U eksploziji bombe u stambenom kompleksu u Moskvi nekoliko ljudi je ubijeno i ranjeno, uključujući osnivača bataljona koji se bori zajedno sa ruskim snagama u Ukrajini Armen Sarkisian, objavile su vlasti.
Državna novinska agencija TASS citirala je ruske vlasti da je uređaj detonirao oko 9.45 sati po lokalnom vremenu i da je možda kurirskom službom dostavljen u kompleks Alje Parusa.
Među žrtvama je i osnivač armenske vojne jedinice koja se bori u Ukrajini zajedno s ruskim trupama Armen Sarkisian. Novinske agencije Interfaks i TASS citiraju neimenovane zvaničnike koji su rekli da je on preminuo nakon što je hospitalizovan u kritičnom stanju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2072%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Feksplozija-u-stambenoj-zgradi-u-moskvi-jedna-osoba-poginula-cetvoro-ranjenih&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Svjedoci su rekli da je u trenutku eksplozije Sarkisian viđen kako ide niz hodnik u zgradi prema parkingu neposredno prije eksplozije.
TASS je citirao neimenovanog zvaničnika za sprovođenje zakona koji je rekao da je vjerovatno bio pokušaj atentata. Nije bilo trenutnog preuzimanja odgovornosti.
List Komersant navodi da je njegov tjelohranitelj Oleg Kasperovič ubijen, a da je još jedan tjelohranitelj teško povrijeđen.
Jedinica čije osnivanje se pripisuje Sarkisianu zove se ArBat, sada formalno dio Reduta, mreže plaćenika koju podržava ruska vojna obavještajna služba.
Ukrajinske vlasti optužile su ga za učešće u nasilju tokom uličnih protesta na Majdanu 2014. u Kijevu.
Prema ukrajinskim medijima, on je takođe blizak poznanik bivšeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, koji je pobjegao u Rusiju nakon protesta na Majdanu 2014. godine.
Sarkisian je u aprilu 2018. priveden u Francuskoj, gdje je čekao izručenje Ukrajini. Međutim, nakon dva dana pušten je na slobodu "na lično priznanje".
Bombaški napad je drugi u posljednjih nekoliko mjeseci u ruskoj prijestonici koji je uznemirio stanovnike i izazvao strah od povratka uličnog nasilja koje se dešavalo u Moskvi 1990-ih.
U decembru, najviši general ruskih snaga za zaštitu od hemijskog i biološkog oružja poginuo je kada je električni skuter detonirao na trotoaru ispred njegove zgrade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Eksplozija u luksuznoj četvrti u Moskvi: Ubijen osnivač armenske jedinice koja se bori u Ukrajini

Cijene nafte u utorak su se stabilizovale blizu 62 dolara, nakon skoka u ponedjeljak, balansirajući između očekivanja o povećanom snabdijevanju zbog moguće američke prodaje zaplijenjene venecuelanske nafte i strahovanja o poremećajima nakon ukrajinskih napada na ruska plovila i pristaništa.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo se po cijeni od 61,92 dolara, dok je ja američkom koštao 57,92 dolara, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
U ponedjeljak su cijene skočile za preko dva odsto. Na londonskom tržištu ostvaren je najveći dnevni rast u dva mjeseca, dok su na američkom ojačale najsnažnije od 14. novembra.
- Nakon snažnog skoka cijena nafte u ponedjeljak prekomjerna ponuda sprječava novi rast. Skladištenje na moru na najvišem je nivou od 2020, zbog čega se mogući rast cijena čini ograničenim, osobito u skraćenoj prazničnoj sedmici u kojoj se malo trguje - rekao je analitičar IG‑a Axel Rudolph.
Američki predsjednik Donald Tramp u poneđeljak je rekao da će SAD možda zadržati ili prodati naftu koju su američke snage zaplijenile u blizini venecuelanske obale proteklih sedmica, u okviru američkih mjera koje uključuju sprječavanje ulaska i izlaska sankcioniranih tankera iz venecuelanskih luka.&nbsp;
Naftna tržišta trebalo bi da u prvoj polovini naredne godine budu dobro snabdjevena, navodi britanska banka Barclays u primjedbi objavljenoj u ponedjeljak, uz napomenu da će u četvrtom tromjesečju višak nafte na tržištu pasti na samo 700 hiljada barela dnevno i da bi dugotrajni poremećaji mogli dodatno da smanje ponudu.
Ruske snage pogodile su ukrajinsku crnomorsku luku Odesu kasno u ponedjeljak, oštetivši lučku infrastrukturu i brod, u drugom napadu na regiju u manje od 24 sata. Ukrajinski napadi dronovima oštetili su dva plovila i dva pristaništa te izazvali požar u selu u ruskoj Krasnodarskoj regiji.&nbsp;
Ukrajina je napade usmjerila i na rusku pomorsku infrastrukturu, posebno na naftne tankere koji pokušavaju zaobići sankcije nametnute Rusiji.
Odvojeni proračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u srijedu koštao 61,22 dolara, što je 1,29 dolar više nego u petak. Cijena je prije sedmicu pala ispod 60 dolara prvi put od jeseni 2020. godine.

