Međunarodni dan Roma obilježava se svake godine 8. aprila sa ciljem da se skrene pažnja javnosti na probleme i izazove sa kojima se ova zajednica suočava, ali i da se ukaže na njihovu borbu da se u većinskim zajednicama izbore za prava i slobode koje im pripadaju. U Crnoj Gori sve je više primjera da se željom i upornošću može stići daleko, uprkos predrasudama i još vidno prisutnoj diskriminaciji. Kada u septembru turski univerziteti otvore vrata za novu generaciju studenata, mogućnost da bude među njima traži i Podgoričanin Sebastijan Bajra, budući arhitekta, piše Portal Analitika.&nbsp; U Tursku bi mogao otići zahvaljujući ogromnom talentu koji će, nada se, prepoznati Vlada Turske, za čiju školarinu je konkurisao. <h2>Borba sa predrasudama, nesigurnostim i očekivanjima</h2> Put od Konika do Turske, kako kaže ovaj talentovani i, prije svega, uporni mladić, nije bio nimalo lak.&nbsp; Godine školovanje posebno su mu bile izazovne, ali, dodaje, i predivne. - U početku je bilo teško - borba sa predrasudama, sopstvenim nesigurnostima, ali i sa očekivanjima. Ipak, uz trud, upornost i veliku podršku porodice i pojedinih profesora naučio sam da vjerujem u sebe. Ovorili su mi se novi vidici i probudila želja da svojim uspjehom inspirišem i druge mlade Rome da se školuju i bore za svoje snove - rekao je Bajra. Teško je bilo, dodaje, uklopiti se među vršnjake iz većinske zajednice. - Na početku je bilo nerazumijevanja, pa i tihe diskriminacije. Ali kako su me bolje upoznavali, kroz moj rad, trud i ponašanje, uspostavili smo međusobno poštovanje. S vremenom sam stekao prijatelje koji me prihvataju onakvog kakav jesam i to mi je jako važno - ističe Bajra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408070440_9fb00ab78d563876b86f1d74d06c86e5c55f3c0f6650f6b4a2c123ea71b5170f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250408070440_9fb00ab78d563876b86f1d74d06c86e5c55f3c0f6650f6b4a2c123ea71b5170f" data-rendition-name="original" width="1032" height="836" loading="lazy" alt="Autorski rad Sebastijana Bajre"> <figcaption>Autorski rad Sebastijana Bajre</figcaption> </figure>  <h2>Umjetnost kao izraz identiteta i motivacija za napredak</h2> Ljubav prema slikarstvu gaji od djetinjstva, a njegovi crteži i slike izlagani su u školi u Romskom centru. - Moj talenat za slikarstvo je prepoznala nastavnica iz osnovne škole Ivana Babić. Ona je ta koja mi je dala vjetar u leđa, promijenila mi je čitav pogled na budućnost i otvorila sva vrata koja su bila zaključena. Pravila bi moje izložbe u školi i tako me motivisala da radim na sebi i učestvujem na takmičenjima i izložbama. Slikarstvo me ispunjava, a kroz njega izražavam i svoju kulturu - opisao je Bajra. Studije arhitekture bile su logičan izbor nakon srednje građevinske škole „Inž. Marko Radević“ u Podgorici, gdje za nekoliko mjeseci treba da maturira. <h2>Arhitektura kao spoj talenta, znanja i inspiracije</h2> Oblast arhitekture je, kako pojašnjava Bajra, široka i omogućava mu da izrazi talenat u punoj mjeri.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408070440_8e33fe01b3b4231c22992790f797f33ce7c241f035390e16657fa73ff9cea078.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250408070440_8e33fe01b3b4231c22992790f797f33ce7c241f035390e16657fa73ff9cea078" data-rendition-name="original" width="458" height="647" loading="lazy" alt="Autorski rad Sebastijana Bajre"> <figcaption>Autorski rad Sebastijana Bajre</figcaption> </figure>  - Pored iskazivanja talenta nudi ikonstantno učenje nečeg novog i zato je arhitektura ono štomeni treba. Turska me oduvijek inspirisala svojom istorijom, kulturom i prelijepom arhitekturom. Naučio sam turski jezik gledajući serije, a sada želim tamo da studiram i učim od najboljih. Vjerujem da je Turska mjesto gdje mogu da naučim dosta novih stvari i da ostvarim svoj san - kazao je Bajra. <h2>Sve više mladih Roma vjeruje u obrazovanje</h2> Sagovornik Analitike poručuje da se svijest o važnosti obrazovanja se u romskoj zajednici u Crnoj Gori polako mijenja.