Nekadašnji glavni i odgovori urednik i izvršni direktor Nove Pobjede, danas glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović juče je u Osnovnom sudu u Podgorici kazao da 27 tekstova koje je napisao sa novinarkom Kaćušom Krsmanović o stanju u Agenciji za nacionalnu bezbjednost tokom 2022. i 2023. godine, a koji su dijelom povezani i sa aktivnostima generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija, ne mogu se nazvati kampanjom, niti ličnim obračunom sa njim, kako on to predstavlja u tužbi. Naprotiv, riječ je istraživačkom novinarstvu o temi koja jeste od javnog značaja, interesa: politički uticaj u izboru kadra za najznačajnije funkcije u bezbjednosnom sektoru.&nbsp;
Kurti je tužio Novu Pobjedu, Đuranovića i Krsmanović zbog, kako navodi, povrede prava ličnosti i pretrpljenih duševnih bolova nastalih „usljed objavljivanja neistininih i uvrjedljivih informacija u tekstovima“.
Đuranović je kazao da tokom 35 godina novinarske karijere nikada nije osuđivan za neistinitu informaciju ili da je povrijedio nečiji lični integritet objavljivanjem netačnih informacija.
- Pisanje o imenovanjima i namještanjima u Agenciji za nacionalnu bezbjednost je par ekselans pitanje od javnog značaja i zato smo koleginica Krsmanović i ja pisali o tim temama. Prije svega, oslanjali smo se na dobre i pouzdane izvore iz ANB i što se pokazalo u dešavanjima nakon objave naših tekstova. Pisanje o tužiocu da, kolokvijalno rečeno, nije dostojan da obnaša značajnu funkciju u ANB-u nije bilo motivisano nikakvim ličnim razlozima, već je to upravo bila tema od javnog značaja - rekao je Đuranović.
Naglasio je i da se ne može govoriti da su on i Krsmanović vodili lični rat protiv Kurtija kada su objavljivali tačne informacije o njegovoj kaznenoj evidenciji – krivičnim djelima iz perioda kada je bio maloljetan i punoljetan.
- Mi nijesmo objavljivali detalje presuda, ali jesmo govorili o aktivnostima Kurtija, o brisanju iz kaznene evidencije tih djela da bi mogao da konkuriše na tu značajnu funkciju u sektoru bezbjednosti. Nije nam bila namjera, i to se vidi iz tekstova, da tužioca lično targetiramo, već da ustanemo protiv prakse političkog postavljenja osoba koje nemaju uslove da obavljaju te značajne javne funkcije. Naglašavam, da za 27 tekstova koje smo pisali nije nikada poslata ispravka, demanti ili zahtjev za objavu teksta ne samo od tužioca, nego i od ostalih ličnosti koje su pominjane u tekstovima – rekao je Đuranović.
Nikada, kako je naveo, on i Krsmanović u tekstovima nijesu dovodilili u pitanje Kurtijevo građansko pravo na radni angažman u institucijama Crne Gore koje odgovaraju njegovom profesionalnom integritetu.
Prema riječima Đuranovića, da su u tekstovima htjeli da budu lični i da vode kampanju, mogli su da navedu detalje iz negativne bezbjednosne provjere koja je, pored ostalog, rađena na osnovu informacija koje se operativno skladište u Odjeljenju bezbjednosti Ulcinj. On ih, kako je kazao, u sudnici neće iznositi, ali ukoliko sud smatra za potrebno može tražiti takozvanu operativnu dokumentaciju iz MUP-a, koja će pokazati da Kurti nije bio podoban za rad u bezbjednosnsom sektoru.&nbsp;
Đuranović je istakao da su sa dužnom pažnjom i odgovorno pisali o Agenciji za nacionalnu bezbjednost kao jednoj od najznačajnih institucija bezbjednosnog sektora.
- U karijeri kada bih pogriješio, a bilo je slučajeva, javno sam napisao izvinjenje ne krijući se iza institucije, već imenom i prezimenom, kao što nikada nijesam objavio tekst koji nije potpisan. Nikada ne bih prihvatio da budem dio zakulisne igre kojom bi se lično blatio pojedinac ili grupa i zato smatram da je tužba pokušaj ućutkivanja slobodne riječi, da je motivisana činjenicom što je razvoj događaja potvrdio sve teze i informacije iz tekstova koje smo objavljivali. Nakon promjena u ANB-u i postavljenja tužioca za generalnog inspektora za nacionalnu bezbjednost, pokazalo se što je stvarno istina. Jer, tužilac je u jeku pisanja naših tekstova izabran na tu poziciju, a smijenjen je nakon političkih promjena, odnosno odlaska sa pozicije premijera, njegovog prijatelja Dritana Abazovića – kazao je Đuranović.
On je dodao i da je Kurti tek dvije i po godine nakon što su objavljeni tekstovi podnio tužbu. Smatra da je riječ o pokušaju lične osvete iz povrijeđenosti, a ne isključuje ni finansijski motiv, istakavši da odštetni zahtjev od 10.000 eura smatra klasičnim obrascem „slap“ tužbe.
Đuranović je na pitanje advokatice Milje Đuranović, koja zastupa njega i Krsmanović, kazao da u istraživačkim tekstovima koje su objavili nijesu prekršili novinarski kodeks i da su svojim istraživačkim radom poremetili ili razotkrili planove vezane za pokušaje kontrole Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Kurti je pred sudom kazao da ga tekstovi koje su objavili Đuranović i Krsmanović nijesu ostavili ravnodušnim i izazvali su nervozu, strah i nepovjerenje porodice i prijatelja.
- Zbog tih tekstova nijesam imao miran san u profesionalnom smislu i vrlo su negativno uticali na moj stručni kredibiliteti i s obzirom da je to trajalo duže vrijeme trpio sam jake duševne bolove – kazao je Kurti.
Suđenje će biti nastavljeno 17. novembra kada će pred sutkinjom Vesnom Banjević iskaz dati Krsmanović, koja je sada novinarka Portala ETV.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đuranović: Sve što smo pisali o Kurtiju pokazalo se da je bilo tačno

U Agenciji za nacionalnu bezbjednost neka je vrsta vanrednog stanja: nakon što je čelnik ANB-a Ivica Janović naložio reviziju bezbjednosnih provjera, datih tokom prošle godine, užurbano se ,,češljaju” brojni dosijei. Posebno će se istražiti osnovanost negativnh provjera koje su, uz saglasnost prethodnog dirrektora Borisa Milića, date za mnoge policijske starješine. &nbsp; I sve to po nalogu ministra Danila Šaranovića i policijskog čelnika Lazara Šćepanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032020038_d2811595a6b5256242d35eb0e712eb780fe690bc761cffcb754b70f70a1bb89c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032020038_d2811595a6b5256242d35eb0e712eb780fe690bc761cffcb754b70f70a1bb89c" data-rendition-name="original" width="900" height="686" loading="lazy" alt="PO DIKTATU POLITIKE: Boris Bato Milić"> <figcaption>PO DIKTATU POLITIKE: Boris Bato Milić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  POZITIVNO I NEGATIVNO Dok je bio prvi čovjek ANB-a Boris Bato Milić, izdate su negativne bezbjednosne provjere za starješine regionalnog centra ,,Sjever” koje su funkcioneri Demokrata proglasili politički nepodobnima. Istovremeno, svi policijski funkcioneri – koje su &nbsp;Demokrate Alekse Bečića namjerile da postave na načelnička mjesta – dobili su, bez ikakvih problema, pozitivne bezbjednosne provjere. &nbsp; Izvori ETV ukazuju da je bilo i obrnutih naloga - politike prema čelniciima ANB-a. Preciznije: naloga da se negativne bezbjednosne provjere brzinski preprave u – pozitivne. Tako je na zahtjev tada novog premijera Dritana Abazovića, direktor ANB-a Boris Milić naložio da Abazovićev sugrađanin i bliski prijatelj Artan Kurti dobije, umjesto negativne - pozitivnu bezbjednosnu procjenu. &nbsp; Time je Kurti dobio zeleno svjetlo za rad u državnim organima Crne Gore iako je imao dvije pravosnažne presude za pokušaj ubistva. &nbsp;&nbsp; -Koliko su Demokrate stvarno brinule o profesionalizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuje i podatak da Danilo Šaranović, kada je postao ministar, nije smijenio sa pozicije načelnika Odjeljenja za antikorupciju Predraga Tanjevića, čovjeka koji je 2019. godine pravosnažno osuđen za krivično djelo zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju. Naručene pozitivne provjere dobili i – po nalogu Bečića i Šaranovića - novopostavljene policijske starješine na sjeveru – ističu izvori Portala ETV. &nbsp; SPOLJNI UTICAJ NA BEZBJEDNOSNE PROVJERE &nbsp; Informacije kojima raspolaže naša redakcija ukazuju da su, zahvaljujući &nbsp;lažnim bezbjednosnim procjenama, neki policisjki službenici o(p)stajali na pozicijama, neki napredovali u policijskoj hijerarhiji, dok su neki ispadali iz kombinacija. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320200312_a6a465dd7367fadb3e863f9af909936503d499d57f7b2aefbd060584f39e402e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250320200312_a6a465dd7367fadb3e863f9af909936503d499d57f7b2aefbd060584f39e402e" data-rendition-name="original" width="900" height="608" loading="lazy" alt="VRIJEME KONTROLA: Predrag Šuković i Dritan Abazović"> <figcaption>VRIJEME KONTROLA: Predrag Šuković i Dritan Abazović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U svemu su značajnu ulogu imali i uticajni ljudi mimo Agencije za nacionalnu bezbjednost. Jedan od njih je i Predrag Šuković, načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja. Nakon što je naredio svojevremeno pretres prostorija bliskog srodnika vršiteljke dužnosti direktorke Uprave carina Maje Vučinić, načelnik SPO je sebi obezbijedio, iako posrednu, ipak značajnu ulogu u odabiru komisije Uprave carina za nadzor i kontrolu nelegalnih cigareta. &nbsp; Slučaj manipulacija sa oduzetim cigaretama pokazuje koliko su razorne bile posljedice političkog uticaja na bezbjednosni sektor. Istovremeno i koliko štete su napravile selektivne provjere koje je radila ANB, po nalogu funkcionera političkih stranaka vlasti, prevashodno Demokrata Alekse Bečića. &nbsp; -Iz Komisije koja popisivala oduzete cigarete su, po Šukovićevom izboru, a nakon ,,friziranih” provjera ANB-a, isključeni neki ljudi iz Uprave prihoda i Uprave carina koji su, po svojim referencama, morali da budu članovi komisije. To je urađeno upravo uz manipulaciju bezbjednosnim provjerama. Tako ima slučajeva da isti čovjek ima dozvolu za pristup tajnim podacima, na osnovu provjere koju je radila ANB, a nije mogao da bude član Komisije za popis oduzetih cigareta - takođe zbog provjere koju je radila ANB – navodi za Portal ETV dugogodišnji operativac Agencije. &nbsp;&nbsp; MANIPULACIJA BEZ GRANICA Zato su i rezultati tako formirane komisije vrlo problematični. Oduzete cigarete, još po nalogu tadašnjeg direktora Uprave prihoda i carina Rada Miloševića, od juna 2022. godine skladištene su u privatnom skladištu PGS Montenegro. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320200312_dc7b5bef845875ed7fc23ce5d3fe0d05dc94c5870cb0710ceaa2a6271b135735.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250320200312_dc7b5bef845875ed7fc23ce5d3fe0d05dc94c5870cb0710ceaa2a6271b135735" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="POLA U PEĆ, POLA ZA PONIJET: Rade Milošević sa hepeninga paljenja cigareta u Nikšiću"> <figcaption>POLA U PEĆ, POLA ZA PONIJET: Rade Milošević sa hepeninga paljenja cigareta u Nikšiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  Prema podacima kojima raspolaže ETV, svojevremeno je zaplijenjeno, više od 150 kontejnera cigareta u vrijednostii od oko 130 miliona eura. Iako je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica saopštio 11. februara da je popis oduzetog duvana kredibilno sproveden, izvori naše redakcije ističu da uopšte nije validna dokumentacija ulaska i izlaska robe iz privatnog skladišta u Baru. &nbsp; Osim toga, državna komisija je popis radila po vrstama cigareta, a ne po količinama oduzete robe. Tako se nikada neće utvrditi kolika količina nedostaje. Jasno je da to nije slučajna greška, nego osmišljena akcija prevare. Slučajno ili namjerno, izvjesno je da će se nakon svega prilično teško dokazati direktna krivica svojevremeno uhapšenog funkcionera Ure i čelnika Uprave carina Rada Miloševića. &nbsp; Opisani primjeri su svjedočanstvo koliko su naručene negativne provjere, potom ispravljene provjere u Agenciji za nacionalnu bezbjednost - &nbsp;a sve to po nalozima političara na vlasti – razarajuće djelovali na postiupanje državnih organa i institucija, ali i na crnogorsko društvo uopšte. &nbsp; Novi direktor ANB Ivica Janović naložio je hitnu obustavu sprovođenja friziranih bezbjednosnih provjera, kao i reviziju svih prethodno dostavljenih. Pitanje je, međutim, kako će se - &nbsp;i da li će iko pokušati – da otkloni posljedice zloupotreba koje su rađene pod plaštom reformi.&nbsp;

