Sjedinjene Američke Države trenutno pregovaraju o valutnoj liniji zamjene vrijednoj 20 milijardi dolara s centralnom bankom Argentine i spremne su učiniti što je potrebno da podrže ovu južnoameričku zemlju, izjavio je američki ministar finansija Skot Besent u objavi na mreži Iks (X).
Besent je rekao da su SAD spremne kupovati argentinske obveznice denominirane u američkim dolarima i da će to učiniti kada okolnosti budu zahtijevale.
Takođe je naveo da će SAD obezbijediti značajnu kreditnu liniju preko Fonda za stabilizaciju razmjene.
- Argentina ima alate da porazi špekulante, uključujući i one koji nastoje destabilizovati argentinska tržišta iz političkih razloga. Pažljivo ću pratiti razvoj događaja i Ministarstvo finansija ostaje potpuno spremno da učini ono što je potrebno - kazao je Besent.
SAD su, kako dodaje, spremne kupovati državni dug na primarnom ili sekundarnom tržištu i da rade s argentinskom Vladom na ukidanju poreskih olakšica za proizvođače roba koji konvertuju devize.
Dodao je da mu je više američkih kompanija reklo da namjeravaju "ostvariti značajna strana direktna ulaganja" u više argentinskih sektora "u slučaju pozitivnog izbornog ishoda", ali nije iznio detalje.
Argentina 26. oktobra izlazi na parlamentarne izbore na polovini mandata, na kojima desničarska stranka predsjednika Havijera Mileija nastoji osvojiti više mjesta kako bi ojačala svoju manjinsku poziciju.
Argentinski finansijski instrumenti značajno su porasli nakon što je Besent iznio detalje o svom ranijem obećanju da će podržati treću najveću ekonomiju Latinske Amerike i Mileija, bliskog saveznika predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Posrnuli argentinski pezos ojačao je ove sedmice, što je nagla promjena u odnosu na prošlu sedmicu kada je argentinska centralna banka potrošila više od milijardu dolara rezervi kako bi odbranila valutu.
Panika na tržištima izbila je nakon što je Mileijeva stranka pretrpjela veći od očekivanog poraz na lokalnim izborima u Buenos Airesu, što je odraz rastućeg nezadovoljstva mjerama štednje i izazvalo zabrinutost u vezi s budućnošću Mileijevog reformskog plana.
Tramp je u utorak rekao da će podržati Argentinu, ali da ne misli da joj je potreban paket pomoći.
Šefica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva izjavila je nakon sastanka s Mileijem da je veoma važno da Argentina ostane na kursu ekonomskih reformi.
Rekla je da podrška poput one iz američkog Ministarstva finansija ojačava program između MMF-a i ove zemlje. Argentina MMF-u iduće godine treba isplatiti 4,8 milijardi dolara.
Ekonomski oporavak je ove godine zastao, prema podacima Goldman Saksa, koji ukazuju na tri uzastopna mjeseca pada aktivnosti zaključno s julom.
U intervjuu za Foks biznis netvork (Fox Business Networ) Besent je naglasio američku podršku Argentini i Mileiju, dodajući da ne misli da je tržište izgubilo povjerenje u argentinskog lidera, nego da se prisjeća ranijih kriza.
- Nećemo dopustiti da poremećaj na tržištu zaustavi njegove značajne ekonomske reforme - rekao je Besnt.
Milei, koji se u utorak sastao s Trampom i Besentom, zahvalio je SAD-u na podršci.
- Hvala predsjedniče Tramp i ministre Besent na vašoj čvrstoj podršci i povjerenju u argentinski narod - napisao je u odgovoru na mreži Iks (X).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Amerika sprema paket pomoći za Argentinu vrijedan 20 milijardi dolara

Crna Gora i Argentina imaju prijateljski odnos, a vezu između dvije zemlje dodatno osnažuje mnogobrojna zajednica iseljenika, poručeno je tokom prva dva dana zvanične posjete delegacije Grupe prijateljstva Skupštine Crne Gore sa Republikom Argentinom u sastavu: Gordan Stojović, predsjednik i Admir Adrović i prof. dr Nikola Milović, članovi. Delegacija crnogorske Skupštine održala je sastanke u oba doma argentinskog Parlamenta i Legislaturi Buenos Airesa, te imala susrete sa predstavnicima iseljeničke zajednice. Prvog radnog dana zvanične posjete Argentini delegacija Grupe prijateljstva Skupštine Crne Gore sa Argentinom održala je sastanke u Predstavničkom domu Nacionalnog kongresa Argentine. Tom prilikom, predsjednik Predstavničkog doma Parlamenta Argentine Martin Menem primio je delegaciju Skupštine Crne Gore. Tokom susreta upriličenog u Počasnoj sali Parlamenta izraženo je obostrano zadovoljstvo zbog ove zvanične posjete, te je istaknut prijateljski odnos između dviju država.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250902120936_5523909754b3fc39b5f15f6a115f929ee4d4cd9bb2d5c22041308adcb90c0167.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250902120936_5523909754b3fc39b5f15f6a115f929ee4d4cd9bb2d5c22041308adcb90c0167" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Posjeta Aegentini"> <figcaption>Posjeta Aegentini(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  U susret argentinskim parlamentarnim izborima, zakazanim za 26. oktobar, razgovaralo se i o aktuelnom političkom trenutku u Republici Argentini.&nbsp; Uslijedio je sastanak sa domaćinima posjete, argentinskom Grupom prijateljstva sa Crnom Gorom, koju predvodi poslanik Herardo Ćipolini. Otvarajući sastanak, Ćipolini je ukazao na čvrste veze izgrađene između Argentine i Crne Gore, koje dodatno osnažuje mnogobrojna zajednica iseljenika iz Crne Gore u ovoj državi.&nbsp; Predsjednik Grupe prijateljstva sa Argentinom Gordan Stojović osvrnuo se na istorijat odnosa dviju država, izražavajući namjeru da Grupa prijateljstva koju predvodi dodatno unaprijedi saradnju između Crne Gore i Argentine.&nbsp; Drugi radni dan posjete Argentini započet je sastankom sa senatorom Serhiom Maurisiom Unjakom. Senator Unjak upoznao je skupštinsku delegaciju sa provincijom koju predstavlja, San Huan, a sagovornici su otkrili brojne sličnosti između naše države i ove provincije, te predložili uspostavljanje saradnje u oblastima turizma i rudarstva, kao i saradnju na nivou lokalnih samouprava. Poslanici Stojović, Adrović i Milović održali su i sastanak u Legislaturi Autonomnog grada Buenos Airesa, koji je vodio podsekretar za međunarodne odnose i institucionalnu saradnju Pablo Garsonio, a kojem su prisustvovali brojni predstavnici Legislature.&nbsp; Na sastanku je istaknuto da je riječ o prvoj zvaničnoj parlamentarnoj posjeti Argentini, te je razgovarano o mogućnostima za unapređenje političkih, ekonomskih i kulturnih odnosa, kao i uticaju globalnih dešavanja na ove dvije države.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250902120936_6538ed06c2ef6dac51c0283a12925c05adc036a683c6a46aa983e62c2b51fb4c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250902120936_6538ed06c2ef6dac51c0283a12925c05adc036a683c6a46aa983e62c2b51fb4c" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Posjeta Aegentini"> <figcaption>Posjeta Aegentini(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Tom prilikom je Legislatura Buenos Airesa dodijelila priznanje poslaniku Gordanu Stojoviću zbog pružanja humanitarne pomoći argentinskim državljanima tokom pandemije COVID-19 virusa. Po završetku sastanka, za delegaciju Skupštine Crne Gore upriličen je obilazak Legislature Buenos Airesa. Tokom boravka u Buenos Airesu, delegacija Skupštine Crne Gore položila je vijenac na grob prvog počasnog konzula Crne Gore u Argentini, kapetana i brodograditelja Miloša Vukasovića. Njegovi potomci donirali su originalne boje za slikanje koje je Vukasović koristio, kako bi iste mogle biti izložene u Pomorskom muzeju u Kotoru. Na kraju drugog radnog dana posjete, poslanici su imali priliku da se sastanu sa predstavnicima uprave Crnogorske zajednice Buenos Airesa, gdje su u neposrednom razgovoru bili upoznati sa istorijatom dolazaka njihovih predaka u Argentinu, te su diskutovali o načinima za održavanje i snaženje veza sa njihovom zemljom porijekla.