&nbsp; - Ranije je bilo više nerazumijevanja i sumnje da mi to ne možemo jer smo narod koji je uvjek bio diskriminisan i stariji su rijetko koga poznavali iz naše zajednice ko je završio veliko obrazovanje. Pored toga, nisu ni oni ništa očekivali od nas pa čak i ako završimo neko obrazovanje znali su da nas niko neće zapošljavati na nekim visokim pozicijama. Ali danas sve više porodica prepoznaje važnost obrazovanja. Školovani ljudi su sve češći primjer koji daje nadu, pokazatelji da možemo mnogo više od onoga što se od nas često očekuje. I dalje ima prepreka, ali važno je da budemo prisutni, glasni i stvarno zainteresovani i žedni da to što želimo postignemo - rekao je Bajra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408070440_bda7c70180c50eb2d1104cd29251ec1dc8c3cc92eb6ab5f72fae2ff2b920fd25.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250408070440_bda7c70180c50eb2d1104cd29251ec1dc8c3cc92eb6ab5f72fae2ff2b920fd25" data-rendition-name="original" width="500" height="823" loading="lazy" alt="Autorski rad Sebastijana Bajre"> <figcaption>Autorski rad Sebastijana Bajre</figcaption> </figure>  &nbsp;Uspjeh je dostižan, bez obzira na poteškoće Želi, kako dodaje, da bude primjer i da pokaže da obrazovanje nudi rmnoge opcije, da omogućava da se upozna svijet i ostvari svaki san, čak i onaj za koji se misli da nije moguć. - Mladi sve više žele da napreduju, da imaju bolji život jer i oni sami znaju da je ključ uspijeha obrazovanje. Kao vršnjački edukator i aktivista u nevladinim organizacijama, često razgovaram sa mladima i uvijek im poručujem da vjeruju u svoje mogućnosti, da obrazovanje otvara vrata i daje slobodu - naveo je Bajra. Napominje i da i podsjeća da imaju pravo da sanjaju i da nijedan san nije prevelik.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408070444_d03e6f7bd4d4bcb956f503121a97b6b523200f66bec1da00c3a5be3b124be54d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250408070444_d03e6f7bd4d4bcb956f503121a97b6b523200f66bec1da00c3a5be3b124be54d" data-rendition-name="original" width="1160" height="831" loading="lazy" alt="Autorski rad Sebastijana Bajre"> <figcaption>Autorski rad Sebastijana Bajre</figcaption> </figure>  - I uvijek im ispričam svoju situaciju, kako je i meni bilo teško da nešto prođem i uspijem, da sam i ja imao situacija da nekad odustanem i sve napuštam, da sam mislio da neću uspjeti i da ću i ja završiti kao i većina romske zajednice radeći u „Čistoći“ - rekao je Bajra. Nije, kaže, odustao jer ga je držala misao da može biti primjer nekome i da, poslije toliko savjeta i podrške od profesora i porodice - to nije opcija.&nbsp; - Uvijek su neke sitnice ispred nas kao prepreka, ne samo našoj zajednici nego i u većinskoj zajednici. Međutim, na sve prepreke zaboravljamo kada nešto uspijemo i kada ostvarujemo snove koje smo zamišljali kao djeca - istakao je Bajra. San mu je da svojim primjerom pokaže da je uspjeh dostižan, bez obzira na poteškoće.&nbsp; - Planiram da se vratim kada završim fakultet i doprinosim svojoj zajednici, kroz projekte, mentorstvo i aktivizam. Isto tako, volio bih da budem profesor u srednjoj školi. Već sada radim sa mladima i trudim se da im budem podrška. Podrška porodice mi je bila presudna zato se uvijek trudim da osnažim i roditelje, jer bez njihove podrške djeci je mnogo teže. Vjerujem da je u znanju i stvarnoj želji za ostvarenjem cilja prava moć - poručuje Sebastijan

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Bajra: Vjerujem da je u znanju i stvarnoj želji za ostvarenjem cilja prava moć, želim biti primjer drugima

Balkan mora da sagradi neki svoj nacionalni jezik, mada ga je bilo u periodu ex Jugoslavije. Brutalizam je možda jedini nacionalni jezik koji nas je nekako povezao sve, i koji je možda otišao u zaborav, kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, arhitektica Almira Ličina.
