Apelacioni sud preinačio je presudu Višeg suda u Podgorici kojom je optuženi V.V. bio oslobođen od optužbe za nedozvoljene polne radnje i izrekao mu kaznu od 8 godina zatvora, saopšteno je iz ovog suda.
- Dana 06.11.2025. godine, Apelacioni sud Crne Gore javno je objavio presudu kojom je uvažio žalbe tužilaštva i punomoćnika oštećenog lica, optuženog V.V. oglasio krivim zbog izvršenja krivičnog djela nedozvoljene polne radnje i osudio na kaznu zatvora u trajanju od 8 godina- navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Apelacioni sud preinačio presudu Višeg suda: Osam godina zatvora za nedozvoljene polne radnje

Apelacioni sud Crne Gore je u prvih devet mjeseci ove godine primio 1.744 predmeta, što je za 173 predmeta više nego lani, odnosno čak 498 predmeta više nego 2023, kada je ovaj sud sudio u punom sastavu od 12 sudija i predsjednik suda - navodi se u saopštenju ove sudske instance.
Kako navode, ove brojke su razmatrane na sastanku predsjednice Apelacionog suda Mirjane Popović sa predsjednicom građansko-privrednog odjeljenja Danijelom Vukčević i predsjednicom krivičnog odeljenja ovog suda Vesnom Moštrokol.
- U 2024. godini u ovom sudu bila su upražnjena čak četiri sudijska mjesta (jedna trećina od propisanog broja sudija), samo jedno sudijsko mjesto popunjeno je izborom jedne sutkinje u aprilu 2025, ali je činjenica da sudijsku funkciju u ovom sudu i dalje obavlja samo devet sudija i predsjednica suda - istakla je Popović na sastanku.
I pored značajnog povećanja priliva predmeta, kako dodaje, to zbog predanog, savjesnog i posvećenog rada ne utiče na efikasno i ažurno obavljanje sudijske funkcije u ovom sudu, jer izvještaj pokazuje da je 1. oktobra ostalo neriješeno samo 9,57 odsto predmeta.
Prosječno trajanje postupka, kako je precizirano, traje oko 31 dan, a na nivou suda ukinuto je samo 10 odluka.&nbsp;
- Evidencioni podaci odeljenja Sudske prakse kojima se prate ustavne žalbe izjavljene u odnosu na odluke ovog suda pokazuju i da je Ustavni sud Crne Gore u prvih devet mjeseci donio 21 odluku po ustavnim žalbama podnijetim u odnosu na odluke ovog suda iz krivične oblasti (pritvorski predmeti) od kojih je samo jedna ukinuta, a u odnosu na ostalih 20 odluka ovog suda ustavna žalba je odbijena kao neosnovana - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Sudije ovog suda prioritetno rješavaju i predmete u kojima postupak traje duže od tri godine, takozvani "predmeti crvenih omota”, s obzirom na to da je za prvih devet mjeseci riješeno 287, a u radu je ostalo samo njih 59.
- Jedan od otežavajućih faktora u radu, pored upražnjenih sudijskih mjesta, je činjenica da je od 13 sistematizovanih savjetničkih mjesta u ovom sudu osam upražnjeno, a od sistematizovanih 25 službeničkih mjesta upražnjena su tri - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Popocić je, pak, istakla, da se, iako je i ova činjenica organizacioni izazov na svakodnevnom nivou i definitivno otežavajući faktor u radu suda, nesebičnim profesionalnim zalaganjem službenika suda, svi poslovi za sada, odvijaju bez zastoja.&nbsp;
- Predsjednica suda je ukazala da se ostvarivanje dobrih rezultata rada Apelacionog suda Crne Gore iz 2024.godine, i pored svih izazova u radu ovog suda, očigledno nastavlja što samo dokazuje zajedničku maksimalnu profesionalnu posvećenost i timski rad sudija i predsjednice Apelacionog suda, te službenika ovog suda, koji vode do zajedničkog cilja - transparentnog, efikasnog, odgovornog i ažurnog rada - kazali su iz ove sudske instance.