Grupa prijateljstva u misiji unaprjeđenja saradnje sa Argentinom

Nakon skoro tri decenije, MotoGP se 2027. godine vraća u glavni grad Argentine – Buenos Ajres, i to na obnovljenu stazu, a lokalne vlasti se nadaju da bi taj događaj mogao otvoriti vrata i povratku Formule 1.
Najprestižnije takmičenje u motociklizmu od 2014. godine održava trke u Argentini na stazi Termas de Río Hondo, u provinciji Santjago del Estero.
MotoGP je posljednji put vožen u Buenos Ajresu 1999. godine.
- Buenos Ajres je nekada bio prijestonica auto-moto sporta u regionu, a danas počinje da vraća taj status - izjavio je gradonačelnik Horhe Makri, tokom najave na stazi „Oskar i Huan Galves“.
- Ali mi idemo dalje – ovo je prvi korak ka ponovnoj kandidaturi za organizaciju trke Formule 1 - dodao je Makri.
Da bi bili domaćini MotoGP trke, vlasti Buenos Ajresa obavezale su se na potpunu rekonstrukciju gradske staze u oktobru. Na toj stazi su se u prošlosti takmičili legende kao što su Huan Manuel Fanđo i Mihael Šumaher. Upravo je Šumaher pobijedio u posljednjoj trci Formule 1 koja je tamo održana, 1998. godine.
Radovi na stazi obuhvatiće rekonstrukciju samog asfalta, boksova, padok zone, zaštitnih barijera i bezbjednosnih zona, navode iz gradske uprave Buenos Ajresa.
Organizatori procjenjuju da će MotoGP imati direktan ekonomski uticaj na grad od oko 150 miliona dolara. Takođe, očekuje se otvaranje novih radnih mjesta u sektorima ugostiteljstva, turizma, transporta i raznih uslužnih djelatnosti.
- Dovođenje MotoGP trke u grad znači dolazak elitnog takmičenja, sa najvažnijim međunarodnim timovima i vozačima, koje će uživo gledati oko 150.000 ljudi na stazi, a milioni gledalaca širom svijeta pratiće trku putem televizije i striminga u više od 200 zemalja - poručio je Makri.