Iako je studirala u Rimu na Sapienci, radila u Lisabonu i Berlinu, kaže Ličina, ipak je odlučila da se vrati u Kličevo, ili, kako kaže, u svoju Crnu Goru.
- Studirala sam u Rimu, u jednom od najljepših gradova na svijetu, gdje je sam imala priliku da pristupim toj ogromnoj arhitektonskoj tradiciji, to nosim sa sobom. Sa sobom nosim i radnu etiku, koju sam postigla u Berlinu, poslije nekoliko godina. Ipak, uvijek sam imala tu želju da se vratim korijenima. Imam roditelje koji su davno otišli iz zemlje i koji još gaje tu želju da se nekad vrate. To je možda i poruka mojim roditeljima da nije kasno - rekla je Ličina.
Na zapadu je dinamičan život, iako je kvalitet života bolji, smatra Ličina, ovdje ima nekih drugih stvari koje fale na zapadu, a to je, kako navodi, sporiji život i prijateljstva, i, po njenom mišljenju, uradila je dobar potez što se vratila.
Svo znanje i sva iskustva donosi u Crnu Goru, poručuje Ličina, kako bi najbolji način pridonijela našoj arhitekturi, dodaje ona, sa svojim kolegama.
- Počevši od studija na Sapienci imala sam priliku da sve to što učim mogu da vidim, mogu da opipam, mogu da imam realna iskustva o svoj toj ogromnoj antičkoj arhitektonskoj tradiciji. Tu ima dosta priče iz prošlosti, pa sve do 21.vijeka. Svi maestri, koji su početkom 19.vijeka bili važni za modernizaciju arhitekture, čitav period racionalizma, kroz to sam prošla. U Njemačkoj zgrade koje su podignute prije &nbsp;više od 100 godina još su aktuelne i moderne, što znači da ima tog kvaliteta koji su sagrađeni prije vijek. Možda to nedostaje ovdje, ipak smo mali, ipak Balkan mora da sagradi neki svoj nacionalni jezik, mada ga je bilo u periodu ex Jugoslavije, taj brutalizam je možda jedini nacionalni jezik koji nas je nekako povezao sve, i koji je možda otišao &nbsp;u zaborav. Kvalitet tih arhitektura i monumenata &nbsp;treba akcentovati i vratiti &nbsp;u kolektivnu memoriju. To što nama nedostaje je kolektivna memorija i neke propuštene prilike - poručila je Ličina.
Nije potrebno sve srušiti i iznova graditi, cijeni arhitektica, nekad je poželjna rekvalifikacija postojećih objekata, dodaje ona, jer bi trebalo iskoristiti neke značajne arhitekture.
- Berlinu smo iskoristili jedan napušteni fabrički objekat, koji smo rekvalifikovali i revitalizovali u stambeni kvart. Njemci, možda bismo mogli to od njih da naučimo, iskorištavaju postojeće, to što je u njihovoj kolektivnoj memoriji. Ta fabrika je njima značajna, to je bila fabrika tokom Drugog svjetskog rata, i oni su je iskoristili da bi joj dali novi život, ali &nbsp;se nijesu potpuno odrekli objekta, nego su ga revitalizovali. Tako &nbsp;bismo se i mi mogli naučiti da sa sačuvamo ono što već postoji, da bismo sačuvali značajne objekte koji postoje na Balkanu - naglasila je Ličina.
Umijeće i značaj arhitekte se ogleda u tome, cijeni Ličina, da tokom procesa svoj rada očuva i ambijent, tako je i rekvalifikacija &nbsp;bitna u tom očuvanju.
Sada arhitekte sarađuju u timu, podsjeća Ličina, jer odgovaraju problemima modernog brzog života, pa se tu negdje uklapa i ta lični pečat, ali ne, kako kaže, toliko koliko &nbsp;u prošlom vijeku.
- Njemci su imali tešku prošlost, Prvi i Drugi svjetski rat, nose grižu savjesti i konstantno hoće da ispravljaju stvari. To nose u sebi, i u svakom životnom aspektu, čak i u društvu, na poslu, poslovnoj etici, oni neće da pogriješe. Taj pragmatizam, &nbsp;organizovanje i sigurnost &nbsp;je njima na prvom mjestu, ne ostavljaju mnogo prostora za greške. Dok, kod nas se dosta stvari rješava na licu mjesta i improvizuje se - ističe Ličina.
Crna Gora ima arhitektonski identitet, podsjeća arhitektica, treba akcentovati neke istorijske, valorizovati i, kako kaže, naći novi arhitektonski jezik.
