Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se na marginama Bledskog strateškog foruma sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, saopšteno je iz kabineta Milatovića.
Kako se ističe, razgovor je bio posvećen napretku Crne Gore na evropskom putu i organizaciji samita Evropska unija - Zapadni Balkan, čiji će naša zemlja biti domaćin naredne godine, kada obilježava dvije decenije obnove nezavisnosti.
- Razgovor sa predsjednikom Koštom je uvijek jedan prijateljski razgovor sa fokusom na evropsku budućnost Crne Gore. Složili smo se da je Crna Gora najnaprednija od svih zemalja kandidata za članstvo. Međutim, takođe smo se složili i da dodatno u narednom periodu treba intenzivirati reformske procese, reformsku agendu kako bismo dostigli zacrtani cilj- a to je članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine- poručio je predsjednik Milatović.
On je istakao da je ovo trenutak kada Vlada mora dosta ozbiljnije da shvati našu evropsku agendu.
- Mislim da više ne smijemo doći u situaciju da upravo zbog nezavršavanja određenih reformi dođemo u situaciju da umjesto 20 miliona eura dobijemo deset miliona iz fondova EU, i zaista neophodna je jedna dodatna ozbiljnost kako bismo obezbijedili ono što su očekivanja naših građana: a to je da Crna Gora uskoro postane punopravna članica EU. Vrata su nam otvorena. Mi sada reformama moramo da prođemo kroz ta vrata- aopštio je predsjednik Milatović.
U razgovoru sa predsjednikom Evropskog savjeta podsjetio da je u prve dvije godine njegovog mandata Crnu Goru posjetilo 11 lidera EU, više nego u prethodna tri predsjednička mandata zajedno.
- To je konkretna diplomatska kampanja koju vodim za članstvo u EU do 2028. godine. Ne tražim čuda, tražim da radimo, da završimo posao, jer samo tako građani mogu da osjete stvaran napredak u svojim životima- rekao je Milatović.
Kazao je da Crna Gora dosljedno pokazuje posvećenost evropskim vrijednostima kroz potpuno usklađivanje sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. Posebno je istakao jačanje bilateralnih odnosa sa susjedima i regionalnu saradnju, jer je ona, kako je rekao, „ključna za evropski put država Zapadnog Balkana“.
Sagovornici su ocijenili da primjer Crne Gore pokazuje da je politika proširenja i dalje ključna politika Evropske unije i pokazatelj njene snage.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović sa Koštom: Intenzivirati reformske procese i agendu kako bismo dostigli zacrtani cilj- EU u 2028.

Kina je jutros potvrdila da će ove sedmice u Pekingu održati samit na visokom nivou sa Evropskom unijom, povodom 50 godina diplomatskih odnosa, dok obje strane nastoje da prevaziđu trgovinske nesuglasice u vremenu opšte neizvjesnosti u globalnoj trgovini.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta posjetiće Kinu u četvrtak i sastati se sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, saopštilo je jutros kinesko Ministarstvo spoljnih poslova.
Premijer Kine Li Čjang biće suosnivač 25. kinesko-EU samita sa liderima EU istog dana.
Ovaj sastanak dolazi u trenutku kada se trgovinski sukobi u svijetu zaoštravaju, a Peking nastoji da osigura bliže ekonomske i političke veze sa blokom, kao zaštitu od neizvjesnosti u odnosima sa Sjedinjenim Državama.
Odnosi između EU i Kine znatno su zahladili 2021. godine, kada je Brisel uveo sankcije kineskim zvaničnicima zbog navodnih kršenja ljudskih prava u regionu Sinkjang, što je dovelo do brzih kontramjera Pekinga i skoro potpunog prekida bilateralne razmjene.
Odnosi su takođe narušavani raznim trgovinskim sporovima u posljednjih nekoliko godina, uključujući one oko kineskih električnih vozila, evropskog brendija i svinjetine, državnih nabavki medicinske opreme i rijetkih zemalja.
U nedavnom govoru, Fon der Lajen je pohvalila kineski ekonomski napredak, ali je istakla da je Kina preplavila svjetska tržišta viškom kapaciteta, ograničila pristup svom tržištu i, ustvari, omogućila rusku ratnu ekonomiju.
Blok koji Kinu naziva „partnerom za saradnju, ekonomskim konkurentom i sistemskim rivalom“ takođe je naglasio potrebu za ublažavanjem odnosa u uslovima globalne trgovinske neizvjesnosti.
Nakon što je američki predsjednik Donald Tramp u aprilu najavio široke carine, fon der Lajen je tokom telefonskog razgovora sa kineskim premijerom Li Čjangom rekla da je odgovornost EU i Kine „da podrže snažan i reformisan trgovinski sistem, slobodan, pravičan i zasnovan na ravnopravnim uslovima“.

Kina: Potvrđen sastanak Si Đinpinga sa Fon der Lajen i Koštom

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta izjavio je u Tirani da postoji novi zamah u procesu proširenja Evropske unije i da dalji napori radi postizanja napretka Zapadnog Balkana na evropskom putu treba da budu zasnovani na principima dosljednosti i povjerenja.
Poslije neformalne večere koju je priredio za učesnike samita Evropske političke zajednice sa Zapadnog Balkana i za premijera Poljske Donalda Tuska, Košta je na mreži Iks (X) napisao da se princip dosljednosti odnosi na obje strane.
- Naše dalje napore radi napretka ka pristupanju (Zapadnog Balkana Evropskoj uniji) treba da vode dva osnovna principa: dosljednost i povjerenje. Dosljednost EU znači da zadrži proširenje na vrhu svoje političke agende, a dosljednost partnera znači usklađivanje sa našim vrijednostima i sprovođenje reformi - naveo je Košta.
Dodao je da se povjerenje, kao drugi glavni princip, "može izgraditi jedino kroz otvoren dijalog - interno, među partnerima u regionu, i sa institucijama EU i državama članicama".
Večeru za lidere sa Zapadnog Balkana Košta je priredio sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i šeficom evropske diplomatije Kajom Kalas na kraju njegove turneje po regionu, tokom koje je posjetio Beograd, Sarajevo, Podgoricu, Prištinu, Skoplje i Tiranu.
Uz Koštu, Fon der Lajen, Kalas i Tuska, na večeri su bili i predsjednici Crne Gore Jakov Milatović, Srbije Aleksandar Vučić i Kosova Vjosa Osmani, premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović i domaćini - premijer Albanije Edi Rama i predsjednik te države Bajram Begaj.
Šesti samit Evropske političke zajednice okupiće u petak 47 šefova država ili vlada i lidere ključnih evropskih i međunarodnih institucija, a domaćini će biti Košta i Rama.

Košta: Dosljednost i povjerenje glavni principi u procesu proširenja EU na Zapadni Balkan

Crna Gora mora iskoristiti aktuelni momenat i tokom ove i naredne godine napraviti odlučujući korak ka članstvu u Evropskoj uniji - saglasili su se predsjednik Vlade Crne Gore, Milojko Spajić, i predsjednik Evropskog savjeta, Antonio Košta, tokom sastanka u Vili Gorica, saopšteno je iz Kabineta Spajića.
Premijer je istakao da su reforme na evropskom putu u fokusu rada institucija i da je cilj da Crna Gora postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine realan i dostižan.
Kako je naveo, Vlada i parlamentarna većina žele da Crna Gora bude potpuno spremna za članstvo do kraja 2026. ili početkom 2027.
- Vrlo intenzivno radimo na ispunjavanju svih neophodnih uslova. Građanima Crne Gore je od suštinskog značaja da se na djelu jasno pokaže volja svih relevantnih političkih aktera za ispunjenje obećanja o punoj posvećenosti evropskim integracijama. Naša ministarstva efikasno realizuju tehnički dio obaveza, a uvjeren sam da ćemo postići i neophodan politički konsenzus. Paralelno sa tim, aktivno jačamo diplomatske veze, koje su od izuzetnog značaja - naveo je Spajić.
Dodao je i da Crna Gora računa na podršku Evropske unije, kako u procesu integracija, tako i u drugim oblastima, posebno naglašavajući značaj Plana rasta kao instrumenta za isticanje ekonomskih benefita koje članstvo u EU donosi.
Predsjednik Evropskog savjeta je naglasio da je inspirativno vidjeti koliko je Crna Gora napredovala na svom evropskom putu.
- To je rezultat vaše ambicije, predanog rada i usmjerenosti ka cilju da postanete država članica EU. Ne ostvarujete rezultate samo u pogledu reformi, već i u potpunosti usklađujete svoju politiku sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, posebno kroz podršku pravednom i trajnom miru u Ukrajini. Sada je od presudne važnosti da zadržite ovakav pristup - ostanite fokusirani na cilj i ne usporavajte ovaj impresivni tempo - rekao je Košta.
Očuvanje dobrosusjedskih odnosa, kako je ocijenjeno tokom razgovora, mora ostati prioritetno pitanje, u skladu s poštovanjem temeljnih vrijednosti Evropske unije.
U tom kontekstu naglašena je potpuna usklađenost Crne Gore s vanjskom i bezbjednosnom politikom, što predstavlja potvrdu njenog statusa kao kredibilnog i predvidivog partnera.
Sastanku su prisustvovali potpredsjednik Vlade, Aleksa Bečić, ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, šef Misije Crne Gore pri Evropskoj uniji Petar Marković i ambasador EU u Crnoj Gori, Johan Satler.