Buenos Ajres ponovo domaćin MotoGP trka, nadaju se povratku i Formule 1

Otac Martina Raigona, dvadeset petogodišnjeg državljanina Argentine, koji je preminuo nakon što ga je 31. decembra na trotoaru u Budvi udario automobil, zahvalio je potpredsjedniku Opštine Budva Nikoli Jovanoviću po čijem je nalogu Opština Budva donirala pet hiljada eura za transport tijela njegovog sina u rodnu zemlju.
Nakon smrti mladića, njegovi prijatelji iz Crne Gore su pokrenuli Gofund kampanju kako bi prikupili novac za transport Martinovog tijela u Argentinu. Zbog lošeg materijalnog položaja njegove porodice nije bilo drugačijeg načina da se prikupi 20.000 dolara - koliko je za to bilo potrebno.
Najveći dio potrebnog novca su prikupili građani, a nakon što je Jovanović stupio u kontakt sa Martinovim prijateljima, odlučeno je da Opština Budva donira preostalih 5.000 eura, čime je obezbijeđeno da porodica dostojanstveno sahrani mladića u njegovoj rodnoj zemlji.&nbsp;
- Dozvolite mi da Vam se obratim u ime porodice Raigon iz Argentine, i da Vam uputim riječi duboke zahvalnosti zbog izuzetno vrijedne novčane donacije koju ste odobrili, uz pomoć koje smo uspjeli platiti ostatak troškova transporta tijela mog sina jedinca do Mendoze (Argentina), koji je kao što Vam je već poznato, preminuo 3. januara od posledica saobraćajne negode koja se dogodila 31. decembra u Budvi. Vaša velikodušnost i saosjećajnost su nam pružili neprocjenjivu pomoć u trenucima najvećeg bola i tuge, kada nam je pomoć bila najpotrebnija - poručio je Martinov otac, Alejandro Daniel Raigon, u pismu Jovanoviću.
Dodao je da su humanost i plemenitost Jovanovića neizmjerni, a njegova pomoć nezaboravna.&nbsp;
- Još jednom, od srca Vam hvala na svemu što ste učinili za nas - zaključio je on.
Njegovu izjavu Portalu ETV je dostavila advokatica i pravna zastupnica porodice Raigon, Ksenija Korać.
<h2>KOMPLIKOVANA PROCEDURA</h2>
Ona je istakla da je procedura transporta tijela i prikupljanja neophodne dokumentacije bila je izuzetno komplikovana - prije svega zbog činjenice da ne postoji direktan let do Argentine.
- Već je na putu do Argentine bilo neophodno promijeniti čak tri aerodroma, pa je let do Buenos Airesa, trajao &nbsp;skoro 48 sati, a nakon toga jedini mogući način za transport tijela od Buenos Airesa do Mendoze je bio specijalnim vozilom pogrebnog društva. Taj put je trajao čak 15 sati. Nakon brojnih poteškoća sa kojima smo se suočavali tokom transporta, i uporedo ih rješavali u najkraćem mogućem roku, Martin je konačno sahranjen u svom rodnom gradu, Mendozi - kazala nam je Korać.&nbsp;
<h2>RASPRAVA O BEZBJEDNOSTI</h2>
Podvukla je da ju je duboko potresla i zabrinula činjenica da je jedan osamnaestogodišnjak, za manje od mjesec dana od kako je dobio vozačku dozvolu, prouzrokovao saobraćajnu nesreću vozeći 104 kilometara na sat - i to u naseljenom mjestu.&nbsp;
Prepoznajući to kao veliki problem, svjesna neophodnosti očuvanja ljudskih života, a posebno mladih, u cilju doprinosa prevenciji saobraćajnih nezgoda u Crnoj Gori, uputila je, kaže, inicijativu Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore za organizovanje stručne i naučne konferencije u oblasti bezbjednosti saobraćaja na putevima u Crnoj Gori.
- Na kojoj će učestvovati predstavnici sudova, tužililaštva i uprave policije, kao i stručnjaci za oblast bezbjednosti saobraćaja - kazala nam je Korać.
Ona vjeruje da ovaj stručni skup može doprinijeti poboljšanju bezbjednosti i sigurnosti u saobraćaju i očuvanju ljudskih života.

Anja Ivanović

Martinov otac zahvalio Jovanoviću: Vaša velikodušnost i saosjećajnost su nam pružili neprocjenjivu pomoć

Sa glavnog računa Opštine Budva danas je, po nalogu potpredsjednika Opštine Nikole Jovanovića, uplaćeno nedostajućih 5.000 eura za transport tijela Martina, državljanina Argentine, koji je preminuo nakon što ga je 31. decembra na trotoaru u Budvi udario automobil, saznaje M portal.&nbsp;
Nakon smrti mladića, njegovi prijatelji su pokrenuli Gofund kampanju kako bi prikupili novac za transport Martinovog tijela u Argentinu, gdje će biti sahranjen. Zbog lošeg materijalnog položaja njegove porodice nije bilo drugačijeg načina da se prikupi 20.000 dolara, koliko je bilo potrebno za transport Martinovog tijela iz Crne Gore u Argentinu.&nbsp;
Najveći dio potrebnog novca su prikupili građani, a nakon što je Jovanović stupio u kontakt sa Martinovim prijateljima, odlučeno je da Opština Budva donira preostalih 5.000 eura, čime je obezbijeđeno da porodica dostojanstveno sahrani mladića u njegovoj rodnoj zemlji.&nbsp;

Opština Budva donirala nedostajući novac za transport Martinovih posmrtnih ostataka u Argentinu

Uoči komemorativnog skupa koji će sjutra biti održan u Novom Sadu, povodom godišnjice tragedije na željezničkoj stanici u kojoj je poginulo 16 osoba, a jedna teško povrijeđena, studenti iz različitih krajeva Srbije pješače ka tom gradu, odajući počast nastradalima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031231040_ad827b836e762a18565a3689435bbd62d30d7ee66084f827325faf4adbb770b5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031231040_ad827b836e762a18565a3689435bbd62d30d7ee66084f827325faf4adbb770b5" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="studenti"> </figure>  Prema informacijama koje su učesnici marša dostavili Portalu ETV, dio studenata će prenoćiti u studentskim domovima i na fakultetima, gdje su im kolege mjesecima pripremale smještaj. - Na fakultetima su im spremili dušeke, posteljinu, papuče – sve. Već mjesec dana Zborovi organizuju doniranje, pranje i peglanje posteljine za kampus... Mame su, naravno, oprale i opeglale tonu - navode studenti. Oni dodaju da će ostali učesnici – studenti i građani – biti smješteni po domaćinstvima u Novom Sadu i okolini, te da je podrška lokalnog stanovništva ogromna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031231040_0f930e9498e6392d3075a916332c636e63bd9cd07c0d4817ae97d7dae3af5f61.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031231040_0f930e9498e6392d3075a916332c636e63bd9cd07c0d4817ae97d7dae3af5f61" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="studenti"> </figure>  - Nećete vjerovati, ponuda smještaja je veća od potražnje. Zabranjena je svaka zloupotreba – niko ne smije da naplati. Ljudi otvaraju vrata svojih domova i srca - ističu učesnici. Opisali su i emotivnu atmosferu koja prati ovaj jedinstveni poduhvat solidarnosti: - Ova djeca su čudo. Svi šetaju, smiju se i plaču u isto vrijeme. A u gradu – milion ljudi, pun Bulevar. Komemorativni skup biće održan na godišnjicu nesreće u kojoj se 1. novembra prošle godine urušila nadstrešnica rekonstruisane željezničke stanice, što je označilo jednu od najvećih tragedija u novijoj istoriji Novog Sada. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FmrTvc0aT4sM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Studenti iz Srbije za Portal ETV: Ovo je čudo, ima milion ljudi - svi šetaju, smiju se i plaču u isto vrijeme