Cijene nafte blizu 62 dolara

Savjet za odbranu i bezbjednost razmatraće danas izvještaj o stanju u Vojsci Crne Gore (VCG) za prošlu godinu, kao i prijedlog odluke o učešću jedinica Vojske u međunarodnim vježbama i obukama naredne godine.
Na sjednici, koju je zakazao predsjednik Jakov Milatović, članovi Savjeta razmoriće i Izvještaj o učešću pripadnika VCG u vježbama ili obuci u inostranstvu ranga voda ili višeg ranga za prošlu godinu.&nbsp;
- Na sjednici će biti razmotren Prijedlog odluke o učešću jedinica Vojske Crne Gore u međunarodnim vježbama i obuci u 2026.godini - navodi se u saopštenju.
Savjet će, kako su dodali, razmatrati predloge odluka Ministarstva odbrane o postavljenjima, razrješenjima, i unapređenjima oficira i oficirki Vojske, kao i druga pitanja iz svoje nadležnosti.

Danas sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost

Iz štampe je izašao 54. broj Komune sa bogatim programskim sadržajem o mostovima Podgorice kao najmarkatnijim tačkama, najvidljivijim i najprepoznatijim toposima oko kojih je sabiralište svega identitetskog. Najnoviji broj Komune počinje Uvodnikom mr Željka Rutovića u kojem ističe da su mostovi civilizacijski biljezi, a da je hronika Podgorice, hronika njenih mostova koji su svaki za sebe civilizacijska etapa u razvoju grada. U ovom posebnom tematskom broju posvećenom mostovima koji predstavljaju ogledalo vremena, publikovan je i esej Iva Andrića o simbolici mostova sa naslovom ,,Modtovi-vredniji od kuća, svetiji od hramova “u kojem poznati Nobelovac objašnjava svoju fascinaciju mostovima kao simbolom spajanja ljudi, vremena, naroda i država…i kao mjestom gdje se prepliću životi i događaji. Uz ovaj tematski broj o mostovima kao graditeljskoj baštini i nasljeđu Podgorice dr Goran Sekulović piše o mostovima Podgorice kao njenom istorijskom bilu u tekstu pod naslovom ,,Simbolička i kulturna okosnica bića grada“koji,,predstavljaju srž mogućeg i već realno prisutnog poduhvata da se cijeli prostor Morače i Ribnice dovede u odgovarajući sklad sa prirodnim, kulturnim i istorijskim obilježjima, vertikalama i velikanima Podgorice” Dr Marko Gošović sa Univerziteta Donja Gorica ekskluzivno za ovaj broj Komune ustupio je dio teksta iz njegovog doktorskog rada pod nazivom ,,Crnogorski mostovi-građevine i zvuk” u kojem ističe da ,,u Crnoj Gori postoji mnogo mostova koji danas predstavljaju istorijske spomenike i dio su zaštićene kulturne baštine, a da se zvuk razmatra kao neodvojiva komponenta vizuelnog profila mostova koji podrazumijevaju prirodnu komponentu zvuka…” Najnovija Komuna donosi i tekst Slobodana Čukića o nepoznatim detaljima o gradnji znamenitog mosta na Morači sa naslovom ,,Ko je započeo, a ko dovršio Vezirov most”, kao i tekst Danila Burzana o gradskim mostovima &nbsp;pod naslovom ,,Od Mostine do Milenijuma”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251224081248_ac1ec6a3e2ddf047ca1c9440f95b1d7b5b0b121369b7b4a08eed49bf818e8de6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251224081248_ac1ec6a3e2ddf047ca1c9440f95b1d7b5b0b121369b7b4a08eed49bf818e8de6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="mostovi"> </figure>  Poznati podgorički hroničar Abdulah Bato Abdić piše o istoriji gradnje mostova u Podgorici čija funkcionalnost nikada nije išla na uštrb njihove estetske vrijednosti i oni, kako on tvrdi, imaju itekako značajno mjesto u ukupnom