Spajić - Košta: Crna Gora da ne usporava, mora ostati fokusirana na cilj

Premijer Milojko Spajić sastao se danas sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom u okviru prve posjete tog zvaničnika EU našoj zemlji.
Kako je premijer kazao na mreži X, susret sa Koštom bio je sadržajan i prijateljski.
- Fokus na reforme u sljedećih 1.5 godine do kraja 2026. vodi Crnu Goru do članstva u EU 2028. Podrška institucija EU u ostvarenju našeg cilja daje vjetar u leđa naporima Vlade da iskoristi ovu generacijsku priliku- poručio je Spajić na mreži X.
 
Spajić je kazao da je susret sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom danas u Podgorici bio sadržajan i prijateljski.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1922635961747263598%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1922635961747263598%7Ctwgr%5E5badd6ad496767ffdb0ff4ac238df6baffba163f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Fokus na reforme do kraja 2026. vodi Crnu Goru do članstva u EU 2028, podrška EU institucija vjetar u leđa

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da je jedan od potencijalnih datuma za dolazak predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog u Crnu Goru bila subota, 17. maj, ali da su iz Kabineta premijera Milojka Spajića dobili odgovor da ima unaprijed predviđene obaveze, te je posjeta ukrajinskog predsjednika odgođena za neki drugi datum.
Milatović je, na zajedničkoj konferenciji za medije sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, kazao da je bilo određenih razgovora na temu dolaska Zelenskog, te da je postojalo njegovo interesovanje da posjeti Crnu Goru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fcrna-gora-i-ukrajina-potpisuju-sporazum-o-desetogodisnjoj-bezbjednosnoj-saradnji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Jedan potencijalni datum o kom je razgovorano zapravo je bio 15. maj, međutim, vidjeli ste da je došlo do potencijalnih razgovora na najvišem nivou između Ukrajine i Rusije u Turskoj koji treba da se dese sjutra, tako da je definitivno taj datum otpao. Mogu da vam kažem da smo u daljoj komunikaciji sa Kabinetom predsjednika Zelenskog dobili jedan zahtjev da potencijalno njegova posjeta bude u subotu. Bio sam spreman na to, ali smo iz Kabineta premijera dobili odgovor da je on imao unaprijed predviđene obaveze i da nije u mogućnosti da se potpišu sporazumi u dijelu bezbjednosti i slobodne trgovine između Crne Gore i Ukrajine i zato je posjeta odgođena za neki drugi datum - rekao je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.9656%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-sa-kostom-cilj-je-jasan-da-postanemo-28-clanica-eu-2028-godine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Najavio je da će se sresti sa Zelenskim na marginama Savjeta evropske zajednice u petak u Tirani.
Milatović je, odgovarajući na pitanje kada će biti naredna sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost, najavio da će to biti u junu, te da će sigurno jedna od tema biti i novi načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore.
- Na čelu Vojske volio bih da vidim kapetana bojnog broda Darka Vukovića. Mislim da uživa veliki ugled među samim vojnicima, da je jedan od najškolovanijih u vojsci, da je bio na čelu Mornarice i da je upravo zato što je htio da radi stvari kako treba ubrzo i bio smijenjen od prethodnog režima - naveo je Milatović.
Govoreći o izručenju Svetozara Marovića predsjednik Crne Gore je kazao da je njegov stav poznat, te da nakon sedam inicijativa iz Crne Gore do toga još nije došlo, dodajući da je to u nadležnosti ministra pravde Bojana Božovića.
Košta je, odgovarajući na pitanje kako komentariše sporazum Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kazao da je poštovanje pravne tekovine Evropske unije osnov za pristupanje.
- Evropska komesarka za proširenje Marta Kos je poslala pismo koje je jasno definisalo poziciju Evropske komisije. Ova pozicija, mogu je rezimirati, zahtijeva da ovi sporazumi u potpunosti poštuju evropsko zakonodavstvo, posebno kad su u pitanju javne nabavke i zaštita životne sredine - istakao je Košta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fpismo-marte-kos-o-sporazumu-crne-gore-i-emirata-svi-citaju-na-svoj-nacin&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Komentarišući koalicioni sporazuma novog njemačkog kancelara Fridriha Merca u kom se preispituje proširenje EU, Košta je kategoričan da je proširenje na Zapadni Balkan, kao i na Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, obaveza EU, te da ima punu podršku Njemačke.
- Imao sam priliku da se sretnem sa Mercom i Njemačka nastavlja da bude ključni podržavalac proširenje na Zapadni Balkan i Crnu Goru. Ono što su naglasili u koalicionom sporazumu je da proces proširenje nije samo o reformama, već što kandidati moraju da urade, a šta mi u EU moramo interno da uradimo da bi se reformisali. Ali ovo ne utiče na vaše pristupanje EU - naglasio je Košta.
J. B.&nbsp;

Milatović: Posjeta Zelenskog odgođena, potencijalni datum bio i 17. maj, ali Spajić zbog drugih obaveza neće moći da potpiše sporazume između Crne Gore i Ukrajine

Naša zemlja je ponosna na status predvodnice u procesu EU integracija i odlučni smo da taj kurs zadržimo. Cilj je jasan - da postanemo 28. članica 2028. godine Svjesni smo da je to ambiciozan cilj, ali i dalje vjerujem da je to ostvarivo - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na zajedničkoj konferenciji za medije sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom. Ističe da je posjeta visokog evropskog zvaničnika snažna podrška Crnoj Gori na evropskom putu, te da potvrđuje da evropska perspektiva regiona i Crne Gore ostaje visoko na agendi Evropske unije. - U vremenima brojnih izazova na geopolitičkom planu, politika proširenja može se pokažati kao ključna politika i u tom kontenkstu Crna Gora može biti najbolji primjer uspješne zemlje za ostale zemlje kandidate - rekao je Milatović. Sa Koštom je, kako dodaje, postigao saglasnost da naša zemlja može biti "svjetlo na kraju tunela" proširenja Evropske unije i dokaz da je ovaj proces živ. - Vjerujemo da će na sljedećoj Međuvladinoj konferenciji Crna Gora zatvoriti dodatno nova poglavlja i da ćemo do kraja ove godine još više napredovati na evropskom putu - kazao je Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250514110544_bd0614159b8e980f4fe7dc048cab6f95cfcc1f3c4f4ed801feb1ca35e03cbf77.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250514110544_bd0614159b8e980f4fe7dc048cab6f95cfcc1f3c4f4ed801feb1ca35e03cbf77" data-rendition-name="original" width="1050" height="588" loading="lazy" alt="Antonio Košta"> <figcaption>Antonio Košta(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  Košta je rekao da Crna Gora isporučuje rezultate, ne samo kada su u pitanju reforme, nego održava i potpunu usklađenost sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, podržavajući mir u Ukrajini. - Crna Gora je jedan od najboljih primjera procesa zamaha proširenja EU. Evropski parlament je juče velikom većinom prepoznao važan napredak koji ste ostvarili, sada je ključno da održite ovakav pristup i fokus na cilju i ne usporavate ovaj impresivan napredak. Postati 28. članica do 2028. je jako dobar slogan, ali bi bilo još bolje kada bi se to desilo prije. Politički konsenzus je da se pristupanje ostvari. Važno je da održite dobre odnose sa susjedima, posebno sa onim državama koje su već članice EU - istakaoje Košta. J. B.&nbsp;

Milatović: Cilj je jasan - da postanemo 28. članica EU 2028. godine, Košta: Politički konsenzus je da se pristupanje ostvari

