Arheolozi u Velikoj Britaniji objavili su da su došli do senzacionalnog otkrića- naučnim metodama utvrdili su da je nekropola Flegstons, kompleks kamenih nadgrobnih spomenika u Dorčesteru u Dorsetu zapravo stariji od čuvenog Stonhendža.
Naime, ovaj spomenik nastao je oko 3200 godina p.n.e. i stariji je dva vijeka više nego što se pretpostavljalo.
Arheološka istraživanja sprovedena na praistorijskom lokalitetu sahranjivanja pokazala su da je to najstarije dosad otkriveno veliko kružno ograđeno mjesto u Britaniji.
Arheolozi su koristili napredno radiougljenično datiranje kako bi ispitali neke od nalaza, uključujući ljudske ostatke, rogove crvenog jelena i drveni ugalj.
Analiza, koju su radili Univerzitet u Ekseteru i organizacija Istorijska Engleska, sugeriše da su kamene ploče možda poslužile kao prototip za kasnije spomenike poput Stonhendža.
- Flegstons je neobičan spomenik, savršeno kružno ograđeno mjesto i s njim su povezani ukopi i kremacije- kazala je dr Suzan Grini sa Iniverziteta Ekseter.
Kako je pojasnila, u nekim aspektima Flegstons izgleda kao spomenici koji su se pojavili ranije, a koje nazivamo nasipima, a u drugim pomalo nalikuje onome što dolazi kasnije i što nazivamo sprudovi.
- Ali nijesmo znali gdje se nalazi između ovih vrsta spomenika i revidirana hronologija smješta ga u raniju istoriju nego što smo očekivali- objasnila je ona.
 
 Kamene ploče otkrivene su 1980-ih tokom izgradnje obilaznice Dorčester, a iskopavanja su pokazala da je struktura formirana oko kružnog jarka razmjere 100 metara napravljenog od isprepletenih jama, sa vjerovatno zemljanim nasipom.
Danas je polovina nalazišta ispod zaobilaznice, a ostatak ispod Maks Gejta, nekadašnjeg doma Tomasa Hardija.
Utvrđeno je da su najmanje četiri ukopa bila u ograđenim jamama - kremirana je odrasla osoba, troje djece nije kremirano, a bila su i tri djelimična kremiranja odraslih na drugim mjestima.
Sličnost ovog mjesta s prvom fazom Stonhendža, datiranom oko 2900. p.n.e., dovela je do pretpostavke da kamene ploče moraju biti sličnog datuma.
Nova otkrića sugerišu da se aktivnost ranog neolitika, uključujući kopanje jama, odvijala oko 3650. p.n.e.
Nakon ‘praznine‘ od mnogo vijekova, kružno ograđeno mjesto stvoreno je oko 3200. p.n.e., a grobovi unutar njega odmah nakon toga.
Kasnija sahrana mladog odraslog muškarca ispod velikog kamena u središtu ograđenog prostora dogodila se oko 1000 godina nakon njegove početne upotrebe.
- Hronologija kamenih ploča ključna je za razumijevanje promjenjivog slijeda ceremonijalnih i pogrebnih spomenika u Britaniji- kaže dr Grini.
Ona dodaje da je 'sestrinski‘ spomenik Flegstonsu upravo Stonhendž, čija je prva faza gotovo identična, ali datira oko 2900. p.n.e.
- Je li Stonhendž mogao biti kopija Flegstonsa? Ili ova otkrića pokazuju da bi se naše trenutno datiranje Stonhendža moglo revidirati?- pita se dr Grini.
Studija je objavljena je u časopisu ''Antiquity''.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Arheološka senzacija: Istraživači pronašli groblja starija od Stonhendža