Apelacioni sud do septembra primio 1.744 predmeta, riješeno 287 starih predmeta

Apelacioni sud produžio je optuženom Jovanu Dubljeviću, koji je 31. decembra 2023. izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj su poginuli Filip Vučeljić (17) i Andrija Novaković (18), dok je teške tjelesne povrede zadobio Edin Kerović (20), za godinu, odnosno donijeli su odluku da u zatvoru provede pet godina i šest mjeseci, umjesto četiri godine i šest mjeseci.
Kako je saopšteno iz ove sudske instance, odluka je donijeta nakon javne sjednice vijeća od 10. jula kada je odbijena kao neosnovana žalba branioca Dubljevića protiv presude Višeg suda u Podgorici od 6. marta, dok je uvažena žalba Višeg državnog tužilaštva u Podgorici.
- Vijeće Apelacionog suda je preinačilo ovu presudu u dijelu odluke o kazni, na način što je Dubljevića osudio na kaznu zatvora u trajanju od pet godina i šest mjeseci. Presudom Višeg suda u Podgorici on je oglašen krivim zbog krivičnog djela teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine i šest mjeseci u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru - podsjećaju iz Apelacionog suda. 
Protiv ove presude žalbe su izjavili Više državno tužilaštvo u Podgorici i branilac optuženog. 
- Prema ocjeni Apelacionog suda Crne Gore, prvostepeni sud je na valjan način u zakonito sprovedenom postupku do izvjesnosti utvrdio sve činjenice potrebne kako za pravilnu ocjenu postojanja krivičnog djela, tako i krivice optuženog i pravilno pravilno primijenio Krivični zakonik, pa nema bitnih povreda odredaba krivičnog postupka. Međutim, Apelacioni sud smatra da prvostepeni sud nije u dovoljnoj mjeri cijenio otežavajuće okolnosti koje su od odlučnog značaja prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne, odnosno okolnosti pod kojima je djelo izvršeno i težinu posljedice - ističu u saopštenju. 
Zato su, kako dodaju, preinačili prvostepenu presudu u dijelu odluke o kazni i optuženog osudio na kaznu zatvora u trajanju od pet godina i šest mjeseci.
- Dužina kazne predstavlja onu mjeru koja je neophodno potrebna za postizanje svrhe kažnjavanja u odnosu na opštu svrhu izricanja krivičnih sankcija, odnosno da će se ovako izrečenom kaznom uticati na optuženog, ali i na druge da ubuduće ne čine krivična djela - objasnili su iz Apelacionog suda. 
Ovo posebno i pri činjenici da se svrha generalne prevencije ogleda u izražavanju društvene osude za krivično djelo i obavezi poštovanja zakona.
- Ocjena je Apelacionog suda da će ovako odmjerena kazna zatvora imati odvraćajući efekat na učesnike u saobraćaju od nepropisnog ponašanja i time uticati na bezbjednost i sigurnost svih učesnika u saobraćaju i doprinijeti zaštiti ljudi i imovine - naveli su u saopštenju.

Apelacioni sud produžio Dubljeviću kaznu zatvora za godinu: Ova odluka će imati odvraćajući efekat na učesnike u saobraćaju od nepropisnog ponašanja