Biće dobro da čujemo poruke predsjednika Evropskog savjeta Antonia Košte koji će sigurno da kaže kako oni vide Crnu Goru na tom putu i da vidimo da li ima nekih šumova ili je zaista tako bajno kao što nam Vlada svaki dan priča - kazao je poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Janović za Antenu M uoči posjete ovog viskokog evropskog zvaničnika dana.
Smatra da se posjetama evropskih zvaničnika Crnoj Gori šalje poruka ohrabrenja na putu ka Evropskoj uniji, te kaže da je generalno takav momenat da bi svako vrlo rado vidio Crnu Goru kao sljedeću članicu EU.
- Međutim, pitanje je koliko ima kod nas energije i znanja, a prije svega političke volje da do toga dođe. Mislim na pojedine konstituente vlasti, na neke poslanike, na neke ministre u Vladi, koji, kao što znamo, nemaju u fokusu evropske integracije, niti cilj za koji je 80 odsto građana. I, na kraju krajeva, bez obzira što deklarativno sad za to govore ili im odgovara, mi znamo da u programima partija nemaju evropske integracije već zalaganje za saveze sa Rusijom, Bjelorusijom... Tako da u suštini treba biti pošten, pa reći da je pitanje koliko ćemo uraditi još na ovoj etapi koja nam je ostala - poručuje Janović.
Što se tiče opozicije tu je, ističe, maksimalna podrška EU integraciji:
- Kao i pružena ruka da do tog cilja dođemo, ali nisam siguran u samoj vlasti koliko je to moguće. Vidjeli smo i situaciju koja se desila kada zbog nekih loših poteza nisu zatvorena dva poglavlja - vanjska politika i bezbjednost, gdje je Crna Gora uvijek bila pouzdan partner, sve do prije nekoliko godina - rekao je Janović.
Vidjeli smo, kako dodaje, prošle godine da se najavljivalo zatvaranje osam poglavlja, a zatvorena su samo tri.
- Nažalost, nema razloga da vjerujemo da će dinamika biti nešto brža i nešto bolja, bez obzira na to što stvarno postoji taj momenat, u kojem svi Crnu Goru žele da vide u EU - kazao je Janović.&nbsp;
Upitan za predstojeću sjednicu skupštinskog Odbora za bezbjednost, na kojoj će se raspravljati o tragičnim događajima na Cetinju, ističe da je time to tijelo trebalo da se pozabavi ranije.
- U svakom slučaju biće to prilika da čujemo gdje su bile eventualne greške u nekim postupanjima. Nažalost, to će biti u sobi za razmatranje materijala označenog stepenom tajnosti, tako da javnost neće biti u mogućnosti da to čuje, ali u svakom slučaju biće prilika da članovi Odbora čuju, da postavimo pitanja, prije svega da vidimo da li je bilo grešaka u postupanjima policije, da sagledamo cijelu tu situaciju. Sa druge strane nadam se da će se jasno uspostaviti procedure i da se više nikad ne ponovi takva tragedija, jer znamo da smo u vrlo kratkom periodu u istom gradu imali dvije užasne tragedije koje su potresle Crnu Goru. I ono što takođe jako važno je da vidimo da li će biti neke odgovornosti, pošto mislim da je, generalno, odgovornost deficitarna kategorija kod nove vlasti. Dakle, moramo svi da se naučimo, svi koji se bavimo politikom i koji smo na važnim državnim funkcijama, pogotovo kada ste na najvišim državnim funkcijama, da morate da znate da se podnosi i odgovornost - zaključio je Janović.

Janović: Od Košte ćemo čuti ima li šumova ili je sve bajno, kako nam Vlada svakodnevno saopštava

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta boraviće danas u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv predsjednika države Jakova Milatovića.
Milatović će, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, uz najviše vojne i državne počasti, dočekati Koštu u Vili Gorica.
Navodi se će Milatović i Košta razgovarati o pitanjima značajnim za ubrzanje evropskog puta Crne Gore.
Oni će, kako je najavljeno, zasaditi i drvo prijateljstva u dvorištu Vile Gorica.
Iz kabineta Milatovića kazali su da je posjeta Košte izraz snažne podrške evropskoj agendi Crne Gore i cilju da država postane punopravna članica Evropske unije (EU) do 2028. godine.
- Posjeta je i potvrda posvećenosti EU regionu Zapadnog Balkana i politici proširenja - dodaje se u saopštenju.

Košta danas u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta boraviće u srijedu, 14. maja, u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori u okviru posjete Zapadnom Balkanu, čiji je cilj da potvrdi snažnu posvećenost Evropske unije ovom regionu i procesu proširenja, najavili su iz Delegacije EU u Crnoj Gori.
Tokom boravka u Podgorici, predsjednik Košta sastaće se sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, premijerom Milojkom Spajićem, kao i drugim zvaničnicima. 
- Teme razgovora biće napredak Crne Gore u reformama u okviru pristupnih pregovora, njena pozicija predvodnice u procesu proširenja, kao i šira regionalna saradnja - navodi se u saopštenju.
Košta je, uoči posjete, kazao da je jačanje saradnje sa Zapadnim Balkanom jedan je od ključnih političkih prioriteta za EU, ali i za njega lično.
- Posjećujem region kako bih sa liderima razgovarao o trajućim izazovima i pokazao da je EU spremna da pomogne. Postoji jasan zamah proširenja, ali su potrebni posvećenost i djelovanje - naveo je Košta.
Košta i Milatović održaće sjutra zajedničku konferenciju za medije.

Košta sjutra u Crnoj Gori: Jačanje saradnje sa ZB jedan od ključnih političkih prioriteta za EU

Direktor Doma učenika i studenata i nekadašnji predsjednik SO Berane Goran Kiković prisustvovao je polaganju vijenca na spomenik Aleksandru I Karađorđeviću u Tifranskoj klisuri kod Donjeg Zaostra, na starom putu Berane – Bijelo Polje, tradicionalno uz raširene srpske zastave.
U njegovom društvu su bili predstavnici Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu i Ambasade Srbije u Podgorici, a nakon polaganja vijenca, oni su posjetili Srpsku kuću u Beranama.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdijasporars%2Fposts%2Fpfbid02uHJHUssqcJzN53af2timEdyxTVXXYBECw6UMXyD7dw4iUir8ruedwvW4oKeuupqjl&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kiković je, inače, jedan od zagovarača podizanja spomenika Pavlu Đurišiću, a predlagao je i da ulica u Beranama nosi naziv po ratnom zločincu Ratku Mladiću, pa su njegovo naimenovanje na funkciju direktora Doma učenika i studenata pratili komentari i fotografije na društvenim mrežama, gdje je opisan kao veliki pristalica četničkog pokreta.
Kiković, koji je po struci istoričar, već dvadesetak godina revizionističkim tretiranjem istorije potencira ideju da se četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, poznatom po ratnim zločinima u Drugom svjetskom ratu, podigne spomenik. Kiković je jedan od organizatora četničkih skupova koji se od 2003. godine organizuju u Gornjem Zaostru u blizini Berana gdje je tokom rata bio štab Pavla Đurišića.
On stoji iza nevladinih organizacija Srpski monarhistički pokret i Srpski kulturni centar ,,Župan Prvoslav“, koje su predložile da beranske ulice ponesu imena osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, kao i četničkih komandanata u Drugom svjetskom ratu vojvode Momčila Đujića i Pavla Đurišića.
Kiković je i jedan od osnivača Srpskog kulturnog centra ,,Župan Prvoslav“, kao i član Upravnog odbora tog udruženja, a nosilac je i „titule“ četničkog vojvode, baš kao i predsjednik NSD-a Andrija Mandić.