razvoju jednog naroda i sredine u tekstovima sa naslovom ,, Simbioza prirode i estetike graditelja“ i ,, Tabački most -nukleus razvoja Tabahane”. O jednom od najljepših sačuvanih mostova: starom mostu na ušću Ribnice u Moraču piše Ivan Kern u tekstu pod naslovom ,,Veza stare i moderne Podgorice” u kojem ističe ,,da se arhitektonskim skladom i materijalizacijom u kamenu, ovaj most uklopio u prirodni okvir i odavno postao integralni dio Podgorice”  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251224081248_dea2fd918c2f601bc025a406b9b2d4116a02f2006fda9a72368f17ecbdf3bb90.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251224081248_dea2fd918c2f601bc025a406b9b2d4116a02f2006fda9a72368f17ecbdf3bb90" data-rendition-name="original" width="524" height="640" loading="lazy" alt="mostovi"> </figure>  U ovom broju Komune o mostovima kao iskonskoj potrebi koja mijenja, poboljšava i olakšava živote onim koji ih koriste &nbsp;publikovan je tekst &nbsp;graditelja, neimara i &nbsp;poznatog i neprevaziđenog majstora i obnovitelja starih kamenih građevina, Zlatka Vujotića sa naslovom ,,Približavaju obale, ali i ljude” koji kaže da su mnoga mjesta dobijala nazive po mostovima i kao takva ostala su do danas opisana i oslikana od mnogih umjetnika… Najnovija Komuna donosi tekst Stojana Stamenića o ključnom projektu petoljetke i poduhvatu dvjesta pedeset trudbenika koji su gradili most Blaža Jovanovića ,, koji &nbsp;je bitniji od ideološke svijesti i ispravnosti vremena kada je most nastajao i predstavlja lako prepoznatljiv osjećaj za svoj grad i sugrađane”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251224081248_2963a07590cf6df1113d7503de5c92a51e6b389d4ec13f772bd2199524090182.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251224081248_2963a07590cf6df1113d7503de5c92a51e6b389d4ec13f772bd2199524090182" data-rendition-name="original" width="2000" height="1323" loading="lazy" alt="mostovi"> </figure>  Dražen Drašković piše o mostu “Moračica”, simbolu moderne i graditeljske Crne Gore koji predstavlja najviši most na prostorima bivše Jugoslavije u tekstu pod naslovom ,,Most zastave i crnogorskog ponosa”. Hroničar graditeljstva u Crnoj Gori, novinar i publicista Velizar Radonjić u tekstu sa naslovom ,,Meštri od mostova “piše o prvim graditeljima cesta i mostova, imenima inžinjera koji su ih projektovali i gradili &nbsp;uz naglasak da je čuvanje od zaborava civilizacijski dug i obaveza uz podsjećanje da su to ljudi čiji vidici sežu daleko ispred njih, a ono što izgrade traje dugo poslije njih. On &nbsp;takođe u ovom posebnom broju Komune posvećenom podgoričkim mostovima &nbsp;sa serijalom pod naslovom ,, Vrijedna dobra-dobra koja traju“ u više objavljenih tekstova sa velikim brojem rariretnih i vrijednih fotografija nabrojio je &nbsp;sve mostove na području Glavnog grada, dao njihove karakteristike &nbsp;i podsjetio na njihovo postojanje, a istovremeno opominje zbog nebrige i podstiče na uspostavljanje višeg nivoa institucionalne zaštite mostova i istovremeno poziva i proziva da se stane u odbranu graditeljske baštine kao najvećeg i najvrednijeg dijela ukupne kulturne baštine Crne Gore. Ovo izdanje je štampano uz sufinasiranje Sekretarijata za kulturu Glavnog grada i Ministarstva kulture , a i ovaj broj Komune uredio je mr Amer Ramusović dok je za dizajn i grafičko uređenje bio zadužen Vojislav Bulatović.