Draško Đuranović

Siniša Adamović

Razorne štete friziranih bezbjednosnih provjera ANB-a

Samir Dobardžić, brat zamjenice Ombudsmana i kandidatkinje za sutkinju Ustavnog suda Nerme Dobardžić, zapošljen je u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) u vrijeme kada je tadašnji suprug njegove sestre Artan Kurti bio generalni inspektor u toj instituciji - saznaje Portal ETV.
Kurtija je na ovu poziciju postavio bivši premijer Dritan Abazović u julu 2022. godine kako bi pod kontrolom držao tajnu službu - a za to vrijeme, njegovom zetu - Samiru Dobardžiću, pripala pozicija u ANB-u. &nbsp;
Osim što je očigledno da su kraci nepotizma zahvatili i jednu ovako važnu instituciju - sporna je i činjenica što Dobardžićeva sestra i bivša supruga Artana Kurtija sada pretenduje da pravdu sprovodi u najvišoj sudskoj instanci u državi, ali i to što djeluje da je njeno mišljenje o navodnom progonu doskorašnje direktorice Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljane Vučurović na miziginoj osnovi za to bila neka vrsta ,,samopreporuke“.
Teško da ovo može biti puka slučajnost: Nerma Dobardžić se na listi kandidata koji pretenduju da popune dvije pozicije u Ustavnom sudu našla istog dana kada je ocijenila da je Vučurović bila izložena mizoginim, seksističkim i neprihvatljivim uvredama u objavama njenih neistomišljenika.
Ona je ugroženost Vučurovićeve prepoznala u objavama na društvenim mrežama i porukama sa transparenata, pored ostalih, i organizatora protesta Koste Mijuškovića koji je, zajedno sa brojnim građanima, tražio njenu odgovornost jer nije adekvatno reagovala na slučaj Sare Vujisić - bivše učenice koju je, tek pošto je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi porukama seksualno uznemiravao profesor Radoman Čečović.
<h2>DF ,,KAO PREČICA“&nbsp;</h2>
Da potencijalni prolaz Dobardžić u Ustavni sud ne zavisi upravo od funkcionera bivšeg Demokratskog fronta (DF) koji su se mjesecima, na čelu sa suprugom tadašnje direktorice podgoričke Gimnazije - Jovanom Jolem Vučurovićem, borili za njeno pravo, čast, slobodu, lik i djelo - ova situacija ne bi bila toliko simptomatična. Ali jeste: jednostavno zbog činjenice da će partijski drugovi Jovana Vučurovića u parlamentu odlučivati ko će biti buduće sudije najviše sudske instance u državi.
Ipak, <a href="https://etv.me/drustvo/dobardzic-se-u-istom-danu-nasla-na-listi-kandidata-za-sudije-us-i-objavila-misljenje-u-korist-vucurovic-ombudsman-ne-vidi-nista-sporno">na pitanje Portala ETV</a> kako cijene ovu situaciju, u instituciji Zaštitnika ljudskih prava su odbacili mogućnost da je odluka Dobardžić politički motivisana, i uz to ocijenili da njena kandidatura za sutkinju Ustavnog suda nije razlog za izuzeće iz ovog predmeta.
- Jer ta okolnost nije uticala na nepristrasno postupanje zamjenice Zaštitnika u ovom predmetu. Imajući u vidu nadležnost grupe poslova za koju oblast je zamjenica gđa Dobardžić, a koja se odnosi na prava ranjivih gupa, zaštitu od diskriminacije i rodnu ravnopravnost, podsjećamo da tu spadaju svi predmeti u vezi sa nacionalnim i vjerskim navodima o diskriminaciji, kao i diskriminaciji na osnovu političke pripadnosti, kao jedni od najosjetljivijih pitanja u polarizovanom društvu, kakvo je crnogorsko - naveli su u Ombudsmanu.
Ovo, svakako, nije prvi put da se Ustavni sud popunjava po partijskim kvotama - a ni da rezultat diktiraju u bivšem DF-u.&nbsp;
Tako je Snežana Armenko - takođe nekadašnja zamjenica Ombudsmana, koja je uzgred i bratanična funkcionera DF-a Predraga Bulatovića - sada na čelu Ustavnog suda.
Ovo nije jedini primjer kako bližnji visokog funkcionera DF-a Predraga Bulatovića zauzimaju čelne pozicije u crnogorskom sudstvu - pa je tako CIN-CG objavio i da je njegova ćerka Isidora Pešić s mjesta stručnog saradnika u Osnovnom sudu u Podgorici, prešla na mjesto ustavno-sudskog savjetnika u Ustavnom.&nbsp;
Sa druge strane - i njen suprug, tj. Bulatovićev zet, Miodrag Pešić je sa funkcije predsjednika omladine DPS-a prešao na funkciju sudije i člana Sudskog savjeta, a potom i na funkciju predsjednika Upravnog suda i predsjednika Udruženja sudija.
Da je put do Ustavnog suda lakši ako se ne izlazi iz volje funkcionerima bivšeg DF-a - dokazao je još jedan od lidera te koalicije Milan Knežević koji je prošle kandidate za sudije pitao kako bi se odnijeli u odnosu na slučaj državnog udara 2016. u kojem je on, zajedno sa sadašnjim predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, bio među optuženima.
<h2>DIO MIŠLJENJA ISPRAĆEN PODSMIJEHOM</h2>
Dobardžić je u svom mišljenju koje je donijela u korist Vučurovićeve, između ostalog, ocijenila da su njena prava ugrožena i jer je prijedlog za njenu smjenu na društvenim mrežama ispraćen porukom: „Idemo Niš“.&nbsp;
Tako je navela da ovaj komentar aludira na „određeno zagovaranje da ona napusti mjesto svog boravka, rada i života“.
- Te da ide za Niš, što dalje može da utiče na javno mnjenje da se pridruže ovakvom stavu i ugrozi sigurnost podnositeljke, kao i osjećaj pripadanja zajednici i kolektivitetu - dodaje se u dijelu mišljenja Dobardžić koji je javnost ispratila podsmijehom s obzirom na to da se ova fraza u narodu obično koristi kao izraz kojim se pozdravljaju i proslavljaju ishodi određenih događaja.
Nakon što je Vujisić obavijestila Vučurović da je profesor seksualno uznemirava, ona ga je kaznila skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu - tj. najblažom kaznom, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, niti prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj školi.
Zbog ovog slučaja održana su dva protesta na kojima su brojni građani tražili smjenu Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.&nbsp;
Građani koji su na društvenim mrežama, ali i na ulici, negodovali zbog ovog slučaja, pravili su aluzije na poruke koje je Čečović uputio bivšoj učenici, ali i na to kako se direktorica odnijela u odnosu na tu situaciju: kao naprimjer što je pravdanje njegovih prostih poruka prihvatila kao da se „preigrao riječima“.
Tako je Dobardžić u mišljenju konstatovala da su u jednoj objavi na društvenoj mreži ilustrovani Vučurović i Čečović dok on izgovara: „Mogu li da ti vidim si*e“, a da ona odgovara: „Malo se zaigrao riječima“.
Iz mišljenja Dobardžić proizilazi da je Vučurović bila ugrožena i određenim porukama sa transparenata na tim protestima poput: „izdajica svoga pola“; „ako ste pedofil i tražite posao danas je vaš srećan dan“, „je li naš strah vrijedan jedne smanjene plate“; „ako vas advokat ne brani, Biljana Vučurović hoće“...
Navedenim posterima, cijeni Dobardžić, izvršen je napad na lična prava Vučurović, njen privatni i porodični život, uključujući lični i profesionalni integritet.
Naglasila je i da objava (organizatora protesta Koste Mijuškovića) koja sadrži kvalifikaciju da je Vučurović „ljubiteljka pedofila“ predstavlja „napad na njenu ličnost, neprimjerenim etiketiranjem i kvalifikovanjem kao ljubiteljke pojave koja predstavlja krivično djelo i ekstremni napad na prava i integritet žrtava tog djela“. Mijušković je ove riječi objavio kao reakciju na tvrdnje Vučurović da je bila zgrožena postupcima profesora, ali i činjenicu da je to nije spriječilo da sa njim organizuje večeri poezije - kao da se ništa sporno nije dogodilo.
Dobardžić je policiji preporučila da procesuira kreatore objava na društvenim mrežama, ali i poruka sa protesta koje je ocijenila spornim.
- Preporuke Upravi policije: Da, u slučaju da do sada već nijesu identifikovana i procesuirana lica koja su širila uvredljiv, ponižavajući, mizogini i seksistički govor na društvenim mrežama na štetu podnositeljke pritužbe, preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, bez daljeg odlaganja; Da, u slučaju da do sada već nijesu identifikovana i procesuirana lica koja su postavljala postere sa likom podnositeljke pritužbe na javnim površinama, targetirajući je i izlažući potencijalnoj prijetnji po sigurnost, preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, bez daljeg odlaganja - zaključuje se u ocjeni Dobardžić.
<h2>NEKI GOVORI MRŽNJE VAŽNIJI OD DRUGIH</h2>
Pored Dobardžić koja je predano razmatrala pritužbu bivše direktorice Gimnazije, u Ombudsmanu ni ona - a ni niko drugi nije u razmatranje uzeo činjenicu da su govoru mržnje i ličnu bili izloženi bivša učenica Sara Vujisić i organizator protesta Kosta Mijušković.
Na pitanje jesu li razmatrali je li bivša učenica Sara Vujisić bila izložena govoru mržnje, mizoginiji i linču na društvenim mrežama i u propagandnim prosrpskim medijima su odgovorili da ovim povodom nijesu imali pritužbi, te da će o ovom pitanju zauzeti stav nakon prikupljenih informacija i izjašenjenja nadležnog tužilaštva.
Na pitanje jesu li u obzir uzeli izjave visokih funkcionera bivšeg DF-a koji su njihove i neistomišljenike Biljane Vučurović nazivali bijedama i moralnim nakazama su poručili da o tome nemaju ni saznanja, niti da su dobijali pritužbe. U Ombudsmanu su, uz to, naglasili i da je politički govor „odnosno politička debata u svim oblicima posebno suptilna oblast koja traži najviše slobode i u kojem država ima najmanje prostora i osnova da je ograničava“?!
U zapećku je ostala i činjenica da je suprug Biljane Vučurović, funkcioner NSD i ujedno predsjednik Odbora za ljudska prava Jovan Jole Vučurović, bio neprijatan prema jednom od organizatora protesta Kosti Mijuškoviću kojem je ispred podgoričke škole uputio riječi: „ako bude problema i to ćemo riješiti“.
Mijušković se javno, ali i u krivičnoj prijavi, jasno izjasnio da je obraćanje Vučurovića doživio kao prijetnju.
Do sad nije poznato ni je li Ombudsman uzeo u obzir brojne objave na društvenim mrežama u kojima je beskrupulozno targetiran i Mijušković, a među kojima je u prvim redovima bio profesor Gimnazije Predrag Ražnatović koji je objavljivao njegove fotografije komentarišući i njegov izgled.
U instituciji Ombudsmana nijesu dali mišljenje ni na činjenicu da je Biljana Vučurović u svojstvu direktorice Gimnazije na pres konfernciji izgovorila da joj je žao što „Sara nije imala podršku oca da prijavi slučaj“ - što je bivša učenica kasnije i demantovala ukazujući da direktorica spinuje stvarnost - i da se ona svog oca ne plaši - već da je jednostavno željela da ga liši ove brige.

