao je Spajić.
Sagovornici su se saglasili da je organizacija narednog Samita EU–Zapadni Balkan, koji će se održati u Crnoj Gori, potvrda povjerenja prema Crnoj Gori i ujedno dobra prilika da se naša zemlja potvrdi kao predvodnica procesa ujedinjenja Zapadnog Balkana sa Evropskom unijom.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1990853637837344827&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić-Košta: Agenda ambiciozna, ali Crna Gora pokazala da svojim primjerom pomjera granice

Evropska komisija trebalo bi u sljedećih nekoliko sedmica da razmotri pravne opcije za korištenje zamrznute ruske imovine za finansijsku pomoć Ukrajini.
Čelnici država članica su se složili da će raditi na rješavanju finansijskih potreba Ukrajine u sljedeće dvije godine, ali nisu eksplicitno podržali korištenje ruske zamrznute imovine za reparacijski zajam, te je to pitanje odgođeno za sljedeći samit u decembru.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta rekao je na konferenciji za medije da će "Ukrajina imati finansijska sredstva koja su joj potrebna za odbranu od ruske agresije".
- Potrebno je da se još poradi na tehničkim, pravnim i finansijskim aspektima evropske podrške, a na ovo pitanje vratit ćemo se u decembru na Evropskom savjetu - rekao je Košta.
"Dodaje da je Evropski savjet poslao važnu poruku.
- EU je predana rješavanju hitnih finansijskih potreba Ukrajine u sljedeće dvije godine, uključujući podršku njenim vojnim i odbrambenim naporima - naveo je Košta.
Evropska unija je zamrznula oko 200 milijardi eura sredstava iz ruske centralne banke nakon što su tenkovi ušli u Ukrajinu 2022. godine. Do sada je EU koristila samo kamate s tih sredstava za podršku Ukrajini u njenoj odbrani protiv Rusije.
Moskva je 23. oktobra upozorila da će svi postupci vezani za ruska sredstva bez pristanka Rusije biti "ništavni s pravnog i ugovornog aspekta". te će izazvati "bolne odgovore".
Evropska unija je razvila šemu zajmova nakon što se našla pod pritiskom da pruži dodatnu pomoć Kijevu kad je američka podrška usporila pod predsjednikom Donaldom Trampom.
Prema šemi, za koju Evropska komisija kaže da ne bi dirala rusku suverenu imovinu, EU bi posudila sredstva od Eurocleara koja su dospjela u gotovinu. Taj novac bi zatim bio posuđen Ukrajini, koja bi ga trebala vratiti samo ako Rusija plati štetu koju je prouzrokovala u Ukrajini.
Imovina ruske centralne banke nalazi se u belgijskoj kompaniji Euroclear, pa se vlada Belgije pribojava da bi na nju možda pao teret u slučaju pravnih problema sa zajmom za Ukrajinu na temelju tih sredstava.
Za korištenje zamrznute ruske imovine za zajam Ukrajini trebaće naći osigurače koji će uvjeriti Belgiju da će sve zemlje članice EU solidarno snositi eventualnu odgovornost za otplatu duga ako do toga ikada dođe.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je prisustvovao samitu kao gost, rekao je da je sastanak u Briselu donio "dobre rezultate."
- Evropska unija je osigurala da će finansijska pomoć Ukrajini biti održana ne samo sljedeće godine, već i 2027. godine - rekao je Zelenski na mreži Iks (X).
Ovo je, kako dodaje, važna jednoglasna odluka. 
- Osigurali smo političku podršku u vezi s zamrznutim ruskim sredstvima i njihovim maksimalnim korištenjem za odbranu protiv ruske agresije - dodao je Zelenski.
Njemački kancelar Fridrih Merc, jedan od zagovarača šeme, rekao je da očekuje da Evropska komisija predstavi različite opcije prije sljedećeg samita EU.
- Pojačavamo pritisak kako bi ruska strana pristala na pregovore, kako bi oružje konačno prestalo zveckati u Ukrajini. Ukrajina treba pouzdane izglede, naročito kada je riječ o vojnoj opremi. Mi Evropljani moramo da pošaljemo ovaj signal snage – sada - istakao je Merc.
Pregovori EU održavali su se dan nakon što je Unija dogovorila 19. paket sankcija Rusiji i nakon što su Sjedinjene Države uvele sankcije dvjema velikim ruskim naftnim kompanijama.
Zelenski je pohvalio sankcije SAD-a kao "snažnu i vrlo potrebnu poruku" Rusiji.