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je mađarski premijer Viktor Orban zatražio od Sjedinjenih Američkih Država (SAD) izuzeće od sankcija zbog kupovine ruske nafte, ali da SAD to nisu odobrile.
„Tražio je izuzeće. Nismo mu ga odobrili, ali jeste, da, Viktor, moj prijatelj, tražio je izuzeće“, rekao je Tramp novinarima u predsjedničkom avionu Air Force One.
CNN je ranije prenio da će se dvojica lidera sastati sljedeće sedmice, samo nekoliko sedmica nakon što je otkazan planirani susret u Budimpešti između Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Prošle sedmice, SAD su prvi put u Trampovom drugom mandatu uvele sankcije Rusiji, usmjerene na ruske naftne kompanije.
Orban je rekao da je razgovarao sa mađarskom naftnom i gasnom kompanijom o toj temi i da Mađarska radi na načinu da „zaobiđe“ američke sankcije.
Mađarski premijer je dodao da planira da zatraži od američkog predsjednika Donalda Trampa izuzeće Mađarske od novih američkih sankcija uvedenih ruskim naftnim kompanijama Rosnjeft i Lukoil. Prema njegovim riječima, energetska zavisnost Mađarske i nedostatak pristupa moru čine zemlju izuzetno ranjivom.
Američke sankcije uslijedile su nekoliko dana nakon što je izbio požar u glavnoj rafineriji na Dunavu u vlasništvu mađarske naftne grupe MOL, primoravajući postrojenje da radi sa smanjenim kapacitetom, dodatno ugrožavajući već krhku situaciju sa gorivom u Mađarskoj.
Orban se pozvao i na primjer Njemačke, koja je prethodno obezbijedila izuzeće od američkih sankcija za njemačku imovinu Rosnjefta, koji poseduje kontrolni udeo u rafineriji Švet.
Rojters je prenio da je Vašington odobrio izuzeće jer ta rafinerija više nije pod ruskom kontrolom.

Tramp: Nijesam odobrio Orbanu izuzeće od američkih sankcija ruskoj nafti

Izrael je predao tijela 30 Palestinaca, saopštili su danas zvaničnici Crvenog krsta i bolnice u Pojasu Gaze, dan pošto je palestinski Hamas vratio izraelskim vlastima ostatke dva taoca.
Bolnica Naser u Kan Junisu, na jugu Pojasa Gaze, potvrdila je da je primila 30 tijela, čija je identifikacija teška bez pristupa DNK materijalu.
Razmjena posmrtnih ostataka je najnoviji pokazatelj da postoji napredak u primjeni sporazuma o prekidu vatre između Izraela i Hamasa, uprkos ovonedjeljnim izraelskim napadima na Pojas Gaze. U tim napadima je ubijeno više od 100 ljudi, poslije ubistva izraelskog vojnika.
Broj tijela Palestinaca koje je Izrael vratio povećan je danas na 225, ali su porodice identifikovale svega 75, navodi Ministarstvo zdravlja u Pojasu Gaze.
Nije poznato da li su Palestinci, čija su tijela vraćena, ubijeni u Izraelu 7. oktobra 2023. tokom palestinskog napada koji je pokrenuo rat, ili su umrli u izraelskim zatvorima kao zarobljenici ili su ih izraelski vojnici pronašli mrtve u Gazi tokom rata.
Ministarstvo zdravlja u Pojasu Gaze objavilo je na Iksu da su vraćena tijela "rastrgnuta i ekshumirana", da je "meso istopljeno, a lica uništena vatrom" i da su "ostale samo kosti i zubi".

Izrael predao tijela 30 Palestinaca bolnici u Pojasu Gaze

Rusija je uvela zabranu ulaska brojnim predstavnicima evropskih institucija i zemalja EU kao odgovor na usvajanje 19. paketa sankcija, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.
U saopštenju se navodi da se zabrana odnosi i na zaposlene u agencijama za sprovođenje zakona, vladinim i trgovinskim organizacijama, građane članica EU i niza drugih zapadnih zemalja “odgovornih za pružanje vojne pomoći Kijevu, učešće u organizovanju isporuke proizvoda dvostruke namjene Ukrajini, rad na podrivanju teritorijalnog integriteta Ruske Federacije i organizovanje blokade kretanja ruskih brodova i tereta”, prenosi RIA Novosti.
Zabrana se odnosi na predstavnike evropskih institucija, vladinih organa zemalja EU i drugih evropskih država uključenih u stvaranje tribunala protiv ruskog rukovodstva, dodaje se u saopštenju.
Mere su uvedene i protiv “onih koji se zalažu za konfiskaciju ruske državne imovine ili korišćenje profita od nje u korist Ukrajine, kao i one koji su odgovorni za uvođenje i sprovođenje sankcija protiv Rusije i koji pokušavaju da naštete odnosima Moskve sa drugim državama”, saopštilo je rusko ministarstvo.
Evropska komisija je 23. oktobra usvojila svoj 19. paket sankcija protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Rusija zabranila ulazak predstavnicima EU institucija zbog novog paketa sankcija