Kiković pod srpskim zastavama u Beranama odaje poštu Karađorđeviću

Još nije poznato da li će bivši predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević i njegov brat Nebojša, dugogodišnji upravljači plažom Ploče, biti predmet provjera nadležnih institucija zbog eksplozije ronilačke boce u kojoj su povrijeđena dva maloljetnika. Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru nijesu mogli u ovom trenutku da za Portal ETV saopšte detalje o preduzetim ili planiranim radnjama, pozivajući se na zaštitu podataka iz pretkrivičnog postupka. <h2>Sumnje u rad bez licence</h2> Dječak (14) iz Srbije teško je povrijeđen 24. avgusta kada je na plaži Ploče eksplodirala boca sa kiseonikom koja se nalazila na pultu sa ronilačkom opremom. Njega je, na udaljenosti od pedesetak metara, pogodio metalni fragment ekplodirane boce u zglob ruke, nakon čega mu je amputirana šaka. U ovoj nezgodi lakše je povrijeđen još jedan maloljetnik iz Srbije. Policija je potom uhapsila državljanina Srbije M.B. (45) kome se na teret stavlja krivično djelo teška djela protiv opšte sigurnosti u sticaju sa krivičnom djelom nedozvoljeno bavljenje privrednom, bankarskom, berzanskom i djelatnošću osiguranja. On se trenutno nalazi u pritvoru. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpritvor-drzavljaninu-srbije-zbog-eksplozije-ronilacke-boce-na-plazi-ploce&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Kako se sumnja da je M.B. radio bez potrebne licence. Portal ETV je od Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru tražio odgovor da li će biti preduzete mjere i prema zakupcima plaže zbog mogućih bezbjednosnih propusta. U odgovoru dostavljenom našem portalu ponovoli su da je Osnovno državno tužilaštvo formiralo predmet samo protiv M.B. iz Beograda zbog navedenih krivičnih djela, bez detalja o toku pretkrivičnog postupka. - Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - navedeno je u odgovoru Tužilaštva. Portal Standard je početkom ove godine objavio da plaža Ploče od 2017. godine nema važeći ugovor sa JP Morsko dobro, te da je Carević, i pored toga, koristi bez pravnog osnova. Pretraga sajta državnog preduzeća pokazuje da ugovor o zakupu za ovu plažu i dalje ne postoji, što, kako piše taj medij, jasno ukazuje da je ona i dalje nelegalno zakupljena. <h2>Pravno neuređena oblast</h2> Dok nadležni organi utvrđuju uzrok i odgovornost za incident na Pločama, stručnjaci ukazuju na niz faktora koji mogu dovesti do eksplozije ronilačke boce. Profesionalni instruktor ronjenja i direktor Regionalnog ronilačkog centra za podvodno deminiranje i obuku ronilaca Veselin Mijajlović za Portal ETV objašnjava da je najčešće riječ o propustima u održavanju. - Postoji više uzroka koji mogu izazvati eksploziju ronilačke boce, na primjer: loše održavanje, izostanak redovnih hidrotestova i vizuelnih inspekcija (zakonom je propisano da se hidrotest ronilačkih boca radi na pet godina, a vizuelni test jednom godišnje). Takođe, problem može nastati ako se zanemaruju pojave korozije ili mikro-pukotine na ronilačkoj boci ili ako u boci ima prisustva ulja, ugljen-monoksida ili drugih zapaljivih materija u komprimovanom vazduhu može izazvati eksploziju prilikom punjenja boce. Zatim neadekvatno skladištenje. Jedan od problema koji su rijetki, ali su vrlo opasni je ako lice koje vrši pretakanje ronilačkih plinova i punjenje ronilačkih boca nije osposobljeno za taj posao i nema međunarodno priznati sertifikat o osposobljenosti koji po domaćim i međunarodnim propisima mora da posjeduje. Na kraju bih rekao da nekvalitetne ili falsifikovane boce bez sertifikata nose visoki rizik - kazao je Mijajlović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090700090_b8380827041573935726001796e17d2b54482e972d54911317a0d4aca0e804ca.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025090700090_b8380827041573935726001796e17d2b54482e972d54911317a0d4aca0e804ca" data-rendition-name="original" width="849" height="561" loading="lazy" alt="Vesko Mijajlović"> <figcaption>Vesko Mijajlović(Photo: RCUD)</figcaption> </figure>  Prema njegovim riječima, svi koji se bave ronjenjem, bilo sportskim ili profesionalnim, ili rade na kompresoru za punjenje ronilačkih boca, moraju biti sertifikovani u skladu sa međunarodnim zakonskim propisima i ronilačkim standardima koje bi i Crna Gora trebalo da primjenjuje, iako ta oblast kod nas još nije pravno uređena. Sa druge strane, Mijajlović kaže da se ronilačka oprema nabavlja slobodno na tržištu, odnosno da ne postoje posebne dozvole za kupovinu. Međutim, napominje da je svaka država u svijetu uredila propisima ko može roniti, osposobljavati ronioce, biti voditelj turističkog ronjenja, vršiti medicinski nadzor ili se baviti održavanjem opreme i punjenjem ronilačkih boca. - Crna Gora još nije uredila tu oblast iako crnogorski ronioci i ronilačke institucije to uporno zahtijevaju. Od 2012. godine, kada je Ustavni sud ukinuo Uredbu o vršenju podvodnih aktivnosti u vodama Crne Gore, u našim vodama se roni bez ikakve kontrole ili nadzora - naglasio je Mijajlović. <h2>Opasne posljedice</h2> On upozorava i da se neadekvatno rukovanje ronilačkom opremom često završava tragično ili teškim povredama. - Ronilačke boce se pune na pritisak 200 ili 300 atmosfera. Međutim, osim boca, i druga oprema, ako se nepravilno koristi, može da dovede do nesreće - kaže naš sagovornk. Posebno zabrinjava, dodaje on, to što se na tržištu nalaze lažne diplome koje omogućavaju neosposobljenim licima da obavljaju i najzahtjevnije poslove, pa ni ronilačka profesija nije izuzetak. - Pogotovo ako na teritoriji naše države može da roni bilo koje lice iz druge države bez znanja nadležnih državnih organa, čak da pruža i naplaćuje usluge ronjenja iako u Crnoj Gori to lice nije registrovalo privredno društvo da bi se bavilo pružanjem usluga u ronilačkom turizmu, marikulturi ili podvodnim radovima - zaključio je Mijajlović za naš portal.

Nije poznato da li će Carevići biti „pod lupom“ zbog incidenta na Pločama, Crna Gora bez kontrole podvodnih aktivnosti

Studenti u blokadi Univerziteta u Beogradu najavili su protest "Indeks je jači od pendreka" u ponedjeljak, 8. septembra u 14 sati ispred Vlade Srbije.
- U ponedjeljak sve staje. Vidimo se - poručili su studenti.
Studenti su na društvenim mrežama objavili ilustraciju plana protesta, u kojem je prva tačka Vlada Srbije, zatim Palata pravde, zgrada Jedinice za obezbjeđenje određenih ličnosti i objekata i na kraju Sektor unutrašnje kontrole Ministarstva unutrašnjih poslova.

Studenti u Srbiji najavili novi protest: U ponedjeljak sve staje, indeks je jači od pendreka

Toga 5. septembra 2021. godine prekinut je komandni lanac, pa su policijom i vojskom komandovali premijer i ministri u nečije ime. Za to nijesu imali ni zakonsko ni ustavno pravo, a tim će se jednog dana neko baviti - kad pravosudni organi počnu profesionalno da rade - poručio je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, istoričar Dragutin Papović.
Prošle su četiri godine od nasilnog ustoličenja Joanikija Mićovića, a gost emisije Na kraju dana istoričar Dragutin Papović kaže da se nikada nešto slično nije desilo u istoriji Crne Gore.
Kaže da je to bio nasilnik akt, sa podrškom tadašnje vlasti koja je protivustavno i protivzakonito sve resurse predala crkvi Srbije da bi, kako kaže, simbolički dokazala nadmoć nad Crnom Gorom.&nbsp;
- Vlast je željela da pokaže nadmoć tamo gdje je rođena sama ideja savremene Crne Gore, to je Cetinje i Cetinjski manastir koji je dugo bio i duhovna i svjetovna rezidencija crnogorskih vladara. S druge strane otpor je bio u suštini odbrana onoga što je rezultat referenduma iz 2006. godine i odbrana Ustava iz 2007. godine, to je odbrana nezavisnosti, suverenosti i građanskog antifašističkog karaktera sekularne Crne Gore i na taj način je organizovan taj otpor i u tom pogledu je njegov značaj, bez obzira na rezultat, bez obzira što je na kraju ipak nasilno, uz brojne zloupotrebe, represiju koju je policija sprovela prema građanima toga dana to obavljeno, ipak ostaje kao simbol nepokornosti Crne Gore i simbol da postoje snage koje će uprkos svemu odbraniti onu Crnu Goru koja je stvorena na referendumu 2006. godinu i Crnu Goru onakvu kako je ustanovljena Ustavom iz 2007.godine - rekao je Papović.
Ne može se zaboraviti i preći preko čina, podsjeća Papović, da je toga dana zloupotrebljena policija i vojska. Po Ustavu i zakonu se zna, kako je rekao, ko komanduje i policijom i vojskom.
- Toga dana komanda je prekinuta, drugi su to preuzeli, predsjednik Vlade i ministri, odnosno onaj tim koji je toga dana koordinirao u ime nečije policijom i vojskom, a za to nije imao zakonsko ni ustavno pravo. Počevši od tih zloupotreba, do svih ostalih koje su se desile od tog preokreta 30. avgusta 2020. godine, ipak će se, ja sam uvjeren neko baviti, konkretno pravosudni organi kada oni počnu profesionalno da se bave onim što je njima u opisu posla - zaključio je Papović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5ofvJ358VJ0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Papović: Postoje snage koje će uprkos svemu odbraniti onu Crnu Goru koja je stvorena na referendumu

Ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije Joanikija Mićovića u crnogorskoj prijestonici, u Cetinjskome manastiru 5. septembra 2021. godine je, smatra prof. dr Nebojša Vučinić, jedna od najbrutalnijih zloupotreba slobode vjeroispovijesti i religije u političke svrhe u istoriji hrišćanstva. Prije ravno četiri godine Cetinje je još jednom u svojoj dugoj i slavnoj istoriji bilo meta brutalne represije. Više od hiljadu policajaca opsadiralo je grad, a nešto prije šest sati ujutro počeo je brutalan napad na građanke i građane okupljene u Prijestonici kako bi iskazali miran otpor ustoličenju mitropolita Crkve Srbije u Cetinjskome manastiru, jednom od temelja Države Crne Gore. Duže od četiri sata zasipani su suzavcem, fleš i šok bombama. Policija je morala da „očisti“ grad kako tokom ustoličenja ne bi do Manastira doprli uzvici: „Nedostojan“. Mićović i patrijarh srpski Porfirije Perić željeli su da čuju plotune u crnogorskoj prijestonici, ali ne svečarske, već plotune ponovo pokorene Crne Gore. Tako je, na silu i sramotu, u „skraćenoj proceduri“, bez pune svečane ceremonije ustoličen nedostojni srpski mitropolit. Umjesto visokih zvanica dočekali su ga u Manastiru „branitelji“ kriminalci naoružani „do zuba“, a na Cetinje je dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore, i u pratnji „specijalaca“ sa dugim cijevima, sakriven iza pancir ćebeta sproveden do crnogorske svetinje. Kako je kukavički stigao, tako je i vraćen u Podgoricu. Sraman i nikada i niđe prije viđen vjerski obred. Proruske i prosrpske vlasti koje su nepunu godinu ranije preuzele crnogorske institucije slavile su „uspjeh“ i pokorno „pložile račune“ vođi iz Beograda Aleksandru Vučiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="suzavac belveder "> <figcaption>BRUTALNA REPRESIJA: Građani zasuti enormnom količinom suzavca(Photo: Portal Analitika )</figcaption> </figure>  <h2>UDRUŽENI ZLOČINAČKI PODUHVAT</h2> A on im je zhvalio još dok je trajala ceremonija ustoličenja, ali i saopštio da je sve držao pod kontrolom, ističući da je „Bezbjednosno-informativna agencija cijelu noć obavještavala rukovodstvo Srbije o situaciji u Crnoj Gori“. Ipak, ni Vučićeva BIA nije pomogla prvoj proruskoj i prosrpskoj Vladi u Crnoj Gori, konstituisanoj poslije izbora u avgustu 2020. godine, da opstane još dugo nakon događaja na Cetinju. Svega pet mjeseci kasnije, u februaru 2022. u parlamentu joj je izglasano nepovjerenje. Nažalost, i sljedeće dvije vlade ostale su u raljama „srpskog svijeta“. - Četiri godine kasnije najmanje smo deset koraka unazad. Velikosrpski nacionalšovinistički projekat, udruženi zločinački poduhvat, kako je to označeno u Haškom tribunalu u nekoliko presuda, je u punom zamahu, i svega smo dva-tri koraka od potpunog ostvarenja njihovog plana - pretvaranja Crne Gore u dio Srbije, odnosno u dio Srbije na moru. Potpuno negiranje crnogorske države, nacije, kulture, identiteta, jezika, crkve – upozorava profesor Univerziteta Crne Gore i bivši sudija Suda za ljudska prava u Strazburu dr Nebojša Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627" data-rendition-name="original" width="987" height="515" loading="lazy" alt="Nebojša Vučinić"> <figcaption>ANTIFAŠISTIČKI, PROEVROPSKI FRONT: Prof dr. Nebojša VučinićTVE</figcaption> </figure>  I on je 5. septembra 2021. bio na Cetinju. Jutro je dočekao na Belvederu. Kaže, opet bi pošao. - I kao Crnogorac i kao građanin antifašističke i evropske orijentacije pošao bih sigurno. To je u skladu sa mojom savješću, moralom, vrijednostima. To je bio legitiman građanski protest protiv zloupotrebe slobode vjeroispovijesti u političke svrhe – ističe on. Za razliku od njega, crnogorske proruske i prosrpske vlasti u cetinjskim protestima, koji su trajali 3, 4. i 5. septembra, vidjele su terorizam i na sve načine pokušali su da kriminalizuju građanski otpor. Prednjačio je tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, kasnije premijer. U dva navrata policija je probala da prinudi Specijalno državno tužilaštvo da podigne optužnicu protiv skoro 30 osoba koje su se našle u njihovoj krivičnoj prijavi. Odbijena je kao neosnovana. Tako je propao pokušaj državnih vlasti da izjednače istinski pokušaj državnog udara na dan izbora u Crnoj Gori 2016. iza kojega je stajala Rusija, uz upotrebu ovdašnjih političkih aktera oličenih u tadašnjem Demokratskom frontu i protest patriotkinja i patriota koji su se u septembru 2021. okupili na Cetinju u namjeri da odbrane dostojanstvo crnogorske prijestonice i jednog od temelja ove države – Cetinjskoga manastira. I profesor Vučinić vjeruje da su nove crnogorske vlasti, čija okosnica je bio upravo Demokratski front, pokušale da na neki način izjednače ova dva događaja. - Podrobnije, vlasti nijesu imale nikakve argumente da ospore legitimitet događaja na Cetinju, na Belvederu, da ospore razloge mirnog građanskog protesta protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije u crnogorskom prijestonom gradu, na izvorištu i ishodištu Crne Gore i jesu, na neki način, pokušali da izjednače ovaj, sa događajima iz 2016. godine – smatra Vučinić. <h2>ANKETNI ODBOR „ZABORAVLJEN“</h2> Energija otpora, simbolički nazvanog „belvedesrki protest“, kako se čini četiri godine kasnije, nije iskorišćena. Iako je tokom tri dana protesta na Cetinju izgledalo da će crnogorska opozicija nastaviti udruženo da djeluje i da će pružiti zajednički odgovor proruskim i prosrpskim vlastima u Crnoj Gori to se nije dogodilo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1183" loading="lazy" alt="Joanikije belveder "> <figcaption> NEDOSTOJAN: Mićović dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore (Photo: Rojters/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  - Nije to pitanje samo za opoziciju - zašto se osula ta građanska, suverenistička, evropska energija. To je pitanje i za sve procrnogorske, antifašističke, proevropske snage. Ta energija je trebalo da se pretvori u sinergiju u vidu formiranja jednog strategijskog antifašističkog, crnogorskog, proeevropskog fronta protiv ovoga udruženog zločinačkog poduhvata. Ovdje pogrešno vlada mišljenje da će ovi veliki svjetski geopolitički igrači nekim sporazumima i dogovorima da riješe naše pitanje i da nama ne preostaje ništa drugo nego da čekamo. To je pogrešna strategija, vrlo opasna po očuvanje crnogorske države crnogorske nacije, identiteta. Neophodno je formirati jedan antifašistički, proevropski građanski front – naglašava sagovornik Portala ETV. Od zajedničkog djelovanja svih građanskih snaga u Crnoj Gori, međutim, do danas nema ništa. A crnogorska opozicija nije istrajala ni u zahtjevu da se do kraja istraži djelovanje tadašnje Vlade na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić i utvrde sve nezakonitosti koje su pratile policijsku akciju na Cetinju, ali i o zloupotrebi vojnih helikoptera za transport Mićovića i Perića u crnogorsku prijestonicu. Skupština Crne Gore donijela je 17. avgusta 2022. godine odluku o otvaranju parlamentarne istrage o postupanju Uprave policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost i Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno odluku o formiranju anketnog odbora koja nikada nije zaživjela. Iz nekog razloga crnogorska opozicija odlučila je da tu inicijativu ne dovede do kraja i Anketni odbor više niko ni ne pominje. - Svi mi treba da pitamo i vlast i opoziciju zašto Anketni odbor nikada nije formiran. Posebno zbog činjenice da do danas nemamo zvaničan odgovor zašto je jedan mirni građanski, legalni i legitimni protest rezultirao prekomjernom primjenom sile od strane policije, posebno upotrebom hemijskih sredstava, ali i fizičkom silom u nekim slučajevima, te uništavanjem imovine učesnika protesta. Sjećate se da su uništeni automobili parkirani na Adžića krivini. Sve to je i danas na političkom i ljudskom obrazu i vlasti i opozicije. Ne vidim da zatašakavnje tih događaja, stavljanje „pod tepih“ je rezultiralo nekim, pa bilo i „trulim“ političkim kompromisima između vlasti i opozicije – ističe Vučinić. <h2>CRNOGORSKI APSURDI</h2> Nepunih godinu poslije cetinjskih protesta Crkva Srbije ispunila je još jednu misiju, još jedan zadatak iz agende „srpskog svijeta“. Tadašnji premijer Dritan Abazović potpisao je 3. avgusta 2022. takozvani Temeljni ugovor sa ovom vjerskom zajednicom i predao joj u vlasništvo sakralno naskjeđe Crne Gore, pravoslavne crkve i hramove i svu njihovu imovinu. I ne samo to, Crna Gora i njene instutucije nemaju nikakvih ingerencija u tim objektima. Za razliku od protesta na Cetinju, građanski otpor u ovom slučaju bio je minoran. Sagovornik Portala ETV, međutim, smatra da taj „nedostatak pobune“ nije proizvod rasute energije sa Cetinja i Belvedera. Mnogi građani i građanke, bez obzira na njihovu etičku i vjersku opredijeljenost, dodaje Vučinić, tada nijesu u potpunosti bili svjesni što znači taj takozvani Temeljni ugovor i zato protest nije bio masovan. - Nažalost, od svega je najteže razočarenje u Ustavni sud. Komotno možemo reći i takozvani Ustavni sud. Jer, da ima i slovo S od suda, on bi se i te kako decidirano opredijelio po pitanju takvog Temeljnog ugovora koji Crkvu Srbije u Crnoj Gori stavlja iznad države, iznad Ustava, iznad zakona – ocjenjuje profesor Vučinić. Potpisivanje ovoga akta za našega sagovornika je jedan od „crnogorskih apsurda u 21. vijeku“, koji, kao kaže, „vuku duboke korijene iz 1918. i kasnijih podjela u Crnoj Gori“. - Apsurdno je da je Krivokapić smogao snage da kaže ne - Beogradu i Patrijaršiji i da ne potpiše onakav takozvani ugovor. Kažem - takozvani, jer niti je temeljni, niti je ugovor, zato što je ugovor rezultat saglasnosti volja, a ne nametanja volje jedne strane, drugoj strani. I Krivokapić to nije uradio, a uradio je navodni reformista građanske orijentacije gdin. Abazović – ističe profesor Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belvder "> <figcaption>POD POLICIJSKOM OPSADOM: Na Cetinju bilo angažovano više od 1.000 policajaca (Photo: Novosti/D. Milovanović)</figcaption> </figure>  <h2>PROEVROPSKI GRAĐANSKI FRONT</h2> Borba Crne Gore za opstanak države, nacije, istorije, kulture, identiteta traje još od 1918. godine kada je Srbija aneksirala našu zemlju. Crna Gora je izbrisana sa mape svijeta, ukinuta je Crnogorska pravoslavna crkva, a brutalnim zločinima gušen je svaki otpor. Kako tada, tako i danas ključni akter pokušaja asimilacije nacionalnih Crnogoraca i Crnogorki je Crkva Srbije. Ona je stub velikosrpske agende i glavni ruski proksi na Zapadnom Balkanu. - Imali smo na početku jednu puzajuću velikosrpsku agresiju protiv Crne Gore. Sada imamo galopirajuću agresiju i uvjeren sam da su svega još dva-tri koraka ostala da Crna Gora prestane da postoji, da postanemo dio Srbije na moru - pribojava se profesor Vučinić. Kategoričan je da je jedina šansa – starteški antifašistički, procrnogorski, proevropski front. - Ona užasna scena iz hrama gdje kleče djeca da označe početak nove školske godine najbolji je pokazatelj kuda idemo, to je ispod nivoa srednjeg vijeka. Građani i građanke jednostavno moraju da shvate da niko za njih neće rješavati probleme, da svi moramo da damo puni politički i ljudski doprinos tome da se postigne konsenzus oko formiranja ovog fronta, u protivnom gubimo sve – upozorava Vučinić. Hoće li crnogorska opozicija koja nije imala hrabrosti da istraje u zahtjevima da se dešavanja na Cetinju 3, 4. i 5. septembra 2021. godine istraže do kraja i procesuiraju odgovorni za policijsku represiju, ali i zato što su paravojne formacije tih dana „opsadirale“ Cetinjski manastir i čekale komandu da krenu u obračun sa građankama i građanima okupljenima na protestu, imati snage da opet okupi u jedinstveni front građansku, antifašističku, proevropsku Crnu Goru pokazaće dani pred nama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5" data-rendition-name="original" width="650" height="443" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>ŽENE NA BARIKADI: Belveder (Photo: Dinko Gruhonjić Lupiga.Com)</figcaption> </figure>  <h2>PITANJA BEZ ODGOVORA</h2> Ono što je fakat, ustuknuli su pred kleronacionalističkim vlastima i odustali od Anketnog odbora koji je, pored ostalog, trebalo da pruži odgovore o ulozi tadašnjeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića (današnjeg savjetnika predsjednika države Jakova Milatovića) u intenzivnoj pripremi da se protesti na Cetinju predstave kao skup „ekstremista“, „terorista“ i "fašista“ predvođenih tadašnjim šefom države Milom Đukanovićem. Kako se ispostavilo Vukšić je već u avgustu 2021. stavio na mjere tajnoga nadzora Veselin Veljović, tada savjetnika za bezbjednost crnogorskog predsjednika. Kako smo ranije pisali, prisluškivali su i pratili još nekoliko desetina ljudi – dio uz odobrenje suda, dio bez sudskog naloga, po svom nahođenju. S druge strane omogućili su da razne paraorganizacije pripreme svoj plan „odbrane“ ustoličenja Mićovića i one su se nesmetano naoružavale, a u nekim manastirima i crkvamam prema informacijama iz službi bezbjednosti, napravili su i skladišta oružja. Anketni odbor trebalo je da pruži i odgovore o lažima iz policijske krivične prijave u kojoj se, pored ostalog, pominjao „dron sa kilo eksploziva“ namijenjen za rušenje helikoptera u kojem su bili Mićović i Perić, iako dron niko nije vidio, pisalo je i da je gradom kružio „plavi kombi pun 'molotovljevih koktela'“ pripremljenih za napad na policiju, koji, takođe, niko nije vidio, pa ni policija...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>U SVEGA NEKOLIKO SATI GRAD ZASUT SA VIŠE OD 1.000 PATRONA SUZAVCA, ŠOK I FLEŠ BOMBI: Cetinje 5. septembra 2021.(Photo: Foto: REUTERS/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Kako smo pisali, pominjalo se u policijskoj prijavi i paljenje automobila, iako nijedno vozilo na Cetinju 5. septembra nije zapaljeno, pa oružje, iako nijedan komad oružja nije zaplijenjen… I tako redom, u policijskoj prijavi nizani su događaji koji se nijesu dogodili… Crnogorska javnost ostaće uskraćena i za odgovore koje je trebalo da dobije Anketni odbor - po čijem je nalogu, 5. septembra iza ponoći prekinut komandni lanac i rukovođenje akcijom na Cetinju dodijeljeno pomoćniku direktora Uprave policije Milošu Rakonjcu i njegovom saradniku, jednom od šefova Protivterorističke jedinice Petru Kneževiću, te po čijoj je odluci u čitavu akciju, nezakonito, uključena i Vojska Crne Gore. Ne zna se ni što je bio sadržaj obavezujućeg uputstva koje je tadašnji premijer Krivokapić uputio ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću, a nakon poslijeponoćne posjete, 5. septembra, zgradi Vlade Andrije Mandića i Milana Kneževića, koji su prema informacijama Portala TV E, prenijeli poruku da srpska Bezbjednosno-informativna agencija garantuje lojalnost Rakonjca i Kneževića. Bez odgovora je i pitanje ko je i po čijem nalogu omogućavao nesmetan ulazak i boravak u Crnoj Gori agentima srpske BIA, regrutovao i naoružavao srpske ekstremiste i pripadnike kriminalnih organizacija, dozvolio njihov ulazak i boravak u Cetinjskom manastiru, ali i na još nekoliko lokacija u Crnoj Gori, o čemu smo, takođe, pisali… O saradnji policije i kriminalnih struktura svjedočili su i audio snimci, objelodanjeni 30. aprila 2022. godine, na kojima se čuje Petar Knežević. Kaže: „Ja sam držao nikšićku grupu, bjelopoljsku grupu, beransku grupu, novljansku grupu i barsku grupu. Sve kriminalce na telefon“… Građane i građanke koji su bili na protestu na Cetinju, naziva bagrom?! Do danas niko od odgovornih iz lanca onih koji su služili tuđim interesima u susret 5. septembru 2021. godine i koji su naložili brutalnu policijsku represiju u crnogorskom priejstonom gradu nije procesuiran.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belveder"> <figcaption>L: ČEKAJUĆI JUTRO: Građani ispred policijskog kordona (Photo: Standard )</figcaption> </figure>