Najnoviji broj Komune posvećen mostovima u Podgorici

Povratak bezviznog režima snažan signal povjerenja i jasna poruka da dvije države imaju daleko više zajedničkih, pozitivnih i perspektivnih tema saradnje, poručeno je na sastanku potpredsjednika Skupštine Mirsada Nurkovića sa ambasadorom Turske u Crnoj Gori Barišom Kalkavanom.&nbsp;
Nurković je Kalkavana primio u oproštajnu posjetu, tokom koje su sagovornici sumirali rezultate dosadašnje saradnje i potvrdili tradicionalno dobre, prijateljske i partnerske odnose dvije države.
Tokom susreta ocijenjeno je da je mandat ambasadora Kalkavana bio obilježen snaženjem političkog dijaloga, unapređenjem ekonomske saradnje i produbljivanjem međusobnog povjerenja između Crne Gore i Republike Turske.&nbsp;
Ambasador je istakao da iz Crne Gore odlazi sa najljepšim uspomenama, stečenim prijateljstvima i uvjerenjem da Crna Gora u Turskoj ima iskrenog i pouzdanog prijatelja.
Posebna pažnja posvećena je nedavno otvorenom pitanju uvođenja viznog režima za državljane Turske, koje je, kako je naglašeno, imalo izražene ekonomske posljedice po Crnu Goru.
- Ambasador Kalkavan je više puta istakao konstruktivnu ulogu potpredsjednika Skupštine, koji je na odgovoran i argumentovan način ukazivao na negativne efekte ove odluke, posebno u domenu ekonomije, turizma i investicija, ali i na potrebu značaja očuvanja dobrih odnosa dvije države - navedeno je u saopštenju državnog parlamenta.
Ambasador je izrazio zahvalnost Nurkoviću na njegovom ličnom angažmanu i doprinosu u rješavanju ovog pitanja.&nbsp;
Sagovornici su se saglasili da odnosi Crne Gore i Turske imaju čvrste temelje u političkoj, ekonomskoj, humanitarnoj i bezbjednosnoj saradnji, te da dodatnu vrijednost predstavlja činjenica da su obje države saveznice u NATO-u.&nbsp;
Posebno je naglašena kontinuirana i snažna podrška Republike Turske evropskom putu Crne Gore, u trenutku kada se Crna Gora nalazi pred vratima Evropske unije.
- Na kraju susreta, potvrđena je zajednička opredijeljenost da se i u budućnosti nastavi njegovanje prijateljskih odnosa, uz uvjerenje da će se saradnja dvije zemlje dodatno produbljivati na obostranu korist građana Crne Gore i Republike Turske - poručeno je u saopštenju Skupštine.