Mašina političkog vetinga u policiji je – zaribala. Brojna saopštenja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, kao i politički ostrašćeni nastupi Borisa Bogdanovića, šefa poslaničkog kluba Demokrata, smišljeni su kao pokušaj da se političkom bukom sakrije istina - projekat progona neistomišljenika u policiji ne ide dinamikom koja je planirana.&nbsp; U tom cilju je bila i akcija Specijalnog državnog tužilaštva kojom je, između ostalog, targetiran, pa na kraju i uhapšen Milovan Pavićević, bivši, nagrađivani, policijski oficir... Prema informacijama Televizije E, od kraja septembra i tokom oktobra održano je više ročišta u sklopu disciplinskih postupaka protiv bivših policijskih rukovodilaca: Predraga Kukalja, Danka Gogića, Raduna Stojanovića, Radovana Tončića… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1" data-rendition-name="original" width="1095" height="716" loading="lazy" alt="KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova "> <figcaption>KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI VOĐENJA DISCIPLINSKIH POSTUPAKA Upravo su se u tim slučajevima vidjele sve proceduralne manjkavosti i razotkrile namjere vrha policije da se obračuna sa politički nepodobnim. Zloupotreba insttucionalne moći razotkrila se kroz ogrješenja o zakonom propisane procedure. &nbsp; - U najvećem broju pokrenutih disciplinskih postupaka, Agencija za nacionalnu bezbjednost ili nije Upravi policije dostavila svoje mišljenje u zakonom propisanom roku od 90 dana ili je dostavljeno mišljenje da ne postoje bezbjednosne smetnje. Istovremeno, pokazalo se i da Komisija MUP-a za bezbjednosne provjere nije dostavila potrebne dokaze niti je disciplisnka tužiteljka Milena Pajović uopšte ponudila dokaze iako je ovlašćena da vodi postupke- objašnjava za Televiziju E i Portal ETV izvor iz vrha Ministaarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, disciplinski postupak se vodi i protiv Marjana Račića, policijskog funkcionera iz Bijelog Polja. Račić je svojevremeno, kao komandant policijskog odreda na terenu u Beranama, u doba litija krajem januara 2020. godine, postao šire popularan. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  RAČIĆEV POTEZ I ,,AVGUSTOVSKA ODMAZDA” Bilo je to vrijeme velikih tenzija, a bila je i uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći. Litijaši su tražili da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. &nbsp; Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt... Policijski oficir Račić je tada pokazao i dokazao da nijesu tačne optužbe da vlast šalje maskirane izgrednike koji se presvlače u policijske uniforme. &nbsp; &nbsp;No, taj hrabar potez nijesu cijenili u novom, postavgustovskom vrhu Uprave policije: Račić je kasnije suspendovan a danas je na meti vetinga koji su osmislili i sprovode ministar Šaranović i čelnik Uprave policie Šćepanović. &nbsp; Nije Račićev slučaj izuzetak. I u disciplinskim postupcima protiv drugih policajaca sa sjevera - Gogića, Kukalja, Tončića i Stojanovića - konstatovano je kršenje više &nbsp;procedura koje regulišu pokretanje i vođenje disciplinskog postupka protiv policijskih službenika. &nbsp; ĆUTANJE TUŽITELJKE PAJOVIĆ &nbsp; Dok disciplinska tužiteljka Milena Pajović, kao i Disciplinska komisija ćute, ne iznose dokaze i ne postavljaju pitanja, optuženi policajci se ne brane, već su pokrenuli proceduru prikupljanja dokaza i u svoje ime i u ime disciplinske tuziteljke i u ime komisije koja je radila provjere – kaže izvor naše medijske kuće iz MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović "> <figcaption>KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Napominje da su na tim ročištima su policijski službenici dostavljali konkretne dokaze, koji u potpunosti opovrgavaju tvrdnje u operativnim izvještajima Komisije za bezbjednosne provjere MUP-a. . &nbsp; Sve te informacije potvrđuju teze targetiranih policijskih službenika da se protiv njih vodi politički motivisana hajka i da se u namjeri čišćenja politički nepodobnih u policiji ne poštuju ni procedure ni Zakon o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Da li zbog unaprijed pripremljene osude ili iz nekog drugog razloga, na ročištima tužitelji nijesu ponudili dokaze koji bi trebalo da potvrde negativan izvještaj Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; I ne samo to: u procesima protiv pet policijskih službenika, disciplinska tužiteljka Milena Pajović, predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, ali i svih pet članova disciplinske komisije - nijesu imali pitanja za policijske službenike?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a"> <figcaption>MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” BEZ REZULTATA Godinu od pokrenutih disciplinskih postupaka, uz konstantno odgađanje ročišta i odsustva prikazivanja dokaza, jedina radnja koju sada disciplinska tužiteljka Pajovoć preduzima jeste - zapisničko konstatovanje na ročištu da je neophodno da komisija za bezbjednosne provjere dostavi objašnjenje kako su obavljane provjere, gdje su dokazi koji potvrđuju takve provjere... Zbog ovako loše vođenih akcija targetiranja policijskih službenika bez dokaza, što se najbolje uočava tokom sprovođenja akcije ,,Značka”, iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova naređeno je da se ne pokreću novi disciplinski postupci. Naloženo je i da se, kada mogu, disciplinski tužioci izuzimaju iz predmeta kako bi se slučajevi pasivizirali. &nbsp; Istovremeno, kao u doba staljiističkih čistki, naređeno je svim starješinama i operativnim radnicima u policijskom sistemu da nikako ne komuniciraju sa targetiranim kolegama kako bi na taj način spriječili odliv informacija koje ukazuju na veće &nbsp;anomalije, odnosno politički motivisani progon nepodobnih za rad u policiji. &nbsp;&nbsp; A u slučaju i da dođe do kontakta i komunikacije sa targetiranim kolegama, policijski službenici su dužni da o tome informišu svoje šefove. &nbsp; Sve su to signali da ekipa Demokrata, koja je zadužena za bezbjednosni sektor, ne namjerava da zastane sa akcijom obračuna sa politički nepodobnima u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