Ustoličenje Mićovića jedna od najbrutalnijih zloupotreba religije u političke svrhe u istoriji hrišćanstva

Prije tačno godinu, 5. septembra 2024, na godišnjicu cetinjskih, belvederskih građanskih protesta 2021, ugušenih brutalnom policijskom represijom, ali i ponovo probuđenom lučom slobode antifašističke, proevropske Crne Gore, zakoračio je u medijski svijet – Portal ETV.
Odlučno, s jasnom misijom da bude svjetionik istine u vremenu tame, zbunjenosti i manipulacija.
I s namjerom smo se odlučili da baš 5. septembra krenemo, poštujući simboliku tog, još jednog, svijetlog datuma u istoriji Crne Gore. Datuma koji upozorava i poziva na nepokor i odbranu države, nacije, identiteta, istorije, kulture naše zemlje.
Iza nas je godina izazova. Još jedna godina u kojoj su mnogi ćutali. Ne i mi: razotkrivali smo lice i naličje aktuelnih crnogorskih proruskih i prosrpskih političkih elita na vlasti predvođenih Crkvom Srbije; hrabro i beskompromisno im „izašli na crtu“.
Čitanost našeg portala rasla je i raste iz dana u dan. I godinu poslije, možemo s ponosom da kažemo da smo postali relevantan, kredibilan i profesionalan izvor informacija u Crnoj Gori, ali i regionalno.
Raskrinkavali smo korupciju, kršenje zakona, zloupotrebu moći. Bili smo podrška onima čiji glas je sistemski gušen. I čitaoci su nas prepoznali kao glas istine i pravde i medij koji neće ustuknuti pred prijetnjama, uvredama, lažima kojima su nas zasipale vlasti.
Portal ETV nije i neće pristati na kompromise kada se radi o istini, činjenicama, profesionalizmu. Nema kompromisa sa onima koji urušavaju građanske, antifašističke temelje naše države i uvode društvo u nezapamćenu klerikalizaciju. Ne bojimo se i nećemo se plašiti da upozoravamo, razotkrivamo i raskrinkavamo laži kojima vlasti zasipaju javni prostor.
Nećemo prestati da pišemo ni o ličnim sudbinama građanki i građana Crne Gore. Nevoljama, sistemskim barijerama s kojima se suočavaju, obračunima vlasti sa neistomišljenicima, odmazdi kojoj su izloženi.
Uspjeli smo da se pozicioniramo kao medij koji stoji na braniku vrijednosti Crne Gore i kojem čitaoci vjeruju. I povjerenje javnosti, jeste naša snaga da nastavimo. Kritika je kompas koji će nas upozoriti, a rast čitanosti vjetar u leđa.
Nastavljamo još glasnije. I na tom putu osnažujemo i tim. Od 1. septembra dio Portala ETV je i koleginica Ana Šofranac, koja će preuzeti funkciju glavne i odgovorne urednice. Dosadašnji glavni urednik Duško Mihailović je trasirao put našeg portala, a Šofranac će, sigurni smo, nastaviti, zajedno sa nama, još odlučnije.
I naravno i uvijek - Da je vječna Crna Gora.