Nurković-Kalkavan: Povratak bezviznog režima snažan signal povjerenja i jasna poruka da dvije države imaju daleko više perspektivnih tema saradnje

Vrlo je ljekovita i znakovita odluka Višeg suda, rekao je za portal ETV advokat Zoran Piperović komentarišući rješenje kojim je odbijen predlog Specijalnog državnog tužilaštva za određivanje pritvora njegovom branjeniku, biznismenu Ranku Uboviću uz dodavanje pritvorskih osnova – mogućnost bjekstva i težina krivičnog djela. Takođe, Veselinu Kovačeviću pritvor je produžen za dva mjeseca, ali je odbačen predlog SDT-a da mu se doda nova tačka pritvorskog osnova.
Podsjetimo, nakon što je odlukom Apelacionog suda ukinuto rješenje o produženju pritvora Uboviću i Kovačeviću i predmet vraćen na ponovno odlučivanje, novo rješenje prošle nedjelje donio je Viši sud koji je ostao pri ranijem stavu da je nedozvoljen predlog SDT-a. &nbsp;Advokatu Piperoviću rješenje je dostavljeno juče.
„Viši sud odbacio je kao nedozvoljen predlog SDT-a da se Uboviću produži pritvor po pritvorskim osnovama 1 (opasnost od bjekstva),2 (uticaj na svjedoke) i 4 (težina krivičnog djela), kao i da se Kovačeviću produži pritvor i po pritvorskom osnovu tačka 4“, saopštili su ranije iz Višeg suda.
„Najvažnije izvući pouku - odredi kad treba i ne odredi kad ne treba“
Branilac Ubovića, advokat Piperović saopštio je da u pomenutom rješenju, a povodom predloga da se Uboviću produži pritvor po tačkama 1 i 4, stoji: "...razmatranje identičnih okolnosti iznova i iznova vodi nepotrebnom iscrpljivanje suda...". Zbog navedenog, Piperović smatra da je donijeta odluka suda „vrlo ljekovita i znakovita“.
„Zato sam htio javno da je pohvalim da to vide tužioci, advokati, sudije i da, što je najvažnije, izvuku pouku iz svega ovoga. Dakle, budi slobodan, budi sudija, budi tužilac, odredi kad treba i ne odredi kad ne treba. To je sva poenta i sva definicija da je neka država pravna država“, ističe on.
Prema njegovim riječima, sudija je na neobičan način obrazložio odluku.
„To je ono što stalno ističem – da se ne može ponavljanjem i upornošću ničega očekivati nešto. Njegov stil je toliko neobičan za današnje sudove, u dvije rečenice je rekao – aman ljudi, dosta više ovo ne može. To je po meni pozitivno frapantno. Rekao je – ne možete nešto da uradite što ne ide. I to je rekao na način koji je fantastičan“, kazao je za portal ETV advokat.&nbsp;
&nbsp;„Putokaz sudijama da budu slobodni ljudi“
Iako očekuje da SDT izjavi žalbu na rješenje, Piperović ocjenjuje da će ona biti bespredmetna.&nbsp;
„Ovo je dobar putokaz ostalim sudijama da budu slobodni ljudi. Znam da će ovo nekome da izgleda pregrubo, pretenciozno, jer će svi da kažu – mi smo slobodni, a znamo da nijesu. Znamo i kako se potvrđuju optužnice i kako se određuju pritvori, kako se produžavaju pritvori. To svi znamo i to svi vidimo“, dodao je.
Piperović pojašnjava da kada se produžava pritvor, podnosi se predlog za produženje pritvora i sud (Apelacioni) ga samo može produžiti.
„Taj sud koji produžava pritvor nema prava da cijeni nove okolnosti. Nove se okolnosti ne upućuju sudu koji produžava pritvor, nego sudu koji je odredio pritvor, pa će sud koji je odredio pritvor da cijeni da li su te okolnosti takvih kvalifikativa da zaslužuju novu tačku pritvora ili ne“, apostrofira Piperović.
„Tragično za svako društvo dodavanje pritvorskih osnova bez ikakvog zakonskog osnova“
Međutim, advokat ukazuje da je danas došlo vrijeme kada se strahuje od trenutka kada rješenje o pritvoru ode na produženje u Apelacioni sud i odluke hoće li ostati osnovi po kojima je pritvor određen od strane Višeg suda.
„To dotle ide da oni nemaju potrebe da navode nove okolnosti, samo zacementiraju osobu A, B, C u pritvor, bez navođenja zašto to rade bez ičega. To prolazi na Vrhovni sud, Ustavni sud se tome smije i došli smo u fazu kad više nikome ništa nije sigurno, kad pravosnažno rješenje o određivanju pritvora Višeg suda ništa ne znači, kad svi treba da drhtimo od trenutka kada rješenje o pritvoru ode na produženje u Apelacioni sud, hoće li onoga mučenika unutra da snađe da stoji tamo tri godine ili da stoji samo po osnovama po kojima mu je pritvor određen. A to je prosto frapantno. To da se dešava u državi koja treba za dvije godine da uđe u EU, to je nevjerovatno. Ne znam da li ambasadori Kvinte čitaju to. Da li oni vide o čemu se radi. Da li može takvo pravosuđe sa takvim sudom, sudom u dijelu kada produžava pritvor, da uđe u EU“, pita se Piperović.
Takođe, kada postoje zakonski razlozi da se odredi pritvor po određenim tačkama ZKP-a, advokat je jasan – nije problem, neka se odrede.
„Ali kada ne trebaju, kada se dodaju bez ikakvog zakonskog osnova, to je tragično za bilo koje društvo. To je pravna nesigurnost, ugrožavanja elementarnih ljudskih prava. To je sve samo ne zakonitost. I ko to radi – radi onaj koji čuva zakonitost i pravdu u jednoj državi, a to je sud bilo koje nadležnosti“, zaključio je Piperović.