Fosilizovani ostaci tri mastodona iz ledenog doba otkriveni su u peruanskim Andima, a naučnici se pitaju kako su ove velike životinje stigle u tu oblast. Iskopavanja koja su počela 2019. godine otkrila su fosile, za koje se vjeruje da su stari između 11.000 i 12.000 godina, u dolini grada Čambara, oko 300 kilometara istočno od Lime. Jedan od primjeraka je gotovo kompletan i mogao bi da bude najočuvaniji mastodon u cijelom Peruu, rekao je paleontolog Ivan Meza. - Ako se pronađe lobanja, a sve ukazuje da su tu kljove – to bi imalo naučni značaj na nacionalnom i globalnom nivou - rekao je Meza. Mastodoni su bili slični takođe izumrlom mamutu, ali su imali ravnije glave i ravnije kljove. Naučnici se sada nadaju da će u toj oblasti pronaći još fosila, koji bi mogli da daju odgovore na pitanja kako i kada su mastodoni stigli u ovu oblast.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923220936_dca7da17cb9eb847d9b0ee7e9504dfe5365ff30f8f575546fd69d8eaabb842d0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240923220936_dca7da17cb9eb847d9b0ee7e9504dfe5365ff30f8f575546fd69d8eaabb842d0" data-rendition-name="original" width="1536" height="865" loading="lazy" alt="Ostatak mastodona pronađen u Peruu"> </figure>  - Riječ je o maloj površini, manjoj od jednog hektara. Do danas smo otkrili tri primjerka, sa mogućnošću da ih bude više, i od drugih vrsta životinja - rekao je Meza. Stručnjaci smatraju da su mastodoni vjerovatno migrirali iz Sjeverne Amerike u Južnu Ameriku u potrazi za hranom i vodom jer su se klimatski uslovi promijenili.

U peruanskim Andima pronađeni fosili tri mastodona iz ledenog doba

Amerikanci su potrošili 8,6 milijardi dolara na kupovinu tokom “crnog petka”, pokazuju preliminarni podaci kompanije Adobe Analytics, uz napomenu da je većina transakcija obavljena putem laptopa i telefona, umjesto u radnjama.&nbsp;
Adobe Analytics je registrovao više od bilion posjeta američkim maloprodajnim sajtovima tokom dana povoljnih cijena, prenosi Capital.ba.
Kompanija je napomenula da to nijesu konačni podaci i da se očekuje da će konačni trošak povodom “crnog petka” biti između 11,7 i 11,9 milijardi dolara.
Kupovina preko interneta umanjila je nekadašnji značaj “crnog petka”, a promocije robe i usluga povodom tog događaja raspoređene su tokom više sedmica.
Adobe Analytics očekuje da će “sajber ponedjeljak” donijeti 14,2 milijardi dolara u onlajn prodaji, što će biti povećanje od 6,3 milijarde dolara u odnosu na prošlu godinu.

Amerikanci potrošili preko osam milijardi dolara na crni petak

Švajcarska kompanija Stadler, jedan od najpoznatijih evropskih i svjetskih proizvođača željezničkih vozila, jedina je dostavila ponudu na međunarodni tender Željezničkog prevoza (ŽPCG), piše Dan.&nbsp;
List navodi da je zvanično završena prva faza tendera, sprovedenog u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), koja podrazumijeva otvaranje tehničkih ponuda.
Prema nezvaničnim informacijama, Stadler je jedini ponuđač na tenderu, što je objavila i NVO Vozom kroz Crnu Goru.&nbsp;
Vlada je obezbijedila garancije za kredit od 30 miliona eura, čime je omogućen nastavak procesa nabavke novih elektromotornih vozova, koji će znatno unaprijediti kvalitet željezničkog saobraćaja u zemlji.
Model koji je već pokazao pouzdanost, efikasnost i komfor je elektromotorni voz FLIRT, kpaciteta 244 sjedišta, i treba očekivati da je Stadler, u okviru tehničke ponude, ponudio ŽPCG baš takve vozove. &nbsp;
Zemlje regiona takođe se oslanjaju na Stadlerova rješenja. Srbija trenutno posjeduje preko 40, a Slovenija preko 50 takvih vozova, koji su među najpouzdanijim u voznom parku.
Kompanija Stadler globalno važi za jednog od najkvalitetnijih proizvođača modernih vozova. Poznati su po naprednoj tehnologiji, energetskoj efikasnosti i visokim standardima bezbjednosti i udobnosti. Njihovi vozovi saobraćaju u preko 20 država i predstavljaju standard savremene evropske željeznice.
U narednoj fazi tendera očekuje se otvaranje finansijske ponude, nakon čega bi ŽPCG i EBRD mogli zvanično donijeti odluku o dodjeli ugovora. &nbsp;
Ukoliko proces bude uspješno završen, Crna Gora bi uskoro mogla dobiti novu generaciju modernih Stadler FLIRT vozova, što bi predstavljalo značajan korak naprijed u razvoju domaćeg željezničkog sistema.