EU bez dogovora o korištenju zamrznute ruske imovine za Ukrajinu, Belgija bila protiv

Šef Savjeta EU Antonio Košta izjavio je da će EU finansirati Ukrajinu naredne dvije godine, uprkos prijetnji Belgije da će blokirati plan o korišćenju zamrznute ruske imovine za pomoć Kijevu.
Dolazeći na samit lidera EU u Briselu, belgijski premijer Bart De Vever iznio je tri zahtjeva za korišćenje ruske imobilizovane imovine kako bi se Ukrajini obezbijedio zajam od 140 milijardi eura.
- Ako se zahtjevi ispune, možemo nastaviti. Ako ne, učiniću sve što je u mojoj moći na evropskom nivou, takođe i na nacionalnom nivou, politički i pravno da zaustavim ovu odluku - rekao je De Vever, čija zemlja drži zamrznutu imovinu koja bi se koristila u šemi, preko depozitara hartija od vrijednosti Euroclear.
De Vever je pozvao sve članice EU da podijele rizike povezane sa planom, što znači da bi podijelile troškove bilo kakvih pravnih postupaka koje pokrene Rusija i finansijski doprinijele ako novac ikada bude morao da se vrati, dodavši da bi ruska zamrznuta imovina koju drže druge zemlje trebalo da bude dio šeme.
S druge strane, Košta je istakao da će EU osigurati da finansijske potrebe Kijeva budu pokrivene za naredne dvije godine, a da će se o tehničkim detaljima odlučiti kasnije.
- Donijećemo političku odluku kako bismo osigurali finansijske potrebe Ukrajine za 2026. i 2027. godinu, uključujući i nabavku vojne opreme - rekao je Košta, koji je na samit stigao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Očekuje se da će lideri zadužiti Evropsku komisiju da iznese formalni pravni predlog o planu zamrznute imovine, a takođe će takođe ponoviti podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine.
Ukrajinski lider je takođe dobio podsticaj u vidu novog paketa sankcija EU protiv Rusije koji je blok formalno odobrio ranije danas, a koji uključuje zabranu ruskog tečnog prirodnog gasa od januara 2027. godine, kao i nove mjere o takozvanoj floti tankera u sjenci i dvije nezavisne Visoki ukrajinski zvaničnik rekao je za Rojters da su Ukrajini potrebna sredstva do kraja godine i autonomija u tome kako će ih trošiti.
Evropska komisija je predložila kompromis po kojem bi veći dio kredita bio potrošen na ukrajinsko i evropsko oružje, ali manji dio bi bio odvojen za opštu budžetsku podršku, koju bi Kijev mogao da koristi i za kupovinu oružja van Evrope.kineske rafinerije nafte.