Apelacioni sud Crne Gore zakazao je za 6. mart novo suđenje M.V, starom 84 godine, koji je optužen za produženo krivično djelo nedozvoljene polne radnje u vezi sa krivičnim djelom obljuba nad djetetom. On se nije pojavio na jučerašnjem ročištu u drugostepenom sudu navodno zbog bolesti, pa je naloženo da se u međuvremenu o njegovom zdravstvenom stanju izjasni i sudski vještak.
- M.V. je, prema navodima optužnice, u više navrata seksualno zlostavljao sedmogodišnju djevojčicu, sve dok se 20. juna 2022. godine nije povjerila roditeljima. U junu će tri godine kako traje agonija ove porodice. Starcu, koji je inače komšija i rođak djevojčicine porodice, tada je određen pritvor, ali je na slobodi bio već nakon nekoliko dana. Iako je tužilac tražio tokom sudskog procesa zatvorsku kaznu u trajanju od sedam godina, sudsko vijeće kojim je predsjedavao sudija Dragan Mrdak u Višem sudu u Bijelom Polju dva puta je donijelo oslobađajuću presudu- prenosi portal roditelji.me.
Nakon što je M.V. prvi put oslobođen optužbi, Apelacioni sud je vratio predmet na ponovno suđenje. Uprkos tome, isto sudsko vijeće bjelopoljskog Višeg suda donijelo je gotovo istovjetnu presudu, u kojoj se navodi da optužbe nisu dokazane.
Prema optužnici, M.V. je krivična djela nedozvoljenih polnih radnji i obljube nad djetetom ponavljao više puta, a pretpostavlja se prema svjedočenju da je to trajalo i dvije godine. Sve se dešavalo na imanjima gdje žive ove dvije porodice.
- Kako je , između ostalog, napisano u optužnici, M.V. je 20. juna 2022. pored seoskog puta, na livadi koja je vlasništvo porodice djevojčice, nedaleko od kuće u kojoj i žive, izvršio nedozvoljene polne radnje sa djetetom na način što je dodirivao po tijelu, ljubio u usta, lizao po usnama, zavrtao joj majicu i grizao je po stomaku, govorio joj da mu sjedne u krilo, dodirivao je po njenom polnom organu preko donjeg veša. To je, kako se navodi,, dešavalo više puta i u ranijem periodu tokom 2022. u šumi i na terasi njegove kuće- navodi se u optužnici.
Tužilaštvo je, na osnovu dokaza, utvrdilo da je pri tom on bio sposoban da shvati značaj svog djela i postupaka. Viši državni tužilac Hasan Lukač utvrdio je, na osnovu svjedočenja optuženog, da je njegova odbrana potpuno nelogična, neosnovana, usmjerena na izbjegavanje krivice i u suprotnosti je sa predloženim dokazima.
Sa druge strane, Sudsko vijeće, sudije Mrdaka, navelo je u oslobađajućoj presudi da ponašanje okrivljenog prema oštećenoj djevojčici ni u kom slučaju nije imalo nijedan atribut izražavanja seksualnosti, niti je u bilo kojem smislu na taj način okrivljeni pokušavao da zadovolji svoj polni nagon.
- To ponašanje je takođe, po ocjeni suda, nekad bilo uobičajeno, međutim za današnje vrijeme neuobičajeno ponašanje djeda prema maloj djeci, ali isto nije prelazilo mjeru moralnosti i dobrog ukusa, kako je to utvrdila vještak psiholog „kod okrivljenog se ne uočava promjena moralnosti i životnog stila…” Iz svih navedenih razloga sud je u potpunosti prihvatio odbranu okrivljenog- stoji u presudi donijetoj na prvom suđenju.
Navodi se, između ostalog, i da je imajući u vidu porijeklo okrivljenog, njegovu životnu dob, socijalno ekonomski milje u kojem je rastao i u kojem sad živi, sud stanovišta da i u vrijeme kada je kod okrivljenog postojala seksualnost, nije je ispoljavao na način kako je to opisala oštećena.
- Naprotiv svi izvedeni dokazi upućuju na to da je optuženi volio malu djecu, bez obzira da li su mu rod ili ne, volio da se igra sa njima, volio da mu sjednu u krilo da ih mazi,davao im pare za čokoladu, kao i na to da se tada nije ponašao u cilju zadovoljenja polnog nagona, već da je predstavljalo „diranje“ u cilju maženja i igranja djeda sa unučadima kako je okrivljeni i doživljavao oštećenu i ni u kom slučaju nije imalo obilježje seksualnog akta- piše u oslobađajućoj presudi, poništenoj odlukom Apelacionog suda, koji će sada odlučiti o epilogu ovog slučaja.

Apelacioni sud će donijeti konačnu odluku o slučaju seksualnog zlostavljanja djevojčice

Vijeće Apelacionog suda Crne Gore potvrdilo je odluku Višeg suda u Podgorici o o produženju pritvora bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i nekadašnjem pomoćniku direktora Uprave policije Zoranu Lazoviću - potvrdila je za Portal ETV samostalna savjetnica u Višeg sudu Marija Raković.