Stadler dostavio jedinu ponudu na tender ŽPCG

U ruskom napadu dronovima najmanje jedna osoba je poginula, a 11 povrijeđeno noćas u Ukrajini, blizu Kijeva - objavile su lokalne vlasti.
Šef vojne uprave za oblast Kijeva Mikola Kalašnik osudio je preko Telegrama „neprijateljski napad na Višhorod u kome je poginula jedna osoba, a 11 je povrijeđeno od kojih je šest prebačeno u bolnicu“.
On je naveo da se radi o novoj ofanzivi ruskih dronova, kao što je bilo i tokom cijele noći od petka na subotu u više kvartova glavnog grada Ukrajine.
Rekao je da spasioci evakuišu stanovnike jedne visoke zgrade koja je pogođena, gdje su angažovani i vatrogasci. Kalašnik je upozorio da je broj povrijeđenih vjerovatno još veći.
Ovaj napad pripisan Moskvi slijedi poslije napada dronovima na veliku naftnu infrastrukturu u ruskoj luci na Crnom moru, za koji je Kijev preuzeo odgovornost.
Na diplomatskom planu Ukrajina je poslala delegaciju u SAD na nove pregovore u potrazi za rješenjem za kraj rata, u trenutku kada je zemlja pod jakim pritiskom na vojnom i političkom planu.
U ponedjeljak će francuski predsjednik Emanuel Makron primiti svog ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog, koji je poslije istrage o korupciji otpustio šefa kabineta Andrija Jermaka, svoju „desnu ruku“ i izuzetno uticajnu ličnost.

Jedna osoba poginula, 11 povrijeđeno u ruskom napadu dronovima blizu Kijeva

Potpisivanje Deklaracije o namjeri i procedurama priznavanja vozačkih dozvola između Crne Gore i Njemačke najavljeno je za 19. decembar, ali i cjelokupan postupak automatskog priznavanja tih dokumenata obično traje nekoliko mjeseci i zavisi isključivo od njemačke administracije.&nbsp;
Tome se raduje brojna dijaspora, potvrdili su Radiju Crne Gore iz Bošnjačke stranke. Dobiti vozačku dozvolu u Njemačkoj je skup i težak proces. Dragocijeno iskustvo za vozače sa ovih prostora koji bivaju oprezni i nakon toga jer se veoma lako gubi i zbog najmanjeg prekršaja u saobraćaju, kažu sagovornici Radija Crne Gore koji žive u toj zemlji.
Početni korak ka priznavanju crnogorskih vozačkih dozvola u Njemačkoj biće ozvaničen s potpisivanjem Deklaracije, potvrdila je Kenana Strujić Habić iz Bošnjačke stranke. Ta se partija zalagala za rješavanje tog pitanja, imajući u vidu brojnu dijasporu u Njemačkoj.
- Nadam se zaista da će i Vlada Crne Gore pripremiti sve do 19. decembra. Ja koliko imam informaciju, sve je spremno što se tiče njemačke Vlade, odnosno da će potpisivanje Deklaracije ispred te zemlje biti u resoru saobraćaja - kazala je Strujić Harbić.
Do vozačke dozvole u Njemačkoj nije lako doći. Građani prolaze složene procedure, troše puno novca, kazala je Marija Šikmanović koja sa suprugom boravi i radi u Frankfurtu.
- Mogla sam da koristim svoju vozačku dozvolu prvih šest mjeseci nakon dolaska u Njemačku. Kako bismo mogli normalno da funkcionišemo, moj suprug je morao ponovo da polaže vozački ispit što je bilo finansijski zahtjevno i veoma naporno. Ja sam ipak opdlučila da sačekam, nadajući se da će vozačka dozvola u skorijem periodu biti priznata. Ovo pitanje je jako bitno za sve građane Crne Gore koji žive u Njemačkoj i kojima bi priznavanje vozačke dozvole uveliko olakšalo život - kaže Šikmanovićeva.
Potpisivanju deklaracije se raduje i Jakša Šestović koji je dobio njemačku vozačku dozvolu.
- Izvukao sam jedno fenomenalno iskustvo što se tiče još boljeg znanja i vještina u vožnji. Kad se prođe tako težak put za dobijanje vozačke dozvole, onda, vjerujte mi, čovjek se trudi da tu vozačku dozvolu zadrži. Poštujući sva ta pravila koja su ovdje jako rigorozna, uspjeh je još veći zadržati je - kazao je on.
Uočio je veliku razliku u našoj zemlji i Njemačkoj gdje su složenije procedure i kriterijumi.
- Prevod košta u prosjeku dvije i po do tri hiljade eura, a možete onda da zamislite, neko ko polaže od nule, ko mora da prođe sve te časove. Vozački ispit onda može da izađe i na pet hiljada eura. Teorijski ispit priprema se putem aplikacije, 1.500 pitanja sa videima, raznim situacijama i primjerima u saobraćaju. Otprilike nekih dva mjeseca treba da se dobro spremi taj ispit. Praktični dio traje 50 minuta, a u svakoj sekundi može da se desi mala greška koja će nas koštati ponavljanja ispita. Dosta je pravila koja su nova, koja mi u Crnoj Gori nemamo ni priliku da vidimo - kaže on.
Nakon potpisivanja deklaracije, procedura prelazi u nadležnost Njemačke. Upravo njemačke institucije moraju da izvrše tehničku provjeru sigurnosnih elemenata i kategorija crnogorske vozačke dozvole i uvrste Crnu Goru na službenu listu zemalja čije dozvole priznaju bez polaganja.