Košta: EU nastavlja da finansira i šalje vojnu opremu Ukrajini

Crna Gora želi pomoć Evropske unije u borbi protiv ruske dezinformacije dok se zemlja kreće ka članstvu u bloku.
Ova mala država, koja je postavila ambiciozan cilj da postane članica EU do 2028. godine, sve više je meta dezinformacija onih koji žele da ometaju njen put ka članstvu, kazao je crnogorski predsjednik Jakov Milatović u ekskluzivnom intervjuu za POLITICO u Briselu. 
- Veoma se nadam da ćemo u budućnosti dobijati veću podršku od EU da bismo zaista mogli da se borimo protiv dezinformacija i lažnih informacija - rekao je Milatović, dodajući da je ovu ideju predstavio kreatorima politika EU i državama članicama.
Moldova, druga kandidatkinja za EU, već je bila česta meta ruske manipulacije, uključujući kupovinu glasova i širenje dezinformacija. To je prošlog mjeseca dovelo do toga da EU pošalje svoj novi sajber rezervni tim – tim stručnjaka iz privatnog sektora za sajber bezbjednost – u Kišinjev i da izdvoji milione za centar za borbu protiv dezinformacija.
Milatović, koji se u Briselu sastao sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, rekao je da „zlonamjern uticaj trećih zemalja“ može predstavljati rizik za crnogorsko pristupanje EU i pozvao Brisel da bude proaktivan u suzbijanju takvih prijetnji.
- Ponekad imam osjećaj da su proevropski političari u regionu Zapadnog Balkana pomalo prepušteni sami sebi od strane partnera u EU - rekao je, dodajući da se dezinformacijama susreće „na dnevnoj bazi“.
Crna Gora je 2008. godine podnijela zahtjev za članstvo u EU i dobila status kandidata 2010. godine. Od tada je zatvorila sedam od 33 pregovaračka poglavlja i na dobrom je putu da zatvori još pet do decembra, potvrdio je visoki crnogorski diplomata POLITICO-u.
Sa populacijom od 600.000, ova mala jadranska država nastoji da se pozicionira kao očigledni naredni član 27-članog bloka. Međutim, suočava se sa potencijalnim preprekama, uključujući pro-srpske partije u parlamentu, tenzije sa susjednom Hrvatskom i skepticizam u nekim dijelovima EU u vezi sa širenjem. Zanimljivo je da ovo pitanje nije ni na dnevnom redu narednog samita Evropskog savjeta.
Francuski predsjednik Emanuel Makron 2023. pozvao je EU da se reformiše prije nego primi nove članice. Milatović je rekao da je, međutim, iza zatvorenih vrata Makron prihvatio ideju crnogorskog članstva.
- Vjerujem da je prije dvije godine, prije nego što je predsjednik Makron počeo da razgovara sa mnom, imao … jedno mišljenje. Nakon toliko razgovora koje sam imao sa njim, sada je optimističan u vezi sa pozicijom Crne Gore u EU. I vjerujem da je slično i sa svim ostalim liderima EU. Crna Gora se sada doživljava kao lider u trci, ali želim da vidim kraj te trke, na neki način - rekao je Milatović.
Još jedna potencijalna prepreka je oslanjanje zemlje na ruske turiste i investitore. Crna Gora još nije uvela vizni režim za Ruse, koji mogu ući bez vize na 30 dana, a Rusi i dalje ostaju najveći strani investitori.
- Trudimo se da to [vizni režim] odložimo koliko god možemo, kako bismo održali turizam“, rekao je Milatović, dodajući da je „apsolutno“ zabrinut zbog priliva ruskog novca. „Trenutno smo pomalo u vakuumu jer … nemamo potpuni pristup EU fondovima.“ Ipak, Crna Gora će uskoro uskladiti vizni režim sa EU - rekao je.
Na kraju, dok je mnogo odgovornosti na Podgorici da ujedini političke snage i sprovede obećane reforme, EU takođe mora da pokaže da „širenje postoji“ i da „reforme daju rezultate“, upozorio je Milatović.
- Zadnja zemlja koja je ušla bila je Hrvatska prije više od deset godina. A između toga je Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo EU. Zato vjerujem da je sada vrijeme da se proces oživi, i da se ponovo osnaži ideja EU kao kluba koji i dalje ima svoju privlačnost - zaključio je Milatović.