Odluka o odbijanju žalbe je, kako je navela, donijeta na jučerašnjoj sjednici Apelacionog suda. Žalba, koju je protiv rješenja Višeg suda u Podgorici o produženju pritvora uložio branilac Katnića, odbijena je kao neosnovana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fsoskic-optuzuje-lazovica-i-katnica-iako-je-tuziteljka-jovicevic-2022-godine-odbacila-krivicne-prijave-za-isto-djelo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Podsjećamo, Viši sud u Podgorici je 12. oktobra prihvatio prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva i produžio im pritvor i to zbog ponavljanja krivičnog djela i opasnosti od bjekstva, a u slučaju Lazovića i zbog "naročito teškog izvršenja krivičnog djela".
Specijalno državno tužilaštvo je dan ranije, 11. oktobra, kako se navodi u saopštenju, Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici predalo optužnicu protiv Katnića i Lazovića, prema kojoj se nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije tereti za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja, produženo krivično djelo pranje novca i produženo krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, a nekadašnji glavni specijalni tužilac za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Katnić i Lazović su 14. aprila uhapšeni zbog sumnje da su zloupotrijebili položaj skidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru tadašnjem šefu kriminalne organizacije iz Beograda Veljku Belivuku i njegovom kompanjonu Marku Miljkoviću. Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore optužilo ih je da su navodnim učestvovanjem u skidanju zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću januara 2021. godine postali direktni saučesnici u zločinu, likvidaciji Damira Hodžića i Adisa Spahića u Danilovgradu avgusta 2020. godine - dakle šest mjeseci nakon što se to ubistvo desilo.
Specijalni tužilac Miloš Šoškić prethodnog puta je zatražio da se Katniću pritvor za tri mjeseca produži, između ostalog, zbog komunikacija sa novinarima u periodu kad je bio glavni specijalni tužilac. Time je profesionalna komunikacija medija po SDT-u uvezana sa navodnim uticajem OKG.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.4516%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsdt-podiglo-optuznicu-protiv-katnica-i-lazovica-traze-produzenje-pritvora&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tužilac Šoškić je, podnoseći prijedlog za produženje pritvora Milivoju Katniću, targetirao pet novinara i novinarki - Šekija Radončića, Kaćušu Krsmanović, Tamaru Nikčević, Draška Đuranovića, Darka Šukovića, Samira Rastodera, kao i poznatog crnogorskog pisca, dobitnika Njegoševe nagrade Milorada Popovića.
Vijeće Vrhovnog suda prihvatilo je prijedlog Šoškića.
Advokat Zoran Piperović zbog toga je podnio krivičnu prijavu protiv Vijeća Vrhovnog suda, ali je ona odbačena.
Specijalno tužilaštvo ih tereti i da su bili dio kriminalne organizacije, odnosno radili za mafiju i zloupotrijebili službeni položaj. Lazovića sumnjiče da je bio na čelu kriminale grupe, čiji su članovi postali Katnić, zatim i specijalni tužilac Saša Čađenović, te Lazovićev sin Petar Lazović, službenik policije. &nbsp;Tužilac Šoškić pokušava da dokaže da je ova grupa, umjesto u interesu države, radila u korist Radoja Zvicera, jednog od vođa mafije - kavačke kriminale grupe.&nbsp;
Lazoviću i Katniću, na teret je stavio i da su odgovorni što nije podignuta optužnica protiv Duška Roganovića, visokopozicioniranog člana kavačke grupe.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fkatnicu-neosnovano-produzen-pritvor-zbog-bojazni-da-ce-zloupotrijebiti-polozaj-posto-vise-nije-ni-na-jednoj-funkciji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Katnić je mjesecima štrajkovao glađu i žeđu zbog toga što specijalni tužilac Miloš Šoškić i sudija za istragu Goran Šćepanović krše njegova zakonom garantovana prava i pokušavaju da osujete njegovo učešće u postupku i saslušavanje svjedoka u istrazi koja se vodi protiv njega.
Na to su danima ukazivali građani koji se okupljaju ispred zgrade Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) zahtijevajući da se Katniću omogući da se brani sa slobode.