Glas koji se ne može ignorisati

Na adresu Interpola Podgorica stigao je 20. januara 2021. godine telegram označen ,,Vrlo hitno” kojim srpski ogranak Interpola Beograd obavještava svoje crnogorske kolege da - ,,lica BELIVUK Veljko, otac Nebojša, rođen 28.08. 19** godine u Beogradu i MILJKOVIĆ Marko, otac Milorad, rođen 09.03.19**. godine u Beogradu” – borave na teritoriji Crne Gore od 17. januara 2021, godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180924_99bc7c0c3c941305d7250d84b00799e25278939977cbbdcb1c4a83484ada8be5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250905180924_99bc7c0c3c941305d7250d84b00799e25278939977cbbdcb1c4a83484ada8be5" data-rendition-name="original" width="1080" height="1040" loading="lazy" alt="URGENTAN ZAHTJEV: Dopis Interpola Beograd kolegama u Podgorici "> <figcaption>URGENTAN ZAHTJEV: Dopis Interpola Beograd kolegama u Podgorici(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  - S obzirom da se radi o bezbednosno interesantnim licima, molimo za sve informacije koje posedujete o ovim licima, kao i razloge njihovog boravka u vašoj zemlji, njihovim kontaktima u Crnoj Gori (posebno sa bezbednosno interesantnim licima), podatke o vozilima koja koriste u Crnoj Gori, razloge privođenja ili sadržaj informativnog razgovora, kao i radnje koje su preduzete prema istima – piše u urgentnom dopisu srpske policije. &nbsp; Ovaj telegram samo je dio obimne dokumentacije o razmjeni informacija srpske i crnogorske policije kojom raspolažu Portal ETV i Televizija E. &nbsp;&nbsp; DOKAZI O ŠOŠKIĆEVOJ KONSTRUKCIJI Zvanična korenspondencija pripadnika Interpola Podgorica sa kolegama iz Interpola Beograd o detaljima boravka srpskih kriminalaca Veljka Belivuka i Marka Miljkovića od 17. januara do 29. janura 2021. godine u Crnoj Gori – dokazuje da se radilo o međunarodnoj, koordiniranoj, policijskoj akciji. &nbsp; Dokumentacija koju ekskluzivno objavljujemo pokazuje - osim iskaza svjedoka na suđenju i drugih materijalnih dokaza – do koje su mjere &nbsp;konstruisane optužbe specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović zloupotrijebio položaj i pribavio korist „u vidu prava da uđu u Crnu Goru“ Belivuku i Miljkoviću. &nbsp; Riječ je o beogradskim kriminalcima koji su dugo vremena operisali u Srbiji, čak i u sadejstvu sa nekim istaknutim srpskim policijskim funkcionerima. U Crnoj Gori su bili na konekciji sa Radojem Zvicerom, jednim od vođa kavačke mafijaške grupe. &nbsp; Specijalno tužilaštvo tereti nekadašnjeg visokog funkcionera crnogorske policije &nbsp;Zorana Lazovića da je bio dio kriminalne grupe Radoja Zvicera i da je naredio skidanje zabrane ulaska za dvojicu srpskih kriminalaca – iako takva zabran nije postojala?! Osim toga, po opisu posla koji je obavljao, ovlašćenjima koja je imao, ali i svjedočenjima njegovih kolega - Lazović nije mogao donijeti odluku o ukidanju zabrane čak ni da je ona postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180928_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250905180928_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="TUŽILAČKI ILI POLITIČKI PROGON: Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović"> <figcaption>TUŽILAČKI ILI POLITIČKI PROGON: Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović(Photo: Ilustracija: I. ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  Šoškićeve optužbe protiv Lazovića, kao i protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i tužioca Saše Čađenovića plod su konstrukcija koje se, kao suđenje odmiče, dematuju i svjedoci i pisani dokazi. ODBAČENA PRIJAVA Zvanična komunikacija između crnogorske i srpske policije bila je dio dokazne građe kada je u septembru 2021. godine specijalna tužiteljka Sanja Jovićević formirala predmet protiv Lazovića na osnovu krivične prijave tadašnjeg poslanika Marka Milačića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180956_9ed637588214b3a4a6a4bb8e640f5827950833cc0a8537d2d6c2ac2931ab9290.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250905180956_9ed637588214b3a4a6a4bb8e640f5827950833cc0a8537d2d6c2ac2931ab9290" data-rendition-name="original" width="977" height="626" loading="lazy" alt="Sanja Jovićević"> <figcaption>VEĆ JEDNOM ODBAČENA PRIJAVA: Tužiteljka Sanja Jovićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Međutim, nakon uzimanja izjava od tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Milovana Pavićevića i nekadašnjeg načelnik Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižića, nakon analize materijalnih dokaza među kojima je i komunukcija između Interpola Srbija i Crna Gora specijalna tužiteljka Jovićević je nepobitno utvrdila da Lazović nije odgovoran za ulazak Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru i odbacila je 2022. godine krivičnu prijavu. &nbsp;Na osnovu čega je onda specijalni tužilac Miloš Šoškić mogao da ,,spakuje” optužbe protiv Lazovića i Katnića povodom skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru za Belivuka i Miljkovića?&nbsp; Portal ETV i Televizija E u posjedu su zahtjeva Interpola Beograd od 20. januara. 2021, pod naznakom „hitno“ upućenom Interpolu Podgorica, u kojem navode da „raspolažu sazananjima da Belivuk i Miljković borave u Crnoj Gori i da su privedeni na informativni razgovor u Odjeljenje bezbjednosti Kotor“. &nbsp;RAZMJENA INFORMACIJA - Izvršenim proverama utvrđeno je da su imenovani napustili našu zemlju sa GP Aerodrom Beograd, dana 17. 1. 2021. godine i ne postoji evidencija da su se isti vratili u našu zemlju – ističe se u dopisu Interpola Beograd. &nbsp; Istog dana, kako proizilazi iz spisa predmeta, dopis Interpola Srbije upućen je načelniku Odjelja &nbsp;bezbjednosti Kotor Živku Ćoriću. Odjeljenje bezbjednosti Kotor je 25. januara dostavilo tražene informacije o Belivuku i Miljkoviću Interpolu Podgorica i one su istog dana proslijeđene Interpolu Beograd.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180932_3ed9a4e0f91e91696a8994bf67b646bbe9140256297f3a3a167449a76d6e6d64.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250905180932_3ed9a4e0f91e91696a8994bf67b646bbe9140256297f3a3a167449a76d6e6d64" data-rendition-name="original" width="1080" height="943" loading="lazy" alt="OBAVJEŠTENJE KOLEGAMA: Dopis Intepola Podgorica za Interpol Beograd"> <figcaption>OBAVJEŠTENJE KOLEGAMA: Dopis Intepola Podgorica za Interpol Beograd(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  - U vezi Vašeg zahtjeva, obavještavamo Vas da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor izvršili provjere, te utvrdili da su lica Belivuk Veljko, rođen 28.08.1985. godine u Beogradu, od oca Nebojša i Miljković Marko, rođen 09.03.1991. godine u Beogradu, od oca Milorada, doputovali u Crnu Goru dana 17. janura 2021. godine, preko GP Aerodrom Tivat, letom ,,Air Serbia“ JU189, u 11:12 časova. Nakon ulaska na teritoriju Crne Gore, smjestili su se u stambeni objekat u naselju Kavač, opština Kotor, vlasništvo Radoja Zvicera (nadimak ,,Rale“), rođenog 20.12.1982. godine u Kotoru, od oca Petra i majke Vukosava sa prebivalištem u naselju Kavač, opština Kotor. Imenovani je u kriminalističko obavještajnim evidencijama registrovan kao pripadnik organizovane kriminalne grupe ,,Kavač“ – piše u dopisu. Potom se precizno opisuje kako su 18. januara 2021, saslušavani Belivuk i Miljković u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Kotor, navodeći su dvojica beogradskih opasnih momaka bez zazora kazali da su došli u posjetu prijatelju Radoju Zviceru, ,,kojeg znaju deset godina”. &nbsp; &nbsp;-Kao razlog dolaska naveli su čestitku i proslavu rođenja djeteta Radoja Zvicera. Izjavili su da će u Crnoj Gori, odnosno na području Kotora, ostati još pet do šest dana. Prema operativnim podacima, imenovana lica nijesu koristila motorna vozila tokom boravka u Kotoru – navodi se u telegramu dostavljenom Interpolu Beograd. &nbsp;KLJUČNI ISKAZI Osim materijalnih dokaza i iskazi svjedoka, visokih službenika policije Milorada Žižića, Veska Damjanovića i Milovana Pavićevića – koji su svi nepobitno potvrdili da je iz srpske policije traženo da se Belivuk i Miljković opserviraju tokom boravka u Crnoj Gori - tužilac Šoškić nije odustajao da ,,krivično djelo skidanja zabrane ulaska” pripiše Zoranu Lazoviću.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180936_9399f63d5ec2b47e0c855de196b0b332ea3f0acd2045a7221ccea881cb32cd44.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250905180936_9399f63d5ec2b47e0c855de196b0b332ea3f0acd2045a7221ccea881cb32cd44" data-rendition-name="original" width="640" height="465" loading="lazy" alt="STALNO NA METI: Saša Čađenović"> <figcaption>STALNO NA METI: Saša Čađenović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U tom cilju je i skovana čudna formulacija: ,,da je zabrana objektivno postojala iako o tome nije donijeto pisano rješenje“?! &nbsp; Žižić je, kako Portal ETV i Televizija E objavili, pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem i Zoranom Vučinićem potvrdio da mu je Pavićević prenio informaciju da će Belivuk i Miljković doći u Crnu Goru 17. januara. Pavićević je tu informaciju dobio od načelnika beogradske policije Veselina Milića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180940_a49079e2e01d17bd47d5f067d359b744ad0586ffaea138fb094e03966a8ba786.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250905180940_a49079e2e01d17bd47d5f067d359b744ad0586ffaea138fb094e03966a8ba786" data-rendition-name="original" width="400" height="240" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE KOJE RUŠI OPTUŽNICU: Milorad Žižić, dugogodišnji policijski funkcioner"> <figcaption>SVJEDOČENJE KOJE RUŠI OPTUŽNICU: Milorad Žižić, dugogodišnji policijski funkcioner(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Milorad Žižić, nekadašnji načelnik SBPOK, tužiocima je predočio i da je imao komunikaciju sa kolegama iz SBPOK-a Srbijia, kao kontakt osoba za regionalnu saradnju. Tada im je i prenio im sve detalje: ,,kada su došli, ko ih je sačekao i da su u naselju Kavač smješteni“...&nbsp; Istovremeno je Žižić naveo i da su kolege iz Srbije pokazale veliko interesovanje i za njihove kontakte, te da ih je on uputio da te podatke zatraže zvanično, preko Interpola. Odgovarajući na pitanja tužioca, objasnio je da ga je, kada su Belivuk i Miljković stigli u Crnu Goru, zvao kolega iz SBPOK Srbije Nevenko Marić da ga obavijesti da su došli, a on je njega informisao kada su Belivuk i Miljković napuštili našu zemlju. Pored iskaza svjedoka i brojnih materijalnih dokaza, kako suđenje odmiče sve je više činjenica koje ukazuju da su optužbe na račun Zorana Lazovića, Milivoja Katnića i Saše Čađenovića isključivo politički motivisane. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180944_025a2d8dc857220e72c2b85eaea8fbd2b9aba3e658f2bc0c7c64c18a634ba9b9.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250905180944_025a2d8dc857220e72c2b85eaea8fbd2b9aba3e658f2bc0c7c64c18a634ba9b9" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt=',,ZELENO SVJETLO" ZA TUŽILAČKU AKCIJU PROGON LAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Vladimir Novović'> <figcaption>,,ZELENO SVJETLO" ZA TUŽILAČKU AKCIJU PROGON LAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U normalnim okolnostima neočekivano, ali čini se da najjači materijalni dokazi - kao što su na primjer da je dolazak Belivuka i Miljkovića bio praćen u međunarodnoj policijskoj akciji organizovanoj posredstvom Interpola, te da nije postojala pisana zabrana njihovog ulaska u Crnu Goru - nalaze upravo u optužnom aktu 300 strana, a na koji je potpis stavio tužilac Miloš Šoškić. I koju je ranije potvrdio glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.&nbsp; Stoga je zaista čudno što je - upkos svim pisanim dokazima koji govore da Lazović nije mogao skinuti zabranu koje nije bilo i činjenici da je posjeta Belivuka i Miljkovića bila nadzirana u koordinaciji crnogorske i srpske policije – prihvatio i potvrdio optužnicu protiv Zoaran Lazovića, Milivoja Katnića i Saše Čađenovića. Još je čudnije i što su Lazović i Katnić zatočeni u pritvoru 16 mjeseci iako već uveliko teče suđenje i njihova odbrana. &nbsp; Ko to – i zbog čega – strahuje od njihovog puštanja na slobodu? &nbsp;