Petorica javnosti poznatih aktivista i političara učestvovali su na antimigrantskom skupu ispred Vlade Crne Gore, u centru Podgorice, 28. oktobra. "Turci napolje", "Ko ne skače taj je Turčin", "Nećemo migrante", "Turčin gradom neće hodati", neke su od poruka skandiranih na skupu. Učesnici su bili uglavnom u tamnoj odjeći, sa maskama, neki sa fantomkama i kapuljačama. Radio Slobodna Evropa (RSE) je na snimcima identifikovao Gorana Milića i Zorana Ušćumlića funkcionere Nove srpske demokratije, partije koju vodi predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Mandićeva partija se do ovog trenutka nije ogradila ili oglasila o učešću svojih članova na spornom skupu. Na protestu je bio i Milivoje Brdža Brković iz Ujedinjene Crne Gore konzervativne partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam. Od aktivista RSE je identifikovala i Predraga Lazarevića jednog od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", i kandidata za poslanika na izborima 2023, na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve", advokata Miomira Joksimovića. Identifikovani su analizom snimaka RSE sa lica mjesta, snimcima u drugim medijima i na društvenim mrežama. Protest je okupio i pripadnike navijačke grupe "Varvari" koji se povezuje sa sportskim klubom Budućnost iz Podgorice. <h2>Kako se stiglo dovde?</h2> Okidač za proteste je bila tuča u kojoj su 25-ogodišnjem Podgoričaninu, prema navodima tužilaštva, nanijete lakše povrede od strane državljana Turske i Azerbejdžana, koji su uhapšeni. Uslijedili su protesti, tokom kojih su tri noći zaredom grupe mladića pozivale na linč i proterivanje državljana Turske. Prve noći su protesti održani u kvartu gdje se dogodila tuča, druge u kvartovima u kojima žive turski državljani, a treće ispred zgrade Vlade Crne Gore. Protest uz baklje, pirotehniku i zapaljive poruke nastavak je niza incidenata, prema turskim državljanima - od demoliranja lokala u više crnogorskih gradova, paljenja automobila do fizičkih napada. Na slikama koje su pripadnici navijačke grupe Varvari podijelili na društvenoj mreži Fejsbuk vide se grupe mladića pod kapuljačama i maskama sa zamagljenim licima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151056_a90eb24cef0b60466ea80a7b0b986b2c844414b0565cf61332f047cba9abbe5f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031151056_a90eb24cef0b60466ea80a7b0b986b2c844414b0565cf61332f047cba9abbe5f" data-rendition-name="original" width="601" height="897" loading="lazy" alt="objava"> <figcaption>Funkcioneri Nove srpske demokratije Zoran Ušćumlić i Goran Milić na protestu u Podgorici, 28. oktobra 2025.(Photo: RSE)</figcaption> </figure>  <h2>Koju poruku šalju političari?</h2> Na snicima smo identifikovali dvojicu funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije (NSD) - Gorana Milića i Zorana Ušćumlića. Lider partije je Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, koji se zalaže za ukidanje sankcija Rusiji, ne priznaje nezavisnost Kosova, protiv je NATO-a. Na otvorenom profilu na društvenoj mreži Fejsbuk Zoran Ušćumlić često dijeli fotografije sa stranačkih skupova. Objavljivao je slike Mandićem i poslanicom NSD u državnom parlamentu Jelenom Božović. Podijelio je i fotografije sa Vladislavom Dajkovićem, predsjednikom proruske stranke "Slobodna" koji je, kao dio vladajuće većine u opštini Podgorici, rukovodilac Službe za građane. Dajković je 4. aprila 2019. prisustvovao paljenju NATO zastave na centralnom podgoričkom trgu. Zoran Ušćumlić u razgovoru za RSE kaže da su se na protestu pojavili kao "prijatelji, komšije, drugovi". Na pitanje kakav je stav vladajuće Nove srpske partije prema njegovom prisustvu na protestima kaže da partija sa tim nema veze. - Ovo nije ništa politički, ništa stranka, ništa predsjednik (Andrija Mandić). Izašli smo kao građani, patriote; ne damo našu djecu, naše žene, ne damo da Crnu Goru preplave imigranti, ni Turci, ni drugi - kaže Ušćmulić za RSE. Na pitanje da li svjestan da je širenje nacionalne vjerske i rasne mržnje krivično djelo, Ušćumlić kaže: "Ja ne znam; to se ne odnosi na nas. Mi nikoga nismo vrijeđali". Na njegovom profilu mogu se vidjeti podijeljene poruke predsjednika Rusije Vladimira Putina, ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova, objave ruske vojske, kao i izjave predstavnika Srpske pravoslavne crkve. Ušćumlić je dijelio i snimke provladinih protesta u Srbiji koje posljednjih mjeseci organizuje vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) i nastupe predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na stranačkim SNS skupovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_727a65563a13266e89b9e4029740e85452fcf1f2b1d24cc3ab5792d370b05c6c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031151052_727a65563a13266e89b9e4029740e85452fcf1f2b1d24cc3ab5792d370b05c6c" data-rendition-name="original" width="818" height="676" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Fejsbuk objava Zorana Ušćumlića iz februara 2024.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Odbornika lokalnog podgoričkog parlamenta iz Nove srpske demokratije Gorana Milića, RSE nije uspeo da kontaktira. <h2>Srpsko-crnogorski unionizam na protestu</h2> Milivoje Brdža Brković "navijačkim povicima", naziva antimigrantsko skandiranje na protestu kome je prisustvovao. Odbornik je Ujedinjene Crne Gore konzervativne političke partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam u Skupštini Podgorice. - Navijačkim grupama u Crnoj Gori ne treba previše da se bavimo, to je jedan drugačiji kodeks, mislim da nije zlonameran, da je to zapravo strast. Isto tako mislim da i naše institucije treba mnogo bolje da se pozabave imigracionom politikom u Crnoj Gori - kaže Brković za RSE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_c327e26f963057110f59e4940fb256e09eda86bea208196b01c079cef55f6498.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031151052_c327e26f963057110f59e4940fb256e09eda86bea208196b01c079cef55f6498" data-rendition-name="original" width="801" height="716" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Fejsbuk objava Milivoja Brkovića od 27. oktobra 2025.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Brković se na skupu u Podgorici pojavio u dukserici sa znakom nevladine organizacije "Srpska nit" čiji je osnivač. - "Srpska nit" nastaje iz potrebe očuvanja i promovisanja srpskog nacionalnog, duhovnog i kulturnog identiteta - navodi se na sajtu organizacije. Njihovi članovi na zvaničnim objavama nose oznake "1389", godine Kosovskog boja, koje se između ostalog povezuju sa ekstremnim desničarskim organizacijama u Srbiji. <h2>Udruženje pozdravljaju poruku "Turci napolje"</h2> U izjavi za RSE, učesnik protesta Predrag Lazarević i jedan od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", kaže da nije tačno da se ovakvim skupovima širi mržnja. Navodi da je protiv ulaska stranih državljana bez kontrole. Koristi glagol "uvoz" u kontekstu migranata koji dolaze u Crnu Goru. - Znači to se traži. I da se oni koji su kriminogene prošlosti, provjeravaju na granicama. I da se takvima zabrani ulazak - kaže Lazarević. Lazarević je sa protesta 28. oktobra delio snimke kako grupa ljudi oko njega pozdravlja navijače Varvara. I povike "Turci napolje".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_0f9b110e72025a555cfdcbffa27c6e417a8c4dc8328dd0f555c7741db33331a4.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031151052_0f9b110e72025a555cfdcbffa27c6e417a8c4dc8328dd0f555c7741db33331a4" data-rendition-name="original" width="811" height="452" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Predrag Lazarević na protestu u Podgorici, 27. oktobra 2025.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Udruženje "Srpska kraljevska vojska u otadžbini" je registrovana u aprilu ove godine u Budvi. Oktobra prošle godine, pojavili su se pred Cetinjskim manastirom u četničkim uniformama i oznakama. Srpsku kraljevsku vojsku u otadžbini činile su četničke formacije pod vođstvom Draže Mihajlovića, koji je osuđen za ratne zločine po okončanju Drugog svjetskog rata, i ubijen od strane tadašnjih vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_9201d910cd06b269df32a5ed65d84c0859452d56f95f963ea6923710788e9422.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251031151052_9201d910cd06b269df32a5ed65d84c0859452d56f95f963ea6923710788e9422" data-rendition-name="original" width="831" height="762" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Predrag Lazarević u uniformi sa obeležjima "Srpske kraljevske vojske u otadžbini".(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Lazarević na svom Fejsbuk profilu dijeli snimke govora Vladimira Putina, četničke simbole, brojne viralne dezinformacije o ratu na prostorima bivše Jugoslavije. <h2>Gdje je granica nacionalne, rasne, vjerske mržnje i netrpeljivosti</h2> Kandidat za poslanika na izborima u Crnoj Gori 2023. godine na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve" i advokat Miomir Joksimović je više puta javno pozivao na proteste, a njegove izjave u vezi sa migrantima postale su viralne na društvenim mrežama. Joksimović je nakon prvih nenajavljenih protesta 26. oktobra u Podgorici, na kojima su se čula skandiranja "Ubij Turčina", nudio besplatnu pravnu pomoć onima koji budu uhapšeni. Dan nakon protesta policija je saopštila da je privela više osoba zbog sumnje da su planirali napad na strane državljane. Upitan kako kao pravnik vidi ksenofobične izjave na skupu, navodi da "Vlada dugo nije htjela da čije umjerene stavove, pa su sada navijači iznijeli ekstremne". - Ono što je evidentno je da je na skupovima došlo i do, da kažemo, ekstremnih izjava koje su tipa "Turci napolju" - kaže Joksimović. Priznaje da je "došlo je do prilično oštrih poruka koje nisu poželjne, nijesu srećne, ali ih je nemoguće kontrolisati (u takvim okolnostima)". - Da li su one dobre – nisu, slažem se i pozivam da se svaki građanski revolt i bunt izražava u okvirima zakona bez ispoljavanja nasilja ili napada i oštećenja tijela i imovine drugih lica - navodi Joksimović. <h2>Šta kaže Zakon o širenju mržnje?</h2> Ustav Crne Gore zabranjuje svako podsticanje mržnje i netrpeljivosti po osnovu nacionalne, rasne, vjerske ili druge lične pripadnosti. Krivični zakonik, član 370, predviđa kazne za javno izazivanje mržnje. Najblaža je novčana kazna ili zakon do dvije godine, a najstroža je 10 godina ako je delo učinjeno nasiljem, prijetnjom, ili ako je izazvalo ozbiljne posljedice po život i zdravlje ljudi ili imovinu.