- Slike starog grada Kotora, stare republike Venecije, imaju svoju piktoresnu tradiciju, u kojoj ljudi nalaze svoj identitet, i treba to čuvati i poštovati - zaključila je Ličina.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqm7JW2tZnY8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Ličina: Crna Gora ima arhitektonski identitet

Skupština Crne Gore danas odlučuje o izboru Majde Adžović za ministarku javnih radova i Admira Šahmanovića za ministra energetika i rudarstva.
Poslanik DNP-a Milan Knežević kazao je na današnjoj sjednici da njegova partija neće glasati za predloženu rekonstrukciju Vlade.
- Nama data riječ nema cijenu. Nema cijenu, niti se na kantar može staviti bilo kakva fotelja ili pozicija u odnosu na srpski jezik, državljanstvo, trobojku, himnu i sve za šta smo dobili glasove kako bi predstavljali građane u parlamentu. Ako bi se odrekli onoga za šta smo se borili, poslali bi poruku da nikad iskreno vjerovali u ono što smo saopštavali građanima, u našu neprekidnu borbu i da nismo iskreno vjerovali u same sebe jer smo poklekli pred prvom privilegijom - naveo je Knežević.
Od njih se traži, navodi on, da zaborave na sprski jezik dok se ide ka EU.
- Volio bih da mi premijer objasni što podrazumijeva sveopšti konsenzus. Jer prije će šumski miš, mrav u polju i vuk u gori podržati naše pravo da govorimo srpskim jezikom, nego neki političari kojima siu puna usta EU, međunarodnih standarda, Betovenove ode radosti... Srpski jezik koji je decenijama gažen i ponižavan sad treba da čeka sveopšti konsenzus ljudi, biljaka i životinja da bi bio normiran u Ustavu. Šta treba da čekaju desetine hiljada ljudi koji žive u bratskoj Srbiji, a kojih se Crna Gora odrekla kao da se radi o nekim duhovima i utvarama iz prošlosti? Da li su to evropski standardi i da li svi drugi narodi u Crnoj Gori imaju pravo da kažu da imaju dvije majke - zapadnoevropsku i crnogorsku - naveo je Knežević.
Kako je rekao, sve što je saopštio javnosti rekao je i Spajiću.
- U oči sam mu rekao da će DNP podržati rekonstruciju Vlade ukoliko dobijemo vremenski okvir za otpolčinjanje dijaloga na temu pozicioniranja i normiranja sprskog kao službenog jezika u Ustavu. Podržaćemo rekonstrukciju ako dogovorimo vremenski okvir za dijalog o izmjeni Zakona o državljanstvu. Pitanje sprskog jezika, državljanstva, trobojke i himne zaslužuje najveću žrtvu koju može podnijeti čovjek koji se izjašnjava kao Srbin u Crnoj Gori - rekao je Knežević.
<h2>Laković: Zauzmite stav o učešću u Vladi</h2>
Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković podsjetio je Kneževića da je stavio potpis na sporazum o formiranju parlamentarne većine i 44. Vlade Crne Gore.
- Ne sjećam se da se u tom sporazumu pominje zastava, himna, dvojno državljanstvo... Mi smo se okupili oko vrijednosti koje smo potpisali u sporazumu. Rekao sam, ako ste redefinisali prioritete i ako ono u sporazumu nijesu Vaši prioriteti, onda ih jasno saopštite i zauzmite stav o učešću u 44. Vladi - naglasio je Laković.
<h2>Knežević: Laković pati za DPS-om</h2>
Knežević je odgovorio da se Laković dobro reformisao iz policijske pozicije DPS funkcionera do čovjeka koji dijeli evropske lekcije.
- Ako sam doprinio tome - srećan sam zbog Vašeg novog evropskog imidža. Međutim, sve ovo što govorite je potvrda onoga što sam rekao u diskusiji. Nađite mi jednu državu u EU u kojoj većinski jezik nije službeni, gdje ne postoji fleksibilan Zakon o državljanstvu... Sve što sam saopštio u potpunosti je u skladu sa postulatima EU koja nam je donijela veliki broj glasova u Nikšiću - naveo je Knežević.
On je poručio Lakoviću da DNP neće napuštati Vladi.
- A vi preko premijera imate sve mehanizme da me sa DPS-om izbacite iz Vlade. Da uz Betovena, Šopena otplešete sve evropske plesove... Vi sve vrijeme patite za DPS-om i evo vam prilike da preko mog "evropaskog političkog leša", pređete kod Danijela Živkovića i "congratulation" - poručio je Knežević.