Crna Gora traži pomoć EU u borbi protiv ruske manipulacije informacijama

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se danas u Briselu sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, gdje je dogovoreno da se Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana održi u Crnoj Gori 1. juna 2026. godine, što predstavlja važnu prekretnicu na evropskom putu naše zemlje i potvrdu snažne podrške EU.
- Naredne godine kada proslavljamo 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti dobijamo snažnu podršku naših evropskih partnera u organizaciji Samita Evropska unija- Zapadni Balkan 1. juna naredne godine. To je veliki vjetar u leđa. To je znak velikog povjerenja i sasvim sigurno još jedna velika podrška, koja dolazi od strane Evropske unije, kada je u pitanju završetak našeg pristupanja EU. Tako da, prvog juna naredne godine, istorijski trenutak za Crnu Goru - svih 27 lidera zemalja EU, zajedno sa predsjednikom Evropskog savjeta, gospodinom Koštom, gospođom Fon der Lajen, predsjednicom Komisije, i naravno našim prijateljima iz zemalja Zapadnog Balkana- svi ćemo se zajedno okupiti u našoj državi na istorijskom samitu Crna Gora- Zapadni Balkan - poručio je predsjednik Milatović.
On je podsjetio da je na nedavnom Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu vrlo jasno i glasno pozvao evropske lidere da počnu sa izradom Nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore EU.
- O tome smo i danas ovdje razgovarali. Ukoliko sve bude teklo planiranim tokom, i ukoliko zatvorimo ovih 5-6 poglavlja, koliko je planirano do kraja ove godine, mislim da ćemo biti na jako dobrom putu da se počne sa draftovanjem nacrta Ugovora o pristupanju, i mislim da je to izuzetno dobra vijest. Tako da još jednom, i odavde iz Brisela, iz sjedišta Evropskog savjeta, šaljem važnu poruku, dobru vijest i poziv svima u Crnoj Gori da se okupimo oko ove istorijske misije koju imamo - da uvedemo Crnu Goru u Evropsku uniju svi zajedno - zaključio je predsjednik Milatović.
On je ocijenio da je vrijeme da radimo još više, pokažemo zajedništvo i odgovornost i zajedno završimo posao koji je pred nama, te da je to zadatak svih - političkih aktera, institucija i društva u cjelini.

Milatović - Košta: Dogovoreno da se Samit EU- Zapadni Balkan održi 1. juna naredne godine

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće danas i sjutra u radnoj posjeti Briselu.
On će, kako se navodi u saopštenju, sjutra imati važan sastanak sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, na kojem će biti riječi o nacrtu Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji i organizaciji predstojećeg Samita EU-Zapadni Balkan 2026. godine čiji će domaćin biti upravo naša zemlja.
- Nakon sastanka koji je predsjednik države imao sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, očekuje se da će ovaj sastanak dodatno potvrditi snažnu podršku evropskih partnera našim ključnim reformskim procesima i dati novi impuls završnici pregovaračkog procesa - ističu iz Kabineta predsjednika.
Evropska unija je, kako su naglasili, njihova radna akcija, svakog dana i na svakom poslu.&nbsp;
- To je snaga koja nas vodi do članstva 2028. Ovom porukom predsjednik Milatović podvući će da su reforme, vladavina prava i borba protiv korupcije ključni stubovi na kojima Crna Gora gradi svoje mjesto u evropskoj zajednici - navodi se u saopštenju.
Na okruglom stolu organizacije "Friends of Europe", predsjednik države će govoriti o ulozi Crne Gore kao lidera evropskih integracija u regionu i njenom ključnom strateškom cilju - članstvu u EU do 2028. godine.&nbsp;
- Tokom posjete, predsjednik će u Brižu održati predavanje na renomiranom Koledžu Evrope. Dvodnevna posjeta Belgiji nastavak je diplomatskih napora predsjednika države i snažan korak kojim će Crna Gora potvrditi svoju posvećenost da postane 28. članica EU do 2028. godine - kazali su iz Kabineta predsjednika.

Milatović u posjeti Briselu, sastaće sa Koštom

Predsjednik Savjeta Evrope, Antonio Košta, poručio je danas, povodom potpisivanja sporazuma o okončanju rata u Gazi, da prvi put u dugo vremena postoji stvarna nada za mir. Košta će na poziv egipatskog predsjednika Abdel Fataha al-Sisija i američkog Donalda Trampa predstavljati Evropsku uniju na samitu u ponedjeljak u Egiptu.
- Dugački put prema miru počinje sjutra u Egiptu...Prvi put u dugo vremena postoji realna nada. Nada za oslobađanje svih talaca, za prekid vatre i nada za neometan pristup humanitarne pomoći Gazi. Nada za pravedan i održiv mir i svjetliju budućnost na temelju dvodržavnog rješenja- istakao je Košta u današnjem saopštenju.
EU ističe spremnost da pridonese prielaznoj upravi u Gazi, procesima oporavka i obnove kako bi se osiguralo da "dan poslije" bude uspješan. &nbsp;&nbsp;Na samitu će sudjelovati i glavni tajnik Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš te čelnici iz više od dvadeset zemalja.