Priznavanje crnogorske vozačke u Njemačkoj oslobađa velikih troškova i teških ispita

Ranko Radonjić, advokat bivšeg vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, saopštio je nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se njegovom branjeniku, pored ostalog, na teret stavlja falsifikovanje službene isprave koje se odnosi na skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. No, advokat je decidan da Knežević u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka.
- Cijeli predmet je formiran povodom ukidanja zabrane Belivuku i Miljkoviću, a Knežević je u tom trenutku obavljao funkciju koja nema veze, niti dodirnih tačaka sa tim - niti je u tom trenutku formalno ili neformalno bio uključen u donošenje odluke - rekao je advokat.
Istakao je da je Knežević obrazložio da je tu samu informaciju nije on pripremao.
- Već ljudi koji se bave tim poslom u određenom sektoru opšteg kriminaliteta, a da je on bio dužan kao pomoćnik direktora policije samo da stavi faksimil i proslijedi dalje tužilaštvu. Jednostavno je proslijedio informaciju koju su pripremili službenici - naveo je Radonjić u izjavi za medije.
Njemu se na teret stavlja stvaranje kriminalne ogranizacije koju su navodno stvorili Zoran Lazović, Milivoje Katnić, Saša Čađenović, a čiji su članovi bili Petar Lazović i druga lica, kao i nedozvoljeno držanje oružja.
Knežević je, kaže Radonjić, iznio detaljnu odbranu i osvrnuo se na svako pitanje - kako tužioca, tako i njega kao branioca i do detalja iznio svoja saznanja.
- Tokom jučerašnjeg pretresa stana u kojem živi, a koji je u vlasništvu njegovog pokojnog oca, pronađeno je, čini mi se, devet komada municije među municijom koja ne odgovara kalibru za koji posjeduje dozvolu, mislim da ima i privatni i službeni pištolj - rekao je Kneževićev advokat.
Knežević je negirao je da je počinio sva tri krivična djela.
On je danas saslušan pred tužiocem Jovanom Vukotićem koji mu je odredio zadržavanje do 72 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.6585%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fknezevicu-zadrzavanje-do-72-sata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Knežević i nekadašnji rukovodilac Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Milorad Žižić uhapšeni su juče po nalogu SDT-a.

Radonjić: Knežević nema veze sa skidanjem zabrane ulaska Belivuku i Miljkoviću, u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka

Bivšem načelniku Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Miloradu Žižić nakon saslušanja u SDT-u određeno je zadržavanje do 72 sata.
On je pred tužiocem Jovanom Vukotićem kategorično negirao navode iz naredbe za sprovođenje istrage kazala je za Portal ETV njegova advokatica Mubera Kurpejović.
On je, prema njenim riječima, više od tri sata iznosio odbranu i ukazao ko je sve procesuiran od osoba i kriminlnih klanova, koje sve predmete su realizovali.
- Tokom više od tri sata iznošenja odbrane Žižić je ukazivao na ono što je njegov tim, odnosno Odsjek na čijem je čelu bio radio u spornom periodu, koje su rezultate postigli, koliko su članova kriminalnih grupa pricesuirali, koliko je prijava dobilo sudski epilog - kazala je Kurpejović.
Ona je saopštila da se njenom branjeniku stavlja na teret jedno krivično djelo - članstvo u kriminalnoj organizaciji.
Ona je dodala da je u pitanju grupa u kojoj su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradonjic-i-knezevica-terete-za-skidanje-zabrane-belivuku-i-miljkovicu-u-tom-trenutku-nije-obavljao-funkciju-koja-sa-tim-ima-bilo-kakvih-dodirnih-tacaka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kurpejović: Žižić u više od tri sata odbrane predočio ko je sve procesuiran dok je bio na čelu Odsjeka