Telegrami Interpola Beograd i Podgorica dokazuju da je praćenje Belivuka i Miljkovića bilo koordinirana akcija policija dvije države!

Kada ih pitate – oni su "ugroženi" Srbi. Tako govore godinama, decenijama. Takav je narativ. Za to vrijeme, u državi čiji suverenitet ne priznaju, izgradili su unosne biznise, kupili jahte, pokrili ključne funkcije i od njih dobro zarađuju.&nbsp;
Iako su već godinama u vlasti, i dalje uporno ponavljaju da su „ugroženi“. Čak i kada ih niko ne ugrožava – oni su i dalje ugroženi.
Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović ima bruto platu od 6400 eura, odnosno oko 4900 neto.&nbsp;
I dok broji mjesečno skoro 5000 eura, bilans kompanije kojom rukovodi ima ozbiljne probleme.&nbsp;
Naime, Elektroprivreda (EPCG) je u prvih šest mjeseci ostvarila gubitak od 24,5 miliona eura, što je čak 21,09 miliona ili 614,55 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu, pokazuje finansijski izvještaj te državne elektroenergetske kompanije za prva dva kvartala.
Osim bilansa, izdvajamo kao podsjetnik jednu Ðukanovićevu izjavu iz 2018.
"Mora se svaki narod uvažiti, ne može se diskriminisati srpski narod, koji je većina u pravoslavnom narodu".
Još jedan "ugroženi" – Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, redovno prima više od 3000 eura, iako javno ne priznaje nezavisnost države čiju instituciju vodi.&nbsp;
Lider Nove srpske demokratije ranije je govorio o teškom položaju Srba, o diskriminaciji, a 2022. izjavio:
"Ja sam srpski političar u Crnoj Gori... Posmatrati Podgoričku skupštinu iz današnjeg konteksta je pogrešno... tražimo pravo da baštinimo srpski identitet."
Milan Knežević, još jedan iz kruga "ugroženih", prima 2600 eura i ne priznaje nezavisnost zemlje čiji budžet ga plaća. Ove godine jasno poručuje:
"Nemam namjeru da čestitam Dan nezavisnosti. Crna Gora je postojala i prije Đukanovića, postojaće i posle njega."
Slaven Radunović, ministar prostornog planiranja, ima platu od preko 2000 eura, sve beneficije ministarskog položaja, i 3,83 odsto vlasništva u "Srpskoj kući". Nedavno je predložio da se Kotor izjasni o izlasku iz UNESCO liste – jedan od najskandaloznijih predloga u posljednje vrijeme.
- Ja sam Srbin iz Crne Gore i meni je matica Crna Gora, zato što je bila srpska kroz čitavu svoju istoriju - izjavio je Radunović.
Poslanik ZBCG, Dejan Đurović, sa platom od 2700 eura, za Dan nezavisnosti umjesto državne zastave – na kući ističe trobojku.
"Srpski narod je dugo bio narod drugog reda... Sad želimo da budemo ravnopravan dio društva."
I za kraj – Budimir Aleksić, potpredsjednik Vlade sa platom iznad 2000 eura, poručuje da Crnogorci i Egipćani treba da formiraju svoje savjete. Zalaže se za podršku Matici srpskoj jer je "srpski jezik uvijek bio većinski u Crnoj Gori".
Koalicija ZBCG se i dalje predstavlja kao branioci "ugroženih", iako su na vlasti, na platnim spiskovima države koju javno osporavaju, i u uživanju svih blagodeti koje dolaze s funkcijama.

Tag: antonio-kosta