Dok se Evropljani spremaju da pređu na zimsko računanje vremena ovog vikenda, Evropska komisija je danas branila stav o ukidanju pomijeranja satova dva puta godišnje, mjeru za koju su se izjasnili i građani tokom javnih konsultacija.
Prelazak na zimsko ili ljetnje računanje vremena na šest mjeseci sprovodi se u Evropi od 1970-ih godina radi uštede energije tokom naftne krize.
Evropska komisija je predložila njegovo ukidanje 2018. godine poslije opsežnih konsultacija širom Evrope.
Tačno 84 odsto učesnika, odnosno oko četiri miliona ljudi, glasalo je za okončanje ove prakse, a Parlament je potom dao zeleno svjetlo.
Pristalice njenog ukidanja ukazuju na negativne uticaje promjene vremena na zdravlje i saobraćajne nezgode, dok su uštede energije postale skromne, posebno zbog široko rasprostranjenog usvajanja energetski efikasne rasvjete.
Međutim, ta mjera nikada nije sprovedena zbog nedostatka dogovora među 27 država članica.
Povodom prelaska na zimsko računanje vremena, poslanici Evropskog parlamenta ponovo su pokrenuli ovo pitanje tokom debate u Strazburu.
- Došlo je vrijeme da se konačno zaustavi promjena vremena - rekao je komesar za saobraćaj Apostolos Cicikostas, potvrđujući da evropska izvršna vlast nije odustala od te borbe.
Taj sistem "utiče na sve nas, nervira većinu nas, pa bih čak rekao i da nam šteti", dok "više ne generiše ni uštede energije", rekao je komesar.
Komisija je naručila novu analizu kako bi podržala svoje napore da se ukine promjene vremena.
Španija je takođe pokrenula novi poziv za ukidanje promjene vremena na sastanku ministara energetike u ponedjeljak. Prema evropskom diplomatskom izvoru, Poljska i Finska su izrazile podršku ovom pristupu.
- Pomjeranje satova dva puta godišnje više nema smisla. Jedva doprinosi uštedi energije, ali ima negativne efekte na zdravlje i živote ljudi - napisao je španski premijer Pedro Sančez na društvenoj mreži Iks (X).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

EU za prestanak pomijeranja satova dva puta godišnje

Evropska komisija (EK) najavila je da će pokrenuti novu analizu u vezi sa ukidanjem sezonskog pomjeranja vremena, što predstavlja prvi institucionalni korak u toj oblasti još od 2019. godine.
Takva odluka, kako prenosi Slobodna Evropa donijeta na inicijativu poljskog predsjedavanja Savjetom Evropske unije (EU) i na zahtjev pojedinih država članica za dodatnim razmatranjem tog pitanja i označava ponovno pokretanje procesa koji je do sada bio u zastoju.
U odgovoru na poslaničko pitanje, komesar Apostolos Cicikostas naveo je da EU Komisija aktivno sarađuje sa predsjedavanjima Savjeta i članicama kako bi se procijenili naredni koraci.
- EU Komisija je odlučila da odgovori na poziv jedne države članice da se sprovede dalja analiza ovog pitanja. U skladu s tim, očekuje se pokretanje studije ove godine - naveo je Cicikostas u pisanom odgovoru.
Evropski parlament je 2019. godine usvojio predlog da se prekine sa praksom dvostrukog godišnjeg pomjeranja sata, ali direktiva nije zaživjela jer nije bilo konsenzusa među članicama EU. Jedna od najvećih nedoumica bila je oko pitanja da li trajno ostati na zimskom ili ljetnjem vremenu.
Studija koja će biti sprovedena ove godine trebalo bi da razjasni posledice i izvodljivost ukidanja promjene vremena, a njeni nalazi mogli bi uticati na eventualno obnavljanje zakonodavnog procesa. Preliminarni rezultati se očekuju najranije naredne godine.