Iako uopštavanje nikad nije najbolji princip vrlo malo ćemo pogriješiti ako za naše balkanske prostore kažemo da su uvijek kroz istoriju bili turbulentni, prepuni nacionalnih, teritorijalnih i vjerskih ambicija da se ovlada ljudima, njihovim dušama i prostorom u određenim istorijskim trenucima, u kojima su se, s jedne strane, slavile pobjede, a sa druge strane doživljavale tragedije, smrt i nesreće. Jedni su slavili svoje junake, drugi oplakivali svoje mrtve, osakaćene i unesrećene. Isti datumi se slave i oplakuju. Kad se to događa u okviru jednog jedinstvenog državnog prostora, u okvirima jednog te istog vjekovnog etničkog nasljeđa, raslojenog sticajem istorijskih okolnosti, onda to poprima razmjere tragedije. Ta tragedija poprima śenke farse kada se ostaje gluv na činjenice i u prošlosti traže, ne istine, već isključivo argumenti za svoje tvrdnje. U ovom slučaju govorimo o tragičnom nestanku države Crne Gore 1918. godine i namjeri da se činjenice ospore isključivo mišljenjem jednog istoričara. <h2>MANTIJE I MITOMANIJE</h2> Poslanici SNP-a Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“. Kažu, osnov su pronašli u knjizi istoričara Dima Vujovića „Podgorička skupština“, u kojoj on smatra da je ta „Velika skuština srpskog naroda u Crnoj Gori“ izraz opšteg raspoloženja naroda u Crnoj Gori. Pomenuti poslanici su ostali gluvi na sijaset napisanih izvještaja stranih posmatrača, činjenice da nijedna zemlja, osim Srbije, koja je i organizator te nazovi skupštine i koja je priznala tek nakon mjesec dana, nije priznala ni legalitet ni legitimitet, način kako je sprovedena i da je sprovedena u uslovima vojne okupacije, bez poštovanja još uvijek postojanja države Crne Gore i njenih zakona, kršenja svih demokratskih principa i odsustva minimuma uslova kako bi se utvrdila ta pomenuta „volja naroda“. Pomenuta poslanica Kaluđerović je svoje obrazovne i političke kapacitete dokazala izjavom da je demokratija volja većine i da su odluke većine mjerodavne za sve. Slično pojedincima iz partije Slobodana Miloševića iz devedesetih prošlog stoljeća, koji su se proslavili izjavama da ako oni odluče „da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“. Volja većine je promjenjiva kategoirija i ako bi svaka vlast sprovodila svoju samovolju to teško da može biti demokratija, već bi to više ličilo na lakrdiju od države. Zato je opšti konsenzus u nauci da je demokratija prevashodno poštovanje zakona, demokratskih procedura, podjele vlasti na tri grane, uvažavanje nezavisnih institucija, nevladenog sektora i stručnih mišljenja. Jednom riječju, sve ono što nemamo poodavno, a naročito nakon avgustovske promjene vlasti 2020. godine. Najveći problem Crne Gore je što mi u politici imamo ljude kojima je politika jedini način da obezbjede egzistenciju. Nedostatak bilo koje sposobnosti u stručnom i političkom djelovanju nadomješćuju površnim i populističkim bavljenjem temama da bi popunili javni prostor, a kojima par exellance treba da se bave ljudi od struke. Crna Gora se nalazi u više nego nezavidnoj ekonomskoj suituaciji, sa ogromnim dubiozama u svim segmentima ekonomske politike, pa je bavljenje temama o kojima nemaju pojma samo skretanje pažnje na teme koje su uvijek aktuelne u podjelama u Crnoj Gori. Za te teme će naći uvijek slične sebi, sa oskudnim poznavanje elementarnih naučnih saznanja, koji svoje neznanje crpe od mantija i mitomanije. Umjesto da se zapitaju javno kako rješiti pitanje platnog deficita koji se mjeri u preko dvije milijarde eura, budžetskih deficita u penzionom i zdravstvenom fondu, rastu BDP isključivo na rastu potrošnje, što Crnu Goru vodi finansijskom bankrotu, oni pokušavaju da nam objasne kako je farsa od tzv. Podgoričke skupštine u uslovima prisustva okupacionih vojski pet zemalja, bez poštovanja važećeg zakona o izboru poslanika, bez biračkih spiskova, izraz bilo kakve volje? Za koju sami učesnici kažu da je revolucionarna, da nije zasnovana na zakonima Crne Gore. <h2>KRFSKA DEKLARACIJA</h2> Nije se sudbina Crne Gore određivala na tzv. Podgoričkoj skupštini, već na Krfu u ljeto 1916. godine kada je objelodanjen projekat po kojem je, dvije godine kasnije, Crna Gora izgubila svoj suverenitet i nezavisnost. Ili da mi Kaluđerović i Božović objasne kako je to Krfska deklaracija 20. jula 1917. godine predviđela što će izglasati tzv. Podgorička skupština godinu i par mjeseci kasnije? Ili da mi objasne pisma nastala na Krfu u julu i avgustu 1916. godine kojima crnogorski potuđenici Todor Božović i Jovan Ðonović predlažu Pašiću kako nasilno anektirati Crnu Goru, cijeneći da je pravo vrijeme za bezuslovno prisajedinje Crne Gore Srbiji. U pismu Ljubomiru Davidoviću, ministru prosvjete i crkvenih poslova u srpskoj vladi, iznose detaljan plan kako izvesti planirano prisajedinjenje. Veliki broj pisama je upućen srpskoj vladi sa raznih adresa kojima izlažu planove za anektiranje Crne Gore, razlikovali su se samo u nijansama. Da je projekat Božovića i Ðonovića zvanično usvojen, govori način organizovanja i odluke Podgoričke skupštine, održane novembra 1918. godine, koje svjedoče da se nestajanje Crne Gore odvilo po njihovom planu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija "></figure>  „Zato je potrebno osigurati da srpska vojska bude u mogućnosti da uđe na teritoriju Crne Gore prije drugih ... Mi mislimo, svakako, da je ovo najzgodniji put za likvidaciju crnogorskog pitanja, kada se Crna Gora još ne smatra kao jedna obična neoslobođena provincija... Ako nađete da treba usvojiti ovaj naš projekat, mi ćemo organizovati cio posao i podnijeti Vam detaljne liste ljudi i detaljan program rada“. (Božović i Đonović, Krf, 24. jula 1916.g) Dolaskom srpskih trupa u Crnu Goru, nakon njenog oslobođenja od strane crnogorskih oslobodičakih jedinica i komita i formiranjem nelegalnog Centralnog izvršnog odbora za ujedinjenje, počinje organizovan rad na prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Taj Centralni izvršni odbor obrazovao je Svetozar Tomić, državljanin Srbije, po nalogu i zadatku dobijenom od Nikole Pašića, predśednika vlade