Jasmina Beharovic

Vijeće Apelacionog suda odbilo žalbu: Katnić i Lazović ostaju u pritvoru

Maloljetnik A. K. osumnjičeni za ranjavanje dječaka Darisa Mujića iz Bara braniće se sa slobode, odlučio je juče Apelacioni sud koji je odbio prijedlog za određivanje pritvora. Pravni zastupnik porodice Mujić, advokat Stefan Jovanović, insistira na potpunoj primjeni zakona kada je riječ o maloljetnim počiniocima krivičnog djela, ali upozorava da je riječ o teškom krivičnom djelu.&nbsp;
Odluka Višeg suda, te rješenje Apelacionog da A. K. bude pušten da se brani sa slobode izazvala je burne reakcije javnosti. Nezadovoljstvo je i kod porodice ranjenog mladića i njihovog pravnog zastupnika.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fapelacioni-sud-potvrdio-stav-viseg-suda-maloljetnik-osumnjicen-za-pokusaj-ubistva-branice-se-sa-slobode&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pitanje je, upozorava u izjavi za TV E advokat Jovanović, kakva poruka se šalje takvom odlukom.
- Porodici je sigurno teško da pojmi da se okrivljeni može braniti sa slobode u slučaju kada je njihov sin dva puta reanimiran, kada je primio preko 60 derivata krvi, kada je ostao bez organa. Daris više nema slezinu, nema dio jetre. Dakle, u svoj toj situaciji imate činjenicu da se okrivljeni nalazi na slobodi, bez ikakve mjere nadzora. Ovdje nije sporan samo pritvor. Ovdje je sporno zašto nije bila određena mjera nadzora. Počinilac teškog krivičnog djela se nalazi na slobodi, bez ikakvih ograničenja - ističe Jovanović.&nbsp;
<h2>"Sijaset sudskih odluka gdje udaljavanje sa lica mjesta može da ukazuje na opasnost od bjekstva"</h2>
Apelacioni sud Crne Gore odbio je prijedlog da se osumnjičenom A.K. odredi pritvor jer, kako tvrde, ne postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva. Navode i da je riječ o osumnjičenom koji se, kako tvrde, ni nakon izvršenja krivičnog djela nije dao u bjekstvo.
- Suprotno navodima žalbe tužilaštva, posjedovanje putne isprave od strane maloljetnika ni po stanovištu ovog suda, samo za sebe, u nedostatku drugih okolnosti ne ukazuje na opasnost od bjekstva maloljetnika za slučaj da se nađe na slobodi. Apelacioni sud je i mišljenja da je pravilno prvostepeni sud utvrdio da nisu ispunjeni uslovi za određivanje pritvora ovom licu ni zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na svjedoke, saučesnike - poručuju iz Apelacionog suda.
Ipak, advokat Jovanović ukazuje da se u saopštenju Uprave policije od 7. oktobra, kada je i došlo do tuče u dvorištu barske Gimnazije, navodi da se osumnjičeni nakon nanošenja ubodne rane udaljio sa lica mjesta.
- Oni su stava, kako Viši sud, tako i Apelacioni sud da u konkretnom slučaju ne postoji opasnost od bjekstva. Međutim, meni je poznato da okrivljeni nakon što je onako divljački zario nož, trčećim korakom se udaljio sa lica mjesta. Zašto ovo spominjem? Zato što je sijaset sudskih odluka u kojima se navodi da kada se izvršilac krivičnog djela udalji sa lica mjesta, samo to udaljavanje može da znači ili ukazuje na okolnost koja se opet povezuje sa opasnošću od skrivanja ili eventualnog bjekstva. Zašto to nije cijenjeno, meni nije jasno - ističe za TV E Jovanović.&nbsp;
<h2>Saslušanje o vršnjačkom nasilju 5. novembra</h2>
Podsjećamo, skupštinski odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje jednoglasno je podržao inicijativu poslanika Socijaldemokrata Borisa Mugoše da se 5. novembra organizuje kontorolno saslušanje na temu vršnjačkog nasilja.
- Nasilje se desi u školi, ali ne počinje samo u školi. U školi se desi ono što je posljedica nečega što se desilo van škole, tako da ova problematika zbog toga zahtijeva da pretresemo sve segmente sistema. Uvijek sam pristalica i edukacije i prevencije. Mislim da mi kao država malo ulažemo u prevenciju, a onda se na žalost bavimo posljedicama. Treba da vidimo kaznenu politiku, da li je adekvatna, i saglasan da je uloga roditelja uvijek važna kao treći stub u ovom sistemu - poručio je Mugoša pred Odborom.&nbsp;
Na saslušanje će biti pozvani predstavnici nadležnih ministarstava, sudstva i tužilaštva. Potreba da se organizuje novo saslušanje nakon godinu i po, kaže Mugoša, proistekla je iz toga što je svega mali dio ocjena i stavova do sada realizovan. Tome govori u prilog i činjenica da je ove godine zvanično registrovano 114 slučajeva vršnjačkog nasilja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZzsVwONCKRs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovanović o odluci Apelacionog suda: Nije sporan samo pritvor, osumnjičeni maloljetnik na slobodi bez ikakve mjere nadzora

Vijeće za maloljetnike Apelacionog suda Crne Gore odbilo je 21. oktobra kao neosnovanu žalbu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici protiv rješenja podgoričkog Višeg suda kojim je maloljetniku A. K, koji je osumnjičen za pokušaj ubistva maloljetnog D. M. u Baru, ukinut pritvor.
Podsjećamo, A. K. (17) se tereti da je 7, oktobra u dvorištu Gimnazije "Niko Rolović" u Baru nožem nanio povrede opasne po život učeniku ove srednje škole D. M. (18). Njemu je 9. oktobra određen pritvor do 30 dana, koji je nakon devet dana prekinut.
U saopštenju Apelacionog suda se podsjeća da je rješenjem Višeg suda u Podgorici odbijen prijedlog Višeg državnog tužilaštva u &nbsp;Podgorici da se maloljetnom A. K. odredi pritvor. Protiv ovog rješenja žalbu je izjavilo Više državno tužilaštvo u Podgorici sa prijedlogom &nbsp;da Apelacioni sud Crne Gore ukine ovo rješenje i predmet vrati Višem sudu u Podgorici na ponovno odlučivanje.&nbsp;
- Prema ocjeni Apelacionog suda Crne Gore, pravilan je zaključak prvostepenog suda da u odnosu na maloljetnog A. K. ne postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od &nbsp;bjekstva, jer se radi o maloljetniku koje, shodno njegovom uzrastu, izdržavaju roditelju i koji nema bliskih srodnika u inostranstvu, a posebno o maloljetniku koje se &nbsp;nakon izvršenja krivičnog djela nije dalo u bjekstvo, niti se skrivalo, već je uhapšen u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Bar - ocijenili su iz Apelacionog suda.&nbsp;
Suprotno navodima žalbe tužilaštva, kako dodaju, posjedovanje putne isprave ni po stanovištu Apelacionog suda samo za sebe, u nedostatku drugih okolnosti, ne ukazuje na opasnost od bjekstva maloljetnika za slučaj da se nađe na slobodi.&nbsp;
- Apelacioni sud je mišljenja da je pravilno prvostepeni sud utvrdio da nisu ispunjeni uslovi za određivanje pritvora ovom maloljetniku ni zbog postojanja okolnosti koje &nbsp;ukazuju da će ometati postupak uticanjem na svjedoke, saučesnike. Ovo jer je ovaj sud cijenio da maloljetnik nije osporavao navode iz naredbe za pokretanje pripremnog &nbsp;postupka Višeg državnog tužilaštva i da su već saslušani očevici događaja - navodi se u saopštenju.
Činjenica da nije saslušan oštećeni, kako dodaju, sama za sebe nije dovoljna za određivanje pritvora po ovom osnovu.
- Jer, kako to pravilno nalazi prvostepeni sud, nije opravdano očekivati da bi maloljetni A. K. mogao ometati postupak uticajem na &nbsp;oštećenog ili eventualne svjedoke za čijim bi se saslušanjem u toku postupka mogla ukazati potreba, posebno pri činjenici da su nadzorne kamere zabilježile cio događaj - ističu iz Apelacionog suda.&nbsp;
U rješenju je, kako dodaju, ukazano na neophodnost poštovanja osnovnih načela postupanja prema maloljetnicima, koja su propisana Zakonom o postupanju prema maloljetnicima u &nbsp;krivičnom postupku, posebno načela što većeg izbjegavanja ograničenja lične slobode &nbsp;maloljetnika.
- Kao i da se pritvor kao najstroža mjera obezbjeđenja prisustva maloljetnika u postupku primjenjuje samo izuzetno kada za to postoje razlozi i kada je &nbsp;to neophodno za nesmetano vođenje postupka. Pri tome, da li je maloljetnik izvršio krivično djelo koje mu je stavljeno na teret, kako se &nbsp;navodi u rješenju, utvrdiće sud u toku postupka ocjenom svih dokaza i odbrane &nbsp;maloljetnika - zaključili su iz Apelacionog suda.