Anja Ivanović

Brat Nerme Dobardžić dobio poziciju u ANB-u u doba kad je njen suprug Artan Kurti bio generalni inspektor

Vlada je razriješila Artana Kurtija sa dužnosti generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost, prije isteka mandata, zbog podnošenja ostavke, odlučeno je na telefonskoj sjednici izvršne vlasti danas.
Podsjećamo, Kurti je podnio neopozivu ostavku na poziciju na koju je nedavno vraćen, navodeći, kako pišu Vijesti, da sebe ne pronalazi „kao dio sistema bezbjednosti koji je u značajnoj mjeri ugrožen i urušen“.
Kako prenosi list, u ostavci koju je poslao predsjedniku Vlade Milojku Spajiću, napisao je da je razlog ostavke „moralna, građanska i pravna satisfakcija“, nakon sprovođenja treće meritorne presude Upravnog suda o osnovanosti tužbe o nezakonitosti odluke o njegovom razriješenju.
- Agencija za nacionalnu bezbjednost svojim postupanjima i postavljenjima određenih lica, na visoko odgovorna i značajna mjesta ne ostvaruje zakonom definisanu ulogu u zaštiti nacionalnih interesa, zbog čega sebe i ne pronalazim kao dio takvog sistema bezbjednosti, koji je očigledno u značajnoj mjeri ugrožen i narušen – navodi Kurti u ostavci.
U rješenju o razrješenju Kurtija, koje je objavila Vlada danas, navodi se da je Kurti 12. januara, u skladu sa presudom Upravog suda od 21. novembra prošle godine, nastavio mandat generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost i to počev od 13. januara.
- Imajući u vidu da je Artan Kurti 20. januara podnio predsjedniku Vlade neopozivu ostavku na ovu dužnost, podnosim Vladi prijedlog da razriješi generalnog inspektora prije isteka mandata zbog podnošenja ostavke - navodi se u prijedlogu.
Vlada je, kako se navodi, prihvatila Spajićev prijedlog i donijela rješenje o razrješenju Kurtija sa dužnosti generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost, prije isteka mandata, zbog podnošenja ostavke.
Ulcinjanin Artan Kurti, čovjek od najvećeg povjerenja bivšeg premijera Dritana Abazovića, od 13. januara je ponovo formalno bio visoki službenik ANB-a, ali bez bilo kakvih ovlašćenja, jer je Direkcija za zaštitu tajnih podataka tek trebala da mu izda dozvolu za pristup tajnim podacima, što je, kako su tvrdili izvori Portala ETV iz sektora bezbjednosti, bilo teško izvodljivo, s obzirom na to da je blizak nekim kriminalnim strukturama, ali i da se radi o osobi sa kaznenom evidencijom, pravosnažno osuđivanoj za teška krivična djela, što je prvi eliminatorni uslov.
Kurtija je za generalnog sekretara imenovao Abazović u julu 2022. kako bi pod kontrolom držao tajnu službu, jer mu je tadašnji direktor ANB Savo Kentera bio nametnut od zapadnih partnera. Međutim, jedna od prvih odluka naredne vlade – premijera Milojka Spajića, 9. novembra 2023. godine bila je njegovo razrješenje.
On se od tada tužio sa državom, a Upravni sud u novembru prošle godine treći put je presudio u njegovu korist i zaključio da ga je Vlada Crne Gore nezakonito smijenila.
Spajić ovog puta nije imao izbora, pa je tokom vikenda na „telefonskoj sjednici“, Vlada, kako je saopšteno, u skladu sa presudom Upravnog suda Crne Gore od 21. novembra prošle godine, 12. januara konstatovala da Artan Kurti nastavlja mandat generalnog inspektora u ANB-u.
Vlada je tada zadužila v. d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivicu Janovića da bez odlaganja Direkciji za zaštitu tajnih podataka dostavi zahtjev za dobijanje dozvole za pristup tajnim podacima za Artana Kurtija, generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost.
No, za pristup tajnim podacima neophodno je dobiti pozitivnu bezbjednosnu procjenu, što u slučaju Kurtija nije bilo moguće.
Da bi mu Direkcija za zaštitu tajnih podataka izdala dozvolu, ANB treba da im dostavi pozitivne bezbjednosne provjere, a, osim toga, generalni inspektor tajne policije ne smije da bude osoba sa kaznenim dosjeom.
Kurti ne može proći bezbjednosne provjere, tvrdili su naši izvori iz ANB, zbog veza sa pojedinim kriminalcima, a u kaznenu evidenciju Ministarstva pravde vraćen je u mandatu ministra Andreja Milovića.
Kurti je pravosnažno osuđen za dva teška krivična djela – kao maloljetnik je pokušao ubistvo, a nekoliko godina kasnije i kao punoljetan, u oba slučaja osuđen je za nasilničko ponašanje.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Vlada razriješila Kurtija sa dužnosti generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost

Ulcinjanin Artan Kurti, čovjek od najvećeg povjerenja bivšeg premijera Dritana Abazovića, od juče je ponovo formalno visoki službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost – generalni inspektor, ali bez bilo kakvih ovlašćenja, jer Direkcija za zaštitu tajnih podataka tek treba da mu izda dozvolu za pristup tajnim podacima, što će, kako tvrde izvori Portala ETV iz sektora bezbjednosti, biti teško izvodljivo, s obzirom na to da je blizak nekim kriminalnim strukturama, ali i da se radi o osobi sa kaznenom evidencijom, pravosnažno osuđivanoj za teška krivična djela, što je prvi eliminatorni uslov. Kurtija je za generalnog sekretara imenovao Abazović u julu 2022. kako bi pod kontrolom držao tajnu službu, jer mu je tadašnji direktor ANB Savo Kentera bio nametnut od zapadnih partnera. Međutim, jedna od prvih odluka naredne vlade – premijera Milojka Spajića, 9. novembra 2023. godine bila je njegovo razrješenje. On se od tada tuži sa državom, a Upravni sud u novembru prošle godine treći put je presudio u njegovu korist i zaključio da ga je Vlada Crne Gore nezakonito smijenila. Spajić ovog puta nije imao izbora, pa je tokom vikenda na „telefonskoj sjednici“, Vlada, kako je saopšteno, u skladu sa presudom Upravnog suda Crne Gore od 21. novembra prošle godine, konstatovala da Artan Kurti nastavlja mandat generalnog inspektora u ANB-u. <h2> Teško do dozvole</h2> Vlada je donijela i rješenje o razrješenju dosadašnjeg generalnog inspektora Predraga Burića i zadužila v. d. direktora ANB Ivicu Janovića da Kurtiju omogući obavljanje poslova u skladu sa Zakonom o ANB-u, ali tek nakon dobijanja dozvole za pristup tajnim podacima. - Vlada je zadužila v. d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost da bez odlaganja Direkciji za zaštitu tajnih podataka dostavi zahtjev za dobijanje dozvole za pristup tajnim podacima za Artana Kurtija, generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost – saopšteno je iz Vlade. Za pristup tajnim podacima neophodno je, međutim, dobiti pozitivnu bezbjednosnu procjenu, što u slučaju Kurtija neće biti moguće. Da bi mu Direkcija za zaštitu tajnih podataka izdala dozvolu ANB treba da im dostavi pozitivne bezbjednosne provjere, a, osim toga, generalni inspektor tajne policije ne smije da bude osoba sa kaznenim dosjeom. Kurti ne može proći bezbjednosne provjere, kako tvrde naši izvori iz ANB, zbog veza sa pojedinim kriminalcima, a u kaznenu evidenciju Ministarstva pravde vraćen je u mandatu ministra Andreja Milovića. Kurti je pravosnažno osuđen za dva teška krivična djela – kao maloljetnik je pokušao ubistvo, a nekoliko godina kasnije i kao punoljetan, u oba slučaja osuđen je za nasilničko ponašanje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011323010_e5380f46b2b701fb59a032fd6bad1874c7f8749298081e319a4d7e1a59e1076c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025011323010_e5380f46b2b701fb59a032fd6bad1874c7f8749298081e319a4d7e1a59e1076c" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="TAJNA SLUŽBA OZBILJNO URUŠENA: Sjedište Agencije za nacionalnu bezbjednost"><figcaption>TAJNA SLUŽBA OZBILJNO URUŠENA: Sjedište Agencije za nacionalnu bezbjednost(Photo: TVCG)</figcaption></figure>  On je Upravnom sudu podnio tužbu i zbog toga što mu je vraćena kaznena evidencija, sa zahtjevom da opet bude izbrisana, ali je u novembru prošle godine odbijena kao neosnovana. U odluci se konstatuje da je utvrđeno da je Kurti „lice koje je više puta osuđivano“. Milović je rješenjem od 25. aprila 2024. godine poništio rješenje Ministarstva pravde iz 2020, na osnovu kojeg je Kurti izbrisan iz kaznene evidencije. Kurti je sinoć Vijestima rekao kako ima važeću dozvolu za pristup tajnim podacima i da je ona validna do kraja ove godine, te da nije obaviješten da mu je u međuvremenu ukinuta. Rekao je i da Vlada nema ovlašćenja da naloži zaključkom da mu se radi ponovna provjera. <h2> Dostavljač informacija</h2> Prije angažmana u ANB, Artan Kurti radio je u Privrednom sudu, ali i gradio konekcije sa ljudima iz tajne službe, pa je tako bio Abazovićeva ključna veza sa operativcima Agencije nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke snage krajem 2020. godine. U njihovoj prvoj vladi, na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić, mjesto potpredsjednika pripalo je Abazoviću, koji je bio i koordinator za bezbjednosni sektor. Na čelo ANB tada je imenovan Dejan Vukšić, advokat iz Kotora koji je na lokalnim izborima u tom gradu 2020. bio nosilac liste koalicije koju je predvodio Demokratski front. Krivokapićeva vlada pala je poslije nešto duže od godine i baš u to vrijeme Kurti je bio Abazovićev ključni operativac - opskrbljavao ga informacijama iz ANB, na osnovu kojih je ovaj gradio poziciju za budućeg premijera. - Treba nam čovjek koji može da odradi složene zadatke vezano za ANB – rekao je Abazović na sjednici Vlade u julu 2022. godine kada je predložio imenovanje Kurtija za generalnog inspektora u ANB. To je kazao u polemici sa tadašnjim ministrom odbrane Raškom Konjevićem, koji je upozorio da Kurti ne ispunjava ni minimalne uslove za tu poziciju, upozoravajući na njegovu kriminalnu prošlost, odnosno da se radi o osobi osuđivanoj za teška krivična djela. Abazoviću je, međutim, u Agenciji bio potreban povjerljiv čovjek, jer ga direktor ANB Savo Kentera, kojeg je morao imenovati pod pritiskom stranih partnera koji su zahtijevali da na čelu tajne službe mora biti čovjek kojem oni vjeruju i koji će razbiti rusko-srpsku agenturnu mrežu koja je uspostavljena tokom Vukšićevog mandata.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011323010_d127d25f8dc36303d1bbbb21cafea539fa0c2888d72c140212827f4024b17925.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025011323010_d127d25f8dc36303d1bbbb21cafea539fa0c2888d72c140212827f4024b17925" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="META ABAZOVIĆA I KURTIJA: Milojko Spajić"><figcaption>META ABAZOVIĆA I KURTIJA: Milojko Spajić</figcaption></figure>  Kurti, međutim, tada nije dobio pozitivne bezbjednosne provjere, no, uskoro to više nije ni bilo važno, jer je već u oktobru Abazović razriješio Kenteru i imenovao Borisa Milića. Tako su Kurtiju „širom otvorena vrata“ Agencije, jer je Milić bio njegov saradnik iz Vukšićevog mandata koji mu je, sa još nekolicinom operativaca, odavao tajne podatke za Abazovića. <h2>Nenadoknadiva šteta</h2> Za godinu i četiri mjeseca, koliko je bio na poziciji generalnog inspektora, Kurti je, kako kažu naši izvori, suštinski rukovodio Agencijom, a šteta koju je nanio sistemu bezbjednosti u Crnoj Gori, kažu oni, čini se nenadoknadiva. Služba je ostala premrežena rusko-srpskim agentima, zapošljavani su službenici po partijskom ključu, bez obzira na njihove sposobnosti, tako da ono što je 2020. godine počeo Dejan Vukšić, dovršili su Kurti i Abazović. Kako smo već pisali, prvi zadatak koji su Abazović i Kurti po preuzimanju ANB ispostavili Borisu Miliću bio je smjena najbližih saradnika smijenjenog direktora Sava Kentere. Naloženo je i uklanjanje dokaza koji su upućivali na povezanost Abazovića i njegove Ure sa ruskom špijunskom mrežom u Crnoj Gori i državnim švercom duvana. Kurti i Milić dovršili su Vukšićev posao uklanjanja operativaca koji su u službi radili za interese države Crne Gore. Osim toga, kako smo ranije pisali, sačuvali su od krivično-pravnog progona i operativce za koje je u okviru međunarodne akcije sprječavanja ruskog malignog uticaja ustanovljeno da sarađuju sa ruskom službom.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011323010_e22e201ba2d02fa134ee4e68d2f6998ec2f85db617f9b64320a1f0c2fefce33d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025011323010_e22e201ba2d02fa134ee4e68d2f6998ec2f85db617f9b64320a1f0c2fefce33d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="SLUGA SVAKOG GOSPODARA: Boris Milić"><figcaption>SLUGA SVAKOG GOSPODARA: Boris Milić(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  ANB je, kako su u više navrata saopštavali iz okruženja aktuelnog premijera Milojka Spajića, imala ključnu ulogu u kreiranju afere „Do Kvon“, čiji je plan bio diskreditacija Spajića i njegovog Pokreta Evropa sad u susret vanrednim izborima 2023. godine. Do Kvon je Južnokorejac, mag kriptovaluta, koji je sa svojim timom odgovoran za milionske prevare, zbog čega je nedavno iz Crne Gore izručen Sjedinjenim Američkim Državama. U našoj zemlji Do Kvon se obreo iz Srbije, gdje se neko vrijeme skrivao, a pretpostavlja se da ga je ubacila srpska Bezbjednosno-informativna agencija (BIA), u saradnji sa našom ANB, kako bi srušili Spajića čiji je politički uticaj bio u uzletu. Abazović je čak imao ideju i da Spajić, a nakon što je njegov PES osvojio najviše glasova na vanrednim izborima, bude uhapšen zbog povezanosti sa Do Kvonom i njegovim kriminalnim poslovima. Izvori Portala ETV iz ANB kažu da su odmah po konstituisanju Spajićeve vlade svi podaci iz kompjutera koje je koristio Kurti izbrisani. Za Kurtijevog i Milićevog manadata u ANB nezakonito su praćene i prisluškivane brojne javne ličnosti, ali je i ta dokumentacija uništena, kao i podaci o informacijama koje su prikupljali. <h2>Razlaz sa Milićem</h2> Iako je doskorašnji direktor ANB Boris Milić bio jedan od Kurtijevih ključnih ljudi u ANB, ovaj mu je „okrenuo leđa“ čim je bilo izvjesno da će Spajić, bez obzira na sve opstrukcije Abazovića, formirati vladu. Kako se stavio u službu Vukšića, pa u susret njegovoj smjeni se odmah ponudio Abazoviću, tako je služio i Spajiću. - Kurti je ogorčen na njega. „Mrtav ljut“ je i na ostale koji su ga, kako on tvrdi, izdali. Čak je pričao kako mu je najveća greška što se uopšte oslonio na Milića i ostale oparativce koji su mu bili na usluzi dok je bio u službi – kažu naši izvori iz ANB. Ali, prema njihovim riječima, bez obzira na to, Kurti i dalje ima jaku saradničku mrežu u „tajnoj“ policiji. - Dok je bio u službi najodaniji su mu bili Šipčić, ali i Kožar i Nišavić, kao i Katarina Vujović – tvrde izvori Portala ETV. Crnogorska tajna služba u posljednjih četiri godine je, kako upozoravaju naši sagovornici, uništena, nefunkcionalna i potpuno podređena rusko-srpskoj agenturnoj mreži. - U agenciji koja treba da štiti nacionalne interese Crne Gore jedino nema mjesta za one koji su na braniku interesa ove države. Svima drugima vrata su širom otvorena – upozoravaju naši sagovornici. Svakako, „najbolja slika ANB“ je Boris Milić i njegov „razvojni put“ – čim je u Agenciju stigao Vukšić bezrezervno mu se stavio na raspolaganje, kada je bilo jasno da će ovaj biti smijenjen našao je put do Abazovića koji ga je nagradio pozicijom direktora, a onda je obezbijedio funkciju i kod Spajića. Ovaj sluga svakog gospodara razriješen je nedavno, odnosno prihvatio je da podnese ostavku i ne pravi probleme, vjerovatno pritisnut nekim dokazima koji su „isplivali“, a koji mu ne idu u prilog.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011323010_05e3f34f0bddccbf082ab59c06e234622f3fd9596fb1ce147a05f1c3f4256617.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025011323010_05e3f34f0bddccbf082ab59c06e234622f3fd9596fb1ce147a05f1c3f4256617" data-rendition-name="original" width="1170" height="1638" loading="lazy" alt="Dokument Vlade o imenovanju Kurtija"><figcaption>Dokument Vlade o imenovanju Kurtija</figcaption></figure>  Crnogorska tajna služba u posljednjih četiri godine je, kako upozoravaju naši izvori, uništena, nefunkcionalna i potpuno podređena rusko-srpskoj agenturnoj mreži. - U Agenciji koja treba da štiti nacionalne interese Crne Gore jedino nema mjesta za one koji su na braniku interesa ove države. Svima drugima vrata su širom otvorena – upozoravaju naši sagovornici.