Ko su bili političari i aktivisti uz maskirane navijače na antiturskom skupu u Podgorici?

Grupa crnogorskih iseljenika koji decenijama žive i rade u Njemačkoj dostavila je Portalu ETV saopštenje u kojem iskazuju duboku zabrinutost zbog, kako su istakli, ozbiljnog urušavanja državnog, društvenog i moralnog tkiva Crne Gore, koje se posljednjih godina sprovodi planski i ciljano.
- U trenutku kada svjedočimo opasnom rastu govora mržnje, nasilja i progona neistomišljenika, te napadima na pripadnike drugih vjera i naroda u Crnoj Gori, crnogorska dijaspora sa svih pet kontinenata odlučno je ustala u odbranu svoje domovine. Nakon inicijative roditelja iz Crne Gore, za održavanje velikog skupa u decembru mjesecu odazvale su se desetine udruženja iz Evrope, Amerike, Australije i Latinske Amerike - potvrđujući time da Crna Gora nije sama i da ima djecu koja je neće napustiti - saopštili su oni.
Poručuju da „ono što gledamo posljednjih godina nije spontani društveni poremećaj, već rezultat dugogodišnjeg sijanja mržnje i ideološkog trovanja društva od strane onih koji Crnu Goru ne podnose ni kao državu, ni kao zajednicu slobodnih i ravnopravnih ljudi“.
- Danas, kada se na ulicama Podgorice napadaju ljudi samo zato što su „drugačiji“, kada se ruši imovina, prijeti i poziva na istrjebljenje „neprijatelja“, svjedočimo sramoti koja ne pripada Crnoj Gori ni njenom narodu. To nijesu djela Crnogoraca. To nijesu djela ljudi koji imaju Hrista u srcu. To su djela onih koji rade protiv Crne Gore - protiv njenog ustavnog poretka, protiv njene multietničke, građanske i slobodarske prirode. Oni koji danas napadaju i šire mržnju žele da posvađaju Crnu Goru sa njenim komšijama, partnerima i prijateljima, žele da je oslabe iznutra, da je podijele i učine ranjivom - poručili su oni.
Kategorični su da „im to neće uspjeti“.
- Naša borba nikada nije bila borba protiv drugih, već za sebe - za čast, slobodu i dostojanstvo Crne Gore. Naša domovina je zajednica svih njenih ljudi, bez obzira na vjeru i porijeklo, i upravo u toj različitosti leži njena snaga - naglasili su u saopštenju.
Ponovili su poziv roditelja crnogorskih iseljenika da, „ma gdje bili, u decembru dođu u domovinu - da zajedno stanemo u odbranu naše države, njenog mira, njenog građanskog bića i njenog imena“.
- Crna Gora je bila i ostaće domovina slobodnih, pravednih i hrabrih ljudi - zaključili su u saopštenju.
Više porodica crnogorskih iseljenika, saopštile su Portalu ETV 25. septembra, da pripremaju skup na koji će pozvati dijasporu, s pozivom da se ujedini i podrži ovaj protest koji organizuju zbog, kako kažu, „staljinističkog djelovanja aktuelne vlasti, koja metodama 'očerupane kokoši' ponižava i građane i samu državu Crnu Goru, kontinuirano i umišljajno, bez srama i obzira“.
- Najnovijim planskim djelovanjem, pojedinci iz vlasti uz podršku i aminovanje određenih manjinskih partija pokušavaju da istrgnu državne temelje Crne Gore, čime se direktno atakuje na njen ustavno-pravni poredak. Ovakvo djelovanje podsjeća na scenarije unuka Ravnogorskog pokreta iz 1941. godine, kao i na aktivnosti ubačenih stranih struktura kojima je cilj destabilizacija države. Svjesni istine da je istorija učiteljica života, civilizovanim putem, uz korišćenje svih zakonom dozvoljenih radnji organizovaćemo se da štitimo prava i interese naše kuće - poručili su oni tada.
Rekli su da će protestni skup koji planiraju da organizuju biti poziv za „sveopšti, veliki savez za odbranu autohtonog građanstva, ali i svih onih koji časno žive u Crnoj Gori“.