<h2>Spajić: Broj članova Vlade ostaje isti, budžet neće biti dodatno opterećen</h2>
Premijer Milojko Spajić se na početku sjednice zahvalio poslanicima što su došli u velikom broju nakon lokalnih izbora u Nikšiću. On je rekao da broj članova Vlade ostaje isti i da budžet neće imati dodatno opterećenje zbog rekonstrukcije.
On je istakao da je Crnoj Gori potrebno ubrzano donošenje odluka.
- Do sada naš biznis model, odnosno povećanje standarda se baziralo na smanjenju sive ekonomije i korupcije. Od sada mora da se dodata investiciona komponenta. Potreban je novi investicioni bum koji treba da se desi. Bez njega nema velikog ekonomskog rasta. Te velike investicije ne smiju doći na način kao do sada. Nema prodaje zemljišta više ikada u Crnoj Gori. Država će isključivo ići na model suvlasništva i koinvestiranja sa stranim investitorima - poručio je Spajić.
Prema njegovim riječima, Crna Gora će 2028. godine postati most saradnje između Evropske unije i Zapadnog Balkana.
- Energetika će prva napraviti tu saradnju. Nadam se da će ministar Šahmanović iskoristiti tu priliku, naći zajednički jezik i da ćemo zajedno moći zajednički da radimo na zdravoj budućnosti Crne Gore i velikim investiucijama u energetici - poručio je Spajić.
Podsjećamo, Vlada je prethodno odlučila da ponovo spoji resore energetike i rudarstva i osnuje Ministarstvo javnih radova.
Adžović je do sada obavljala funkciju državne sekretarke u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Rekonstruisanu Vladu, predvođenu premijerom Milojkom Spajićem sa 26 ministarstava i sedam potpredsjednika, podržala je skoro dvotrećinska većina u Skupštini Crne Gore 23. jula prošle godine.&nbsp;
Raspodjelom pozicija političkim subjektima koji su tom prilikom ušli u izvršnu vlast pripalo je - strankama iz koalicije "Za budućnost Crne Gore" dva potpredsjednička i tri ministarska mjesta, a Bošnjačkoj stranci potpredsjedničko i pet ministarskih mjesta.
S populacijom od 663.000 stanovnika, Crna Gora trenutno ima najbrojniju Vladu u Evropi.
<h2>Mugoša: Ruganje građanima</h2>
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša rekao je da je rekonstrukcija Vlade neozbiljna i ruganje građana.
- Uvjeren sam da neki ministri još do kraja nijesu dokučili svoje nadležnosti. Ovo je politički cirkus od Vlade - naglasio je Mugoša.
<h2>Smailović: Ulaskom u Vladu pokazali smo državnički odnos</h2>
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović kazao je da rekonstrukcija Vlade pokazuje koliko su u izvršnoj vlasti istinski spremni da preuzmu odgovornost prema vođenju Crne Gore ka Evropskoj uniji.
- Uvjeren sam da ova Vlada ima kapaciteta da vodi Crnu Goru ka EU i da ispunjava sve obaveze prema međunarodnim aprtnerima. U tom smislu i BS je pokazala odgovornost kada su u pitanju državni interesi i ulaskom u Vladu pokazali smo državnički odnos - rekao je Smailović.
Smatra da se Spajić vodio kvalitetom, a ne politikom kada je odlučivao o rekonstrukciji Vlade.- Radi se o dva ozbiljna resora od kojih zavisi budući razvoj Crne Gore - konstatovao je Smailović.
<h2>Čapuni: Adžović uveliko radi protiv agende Vlade</h2>
Poslanik Albanske alijanse (AA) Ilir Čapuni kazao je da neće glasati za stvaranje Ministarstva javnih radova. On je istakao da predložena ministarka Majda Adžović uveliko radi protiv agende Vlade.
- Pokazuju da ovo ministarstvo neće biti u službi građana, jer se ne obazire na volju lokalne zajednice ni na planska dokumenta - kazao je on, podsjećajući na projekat na Velikoj plaži.
<h2>Zenka: Spajić ne prodaje, već poklanja zemlju</h2>
Poslanik DUA Mehmed Zenka kazao je da ne može da podrži rekonstrukciju Vlade kad se izvršna vlast ovako odnosi prema njegovom gradu ulcinju.
Tačno je, ističe Zenka, da premijer ne prodaje zemlju, već je poklanja.