Kaćuša Krsmanović

Artan Kurti ne može da dobije pozitivne bezbjednosne provjere

Vlada je ponovo na telefonskoj sjednici održanoj juče odlučivala o kadrovskim pitanjima u Agenciji za nacionalnu bezbjednost i u, kako je saopšteno, u skladu sa presudom Upravnog suda Crne Gore od 21. novembra prošle godine, konstatovala da Artan Kurti, počev od danas nastavlja mandat generalnog inspektora u ANB-u. Kako se navodi u saopštenju, Vlada je donijela i Rješenje o razrješenju generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost mr Predraga Burića i zadužila v.d. direktora Ivicu Janovića da Kurtiju omogući obavljanje poslova u skladu sa Zakonom o ANB-u, ali tek nakon dobijanja dozvole za pristup tajnim podacima. - Naime, Vlada je zadužila v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost da bez odlaganja Direkciji za zaštitu tajnih podataka dostavi zahtjev za dobijanje dozvole za pristup tajnim podacima za Artana Kurtija, generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost - navodi se u saopštenju iz Vlade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113070152_05e3f34f0bddccbf082ab59c06e234622f3fd9596fb1ce147a05f1c3f4256617.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250113070152_05e3f34f0bddccbf082ab59c06e234622f3fd9596fb1ce147a05f1c3f4256617" data-rendition-name="original" width="1170" height="1638" loading="lazy" alt="Tačka Vlada Artan Kurti"> </figure>

Kurti od danas ponovo u ANB-u

Vršilac dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović ubrzano sprovodi kadrovske promjene u menadžmentu, ali i na nižim nivoima u ANB-u.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, na udaru smjena i promjena pozicija u ANB-u su ljudi koji su se našli na rukovodećim pozicijama za vrijeme kada je Dritan Abazović bio koordinator svih službi bezbjednosti a njegov bliski prijatelj Artan Kurti generalni inspektor.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241230021252_3e1c9bad9908b829265afbc5d829a67e8e2348a16fa8c8ba65be72cf58762e5c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241230021252_3e1c9bad9908b829265afbc5d829a67e8e2348a16fa8c8ba65be72cf58762e5c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KONTOLA KAO MOĆ: Zgrada Agencije za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KONTOLA NAD INFORMACIJA KAO MOĆ NAD LJUDIMA: Zgrada Agencije za nacionalnu bezbjednost(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,USUD“ BORISA BATA MILIĆA Nije, međutim, ,,čistka“ samo usmjerena na kadrove Ure i ne čini to Janović sam. Sve se radi uz direktnu operativnu podršku šefa Sektora za kontraobavještajnu zaštitu (KOZ) Dragutina Šipčića, kao i generalnog inspektora Predraga Burića, koji su postavljeni kao ljudi koji će sprovoditi nakane vrha PES-a Milojka Spajića.&nbsp; Zanimljivo, i Šipčić i Burić su zasjeli na pozicije u ANB-u za vrijeme kada je Boris Bato Milić bio direktor. Upravo je ta uslužnost prema vlasti, od vlada Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića, sve do sadašnje Milojka Spajića i promovisala Milića za čelnog čovjeka Agencije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241230021256_caef43657752f176cfa030c3bf2c10a7caa61a5b377a2c554ddffac60d91e5ae.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241230021256_caef43657752f176cfa030c3bf2c10a7caa61a5b377a2c554ddffac60d91e5ae" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="DOBAR SA SVAKOM VLAŠĆU: Boris Milić i funkcioneri Ure Dritan Abazović i Filip Adžić"> <figcaption>DOBAR SA SVAKOM VLAŠĆU: Boris Milić i funkcioneri Ure, Dritan Abazović i Filip Adžić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U doba kada je Dejan Vukšić - kadar Demokratskog fronta, kao &nbsp;predsjednik Skupštine opštine Kotor, mimo Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, imenovan za čelnika u ANB-u - spretni Boris Milić je uspio da se ,,dokopa“ funkcije šefa KOZ-a. I to upravo odlukom tek postavljenog direktora ANB-a Vukšića.&nbsp; No, dobra saradnja između Vukšića i Milića nije baš dugo trajala. Počeli su sa Kolegijuma ANB-a, iz sedmice u sedmicu, da cure podaci i tadašnja Pobjeda je u nekoliko istraživačkih priča raskrinkala plan Dejana Vukšića, političara ,,avgustovske većine“, ali i BIA.&nbsp; BIRN KAO UDARNA PESNICA ANB-A Javnost je saznala za plan, skovan prije protesta na Belvederu septembra 2021. godine, koji je Vukšić i ANB trebalo da realizuju: da se crnogorski građanski aktivisti, koji su se suprotstavljali klero-nacionalističkoj vlasti - proglase za ekstremiste. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241230021252_691338a851bb225b99d34fff2d2e6cbaabe785723b007c93e94aa3334d43bc0f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241230021252_691338a851bb225b99d34fff2d2e6cbaabe785723b007c93e94aa3334d43bc0f" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="SRAMNA AKCIJA: Birnova mapa ,ekstremista u Crnoj Gori"> <figcaption>SRAMNA AKCIJA: Birnova mapa ekstremista u Crnoj Gori</figcaption> </figure>  Kao platforma za akciju targetiranja izabran je BIRN, a za te moralno i profesionalno skaredne stvari uvijek spremne novinarke - Jelena Jovanović i Dušica Tomović koje su, na osnovu doturenih i politički obojenih informacija iz ANB-a, sačinile mapu ekstremista i organizacija na kojoj su se našle, osim sedam građanskih aktivistkinja i aktivista i dvije novinarke Pobjede Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević.&nbsp; <blockquote>Boris Milić nije raspoređen za šefa operacija već je postavljen za - savjetnika direktora ANB-a, zajedno sa Zoranom Brđaninom. Milić je teško podnio lažna Spajićeva obećanja, pa se – od imenovanja za savjetnika – samo jednom pojavio na poslu.</blockquote> Kada je, preko medija, provaljen plan ANB-a, ispostavljen iz vrha vlasti, Vukšić je zatražio od Milića da otkrije kako cure podaci. Uprkos nastojanjima Milić nije uspio da otkrije kanal kojim su informacije dostavljane istraživačkim novinarima, pa je u krugu obavještajaca oko Vukšića čak počela da se razrađuje ,,opasna teza“ - da je sam Boris Milić bio ,,veza“ sa Pobjedom jer je svojevremeno radio sa bratom jednog člana uređivačkog kolegijuma te novine?!&nbsp; Tako je Milić, za kratko vrijeme od Vukšićevog ,,čovjeka od povjerenja“ došao u poziciju da ,,bude sumnjiv i na ledu“.&nbsp; U vrh ANB-a Milić se vratio nakon što je Ditan Abazović, tadašnji premijer, smijenio Sava Kenteru, tada je Boris Milić konačno postao prvi čovjek Agencije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003124_c1269d88782e9f3b5660a0ad6235790678a60327116f28d18a353f05416a5609.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024123003124_c1269d88782e9f3b5660a0ad6235790678a60327116f28d18a353f05416a5609" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SAD JE NEPOŽELJAN U ANB-U: Artan Kurti"> <figcaption>SAD JE NEPOŽELJAN U ANB-U: Artan Kurti(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  I kada je za generalnog inspektora ANB-a postavljen Artan Kurti, odmah je Milić napravio bitne konekcije i ostao na položaju direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, sve dok mu – prije mjesec – premijer Milojko Spajić nije objasnio, na nagovor svog šefa kabineta Branka Krvavca, kako je najbolje da se Milić sam povuče i podnese ostavku.&nbsp; SPAJIĆEVA LAŽNA OBEĆANJA Zauzvrat, Borisu Batu Miliću je lično Milojko Spajić obećao će, sve do penzije, ostati na važnoj poziciji šefa operacija u Agenciji.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003120_ffb9de86557acafd31cd8eff450a262afd9cfb1de4cf62cba857378c492f1f68.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024123003120_ffb9de86557acafd31cd8eff450a262afd9cfb1de4cf62cba857378c492f1f68" data-rendition-name="original" width="1080" height="679" loading="lazy" alt="POLITIČKE NAREDBE: Branko Krvavac i Milojko Spajić"> <figcaption>POLITIČKE NAREDBE: Branko Krvavac i Milojko Spajić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Međutim, prema informacijama Portala ETV, Spajić, Krvavac i novi v.d. direktor ANB Janović nijesu održali obećanje: bivši direktor Boris Milić nije raspoređen za šefa operacija već je postavljen za - savjetnika direktora ANB-a, zajedno sa Zoranom Bržaninom koji je, po ranijem dogovoru, da ostavku da bi bio savjetnik u Agenciji.&nbsp; Više izvora iz ANB-a ističe da je Milić teško podnio lažna Spajićeva obećanja, pa se – od imenovanja za savjetnika – samo jednom pojavio na poslu. Prema tim informacijama Milić je svojim dojučerašnjim saradnicima u ANB-u komentarisao ,,da je izigran od Spajića i Janovića, da ne želi da ih više gleda i da će do daljnjeg da bude u porodičnoj kući u Kučima“.&nbsp; PENZIONISANJE VUKŠIĆEVIH LJUDI&nbsp; Međutim, Boris Milić je bio samo kolateralna šteta operacije koju je Ivica Janović dobio kao zadatak koji mora da se izvrši.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003120_7c6e8402ef64328c0fc5ee23c36119f85db2b89cb0aa92c0c321e3fe0915feae.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024123003120_7c6e8402ef64328c0fc5ee23c36119f85db2b89cb0aa92c0c321e3fe0915feae" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POLITIKA I CRKVA SRBIJE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović"> <figcaption>POLITIKA I CRKVA: Vukšić i pop Crkve Srbije Backović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema izvorima iz ANB-a, na udaru su tokom posljednjih petnaestak dana ,,preostali“ kadrovi Dejana Vukšića, koji su, kažu sagovornici portala ETV, ,,degradirani i ostavljeni da budu na marginama“, što je diktat koji je Ivica Janović dobio od Branka Krvavca, odnosno Milojka Spajića. Novi čelnik ANB-a dobio je zadatak da, kako se to kaže, ,,pripremi uslove za odlazak u penziju jednog broja pripadnika Agencije za koje se pretpostavlja da podržavaju DPS“. Da li će, i kako, Janovićevi ljudi detektovati ko su simpatizeri DPS-a, ostalo je nepoznato. Prema informacijama iz ANB-a, konačni spisak ,,penzionisanja“ ipak neće praviti novi vršilac dužnosti, već ljudi koji savjetuju iz sjenke Spajića i Krvavca.&nbsp; Prema ocjenama upućenih u ,,planiranu reorganizaciju ANB-a“ Janović još nije obavio sve promjene na pozicijama načelnika sektora i centara, ali se očekuje da će narednih dana uslijediti ,,kadrovska vrteška“ na ovim pozicijama. Uostalom, to je i svrha Janovićevog iznenandnog dolaska na čelo ANB-a. Čak i po cijenu kršenja Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003128_f8bf16fccd707d4497b447b32c5bd9002f31bb799d61a970147ccb94bb3c7590.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2024123003128_f8bf16fccd707d4497b447b32c5bd9002f31bb799d61a970147ccb94bb3c7590" data-rendition-name="original" width="1080" height="619" loading="lazy" alt="PO KOMANDI IZ VLADE: Ivica Janović, v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>PO KOMANDI IZ VLADE: Ivica Janović, v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naime, novi direktor ANB-a, osim što nema iskustva u bezbjednosnom sektoru, nema završenu VSS, odnosno diplomu fakulteta (VII – 1), nije završio pripravnički staž sa VSS, te samim tim nema položen stručni ispit za rad u državnim organima.&nbsp; To su uslovi koji eliminišu Ivicu Janovića za funkciju direktora ANB-a, ali i otvaraju suštisnko pitanje – da li odluke čovjeka koji ne ispunjava osnovne uslove za rad na toj osjetljivoj poziciji mogu opstati ukoliko se neko bude žalio sudovima pa i Ustavnom sudu.&nbsp; Srećom po vlast – ako nastave sa ruiniranjem pravosuđa, ako završe razbijanje Ustavnog suda, neće biti ikoga da potvrdi nezakonite radnje aktuelne Vlade Crne Gore Milojka Spajića.&nbsp; Sada je možda jasnija pozadina akcije razbijanja pravosuđa u Crnoj Gori - omogućavanje donošenja političkih odluka koje ne mogu biti sudski osporene...&nbsp; &nbsp;