Srbije. Pored Svetozara Tomića kao „glave odbora“, članovi su bili Petar Kosović, državljanin Srbije i Janko Spasojević i Milosav Raičević, državljani Crne Gore. Takav nakaradni i nezakoniti Centralni izvršni odbor je donio odluku (7. novembra) da se raspišu izbori za opštecrnogorsku narodnu skupštinu „koja bi suvereno odlučivala o ujedinjenju Crne Gore i Srbije“. Tom odlukom je suspendovana primjena tada važećeg crnogorskog Zakona o izboru narodnijeh poslanika, po kojem su, prema ustavnim određenjima, jedino legalno mogli biti birani predstavnici naroda. Argumentacija za nepoštovanje zakona je nađena u teroru srpske vojske pod komandom Dragutina Milutinovića, koji je za sebe govorio da je „guverner Crne Gore“! „Nastavite najenergičnije i svim sredstvima, da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala, uguši svaka agitacija, pa ma od koga dolazila. Za ovo vam stoje na raspoloženje sva sredstva koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja“ - naređenje je načelnika Vrhovne komande Živojina Mišića upućeno komadantu Jadranskih trupa u Crnoj Gori Milutinoviću, 19. 11. 1918. godine. <h2>LAŽNA SKUPŠTINA</h2> Utvrđujući samovoljno pravila izbora Centralni izvršni odbor je zakazao Skupštinu u Podgorici za 24. novembar 1918. godine. Po tim pravilima predviđeno je da se izbor poslanika vrši javnim i posrednim glasanjem, dizanjem ruku na skupovima, kao da je Crna Gora afrička kolonija, bez biračkih spiskova i zakona. Tako izabrani povjerenici iz cijelog okruga sastajali su se u śedištu okruga i poimeničnim glasanjem izabrali predložene poslanike za cio okrug. Nijesu postojali nikakvi birački spiskovi za izbor povjerenika, niti se zna ko je i kako prisustvovao njihovom izboru na improvizovanim skupovima (postojali su jedni isti birači koji su šetali od izbornog mjesta do izbornog mjesta). Tako se sprječavalo da se izabere bilo ko ko bi narušavao jednoglasje u ubijanju Crne Gore. U to vrijeme se nalazilo oko 9.950 Crnogoraca interniraca na prostorima Ugarske i Austrije (među njima: 17 generala i 709 oficira, više ranijih poslanika i načelnika, gotovo svi profesori i učitelji iz Crne Gore, više sveštenika i drugih obrazovnih ličnosti), a u tzv. „radnim logorima“ više od 15.000 Crnogoraca. Svima njima nije dozvoljen povratak u Crnu Goru i učešće u izborima. Kao što nije bilo dozvoljeno glasanje svima koji su se odmetnuli zbog okupacije Crne Gore. Koliko je besmislena tvrdnja da je Podgorička skupština izraz „narodne volje“ govori činjenica da na izborima od 28. novembra 1920. nikakva lista kandidata koji su protiv aneksije nije bila dozvoljena. Podnošenje sličnih lista predstavljalo je za beogradsku vladu zločin veleizdaje, te je bilo zabranjeno dekretom ministra unutrašnjih poslova srpske vlade, gospodina Draškovića. Kralj Nikola je u intervjuu, kojeg je dao piscu i novinaru Herbertu Vivijenu, jezgrovito opisao teror, koji je u vrijeme srpske okupacije vladao u Crnoj Gori, ovim riječima: „Iz Crne Gore nemam vijesti, jer je srpska okupaciona vojska ustanovila kordon kroz koji ne puštaju ni pisma ni ljude. Dobijam izvještaje, koji mi moji povjerenici donose po cijenu života. Izgleda da tamo vlada pravi teror. Ubijaju se bez suda ljudi, žene i đeca, bombe se bačaju u kuće mojih prijatelja a novac se prosipa kao voda da bi se Crnogorci odrekli zakletve. Sigurno ste čuli o mome smjenjivanju i o aneksiji Crne Gore. Ali to je izglasala lažna Skupština, koju su Srbi nazvali Velikom skupštinom – ime koje ne poštoji po našemu Ustavu. Niko tu skupštinu nije birao, već su je izabrale razbojničke čete u ime Srbije“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381" data-rendition-name="original" width="455" height="505" loading="lazy" alt="Njujork tajms o srpskoj okupaciji "><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore jul 1919.</figcaption></figure>  Čak i beogradski radikalski listovi donosili su članke o zvjerstvima zvanične Srbije u Crnoj Gori. „Tribuna“ (28.IX 1920) je otkrila i priznala sva ona strahovita zvjerstva koja su se dešavala u Crnoj Gori. Na kraju, po običaju, još malo Francuza: „La Revue Contemporain“ (Pariz, maja 1922.) u tekstu svog direktora Anri D' Osmana, pod naslovom „Crna Gora ne može umrijeti“', piše: „Poslije takvih intriga, u kojima bi umiješan g. Andrea Bartolo, kojega je g. Poenkare zauvijek udaljio iz Kej d' Orseja, ta nepravda bi dozvoljena! Mi ćemo to znati jednog dana, ali ljudska savjest, ta neminovna pravda, o kojoj govoraše Gambeta neće dozvoliti Srbima da stave, tako reći, u njihov džep jednu 1000-godišnju državu, jedan herojski i kavaljerski narod. Francuska, koja se borila 4 godine za trijumf pravde, ne može tolerisati takav postupak... I Njemačka je pokušala nametnuti svijetu tu monstruoznost, ali sila ne nadvladava pravo. Mi to bar mislimo. Zakonita Vlada Crne Gore uvijek je zahtijevala za tu zemlju jedan plebiscit, koji čak nije bio osporavan stanovnicima Koruške, Šlezviga i Šlezije. Sadašnja situacija Crne Gore ni u čemu se ne razlikuje od one u Belgiji i Srbiji, koja je bila stvorena austro-njemačkom okupacijom. Zar nije potvrdio G. Bonomi, predśednik italijanske vlade, u svome govoru od 23. jula 1921, da 'sadašnje faktičko stanje Crne Gore, stvoreno od strane Srbije, nije dobilo nikakvu međunarodnu sankciju'. Saveznički skupovi nijesu imali kuraži da pristupe rješavanju crnogorskog pitanja, tj. da prinude Srbiju na evakuaciju iz Crne Gore, da bi crnogorski narod mogao slobodno raspolagati samim sobom... Mi smo uvjereni da će doći dan, kada će se pravda dati gorštacima Crne Gore, koji traže svoja prava, kao što Francuzi neumorno traže svoja“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0" data-rendition-name="original" width="721" height="599" loading="lazy" alt="Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919."><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919.</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d" data-rendition-name="original" width="373" height="262" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić</figcaption></figure>