- Novoformirano ministarstvo biće izvođač radova megaprojekata koji će spasiti Crnu Goru od svega i svačega, samo ne od stranog kapitala i država će taj ceh da plati debelo poslije 15 godina. Poklanjamo najljepši dio naše zemlje. Adžović je bila žestoki pobornik toga što je bolje za nas i porodice koje žive u Ulcinju. Žestoko se trudila, došla u Ulcinj da objasni megaprojekat koji je "sročen" za dva dana. Mjesec dana svaki dan druga priča. Deset puta mi se desilo da mi se jedan dan govori jedan, a na drugom sastanku sasvim drugo. Na kraju nema ništa određeno - rekao je Zenka.
On kaže da helikopteri svakodnevno nadlijeću Ulcinj.
- Valjda oni ljudi kojima je ponuđena Velika plaža još ne mogu da vjeruju što im se poklanja i što je Vlada u stanju da poklanja drugim ljudima. Nemojte toliko da nas volite, ubi nas tolika ljubav. Dušu nam i budućnost uzimate - naglasio je Zenka.
<h2>Čarapić: Sve zakuvao jedan Ulcinjanin</h2>
Poslanik PES-a Vasilije Čarapić je reagovao navodeći da Spajić nije &nbsp;odgovoran za Veliku plažu, već da je "sve zakuvao jedan Ulcinjanin", aludirajući na lidera URE Dritana Abazovića.
- On je dogovorio ovu investiciju - kazao je Čarapić.
Reagovao je s mjesta poslanik GP URA Filip Adžić koji je poručio Čarapiću da laže.
- Sram te bilo, svaki dan laži tvoje slušamo - poručio je Adžić, nakon čega ga je upozorila potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović.
Zenka je odgovorio da plan o projektu u Ulcinju postoji već 15 godina, ali da niko nije imao smjelosti da to iznese pred crnogorskom javnošću.
- Spajić je galopirajućim korakom krenuo da ostvario to u Ulcinju - kazao je Zenka.
Čapuni je rekao da je "ljubav" Vlade skupo koštala Ulcinj
- Iz Ulcinja se godišnje iznosi 30 miliona, a vraćaju se mrvice. Zašto premijer pregovara mimo planova i važeće dokumentacije? Građani Ulcinja i SO Ulcinj, a bogami i Crna Gora, imaju konsenzus u vezi planova - a to je važeća dokumentacija po kojem znamo kako će se Ulcinj razvijati. Zašto se ide mimo ovoga - upitao je Čapuni.
U toku izlaganja Čapunija došlo je do incidenta kada je poslanik GP URA Dritan Abazović prišao poslanicima PES-a.
Čula se poslanica Branka Marković koja je uzvikivala: "Ostavi ga", nakon čega je potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović dala pauzu.
<h2>Abazović: Sprema se pljačka vijeka</h2>
Nakon toga Abazović je rekao da je u Skupštini iznijeto niz neistina.
- Prvo, notorna je neistina kao i sve što iznosi PES da je neko dogovorio prodaju ili dugoročni zakup Velike plaže. Ja sam vrelo ponosan na svoj mandat, a koliko ste nesposobni govori činjenica da niste godinu dana mogli da nađete investitora. Moje bilo da upoznam svakog s kim sam sjeo sa svim turističkim potencijalima i da pozivam ljude da odmore provode u Crnoj Gori - naglasio je Abazović.
Govoreći Velikoj plaži, Abazović je rekao da se sprema pljačka vijeka.
- Ne može se podržati lex specialis koji znači totalno devastiranje Crne Gore. Đe ste vidjeli i koji normalni premijer može da kaže da se stavi prst na neku parcelu, a mi ćemo suspendovati sve zakone i promijeniti dokumente - istakao je Abazović.
On je istakao da je razgovarao sa investitorom Mohamedom Alabarom.
- Mislite li da ću kao neka tračara da kažem što misli o vama? Mislite da na taj nivo komuniciram sa ljudima. Molim vas da ovo prvo jako pažljivo sagledamo. Ni zrno pijeska nećete odnijeti koruptivnim radnjama sa Velike plaže... A to da ćete baciti Ulcinj i Ulcinjane pod noge - to se nikad neće desiti. Ja i vi imamo raspravu koja nije za ovaj dom - naglasio je Abazović, obraćajući se Čarapiću.