Uz podršku vrha Spajićeve Vlade, Janović ubrzano uklanja iz ANB-a ljude Vukšića, Kurtija, ali i Milića

Vlada Crne Gore nezakonito je razriješila dužnosti generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija, navedeno je u presudi Upravnog suda.
- Rješenjem Vlade Crne Gore od 1. avgusta 2024. godine, donijetim u izvršenju Presude ovog suda, od 18. juna 2024. godine, Artan Kurti je razriješen dužnosti generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, po predlogu Predsjednika Vlade Crne Gore. Nalazeći da su ispunjeni uslovi iz člana 36 stav 1 tačka 4 i stav 3 Zakona o upravnom sporu, Upravni sud je presudom od 21.novembra odlučio u sporu pune jurisdikcije na način da je tužbu usvojio i poništio rješenje o razrješenju generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost broj od 1.8.2024. godine - navedeno je u saopštenju koje potpisuje portparolka Upravnog suda Crne Gore, sutkinja Ivana Boričić.
Presudom ovog suda, od 4. marta, poništeno je ranije rješenje Vlade Crne Gore od 9. novembra 2023. godine, kojim je Kurti razriješen dužnosti generalnog inspektora ANB-a i predmet vraćen tuženoj na ponovni postupak.
- U svojoj odluci sud je ukazao tuženoj na nedostatke razloga obrazloženja osporene odluke, koja, osim pukog poziva na procesne zakone kojim je ustanovljena nadležnost tužene za donošenje rješenja o razrješenju, ne sadrži niti jedan konkretan i jasan razlog za ispunjenost uslova za primjenu odredbe člana 60 stav 2 Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Dužnost tužene normirana odredbom člana 56 Zakona o upravnom sporu, nakon donošenja odluke suda kojom je poništeno njeno rješenje, ne iscrpljuje se u poštovanju roka, propisanog stavom 2 citiranog člana za donošenje novog rješenja, već se ista odnosi prvenstveno na obavezu poštovanja pravnog shvatanja i primjedbi na koje je ukazano presudom suda - objašnjava Boričić.
U ponovnom postupku, postupajući suprotno svojoj zakonskoj obavezi, Vlada donosi istovjetnu odluku, uz, kako kažu u Upravnom sudu, puku konstataciju da je rješenje donijeto u postupku izvršenja presude od 4. marta 2024. godine.
- Presudom ovog suda, od 18. juna 2024. godine, sud je odlučio u meritumu na način što je poništio ranije rješenje Vlade od 18.aprila 2024. godine, kojim je Kurti razriješen dužnosti generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost, bez vraćanja predmeta na ponovno postupanje i odlučivanje. U izvršenju navedene presude tužena je na sjednici održanoj 1.avgusta Zaključkom konstatovala da Kurti, počev od 1.avgusta 2024.godine, nastavlja mandat generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Međutim, istog dana 1.avgusta predsjednik Vlade je podnio predlog Vladi Crne Gore za njegovo razrješenje, koji predlog istog dana na 45. sjednici Vlada prihvata i osporenim rješenjem razriješila tužioca dužnosti generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost - dodaje Boričić.
Navedenim postupanjem, po nalaženju suda, Vlada nije postupila u skladu sa obavezom propisanom odredbom člana 56 Zakona o upravnom sporu.
Boričić objašnjava da smisao navedene odredbe upućuje na obaveznost presuda donijetih u upravnim sporovima u smislu člana 8 istog zakona. 
- Ovo načelo ne znači samo obavezu nadležnog organa da presudu, kojom je njegov akt poništen u potpunosti izvrši, već i obavezu da u svemu postupi po pravnom shvatanju i primjedbama suda navedenim u presudi - kaže Boričić.
Sud naglašava da nesumnjivo ovlašćenje organa da donese odluku o razrješenju postavljenog lica prije isteka roka na koje je imenovano, ne daje pravo tom organu da razloge za razrješenje temelji na odredbi člana 27a stav 1 tačka 2 i člana 40 stav 2 Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koje odredbe se odnose na uslove za zasnivanje radnog odnosa u Agenciji, te uslov za imenovanje glavnog inspektora u Agenciji.
- Ovo kod činjenice da predmet spora nije ocjena zakonitosti rješenja o imenovanju, u kom postupku se ispituje ispunjenost kako opštih, tako i posebnih uslova na strani kandidata u skladu sa zakonskim propisima važećim u vrijeme imenovanja, već rješenje o razrješenju, u kom postupku se cijeni ispunjenost uslova za razrješenje u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Ovo posebno što Zakonom o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kao lex specialis-om, nijesu predviđeni posebni uslovi za razrješenje generalnog inspektora, zbog čega se na položaj, prava, dužnosti i odgovornosti iz radnog odnosa državnog službenika Agencije, pa i tužioca, saglasno odredbi člana 38 istog zakona, primjenjuje zakon kojim se uređuju radni odnosi policijskih službenika i opšti propisi o državnim službenicima, ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno - navela je Boričić.
Sve navedeno je, kako kaže, bilo razlog da sud, nakon raspravljana sporne pravne stvari u cjelini, odluči u meritumu, u sporu pune jurisdikcije u skladu sa odredbom člana 36 stav 1 tačka 4 i stav 3 Zakona o upravnom sporu i kao nezakonito poništi osporeno rješenje Vlade Crne Gore, bez vraćanja predmeta na ponovno postupanje i odlučivanje.
- Eliminacijom osporenog rješenja iz pravnog prometa prestaje i pravna snaga predloga predsjednika Vlade, iz kog razloga izrekom presude nije bilo nužno odlučivati o osnovanosti predloga, kao akta kojim je pokrenut postupak za razrješenje tužioca, budući da isti akt dijeli pravnu sudbinu poništenog rješenja - zaključila je Boričić.