Piperović: Ljekovita odluka, sudija u dvije rečenice rekao – aman ljudi, ovo ne može

Specijalno državno tužilaštvo zatražilo je od vijeća Apelacionog suda da optužene u slučaju pokušaja terorizma na dan parlamentarniih izbora 16. oktobra 2016. godine oglasi krivim jer je, prema njihovom stavu, nesporno dokazana krivica agenata GRU -a - Eduarda Šišmakova, Vladimira Popova ali i lidera nekadašnjeg Demokratskog fronta Andrije Mandića, Milana Kneževića i još devet osoba. U ovom predmetu do sada su donesene tri presude. Prvu presudu donijela je sutkinja Višeg suda Suzana Mugoša i sve optužene osudila je na zatvorske kazne, ali je Apelacioni ukinuo tu odluku i naložio novo suđenje. U ponovljenom procesu, sudija Zoran Radović, oslobodio je sve optužene, ali se Specijalno državno tužilaštvo žalilo na tu presudu. U žalbi Specijalnog državnog tužilaštva, koju je pročitala, sudija izvjestilac Zorica Milanović, dokazano je "da su Šišmakov i Popov formirali kriminalnu organizaciju čiji je cilj bio da se nasilno promijeni vlast u Crnoj Gori na dan parlamentarnih izbora 2016. godine. Tužioci smatraju da je u kriminalnoj organizaciji nesporna uloga Mandića, Kneževića, Mihaila Čađenovića, penzionisanog generala srpske Žandarmerije Bratislava Dikića ali i sedam srpskih državljana - Predraga Bogićevića, Nemanje Ristića, Srboljuba Đorđevića, Kristine Hristić, Branke Milić, Milana Dušića i Dragana Maksića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223131252_699eed33f7a8b670944431e610a1346a2ceeb6e985e8fe7478add4d22579ae14.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251223131252_699eed33f7a8b670944431e610a1346a2ceeb6e985e8fe7478add4d22579ae14" data-rendition-name="original" width="1600" height="1511" loading="lazy" alt="Bratislav Dikić"> </figure>  Iako u oslobađajućoj odluci sudija Zoran Radović navodi da je iskaz svjedoka saradnika Saše Sinđelića nelogičan i da mu se ne može vjerovati, Specijalno državno tužilaštvo je bilo drugačijeg stava. - Iskaz svjedoka saradnika potvrđen je materijalnim dokazima. Postoji trag novca da mu je uplaćeno 800 dolara pred dolazak u Moskvu na sastanak sa Eduardom Šišmakovim. Taj novac mu je uplatio Šišmakov. Sud tvrdi da nije došlo do njihovog susreta ali da je sudsko vijeće cijenilo sve činjenice prihvatilo bi iskaz Sinđelića kao istinit. Sinđelić je uveden preko pasoške kontrole da bi ostao neevidentiran i neprimijećen. To je završio Šišmakov jer je bio obavještajac - navodi se u žalbi SDT-a. Ukazali su i na 125.000 eura i opremu koje je Sinđelić predao. Iako je stav suda da nema dokaza da je novac od jednog od organizatora - Šišmakova, tužioci smatraju da je jasno da je novac dobio od ruskog državljanina i da je oprema koja je zaplijenjena bila pogodna za izazivanje nerede. Tužioci su u žalbi ukazali i na izjavu svjedoka