Velika prevara, a ne skupština srpskog naroda

Kompanija Bemax DOO Podgorica, kako se navodi u saopštenju, sa dubokom zabrinutošću i pravnom osudom prima Rješenje Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki od 27.11.2025. godine, kojim je njihova žalba protiv odluke Ministarstva javnih radova za adaptaciju stare zgrade Vlade odbijena kao neosnovana.
Kako ističu, ova odluka ne samo da predstavlja pravni presedan u crnogorskom sistemu javnih nabavki, već nanosi i direktnu štetu državnom budžetu, ignorišući njihovu ponudu koja je bila 147.000 eura povoljnija od izabrane ponude Konzorcijuma.&nbsp;
- Komisija je, držeći se isključivo pretjeranog formalizma, potvrdila našu diskvalifikaciju zbog tehničke forme u Izjavi podugovarača, gde je umesto isključivo “izvođenje radova” stajala formulacija “projektovanje i građenje”. Odbijanje naše žalbe zbog ove proceduralne fraze, i to u trenutku kada smo ponudili najnižu cijenu, potvrđuje da je stvarni cilj postupka bio eliminacija Bemaxa, a ne izbor ekonomski najpovoljnijeg ponuđača - ističe se u saopštenju kompanije Bemax.&nbsp;
Posebno naglašavaju šokantni dio obrazloženja Komisije: &nbsp;“Komisija za zaštitu prava nije razmatrala ostale žalbene navode žalioca, jer isti nije dokazao da ne postoji razlog za njegovo isključenje iz postupka javne nabavke…”
Iz kompanije ističu da ovakvo tumačenje Zakona, kojim se ekonomska isplativost u potpunosti ignoriše, šalje poruku svim privrednim subjektima da se u Crnoj Gori ne bira kvalitet i najbolja cijena, već isključivo politička i formalna podobnost.
Kompanija Bemax ovim putem obavještava javnost da neće odustati od zaštite svojih prava i da će pokrenuti postupak pred Upravnim sudom Crne Gore.
- Naš pravni tim, u pripremi tužbe, koristiće detaljne smjernice i primjere iz prakse koji jasno dokazuju da je ovakav stepen formalizma neprihvatljiv u razvijenim pravnim sistemima i da je 
direktno suprotan suštini Zakona o javnim nabavkama. Kroz dalji postupak, argumentovaćemo da je naš slučaj identičan situacijama u kojima su sudovi poništavali odluke naručilaca kada je formalna greška neznatna u odnosu na finansijsku korist koju je ponuđač nudio - poručuju iz kompanije Bemax.&nbsp;
Kako kažu, čvrsto vjeruju da će Upravni sud prepoznati i ispraviti nezakonitost i finansijsku štetnost odluka koje su donesene isključivo na štetu države i u interesu sumnjivih tenderskih igara.