Apelacioni sud potvrdio stav Višeg suda: Maloljetnik osumnjičen za pokušaj ubistva braniće se sa slobode

Apelacioni sud Crne Gore je na današnjoj sjednici vijeća donio presudu kojom je, odlučujući o žalbi Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, preinačio presudu Privrednog suda Crne Gore i poništio Ugovor o javnoj nabavci koji je, 1. aprila 2024. godine, zaključen između Uprave za kapitalne projekte i privrednog društva „Toškovići“.
- Nasuprot stanovištu prvostepenog suda, Apelacioni sud smatra da krivično djelo za koje je Ivica Tošković, u to vrijeme zakonski zastupnik privrednog društva „Toškovići“ doo Podgorica, osuđen pravnosnažnom presudom Višeg suda u Podgorici Kvs.br. 157/19 od 01.11.2019.godine (stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo – utaja poreza i doprinosa putem pomaganja) jeste krivično djelo organizovanog kriminala sa elementima korupcije, pranja novca i prevare iz člana 65 u to vrijeme važećeg Zakona o javnim nabavkama - saopšteno je iz Apelacionog suda.
Prema pravnom shvatanju ovog suda navedenom zakonskom odredbom nisu taksativno navedena krivična djela iz Krivičnog zakonika Crne Gore, već je dato uopšteno određenje da je ponuđač dužan da dokaže da on odnosno njegov zakonski zastupnik nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela organizovanog kriminala sa elementima korupcije, pranja novca i prevare.
- To znači da se u svakom konkretnom slučaju cijeni da li neko djelo za koje je eventualno pravnosnažno osuđen ponuđač ili njegov zakonski zastupnik, ne samo prema njegovoj pravnoj kvalifikaciji iz krivične presude, već i prema radnji izvršenja, odnosno činjeničnom opisu djela, predstavlja krivično djelo organizovanog kriminala sa elementima korupcije, pranja novca i prevare, a krivično djelo utaje poreza i doprinosa iz člana 264 stav 3 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, po mišljenju ovoga suda, ima elemente prevare - pojasnili su iz Apelacionog suda.
Kako je tuženi u vrijeme zaključenja spornog ugovoraznao da je njegov zakonski zastupnik Ivica Tošković osuđen za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i za produženo krivično djelo utaja poreza i doprinosa, jer je zaključio sporazum o priznanju krivice, to su se prikrivanjem te činjenice, po ocjeni Apelacionog suda Crne Gore stekli uslovi za poništaj navedenog ugovora.