Košta: Prvi put nakon dugo vremena postoji stvarna nada za mir

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta predvodi napore za unapređenje zahtjeva Ukrajine za članstvo u EU uprkos protivljenju Mađarske, dok se lideri ove nedjelje kreću ka ključnom samitu u Kopenhagenu.
Košta je istraživao podršku prijestonica EU kako bi se pojednostavio proces za nove članice i prekinuo zastoj oko potencijalnog članstva Ukrajine i Moldavije, prema riječima pet diplomata i zvaničnika kojima je dodijeljena anonimnost u razgovoru <a href="https://www.politico.eu/article/antonio-costa-seeks-bypass-viktor-orban-veto-ukraine-eu-membership-bid-copenhagen-summit/?utm_source=email&amp;utm_medium=alert&amp;utm_campaign=Costa%20seeks%20to%20bypass%20Orb%C3%A1n%E2%80%99s%20veto%20on%20Ukraine%E2%80%99s%20EU%20membership%20bid">za Politico.</a>
Diplomatska ofanziva je pokušaj da se zaobiđe mađarski premijer Viktor Orban, koji je iskoristio veto svoje zemlje da zaustavi put Ukrajine ka članstvu u Uniji. Postojeća pravila zahtijevaju da svih 27 zemalja članica EU daju zeleno svjetlo za svaku fazu procesa pristupanja.
Moldavija, koja je takođe zvanični kandidat za članstvo u EU, uparena je sa Kijevom u procesu pristupanja i ne može da napreduje sve dok zastoj traje.
Prema Koštinom prijedlogu, takozvani pregovarački klasteri - ključni pravni koraci na putu ka članstvu - mogli bi se otvoriti uz saglasnost kvalifikovane većine zemalja EU, a ne jednoglasnim sporazumom. Zatvaranje klastera bi i dalje zahtijevalo podršku svih prijestonica EU, ali bi niži standard za otvaranje pregovora omogućio Ukrajini i Moldaviji da započnu reforme neophodne za demonstriranje napretka ka standardima EU u određenim oblastima politike. Mogle bi da pokrenu svoje kandidature za članstvo čak i ako se jedna ili dvije zemlje protive, prema riječima osobe upoznate sa planom.
Prema riječima diplomata, Košta je direktno lobirao kod lidera EU tokom nedavne „turneje prijestonica“ gdje se sastao sa nekoliko evropskih lidera, kao i tokom bilateralnih razgovora na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija prošle nedjelje u Njujorku.
- Proširenje je važan prioritet za predsjednika Evropskog savjeta. On to vidi kao najvažniju geopolitičku investiciju koju EU može da napravi. Zato vjeruje da je važno nastaviti razgovore o načinima kako bi se osiguralo da se napori Ukrajine u oblasti reformi mogu pretvoriti u opipljive korake - rekao je jedan od zvaničnika.&nbsp;
Marta Kos, komesarka EU za proširenje, otputovaće u Ukrajinu u ponedjeljak dok zemlja završava proces provjere zakonodavstva potrebnog za napredak sa kandidaturom.
- Svi klasteri su pregledani, u rekordnom roku. Ukrajina je ispunila uslove. Ukrajina je spremna za sljedeći korak. Sada je na državama članicama da daju zeleno svjetlo - rekla je Kos za Politico,
Dodaje da i Ukrajina i Evropa ne mogu sebi priuštiti da vide usporavanje zamaha Ukrajine za reforme.&nbsp;
- Ovo je trenutak za ubrzanje - ističe Kos.