Mirka Velimirovića koji je dan uoči planiranih nereda i napada došao u Crnu Goru i pred vlastima razotkrio namjere kriminalnog djeovanja. - Utvrđeno je da je Velimirović postupao po nalogu Siniđelića a on po nalogu Šišmakova - stav je tužioca. Oni smatraju da je Šišmakov predao dva telefona Sinđeliću i da je bilo "devet specijalnih brojeva koji počinju sa 44 ". Iz te serije, kako su objasnili, pet brojeva registrovano je na Zlatiboru i Čajetina. Telefoni su, prema nalazima vještaka, aktivirani 13. oktobra. Osim tih pet brojeva koje su registrovani na Zlatiboru, specijalne brojeve, prema stavu SDT-a, imali su Šišmakov, Sinđelić, a dva su, kako se osnovano sumnja, pripala Milanu Kneževiću. U žalbi Specijalnog državnog tužilaštva navodi se da je vještak za telekomunikacije Predrag Boljević ukazao u nalazu da se 15. oktobra 2016. godine poklapa kretanje okrivljenog Kneževića i ta dva specijalna broja&nbsp; Specijalno državno tužilaštvo se u žalbi osvrnulo i na iskaz Bratislava Dikića koji je u prvoj odbrani negirao krivicu da bi kasnije priznao krivična djela. Iz njegovog telefona ekstrakovani su podaci među kojima je bila i mapa Skupštine. Tužilaštvo smatra da je nesporno učešće i Andrije Mandića i da je njegova uloga bila da izdaje uputstva i vrbuje. Na sjutrašnjem ročištu pred vijećem sutkinje Vesne Moštrokol biće pročitani odgovori advokata na žalbu Specijnog državnog tužilaštva.

SDT: Mandić vrbovao i davao uputstva, a Kneževićevu ulogu razotkrili specijalni brojevi

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter pozvao je ministra pravde Bojana Božovića da svojim autoritetom posreduje i pomogne ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću kako bi dobio odgovor od Srbije koja se tiče pitanja državljanstva prvog čovjeka Skupštine Andrije Mandića.
- Sami znati koliko je ona Valtazara Bogišića ispravna: "Što se grbo rodi vrijeme ne ispravi". Sama situacija đe je neko izgubio državljanstvo Crne Gore nakon 2006. sticanjem državljanstva druge države bi, sve ono što je proisteklo iz takvog akta, učinila upitnim i, rekao bih, nelegitimnim. Molim Vas, baš zbog toga što se radi o državi gdje su naši zvaničnici persone grate... Tu možete da posredujete i da dobijete odgovor konačno - rekao je Huter danas u parlamentu.
On je na početku izlaganja poslao poruku koju su crnogorski navijači uputili sa tribina stadiona Pod Goricom u fudbalskoj utakmici sa Hrvatskom.
- U vrijeme eskalacije i povampirenja fašizma, kada bi trebalo da se bavimo anatomijom fašističkih ideologija, odavde želim poslati poruku koja postaje problematična u crnogorskom društvu: "Ustače, četnici zajedno ste bježalI". Pridružujem se našim navijačima i svima koji šalju takve poruke iz Crne Gore i pokazuju da država i dalje egzistira na tekovinama antifašizma - poručio je Huter.