Apelacioni sud preinačio presudu Privrednog suda u slučaju "Toškovići"

U novom izdanju emisije „Vikend popodne – Kuvanje sa Sandrom Manojlović“, kulinarski duo Televizije E, Sandra i Luka, donose ukusan i zabavan recept idealan za porodični vikend meni – viršla–kačkavalj ražnjić u hrskavom testu.
Ova jednostavna i brza poslastica odličan je izbor za doručak, užinu ili druženje sa prijateljima, a priprema traje svega nekoliko minuta. Uz kombinaciju viršli, topljenog kačkavalja i hrskave korice, ražnjići su garantovano hit na trpezi.
Sastojci (za 4 ražnjića):
– 4 viršle
– 150 g trapist gaude (komad)
– 1 jaje
– 120 g brašna
– 120 ml mlijeka
– 150 g prezle
– So i biber po želji
– Drveni štapići za ražnjiće
– Ulje za duboko prženje
Potrebno posuđe: daska za rezanje, nož, posude za tijesto i prezle, duboka šerpa ili tiganj, hvataljke i ubrusi za upijanje ulja.
Sandra i Luka vodiće vas kroz sve faze pripreme – od slaganja ražnjića, preko umakanja u gusto tijesto i paniranja, do savršenog prženja u dubokoj masnoći dok ne dobiju zlatnu, hrskavu koricu.
Ražnjići se serviraju topli, uz omiljeni sos ili prilog.
Ne propustite još jedno ukusno kulinarsko druženje – subota popodne na Televiziji E!
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxJ3gWtTBces&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Vikend popodne: Sandra i Luka pripremaju ražnjiće iznenađenja u hrskavom tijestu

Građani Crne Gore i dalje više koriste gotovinu da bi platili određenu uslugu ili izvršili kupovinu, saopšteno je RTV Podgorica iz bankarskog sektora. S druge strane, iz Centralne banke Crne Gore navode da bilježe rekordan promet karticama tokom ove godine. Raste i broj korisnika onlajn i mobilnog bankarstva.
Prema podacima Centralne banke, u Crnoj Gori je od januara do juna platnim karticama realizovano 30,85 miliona transakcija, 17 odsto više u odnosu na isti period lani. Dodaju da je to rekord, međutim, iz bankarskog sektora navode da Crna Gora prati južnoevropski trend po kojem je plaćanje gotovinom, odnosno kešom, popularnije od plaćanja karticama.
„Postoji istraživanje rađeno prije dvije godine gdje su se građani izjasnili, njih 76 odsto, da percipiraju gotovinu više nego ijedan drugi vid plaćanja. Budući da smo skloni upoređivanju nas sa tržištem EU, imamo podatak Evropske centralne banke koje pokazuje da na uzorku 40 hiljada korisnika, 52 odsto koriste plaćanje gotovinom i očekuju da u ovoj godini taj procenat padne na 50“, kazao je direktor sektora direktnih kanala u Erste banci, Bojan Burić.
U Crnoj Gori, dodaje Burić, raste broj građana koji plaćaju usluge ili vrše kupovinu onlajn. Lider u online plaćanjima je Temu. Prema posljednjim dostupnim podacima za 2025., broj fizičkih lica koja koriste online bankarstvo je bio oko 245.000, dok je broj korisnika mobilnog bankarstva bio oko 240.000. Zastupljenija online plaćanja su kod trgovaca za dostavu, digitalne video platforme, i igrice naveo je Burić.
- Sve je više pravnih lica se obraća da žele da prodaju svoje proizvode i usluge putem onlajna. Vidimo da korisnici, kroz transakcije, da ih je iz godine u godinu sve veći broj. 16 odsto transakcija onlajn je bilo od ukupnih transakcija karticama. U prometima ih je čak bilo 24 odsto - kazao je Burić.
Prednosti gotovine u odnosu na kartice su istaknuta anonimnost i zaštita privatnosti, veća kontrola nad troškovima, trenutno poravnanje transakcija, pokazalo je instrživanje Evropske centralne banke. Mlađim kupcima bliskije je digitalno plaćanje, a podaci ECB pokazuju da su potrošači mlađi od 40 godina koristili gotovinu za manje od 50 posto svojih transakcija.

Ove godine realizovano 30,85 miliona transakcija platnim karticama, online plaćanje u porastu

Najmanje 21 Palestinac, uključujući žene i djecu, ubijeni su danas u nizu izraelskih vazdušnih napada koji su pogodili kuće i jedno vozilo u nekoliko područja Pojasa Gaze, u novom kršenju prekida vatre koji je na snazi ​​od 10. oktobra.
Portparol Civilne zaštite Gaze Mahmud Basal rekao je da je pet osoba ubijeno, a nekoliko ranjeno nakon što je izraelski napad dronom ciljao civilno vozilo u blizini raskrsnice Abas u zapadnom dijelu grada Gaze, prenosi Anadolija.
U istom gradu, četvoro Palestinaca je ubijeno kada je izraelski napad pogodio kuću u ulici Al-Lababidi.
Basal je rekao da je u centralnom Pojasu Gaze dvoje Palestinaca ubijeno, a nekoliko ranjeno kada je izraelski napad ciljao kuću u blizini džamije Bilal bin Rabah u zapadnom Deir al-Balahu.
U izbjegličkom kampu Nuseirat, troje Palestinaca je ubijeno kada je izraelski napad pogodio kuću pored bolnice Al-Avda.
U Nuseiratu je sedam Palestinaca ubijeno nakon što je izraelski napad pogodio kuću u Kampu 2.