Košta pokušava da zaobiđe Orbanov veto na kandidaturu Ukrajine za članstvo u EU

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović primio je u oproštajnu posjetu ambasadora Republike Turske u Crnoj Gori, gospodina Bariša Kalkavana.
Ivanović je, kako se navodi u saopštenju, zahvalio ambasadoru Kalkavanu na predanom i posvećenom radu tokom njegovog mandata u Podgorici, ističući da su odnosi Crne Gore i Republike Turske u tom periodu dodatno osnaženi kroz intenzivan politički dijalog i više od 60 potpisanih međudržavnih sporazuma.&nbsp;
Istaknuto je da dvije države njeguju snažno prijateljstvo i partnerske odnose, kako bilateralno, tako i u okviru NATO saveza.&nbsp;
Kako se dodaje u saopštenju, u razgovoru je potvrđena puna posvećenost Crne Gore daljem produbljivanju saradnje sa Republikom Turskom u oblastima od obostranog interesa, uključujući politički dijalog, ekonomsku saradnju, investicije, zdravstvo, obrazovanje i kulturu.&nbsp;
Ivanović je istakao da izolovani incidenti iz oktobra ne odražavaju stvarnu sliku Crne Gore i da odluka o privremenoj suspenziji bezviznog režima ima isključivo preventivni i sigurnosni karakter, uz efikasnu viznu proceduru tokom prelaznog perioda.
Ambasador Kalkavan je naglasio značaj investicija i povećanog broja turskih turista koji posjećuju Crnu Goru, naglašavajući da ove aktivnosti dodatno jačaju bilateralne ekonomske i kulturne veze između dvije zemlje.&nbsp;
Takođe, ambasador je najavio dolazak nove ambasadorke koja će nastaviti aktivno da radi na produbljivanju saradnje i unaprjeđenju prijateljskih odnosa između Crne Gore i Republike Turske.
Crna Gora i Turska, kako se ističe, nastaviće da produbljuju međusobnu saradnju kroz predstojeće posjete na visokom nivou, uključujući i aktivnosti usmjerene ka uspostavljanju Savjeta za saradnju na visokom nivou između dvije vlade.
- Ivanović je poželio ambasadoru Kalkavanu uspjeh u daljem profesionalnom i ličnom životu, uz uvjerenje da će bilateralni odnosi dvije zemlje i ubuduće napredovati u duhu prijateljstva, konstruktivnog dijaloga i međusobnog uvažavanja. sredstava - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Ivanović primio u oproštajnu posjetu Kalkavana: Izolovani incidenti iz oktobra ne odražavaju stvarnu sliku Crne Gore

Proslavljeni džudista Srđan Mrvaljević uputio je premijeru Milojku Spajiću otvoreno pismo u kom navodi da je veoma razočaran izostankom reakcije predsjednika Vlade nakon što je postigao istorijski rezultat osvojanjem titule prvaka svijeta u Parizu.
Kako navodi u pismu, obraća se premijeru zbog izostanka zvaničnog prijema, pa i čestitke.
- Džudo je olimpijski borilački sport, a moja medalja u ovoj kategoriji prva je i jedina u istoriji Crne Gore što, složićete se, pokazuje težinu ovog rezultata. U Parizu je nastupilo više od 2.500 hiljade takmičara sa pet kontinenata i 70 zemalja svijeta, što dovoljno govori o značaju i veličini &nbsp;ovog sportskoj događaja - ističe Mrvaljević.
Dodaje da je sa "šest direktnih i efektnih pobjeda ostvario ovaj istorijski rezultat, podigao zastavu naše zemlje na najviše postolje i sa cijelim svijetom slušao najlepšu himnu naše Crne Gore".
- Dugo sam se dvoumio da li uopšte da Vam se obratim, ali kao vrhunski sportista Crne Gore smatram to svojom obavezom zbog budućih generacija sportista koji dolaze. Veoma sam razočaran izostankom Vaše reakcije, ali mnogo više zabrinut pitanjem kakvu to poruku šaljete sportistima koji dostojanstveno i pozitivno promovišu našu državu kroz sport, često ulažući nadljudske napore i podnoseći ogromne žrtve za ostvarenje vrhunskih sportskih rezultata - naveo je Mrvaljević.
Premijer je, kako je kazao, više puta u javnim nastupima istakao da su sportisti najbolji ambasadori naše zemlje, a sa čim je potpuno saglasan.
- Oni su i nacionalni ponos svake države, ali i inspiracija mladima da žive zdravim stilovima života, bore se i budu istrajni u ostvarenju svojih ciljeva. Želim da Vas pitam da li je sport jedan od prioriteta Vaše Vlade i da li smatrate da je ovakav Vaš odnos prema sportskim herojima ispravan? Da li mislite da je ispravno da jedan vrhunski i zaslužni sportista sam snosi troškove priprema i učešća na šampionatu svijeta, a onda kada postane šampion svijeta niko ga ne pozove da čestita i napravi prijem - upitao je Mrvaljević.
Dodaje da je Spajić mlad čovjek na čelu jedne države, te ga moli da njegovo pismo shvati dobronamjerno i na pravi način kako se ovakve negativne stvari nikada više nikome ne bi ponavljale.
- Nadam se da ćete uvideti propust, ispraviti ga i da će Vlada Crne Gore u budućnosti posvetiti više pažnje i priznanja našim sportskim herojima, koji na najbolji mogući način predstavljaju našu zemlju u svijetu. Sportisti zaslužuju punu podršku i poštovanje države, sa njima Vi i Vlada Crne Gore treba da se ponosi i promovišete ih, a ne da ignorišete njihove rezultate i da se pravite kao da se ništa nije dogodilo - zaključio je Mrvaljević.