1250x600

1084x550

U EU ponovo pokrenut proces o ukidanju sezonskog pomjeranje vremena

Evropa postaje sve nervoznija zbog činjenice ko je vlasnik njenih luka, uz rastuću zabrinutost koju pokreće veliki uticaj kineskih firmi preko pomorskih ruta bloka.
Komesar za transport Apostolos Cicikostas rekao je u četvrtak liderima industrije da evropske luke moraju preispitati sigurnost i strano prisustvo. Bio je to jedan od najjasnijih signala do sada iz Brisela da ono što se nekada smatralo benignom investicijom sada počinje da izgleda kao sigurnosna prijetnja.
Nedavna bijela knjiga Komisije o odbrambenoj politici ponovila je tu zabrinutost iznošenjem ideje o strožim kontrolama stranog vlasništva nad "kritičnom saobraćajnom infrastrukturom".
Ta zabrinutost se ogleda u nacrtu dokumenta socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu, u koji je uvid imao Politiko, a koji poziva na stroža pravila u predstojećoj reviziji regulative EU o skriningu stranih ulaganja.
Ni Tzitzikostas ni S&amp;D nisu spomenuli Kinu po imenu, ali podtekst nije bio baš suptilan.&nbsp;
Simon Van Hujmisen, istraživač na belgijskom Kraljevskom višem institutu za odbranu, rekao je da ta poruka vjerovatno ukazuje na širenje Pekinga nad ključnim evropskim lukama - od Antverpena-Briža i Roterdama do Pireja u Grčkoj.
Kineski giganti COSCO i China Merchants, kao i Hutchison sa sjedištem u Hong Kongu sada drže udjele u više od 30 terminala širom EU.
- Realnost je jasna - rekla je Ana Migel Pedro, portugalska zastupnica u Evropskom parlamentu iz Evropske narodne partije desnog centra, upozorivši da strani državni akteri poput Pekinga djeluju s nivoom koordinacije i namjere koji daleko premašuje fragmentiran odgovor pojedinačnih zemalja.
Kako tvrde, COSCO se ne ponaša kao tipičan tržišni akter, već prima naređenja od Komunističke partije Kine.
I EU to počinje da vidi na taj način.
- Ruska invazija na Ukrajinu i nezvanična podrška Kine Rusiji samo su pojačali zabrinutost za sigurnost luka EU - navodi se u nedavnom izvještaju istraživačkog centra Centra za istočne studije sa sjedištem u Varšavi.

EU zabrinuta zbog sve većeg kineskog uticaja u evropskim lukama

Evropska unija (EU) će usvojiti direktivu koja uključuje prelazak na digitalne vozačke dozvole, kojima će se moći pristupiti na mobilnim telefonima ili drugim digitalnim uređajima, do kraja 2030. godine - javlja Anadolu.
Evropska komisija saopštila je danas da će se ažuriranjem direktive o vozačkim dozvolama promijeniti minimalni zahtjevi za prikladnost vozača u zemljama EU-a, a uskladiće se i pravila za vozače početnike.
- Nova Direktiva o vozačkim dozvolama ima za cilj smanjiti broj nesreća na putevima EU i smanjiti opterećenje građana i vlasti u vezi s administrativnim postupcima - navodi se.
Sprovodiće se politika za koju se pokazalo da povećava bezbjednost na putevima, uvođenje programa vožnje uz pratnju u cijeloj Evropskoj uniji za vozače od 17 godina i starije.
Takođe je napomenuto da će po zahtjevu pojedinca biti izdavane i fizičke verzije vozačke dozvole. Njihov period važenja će biti deset godina ako se koristi i kao lična karta, a 15 godina ako se koristi isključivo kao dozvola za upravljanje automobilima i motociklima.
- Ova ažurirana pravila o vozačkim dozvolama predstavljaju veliki korak napred u modernizaciji našeg sistema izdavanja dozvola i poboljšanju bezbjednosti na putevima širom EU - rekao je evropski komesar za saobraćaj Apostolos Cicikostas.
Dodaje da, od uvođenja digitalnih vozačkih dozvola do mjera koje podržavaju mlade vozače, ovaj akt utemeljava put pristupačnijem, učinkovitijem i sigurnijem sistemu mobilnosti.&nbsp;
- Ono što je najvažnije, pomoći će nam da smanjimo broj smrtnih slučajeva na putevima u EU-u, približavajući nas našem cilju bez smrtnih slučajeva - zaključio je Cicikostas.

EU će uvesti digitalnu vozačku dozvolu do 2030.

U Informativnoj emisiji 24 sata večeras pogledajte: 
Tema dana: Ustavni sud ukinuo neradnu nedjelju

- Ustavni sud ukinuo kao neustavnu neradnu nedjelju u trgovinama. Fidelity consulting poručio da je sve moglo biti spriječeno da su usvojene izmjene zakona o unutrašnjoj trgovini.
- SDT ometa postupak pred cetinjskim Osnovnim sudom koji se vodi protiv Olivere Krivokapić zbog oružja koje je posjedovao Vuk Borilović. SDT oduzelo predmet uoči završnih riječi, porodice žrtava poručuju da neće odustati.