Upravni sud: Vlada nezakonito razriješila Kurtija

Uzalud je 23. jula 2022. godine ostao vapaj tadašnjeg ministra odbrane Raška Konjevića u Vladi Dritana Abazovića, da Artan Kurti ne ispunjava minimalne uslove da uđe u sistem bezbjednosti, odnosno da bude imenovan za generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, za koju poziciju ga je kandidovao premijer. Kurti je podrškom većine ministara, s izuzetkom Konjevića i tada ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića, imenovan na tu funkciju. - Treba nam čovjek koji može da odradi složene zadatke vezano za ANB. Tamo isto imamo imenovanja od ranijeg perioda koja možda nijesu po mom ukusu, a ni po vašem, a možda nijesu ni po ukusu građana Crne Gore i treba da idemo dalje – poručio je Abazović na sjednici Vlade Konjeviću. Rekao je i da je „jako dobro provjerio kandidata“ i da u kaznenoj evidenciji nema ništa, ali da smatra da je problem nešto drugo. - Što čovjek može da odgovori zadatku... - kazao je Abazović. I Kurti je zaista za godinu i četiri mjeseca, koliko je bio na poziciji generalnog inspektora u ANB, odgovorio zadatku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131124_df08a615899c3df5ad9b6a1fd964908637b18cefb5a2da42dbc79b1849b6a427.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241124131124_df08a615899c3df5ad9b6a1fd964908637b18cefb5a2da42dbc79b1849b6a427" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Agencija za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>NA METI: (Photo: Agencija za nacionalnu bezbjednost)</figcaption> </figure>  KAZNENA EVIDENCIJA Ali, da bi preuzeo potpunu kontrolu u Agenciji, Kurti je trebalo da dobije dozvolu tadašnjeg direktora Sava Kentere za pristup tajnim podacima. Međutim, bezbjednosne provjere sa terena – iz njegovog rodnog Ulcinja i Podgorice gdje živi - očekivano su bile negativne. Kentera je odbio da mu dozvoli pristup bazama ANB i istog dana kada je potpisao taj dokument Abazović ga je, dva sata kasnije, 7. oktobra 2022, na elektronskoj sjednici koju je hitno sazvao smijenio.&nbsp; Sjutradan je za direktora tajne službe imenovao Kurtijevog saradnika iz službe - Borisa Bata Milića, koji je i danas na toj poziciji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131128_c009a001c0f49c3ec8f4f9644102d6123346dea4d808e6649be1a32ac1d6cb77.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241124131128_c009a001c0f49c3ec8f4f9644102d6123346dea4d808e6649be1a32ac1d6cb77" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Boris Milić"> <figcaption>USLUŽAN SVIM VLASTIMA: (Photo: Boris Milić)</figcaption> </figure>  Tako su Kurtiju otvorena vrata da preuzme rukovođenje Agencijom. Čovjek koji u biografiji ima dvije pravosnažne presude za nasilničko ponašanje, obije vezane za pokušaj ubistva – prvi put je ubistvo pokušao kao maloljetnik, a drugi put, nekoliko godina kasnije, kao punoljetni mladić, kada je sasuo u jednog Ulcinjanina šest metaka i pobjegao, čovjek sa vezama u kriminalnim strukturama, tako je postao „alfa i omega“ crnogorske tajne službe.&nbsp; Ispostavilo se da je Artan Kurti uspio da „očisti“ svoju kaznenu evidenciju, a njegov karton izbrisan je u Ministarstvu pravde u junu 2020. godine. Prethodno je 2017. pokrenuo postupke za brisanje kaznene evidencije, ali pošto su ga Viši i Vrhovni sud odbili, uspio je da 2019. godine izdejstvuje za sebe pozitivnu odluku Ustavnog suda, koji je po njegovoj ustavnoj žalbi naložio ponavljanje postupka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131144_5f8e0cf68cb2021c7c2feb7c260167792489723f010f2026352e3d448800f9ad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241124131144_5f8e0cf68cb2021c7c2feb7c260167792489723f010f2026352e3d448800f9ad" data-rendition-name="original" width="721" height="480" loading="lazy" alt="Zgrada Višeg suda u Podgorici"> <figcaption>KO JE SVE ,,ČISTIO" KAZNENU EVIDENCIJU: (Photo: Zgrada Višeg suda u Podgorici)</figcaption> </figure>  Prema dostupnim informacijama, pred Vrhovnim sudom postupak nije ponovljen, međutim Kurtiju je kaznena evidencija, ipak „očišćena“ 8. juna 2020. Vjerovatno zahvaljujući vezama koje je uspostavio sa nosiocima institucija, nakon što je kao diplomirani pravnik počeo 2016. godine dvogodišnji pripravnički staž u Privrednom sudu u Podgorici, gdje je potom dobio posao savjetnika. Da je Kurti čovjek spreman na sve, pokazuje i njegova izjava dnevniku Vijesti, nakon što je imenovan za generalnog inspektora, kada je ustvrdio da je neosuđivan i da ta informaciju može da se provjeri u Ministarstvu pravde?! MILOVIĆ VRATIO DOSJE Istina, u tom trenutku njegov dosje u Ministarstvu pravde bio je prazan, ali ga je ubrzo nakon imenovanja za ministra pravde ponovo popunio Andrej Milović 25. aprila ove godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131128_8d9ece29d00492cc3122fcec983568e6378b411df21fd6d2c0ae47a93e19a6b4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241124131128_8d9ece29d00492cc3122fcec983568e6378b411df21fd6d2c0ae47a93e19a6b4" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Andrej Milović"> <figcaption>UČINIO DOSTUPNIM KURTIJEVU KAZNENU EVIDENCIJU: (Photo: Andrej Milović)</figcaption> </figure>  Upravo zbog ove odluke Kurti je podnio tužbu Upravnom sudu, koja je nedavno odbijena kao neosnovana. - Iz pravosnažnog rješenja Višeg suda u Podgorici utvrđeno je da je A.K., ovdje tužilac, pored presude Višeg suda u Podgorici, osuđivan i presudom tog suda koja je preinačena presudom Apelacionog suda Crne Gore od 2006. godine, tako što je tužiocu izrečena kazna maloljetničkog zatvora u trajanju od 10 mjeseci, što znači da je tužilac lice koje je više puta osuđivano - pojašnjeno je u odluci Upravnog suda, koju je juče citirao Portal Antena M. Iako Kurti više neće moći da obmanjuje javnost da je neosuđivan, šteta koju je nanio sistemu bezbjednosti u Crnoj Gori, za vrijeme dok mu je kaznena evidencija bila „počišćena“, čini se nenadoknadiva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131136_360c23ea8eab56e552ffdf0f036ad939039c8e9758cc037041b33a2b4a7e52e6.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241124131136_360c23ea8eab56e552ffdf0f036ad939039c8e9758cc037041b33a2b4a7e52e6" data-rendition-name="original" width="812" height="532" loading="lazy" alt="Dejan Vukšić"> <figcaption>UPRAVLJAO AKCIJOM KLASIFIKOVANJA PATRIOTA KAO EKSTREMISTA: (Photo: Dejan Vukšić)</figcaption> </figure>  Ono što je 2020. godine počeo Dejan Vukšić, proruski i prosrpski kadar imenovan za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, nakon što su vlast u našoj zemlji preuzele političke i društvene snage bliske Beogradu i Moskvi, Kurti je, zajedno sa Abazovićem, dovršio, a njihovo nasljeđe prilježno čuva i nova izvršna vlast. ZAUSTAVLJANJE KENTERINIH AKCIJA&nbsp; Prvi zadatak koji su Abazović i Kurti po preuzimanju ANB ispostavili Borisu Miliću bio je smjena najbližih saradnika smijenjenog direktora Sava Kentere. Sljedeći nalog je bio čišćenje dokaza koji su upućivali na povezanost Abazovića i njegove Ure sa ruskom špijunskom mrežom u Crnoj Gori i državnim švercom duvana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131132_9619b942b7f593e0d5a1ca69bf23c5821ba35d8ee2ba889165fb2fde5e6ec29e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241124131132_9619b942b7f593e0d5a1ca69bf23c5821ba35d8ee2ba889165fb2fde5e6ec29e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Savo Kentera"> <figcaption>SMETNJA ZA RUŠENJE SISTEMA BEZBJEDNOSTI: (Photo: Savo Kentera)</figcaption> </figure>  Baš to su bile dvije velike međunarodne akcije pokrenute tokom kratkotrajnog upravljanja Agencijom Sava Kentere, ali su zaustavljene njegovom smjenom. U obije akcije uhapšeni su ljudi bliski Abazoviću i Uri, međutim, do danas je sudbina tih predmeta u tužilaštvu javnosti nepoznata. Milić je bio pod potpunom kontrolom Abazovića i Kurtija i prihvatio je da bude u potpunoj sjenci generalnog inspektora. Njihov izbor da on bude na čelu Agencije bio je očekivan, a s obzrom na to da je bio Kurtijeva glavna „krtica“ u službi, koja je odavala podatke Abazoviću, dok je na čelu te institucije bio Dejan Vukšić. A Milić je, kako se ispostavlja, „igrao na sve karte“ postavgustovskih proruskih i prosrpskih vlasti. Prvo se bezrezervno stavio na raspolaganje Vukšiću, čim je ovaj imenovan krajem 2020. Kada je bilo jasno da će ga Abazović smijeniti nakon što preuzme premijersku funkciju, preko Kurtija je ponudio saradnju budućem premijeru kojem je, sa još nekolicinom službenika, špijao što rade Vukšić i njegov tim. Ne samo to – dostavili su mu sve podatke o brojnim službenicima Agencije i drugih organa - njihovoj političkoj i nacionalnoj pripadnosti, kontaktima i vezama… Špijanje je naplaćeno funkcijom, ali pod uslovom da Kurti bude taj koji odlučuje. S obzirom na to da je i dalje na čelu Agencije, jasno je da se na vrijeme stavio i u službu nove izvršne vlasti u kojoj sektor bezbjednosti kontrolišu kadrovi prorsuke i prosrpske partije Demokrate, koja je na vanredne parlamentarne izbore 2023. izašla u koaliciji upravo sa Abazovićevom Urom. ,,ČIŠĆENJE“ SLUŽBE Kako su Abazović, Kurti i Milić sklonili sve operativce koji su u službi radili za interese države Crne Gore, situacija koju su zatekli novoj vlasti je potpuno odgovarala. Demokrate su jedino morale napraviti ustupak Spajiću da iz Agencije ukloni Kurtija, kojeg je ovaj smatrao najodgovornijim za plasiranje afere „Do Kvon“. Sistematizacijom radnih mjesta koja je rađena pod strogim Kurtijevim nadzorom, u Agenciji je upošljeno više desetina njegovih i Abazovićevih ljudi, ali su posao dobili i mnogi koje su preporučile Demokrate, kao i političke strukture koje kontroliše Andrija Mandić, aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore i neformalni lider crnogorske vlasti. Svi novi upošljenici angažovani su bez ikakvih provjera i obaveznih procedura. &nbsp; „Linija rada“ – crnogorski ekstremizam, koju je u službu uveo Dejan Vukšić 2021. godine, u susret nasilnom ustoličenju, u Cetinjskom manastiru, Joanikija Mićovića za mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije, do danas je aktivna.&nbsp; I upravo po toj „liniji“ jedan od ključnih zadataka ANB, krajem 2022. godine bio je, o čemu je tada izvijestila Pobjeda, da diskredituju masovne građanske proteste „Ima nas“. Operativcima je proslijeđen cirkularni dopis da dostave informacije i saznanja o namjerama navodnog nasilnog ulaska građana u zgradu Skupštine Crne Gore i pripremama za izazivanje nereda koji se navodno planiraju na protestima. U aktu koji je pripremljen pod Kurtijevim nadzorom i koji je dostavljen opertivcima, pored ostalog, pisalo je da nasilne akcije planiraju osobe koje se „protive borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije koja se trenutno vodi“?! - Sve te aktivnosti u Agenciji se vode pod stavkom „crnogorski ekstremizam“ – rekli su tada izvori iz Agencije. AFERA ..DO KVON“ Artan Kurti crnogorsku tajnu službu potpuno je podredio Abazovićevim političkim interesima i njegovim nalogodavcima iz Beograda, pa je ona zloupotrijebljena u susret vanrednim parlamentarnim izborima u junu 2023. za obračun sa Milojkom Spajićem, liderom tada nove partije u Crnoj Gori – Pokret Evropa sad.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131136_ac51932d899a2ace030b1251c4e1ca019a75ea6d2ce032c1b51aff4b3a926482.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241124131136_ac51932d899a2ace030b1251c4e1ca019a75ea6d2ce032c1b51aff4b3a926482" data-rendition-name="original" width="946" height="682" loading="lazy" alt="Do Kvon"> <figcaption>TAJNE VEZE I POLITIČKA POZADINA:(Photo: Do Kvon)</figcaption> </figure>  U koordinisanoj akciji sa srpskom službom bezbjednosti – Bezbjednosno informativnom agencijom (BIA) otvorena je afera „Do Kvon“.&nbsp; Bjegunac za kojim su raspisane dvije međunarodne potjernice, mag kriptovaluta, Huing Do Kvon, koji se skrivao u Beogradu, zajedno sa svojim prijateljem Džon Hon Čangom transportovan je u Crnu Goru, da bi krajem marta bili uhapšeni na podgoričkom aerodromu zbog falsifikovanih dokumenata.&nbsp; Od tog trenutka krenula je hajka na Spajića. Abazović je tvrdio da je Do Kvon njegov prijatelj, da je finansirao kampanju Pokreta Evropa sad, da ga je Spajić posjećivao u Beogradu iako je znao da su za njim raspisane potjernice, a onda se pojavilo i Do Kvonovo navodno pismo sa opasnim optužbama na račun Spajića.&nbsp; Budući premijer branio se kako sadržaj pisma nije istinit i da su Do Kvona crnogorskim vlastima prijavili on i njegovi prijatelji iz „blokčejn“ zajednice, jer ih je sve prevario.&nbsp; Lider PES-a je osnovano strahovao da Abazović, Kurti i Milić pripremaju teren za Spajićevo hapšenje, kako bi ga onemogućili da sastavi vladu, odnosno dobije većinsku podršku u parlamentu. Nijesu uspjeli i jedna od prvih odluka Vlade Milojka Spajića bila je, 9. novembra 2023. razrješenje Kurtija sa pozicije generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; Međutim, kako je Kurti uspio da u Agenciji angažuje desetine ljudi lojalnih Abazoviću, on i bivši premijer i danas su na izvoru mnogih informacijama kojima raspolaže tajna služba. Osim toga, sačuvali su od krivično-pravnog progona i operativce za koje je u okviru međunarodne akcije sprječavanja ruskog malignog uticaja ustanovljeno da sarađuju sa ruskom službom.&nbsp; Služba, prema izvorima Portala ETV, štiti i neke kriminalne grupe povezane sa Abazovićem i njegovom Urom, ali i krije podatke o Kurtijevim vezama sa jednim narko-klanom koji djeluje u Ulcinju... Kada je postalo izvjesno da neće srušiti Spajića i da će on dobiti podršku za vladu svi podaci iz kompjutera koje je u Agenciji koristio Kurti su izbrisani. - Tehnika je angažovana da prikrije sve elektronske tragove. Istovremeno, krivotvore se papiri i evidencije gdje je on sve vršio uvid i imao pristup dokumentima službe – rekli su ranije izvori Pobjede. Uništena je i dokumentacija koga su sve operativci pratili, kao i podaci o informacijama koje su prikupljali. Artan Kurti i Boris Milić, prem informacijama Portala ETV, zaratili su nakon što se Milić stavio u službu nove izvršne vlasti.&nbsp; Agencija za nacionalnu bezbjednost i dalje je pod potpunom kontrolom ruske i srpske agenturne mreže.