Svjedočimo sramoti koja ne pripada Crnoj Gori ni njenom narodu

Predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković dopunila je krivičnu prijavu protiv predsjednika Skupštine Crne Gore i lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića zbog njegovih javno izrečenih priznanja i političkih postupaka koji, prema njenoj ocjeni, ukazuju na svjesnu namjeru urušavanja ustavnog i pravnog sistema Crne Gore i njenog istorijsko-civilizacijskog identiteta, ali i direktni napad na ustavni poredak, antifašističke vrijednosti, međunarodni ugled Crne Gore i njen evropski put.
Mandić je, kako je ustvrdila Marković, javno priznao da je odlučio da podrži izbor Milorada Markovića za vrhovnog državnog tužioca na osnovu privatnog odnosa sa njegovim ocem, te očekivanja da će on pokrenuti postupak protiv bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. 
Ona je decidna da je Mandić tim priznanjem otvoreno potvrdio političko uslovljavanje i pritisak na pravosuđe, narušavanje nezavisnosti državnog tužilaštva i pokušaj političke instrumentalizacije tužilačke funkcije radi ličnih i partijskih interesa.
Pored toga, ona ukazuje da je Mandić 11. oktobra prisustvovao događaju na Krnovu i položio vijenac pripadnicima četničkih formacija koje su u Drugom svjetskom ratu bile kolaboranti nacističke Njemačke i fašističke Italije. Tom prilikom, ističe Marković, nije bila istaknuta državna zastava Crne Gore, već zastava Republike Srbije, čime je narušen dignitet države i ponižena njena antifašistička tradicija. 
- Prisustvo mitropolita Metodija, koji javno veliča Pavla Đurišića i čuva njegov spomenik u manastiru, potvrđuje da je riječ o organizovanom pokušaju istorijske revizije i nametanja četničke ideologije u Crnoj Gori - naglasila je predsjednica Crnogorskog foruma.
Ona je stava i da je Mandić prekršio Ustav i prilikom dočeka Milorada Dodika pod zastavom entiteta Republike Srpske, bez zastave Bosne i Hercegovine, kao i čestitajući neustavni Dan RS, čime je podržao secesionističke politike i narušio odnose Crne Gore sa Bosnom i Hercegovinom.
- On je takođe u Skupštini pokrenuo inicijativu da Crna Gora donese odluku o genocidu u Jasenovcu, kao političku kontramjeru na odluku o genocidu u Srebrenici. Time je pokušao sprovesti istorijski revizionizam, negirati presude međunarodnih sudova i narušiti međunarodni ugled Crne Gore, što je dovelo i do protestne note Republike Hrvatske - navela je Marković.
Sve je to, podvlači ona, rađeno u skladu sa političkim interesima Aleksandra Vučića i Vladimira Putina, sa ciljem usporavanja evropskog puta Crne Gore i njenog vraćanja pod politički uticaj „srpskog sveta“. 
- Politički saradnik Andrije Mandića, Milan Knežević, iznio je javno netačnu tvrdnju da u Crnoj Gori ima 100 hiljada Turaka, iako ih je oko 12 hiljada, što je imalo za cilj podsticanje neprijateljskog raspoloženja prema jednoj etničkoj grupi. Ta izjava uslijedila je neposredno nakon upozorenja predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana Aleksandru Vučiću, čime je očigledno da Knežević i Mandić djeluju u koordinaciji sa interesima Srbije, želeći destabilizaciju Crne Gore i zaustavljanje njenog članstva u Evropskoj uniji - navela je Marković.
Predsjednica Crnogorskog foruma je decidna da je njihovo djelovanje direktno doprinijelo atmosferi netrpeljivosti i incidentima u Podgorici, pokazujući da ekstremističke i nacionalističke izjave nijesu slučajne, već dio šireg političkog projekta kojim se želi mijenjati crnogorski identitet , poništiti istorijska antifašistička tradicija i podrediti država interesima tuđih centara moći. 
- Zbog svega navedenog, Crnogorski forum je podnio dopunu krivične prijave protiv Andrije Mandića i istovremeno inicirao donošenje Zakona o sprečavanju govora mržnje i politički motivisanog nasilja, kako bi se spriječilo veličanje ratnih zločinaca, negiranje sudski utvrđenih genocida, promocija ekstremizma i istorijskog revizionizma, kao i svaka forma fašističke i totalitarne propagande - zaključila je Marković.

Marković dopunila krivičnu prijavu protiv Mandića zbog pritiska na pravosuđe izborom Markovića, istorijskog revizionizma, narušavanja antifašističkih vrijednosti i međunarodnog ugleda

Tag: argentina