Mrvaljević Spajiću: Razočaran izostankom zvaničnog prijema, pa i čestitke

Klinički centar Crne Gore (KCCG), u bliskoj saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) i uz podršku Instituta “Robert Koh” (RKI) iz Berlina, uspješno je organizovao simulacionu vježbu posvećenu jačanju pripremljenosti bolnice za odgovor na vanredne situacije. Riječ je o prvoj simulacionoj vježbi ovog tipa ikada održanoj u Kliničkom centru Crne Gore.
Kako je saopšteno, vježba je imala za cilj unaprjeđenje spremnosti KCCG da odgovori na vanredne situacije, obezbijedi kontinuitet esencijalnih zdravstvenih usluga i ojača koordinaciju u kriznim okolnostima. Vježba predstavlja sastavni dio šire podrške SZO jačanju otpornosti zdravstvenog sistema Crne Gore.
U svom pozdravnom govoru, direktor KCCG, Aleksandar Radović, izrazio je zahvalnost SZO i Institutu “Robert Koh” na podršci u organizaciji vježbe, naglašavajući njen značaj za jačanje kapaciteta pripremljenosti i operativne spremnosti za odgovor na vanredne situacije.
On je, kako se navodi, istakao da simulaciona vježba direktno doprinosi sprovođenju nacionalnih zdravstvenih prioriteta. 
- Sprovođenjem ove simulacione vježbe i izradom Plana upravljanja vanrednim situacijama, KCCG daje nemjerljiv doprinos u realiizaciji Strategije Vlade Crne Gore za unaprjedjenje zdravstva 2023-27 i jačanje kapaciteta zdravstvenog sistema za pripremljenost i odgovor na vanredne situacije. On je posebno naglasio važnost i IPA CARE projekta, finansiranog od strane EU, koji je omogućio formiranje Tima za medicinske vanredne situacije, sastavljenog od osoblja Zavoda za hitnu medicinsku pomoć i KCCG. Kroz ovaj projekat, prema riječima direktora dr Radovića, nabavljena su dva potpuno opremljena sanitetska vozila, od kojih će jedno biti stavljeno na raspolaganje KCCG - dodaje se. 
Direktor dr Radović najavio je i formiranje Odbora za implementaciju Plana upravljanja vanrednim situacijama, koja će biti zadužena za identifikovanje potencijalnih rizika i obezbjeđivanje adekvatnog nivoa spremnosti za odgovor na vanrednu situaciju.
- Posvećeni smo tome da preduzmemo sve potrebne korake kako bismo Plan sproveli u djelo i bili spremni za narednu vanrednu situaciju. Jasno je, više nije pitanje da li će se desiti naredna vanredna situacija, već kada - istakao je Radović.
Šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori, dr Mina Brajović, naglasila je da je spremnost bolnica za vanredne situacije ključna ne samo za odgovor na krize, već i za pružanje zdravstvene zaštite svakoga dana.
- Spremnost bolnica za vanredne situacije znači da svaka osoba koja uđe u bolnicu može računati na bezbjednu, pouzdanu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu — u svakodnevnim uslovima, ali i tokom vanrednih situacija - kazala je dr Brajović.
Ona je podsjetila da su bolnice okosnica otpornog zdravstvenog sistema. Priča o pripremljenosti bolnica za vanrednu situaciju je istovremeno priča i o univerzalnoj zdravstvenoj zaštiti i priča kako se gradi i čuva povjerenje u zdravstveni sistem.
- Ova simulaciona vježba je prilika da testiramo sistem prije nego što nas život stavi na probu. Ovo je prilika da se jača timski rad, identifikuju neuralgične tačke u sistemu pripremljenosti i rekalibrira sistem odlučivanja. Ulažući u pripremljenost bolnica za vanredne situaciju, ulaže se u snažan zdravstveni sistem i očuvanje života naših gradjana - istakla je dr Brajović.
Dr Brajović pohvalila je, kako se pojašnjava, liderstvo direktora KCCG na jačanju kapaciteta zdravstvene sigurnosti, ističući da njegova vizija i posvećenost omogućava napredak KCCG u oblasti pripremljenosti za odgovor na vanredne situacije.
- Privilegija je biti partner KCCG i podržati ekspertski i finansijski izradu Plana upravljanja vanrednim situacijama, a posebno kada je očigledna namjera menadžmenta KCCG da se ovom Planu “udahne život” i obezbijedi njegova puna implementacija - dodala je dr Brajović i izrazila nadu da KCCG može postati nacionalni model spremnosti na vanredne situacije.
<h2>O simulacionoj vježbi i planu pripravnosti</h2>
SZO podržala je Klinički centar u izradi sveobuhvatnog Plana upravljanja vanrednim situacijama, koji predstavlja strukturirani okvir za:
· Obezbjeđivanje kontinuiteta esencijalnih zdravstvenih usluga;
· Zaštitu pacijenata i osoblja;
· Organizovanje koordinisanog odgovora;
· Efikasno upravljanje resursima;
· Jačanje spremnosti prije vanrednih situacija;
· Podršku brzom donošenju odluka;
· Povratak normalnom radu nakon krize.
- Više procjena ukazalo je na potrebu jačanja pripravnosti bolnica u Crnoj Gori: Zajednička eksterna evaluacija (2019.), koju je sprovela Vlada Crne Gore uz podršku SZO, identifikovala je potrebu za pisanim smjernicama, planovima odgovora na vanredne situacije i standardnim operativnim procedurama (SOP) za zdravstvene ustanove - ističe se u saopštenju. 
Procjena bezbijednosti bolnica (21. - 25. novembar 2022.), koju su sproveli Ministarstvo zdravlja i SZO, pokazala je da sedam bolnica u Crnoj Gori ima nizak do umjeren kapacitet da održi esencijalne zdravstvene usluge tokom katastrofa ili javnozdravstvenih vanrednih situacija. 
- Ključni uočeni nedostaci uključuju: nepostojanje bolničkih planova pripremljenosti i odgovora specifičnih za ustanovu, nedostatak standardnih operativnih procedura (SOP), neadekvatnu opremu i logistiku za vanredne situacije, ograničen broj obučenog kadra za upravljanje vanrednim situacijama i nedovoljno jasne i pisane protokole koordinacije i komunikacije - zaključuje se u saopštenju.