- Zalihe goriva na pumpama dovoljne za još nekoliko dana, Ministarstvo energetike i rudarstva apeluje na građane da se ponašaju odgovorno i da ne kupuju prekomjerne količine goriva. Uprava policije saopštila da je šteta koju države Balkana trpe zbog blokade granica oko 100 miliona eura.
Gost "24 sata" je Oskar Huter, poslanik DPS-a.
Večerašnju emisiju vodi Amra Tahirović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Oskar Huter

Holandija je najbolja zemlja na svijetu kad je u pitanju dobrobit djece, saopštio je Unicef na osnovu svog Innocenti istraživanja.
Innocenti izvještaj predstavlja rang listu zemalja po tome kako napreduju u ključnim aspektima dobrobiti djece. Kako navodi UNICEF, rangiranje se ne zasniva na infrastrukturi ili ekonomskim pokazateljima, već na stvarnim uslovima u kojima deca odrastaju, prenosi Nova.rs.
U ovom izvještaju, 43 zemlje u Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i Evropskoj uniji (EU) rangirane su po mentalnom blagostanju, fizičkom zdravlju i vještinama djece i adolescenata.
Uz napomenu da postoji prostor za poboljšanje u svim zemljama, čak i onima na vrhu rang liste, kao tri prve zemlje su se istakle Holandija, Danska i Francuska. Ove zemlje su i najjače u sve tri kategorije.
<h2>"Samo budi normalan"</h2>
Holandija posebno dobro prolazi u segmentu mentalnog zdravlja – djeca generalno imaju niži nivo stresa u poređenju s mnogim drugim zemljama, a društvo i školski sistem često podržavaju ravnotežu između učenja i slobodnog vremena.
Neobično veliki procenat djece, posebno tinejdžera, reći će vam da su zadovoljni svojim životom, a država ulaže u zdravstvene usluge, kvalitetno predškolsko obrazovanje i razne javne usluge (biblioteke, sportske i kulturne sadržaje) koje pomažu djeci da se razvijaju u zdravom i podsticajnom okruženju.
Dio ovoga je kulturološki, objašnjava Olga Meking, majka troje djece koja živi u Holandiji 15 godina i autorka je knjige "Niksen: Embracing the Dutch Art of Doing Nothing".
- Postoji diskurs o tome kako Amerikanci pokušavaju da nauče sve da budu izuzetni. Ovdje postoji izreka: "Samo budi normalan, to je već dovoljno ludo", rekla je svojevremeno za BBC, skrenuvši pažnju na način razmišljanja za koji misli da doprinosi manje opterećenom djetinjstvu. Takođe se stavlja veliki naglasak na druženje, dodala je, a grupe, klubovi i aktivnosti u zajednici su posebno česte.
Ali, kaže ona, ako su holandske porodice i djeca srećni, to je takođe zbog strukturnih faktora.&nbsp;
- Ne možete imati holandsko roditeljstvo bez holandskog sistema socijalne zaštite. A Holandija zaista nudi roditeljima mnogo podrške - primijetila je ona.
Pogledajte kako izgleda lista top 20 zemalja, iz ugla odrastanja:
Holandija
Danska
Francuska
Portugal
Irska
Švajcarska
Španija
Hrvatska
Italija
Švedska
Mađarska
Austrija
Slovenija
Japan
Litvanija
Rumunija
Finska
Češka
Kanada
Slovačka

UNICEF proglasio najbolju zemlju za odgajanje djece

Autorska predstava „Sve je do nas…“, jednog od najznačajnijih glumaca regionalne scene - Emira Hadžihafizbegovića biće izvedena u poneđeljak, s početkom u 20 sati, u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“.
Kako je saopšteno iz Prijestonice Cetinje, kroz snažnu i emotivnu ispovijest profesora matematike, predstava otvara pitanja savremenog društva, urušenog sistema vrijednosti, moralnih dilema i lične odgovornosti pojedinca, ostavljajući snažan utisak i prostor za promišljanje.
Informacije o kartama i rezervacije mogu se dobiti putem telefona: 067 428 655.

Predstava "Sve je do nas" autora Emira Hadžihafizbegovića u poneđeljak, u "Zetskom domu"

Vanredno zasijedanje Skupštine Crne Gore, na kome bi trebalo da se glasa drugi put o prijedlogu za izbor sudije Ustavnog suda, biće održano u utorak, 10. februara.
Zahtjev za sazivanje vanrednog zasijedanja podnio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Predloženo je da se za sudiju Ustavnog suda Crne Gore izabere Predrag Krstonijević.
Sjednica je zakazana za 11 sati.

Tag: apostolos-cicikostas