U izraelskim napadima na kuće i vozila širom Gaze ubijen 21 Palestinac

Poslije kontroverze oko rezultata Izraela na ovogodišnjem Eurosongu, takmičenje zvanično mijenja pravila u vezi sa glasovima i promocijom.
Neke zemlje, naime, izrazile su zabrinutost nakon što je Izrael bio prvi po glasovima publike u maju, pa je i zauzeo drugo mjesto kada su uračunati glasovi žirija, bruje strani mediji.
Sada fanovi mogu da glasaju do 10 puta po osobi, umjesto do 20, dok se žiriji vraćaju u polufinale.
Organizatori, takođe, zabranjuju takmičarima i televizijama da učestvuju u promotivnim kampanjama koje sprovode treće strane, uključujući vlade, prenosi dalje “BBC”.
Prošle godine su se pojavile informacije da je jedna izraelska vladina agencija plaćala reklame i koristila državne naloge na društvenim mrežama kako bi podstakla ljude da glasaju za njihovog predstavnika.
Nova pravila će “odvratiti od nesrazmjernih promotivnih kampanja… Posebno kada ih sprovode ili podržavaju treće strane, uključujući vlade ili vladine agencije”.
Organizatori kažu da televizije i umjetnici neće smjeti “aktivno da učestvuju, olakšavaju ili doprinose promotivnim kampanjama trećih strana koje mogu uticati na ishod glasanja”.
Broj glasova koje može da da jedan član publike biće smanjen sa 20 na 10 po osobi što, kako kaže direktor pomenutog takmičenja Martin Grin, i dalje omogućava da se glasovi raspodijele “među više izvođača”.
Nakon ovogodišnjeg takmičenja, jedan flamanski poslanik je rekao da dozvoljavanje 20 glasova predstavlja “sistem koji podstiče manipulaciju”.
“Žiriji, koji su do sada učestvovali samo u finalu, vraćaju se i u (oba) polufinala kako bi “osigurali kvalitet i raznovrsnost muzike”, naglasio je i Grin, “a takođe i poštovali želje publike”.
“Organizatori će poboljšati tehničko praćenje kako bi “otkrili i spriječili prevarantsko ili koordinisano glasanje, kao i pojačali nadzor nad sumnjivim obrascima glasanja”.
Glasanje o učešću Izraela na Eurosongu, trebalo je da se održi u novembru, ali je EBU zbog “događaja koji su se nedavno odvili na Bliskom istoku” isto otkazala.
Tada je istaknuto da će učešće Izraela biti razmatrano na sastanku u decembru, ali još uvijek nije jasno da li će glasanje biti održano.

Nova pravila na Eurosongu: Vraća se žiri, uvode se zabrane

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Nadležne inspekcije zabranile su rad u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju u kojoj je liječen devetogodišnji dječak iz Bara koji je preminuo, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravlja je, u saradnji sa Inspekcijom rada, Inspekcijom zaštite na radu i Poreskom inspekcijom, sprovela je zajednički inspekcijski nadzor u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju kako bi ispitala okolnosti tragične smrti djeteta uzrasta devet godina.&nbsp;
- Tokom nadzora utvrđen je veći broj nepravilnosti u radu ove ustanove, iz nadležnosti svih uključenih inspekcija - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Kako su rekli u tom resoru, na osnovu nalaza, zdravstvenoj ustanovi izrečene su zakonom propisane kazne, a njen rad je zabranjen.
- Ministarstvo zdravlja nastavlja da preduzima sve potrebne mjere radi utvrđivanja svih relevantnih okolnosti i zaštite javnog zdravlja. Javnost će biti blagovremeno informisana o svim daljim koracima i rezultatima postupka - poručeno je iz Ministarstva zdravlja.
Primorski portal objavio je 16. novembra da je dječak preminuo dan ranije, odnosno tri dana nakon što je dobio boginje, imao visoku temperaturu, zbog čega su ga roditelji nekoliko puta vodili kod ljekara.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti devetogodišnjaka u Baru.
Taj medij je objavio da su roditelji dijete poveli na pregled i pedijatru u Opštu bolnicu Bar tokom noći između 14. i 15. novembra, ali da je dežurni pedijatar procijenio da pacijenta te noći ne hospitalizuje. Zdravstveno stanje dječaka se dodatno pogoršalo kroz nekoliko sati, a u subotu ujutro je preminuo.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti dječaka.

Tag: apelacioni-sud-crne-gore