<h2>Čarapić: Razumijem nervozu kad se ne pređe cenzus</h2>
Čarapić je odgovorio da nije bilo fizičkog kontakta između njega i Abazovića. Istakao je da razumije nervozu.
- Naročito nakon što neko ne pređe cenzus, tako gdje je bio vlast do juče. Poštujemo propise, građane, naš Ustav - poručio je Čarapić.
Poslanik GP URA Filip Adžić je rekao da neće odustati od odbrane interesa Crne Gore.
- Branićemo ga u parlamentu, na ulici, na svakom mjestu bez obzira da li ćemo imati podršku ijedne partije. Na meti i udaru smo svi , ali to nas neće udaljiti od borbe, ni odustvo podrške u broju glasova nas nijesu pokolebali da u svakom momentu branimo interese Crne Gore - poručio je Adžić.
Poslanik DPS-a Danijel Živković kazao je da će Spajić ući u Ginisovu knjigu rekorda po broju ministarstava.
- Očigledno da vlast ne funkcioniše na bazi vrednosne orijentacije. To smo vidjeli u obraćanjima predstavnika ove koalicije koja je sastavljena isključivo iz dva razloga - straha od povratka DPS-a na vlast i straha od gubitka fotelja i privilegija. To kao ljepilo drže ovu koaliciju na vlast - ocijenio je Živković.

Živković: Koaliciju na vlasti kao ljepilo drži strah od povratka DPS-a na vlast i gubitka fotelja

Ovogodišnji 19. Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja,biće otvoren 7. maja i trajaće nedjelju dana, do 13. maja, i ove godine u TC Big Fashion-u, a okupiće impresivan broj izlagača iz zemlje i svijeta, pa će posjetioci moći da uživaju u bogatstvu književnosti, od najnovijih bestselera do klasičnih djela, ali i da se upoznaju i istraže širok spektar obrazovnog materijala, saopšteno je na današnjoj press konferenciji povodom predstavljanja programa Sajma.
Sajam knjiga je godišnji događaj koji okuplja ljubitelje knjiga, autore, izdavače iz regiona, ali i neka od najslavnijih imena svjetske literature, a organizatori, kako je najavila portparolka Međunarodnog sajma knjiga i obrazovanja Jelena Božović, očekuju da ga ove godine posjeti više od 30 000 ljudi.
Na ovogodišnjem 19. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja učestvovaće, kako je najavljeno na konferenciji za novinare, više od 100 izdavača iz regiona i svijeta i preko 200 autora. Među njima su Marinko Arsić Ivkov, Zijah Sokolović, Feđa Štukan, Petar Penda, Bajaga...
Ovogodišnje izdanje Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja biće održano u TC Big Fashion od 7-13. maja, svakog dana od 11 do 21:30 sati.
Direktorica Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja Ivana Ivanović zahvalila je pokroviteljima ove kulturne manifestacije, Ministarstvu kulture, Ministarstvu prosvjete, Glavnom gradu ali i privrednim subjektima koji će podržati projekat.
Sajam će, kako su najavili organizatori,upriličiti i niz kulturnih manifestacija, književnih večeri, radionica koje će obogatiti kulturnu scenu našeg grada.
Međunarodni podgorički sajam knjiga tradicionalno ima svog počasnog gosta – zemlju čija se književnost i izdavačka scena posebno predstavljaju tokom manifestacije. Uspostavljanje snažnih i dinamičnih kulturnih veza jedan je od najvažnijih ciljeva manifestacije, pa je institucija počasnog gosta izuzetno značajna.
“Zemlja počasni gost” ovogodišnjeg 19. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga je Bugarska, koja dobija istaknuto mjesto na sajmu knjiga.
Ambasador Bugarske Stefan Dimitrov zahvalio je na odličnoj saradnji i najavio da će se u okviru 19. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja održati i Dani kulture Bugarske u Crnoj Gori.
Predstavnica kompanije MTEL Bojana Maraš kazala je da je ta kompanija pokazala da su prijatelji znanja i obrazovanja i lideri društvenoj odgovornosti. Ona je najavila da će od 7-13. maja za sve njihove korisnike, ali i građane koji budu na sajmu obezbijediti specijalne popuste i ponude.
Predstavnik EPCG-a Tomaš Damjanović rekao je da najveća kompanija u državi proširuje listu partnera, te da im je zadovoljstvo da za partnera imaju najveću kulturnu manifestaciju u zemlji.
Sajam će, kako su najavili organizatori,upriličiti i niz kulturnih manifestacija, književnih večeri, radionica koje će obogatiti kulturnu scenu našeg grada.