Huter apelovao na Božovića: Pomozite Šaranoviću da dobije odgovor Srbije o državljanstvu Mandića

Uvođenje sveštenika Srpske crkve, kao volontera, u Državni arhiv na Cetinju, signalizira da se situacija otela kontroli i zvoni da trebamo ustati u odbrani državnih i nacionalnih interesa, saopšteno je iz Crnogorske stranke u osnivanju.
- Oni su avangarda opštega juriša na Crnu Goru, namjerni da jurišom na Državni arhiv, uklone śedočanstva crnogorske prošlosti i reinterpretiraju crnogorsku dokumentaciju u korist Srpskoga sveta. Mitskim instumentom guslama i epskom poezijom uparenim sa reinterpretiranim dokumentima iz Državnoga arhiva, beogradski popovi ciljaju da ratuju protiv činjenica, iako svaki kamen śedoči nas i našu Crnu Goru- kazali su iz ove stranke.
S ruke im je, dodaju, &nbsp;i režim koji legitimizira ekstremne stavove, fantazije i ideologije kao državni projekat lišenja Crne Gore od etničkih Crnogoraca.
- U tome koristi klir Srpske svetosavske crkve da narodu navuče zastore mraka i zamrači im razum i razumno rasuđivanje. Takva politika inspirisala je kult protiv Crne Gore i pobudila fašističke i šovinističke ideje, koje rukovodstvo proročki usmjerava ka stvaranju Velike Srbije. Pokrenut je i projekat nadzora i indetifkacije etničkih Crnogoraca, dok popovi potpiruju razne strahove i izruguju se sa svime što je sveto ovoj zemlji da bi lakše manipulisali narodom- upozoravaju iz ove stranke.
&nbsp;Poručuju da tako na Crnu Goru šire śenku tiranije.&nbsp;
- To je sukob ideja, etničkih Crnogoraca koji žele da žive na svoj način i čuvaju svoju tradiciju i kulturu, zbog čega i jesu Crnogorci, i onih koji žele da ih koriste kao oruđe za svoje imperijalne ciljeve- ističu,
Ali, naglašavaju iz CS, &nbsp;beogradski popovi griješe kad na cetinjsku pobunu protiv takve politike, umjesto reformom reaguje represijom.&nbsp;
- Naša sudbina će da bude primjer raskidanja ropskih lanaca, koje pokušava da nam zakatanči beogradska patrijaršija. Zato pozivamo domoljubivu javnost da javno i stvarno, peticijama, pismenom podrškom i svojim prisustvom, podrži grupu cetinjskih građana, koji apeluju da ustanemo protiv uvođenja beogradskih popova, kao volontera, da istražuju i tumače crnogorsku dokumentaciju u Državnom arhivu na Cetinju- poručili su iz Crnogorske stranke u osnivanju.

Tag: arment-sarksian

Eksplozija u luksuznoj četvrti u Moskvi: Ubijen osnivač armenske jedinice koja se bori u Ukrajini

Cijene nafte blizu 62 dolara

Danas sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost

Najnoviji broj Komune posvećen mostovima u Podgorici

Nurković-Kalkavan: Povratak bezviznog režima snažan signal povjerenja i jasna poruka da dvije države imaju daleko više perspektivnih tema saradnje

PRATITE TVe UŽIVO