KCCG sproveo prvu simulacionu vježbu spremnosti za odgovor na vanredne situaciju

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: antonio-kosta

Košta: Uplitanje SAD-a u politiku EU je neprihvatljivo

Košta pohvalio Milatovića i zakazao sastanak u Briselu

Spajić-Košta: Agenda ambiciozna, ali Crna Gora pokazala da svojim primjerom pomjera granice

EU bez dogovora o korištenju zamrznute ruske imovine za Ukrajinu, Belgija bila protiv

Košta: EU nastavlja da finansira i šalje vojnu opremu Ukrajini

Crna Gora traži pomoć EU u borbi protiv ruske manipulacije informacijama

Milatović - Košta: Dogovoreno da se Samit EU- Zapadni Balkan održi 1. juna naredne godine

Milatović u posjeti Briselu, sastaće sa Koštom

Košta: Prvi put nakon dugo vremena postoji stvarna nada za mir

Košta pokušava da zaobiđe Orbanov veto na kandidaturu Ukrajine za članstvo u EU

Košta: Uplitanje SAD-a u politiku EU je neprihvatljivo

Ivanović primio u oproštajnu posjetu Kalkavana: Izolovani incidenti iz oktobra ne odražavaju stvarnu sliku Crne Gore

Mrvaljević Spajiću: Razočaran izostankom zvaničnog prijema, pa i čestitke

KCCG sproveo prvu simulacionu vježbu spremnosti za odgovor na vanredne situaciju

PRATITE TVe UŽIVO