Na ovogodišnjem sajmu knjiga počasni gost Bugarska, dolaze Feđa Štukan, Zijah Sokolović, Bajaga...

Službenici policije su u Pljevljima uhapsili operativno interesantno lice, N.A.(34) zbog sumnje da je licu prodao opojnu drogu amfetamin mase oko 77,6 grama, saopšteno je iz Uprave policije.
- Daljim provjerama utvrđeno je da su za N.A. od strane Suda za prekršaje Bijelo Polje - Odjeljenja u Mojkovcu izdate tri naredbe za dovođenje radi izdržavanja kazne u trajanju od ukupno 34 dana zatvora zbog počinjenih prekršaja u ranijem periodu- kazali su iz policije.
Osumnjičeni je uz krivičnu prijavu srpoveden tužilaštvu na dalju nadležnost, a kako navode iz policije, nakon toga će biti sproveden na izdržavanje kazne zatvora Upravi za izvršenje krivičnih sakcija u Bijelom Polju.

UP: Uhapšen Pljevljak zbog prodaje amfetamina

Politički analitičar i saradnik Univerziteta Crne Gore Danilo Kalezić ocijenio je da su rezultati koalicije Za budućnost Nikšića, koju predvodi aktuelni predsjednik opštine Marko Kovačević, pokazatelj stabilne podrške za koaliciju velikosrpskog fašizma, dok Pokret Evropa sad (PES) i Demokrate bilježe pad, što im, prema njegovim riječima, najavljuje sudbinu Građanskog pokreta URA.
Govoreći u emisiji Drugačija radio veza, Kalezić je kazao da klijentelistički birači teže većim partijama, što dodatno slabi politički kapacitet manjih, građanski orijentisanih stranaka.
U vezi sa izborima u Herceg Novom, istakao je da ta opština ima specifičnu političku konstantu, jer DPS gotovo nikada nije bio na vlasti, a opozicija nije ni pokušala da značajnije investira u kampanju. Smatra i da distanciranost Boke od političkog centra u Podgorici, te izostanak prisustva partija poput PES-a, dodatno objašnjava izborni ishod.
Osvrnuvši se na Nikšić, Kalezić je naglasio zabrinjavajući nivo podrške partijama sa velikosrpskom ideološkom matricom.
- Više od trećine birača u gradu ključnom za crnogorski identitet glasalo je za koaliciju velikosrpskog fašizma - rekao je on, dodajući da ni “umivenije” varijante, poput PES-a i Demokrata, nijesu ideološki daleko.
Komentarišući unutrašnje probleme Demokrata, Kalezić ukazuje na zategnute odnose između centrale i lokalnih odbora, što je, po njemu, oslabilo njihove rezultate.
Za URA-u je ocijenio da je njena politička misija ispunjena još potpisivanjem Temeljnog ugovora, nakon čega je izgubila političku i medijsku podršku:&nbsp;
- URA je legitimisala velikosrpsku i prorusku politiku, sada su prepušteni zaborav - &nbsp;kazao je Klazić.
Slična sudbina, kaže, čeka i PES.
- DF ne reformiše partnere – on ih uništava. PES, ako ne razumije da je partija zadatka, onda je to još jasniji dokaz da su isti kao URA - ističe Kalezić, ocjenjujući da ni eventualni zaokret PES-a ne bi imao podršku unutar partije zbog ideološke bliskosti većine funkcionera sa DF-om.
Osvrćući se na DPS, navodi da su uspjeli da konsoliduju biračku bazu u Nikšiću, ali da zabrinjava izostanak mobilizacije građana koji se nacionalno izjašnjavaju kao Crnogorci.
Kalezić upozorava i da partije poput Evropskog saveza i Stranke evropskog progresa nemaju dovoljno jasan politički identitet, a da birači, po inerciji, glasaju za jače subjekte, najčešće DPS.
Govoreći o budućim dešavanjima, Kalezić smatra da bi moglo doći do vanrednih parlamentarnih izbora i novih lokalnih ciklusa, jer će politički pritisci i ucjene unutar vlasti rasti, posebno od strane PES-a i DF-a.
Za kraj, upozorava da ni Demokratska Crna Gora neće promijeniti kurs, već će pribjeći partijskom zapošljavanju i zloupotrebama kako bi očuvala ostatke podrške.

Kalezić: Između antifašizma i ugovora o djelu od 500 eura bira se ugovor o djelu

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.