Čovjek za prljave zadatke

Američki glumac Erik Dejn, najpoznatiji po ulozi doktora Marka Slouna u seriji “Uvod u anatomiju”, preminuo je u 53. godini, potvrdila je njegova porodica.
Dejn je prošle godine javno saopštio da boluje od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), progresivne neurološke bolesti koja utiče na motorne neurone i dovodi do postepenog gubitka mišićne funkcije.
U mjesecima nakon dijagnoze govorio je o značaju podrške oboljelima i potrebi za većim ulaganjima u istraživanja.
Pored „Uvoda u anatomiju“, Dejn je ostvario zapažene uloge i u seriji “The Last Ship”, gdje je tumačio komandanta mornaričkog razarača u postapokaliptičnom okruženju, kao i u HBO ostvarenju “Euphoria”, u kojem je igrao kompleksnu i mračnu očinsku figuru.
Rođen 1972. godine u San Francisku, karijeru je započeo tokom devedesetih, a tokom više od dvije decenije rada ostavio je trag u televizijskoj produkciji i popularnoj kulturi.

Preminuo glumac Erik Dejn, zvijezda serije ''Uvod u anatomiju''

Trampova administracija je obavijestila Kongres o svojoj namjeri da nastavi sa planiranjem mogućeg ponovnog otvaranja ambasade SAD u Damasku, koja je zatvorena 2012. godine tokom sirijskog građanskog rata, izvještava Asošijejted pres.
U obavještenju kongresnim odborima početkom ovog mjeseca, koje je dobila Asošijejted pres, Stejt department je izrazio svoju „namjeru da postepeno pristupi mogućem ponovnom otvaranju ambasade u Siriji". Prema dokumentu od 10. februara, finansiranje ovih planova počeće za 15 dana, odnosno sljedeće nedjelje. Međutim, ne postoji vremenski okvir za njihov završetak, niti za mogući povratak američkog osoblja u Damask sa punim radnim vremenom.
Administracija razmatra ponovno otvaranje ambasade od prošle godine, ubrzo nakon svrgavanja dugogodišnjeg sirijskog lidera Bašara el Asada u decembru 2024. To je bio prioritet za Toma Baraka, ambasadora predsjednika Donalda Trampa u Turskoj i njegovog specijalnog izaslanika za Siriju.
Barak se zalagao za značajno poboljšanje odnosa sa Sirijom i njenim novim rukovodstvom koje predvodi bivši pobunjenički lider Ahmad el Šar. Uspješno se zalagao za ukidanje američkih sankcija i reintegraciju Sirije u regionalnu i međunarodnu zajednicu. Prošlog maja, Barak je posjetio Damask i podigao američku zastavu na kompleksu ambasade, iako još nije bio zvanično otvoren.
Istog dana kada je Kongres obaviješten, Barak je pohvalio odluku Sirije da se pridruži koaliciji koja se bori protiv militantne grupe Islamska država. Ovo dolazi u trenutku kada se američka vojska povukla iz male, ali važne baze na jugoistoku zemlje i još uvijek postoje značajni problemi između sirijske vlade i kurdske manjine.
- Regionalna rješenja, podijeljena odgovornost. Sudjelovanje Sirije na sastanku koalicije protiv ISIL-a u Rijadu označava novo poglavlje u kolektivnoj sigurnosti - izjavio je Barak. Planovi za ponovno otvaranje ambasade su tajni, a Stejt department je odbio komentarisati detalje, potvrdivši samo da je obavijest poslana Kongresu.
Sličan „postupni" pristup Stejt departmentu primijenio je i u planove za ponovno otvaranje američke ambasade u Karakasu u Venecueli, nakon američke vojne operacije kojom je u jahuaru svrgnut bivši predsjednik Nikolas Maduro. Taj pristup uključio je raspoređivanje privremenog osoblja koje je boravilo i radilo iz savremenih objekata.

SAD planira ponovno otvaranje ambasade u Damasku

Andrija Mandić i Milan Knežević dobili su danas ljudsku, moralnu i političku satisfakciju, poručio je lider SNSD-a i bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Kako navodi, odluka Apelacionog suda nije potvrda njihove nevinosti, jer se od prvog dana to znalo, ali je potvrda krivice onih koji su ih progonili.
- Probali su sudovima da ih politički eliminišu, ali je narod na izborima eliminisao progonitelje. Mandiću i Kneževiću želim porodičnu sreću i uspjeh u političkom djelovanju- poručio je Dodik na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiloraddodik%2Fstatus%2F2024929467848630695%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dodik: Odluka Apelacionog suda nije potvrda nevinosti Mandića i Kneževića već krivice onih koji su ih progonili

Crnogorske odbojkaške selekcije do 18 godina ostvarile su polovičan učinak na otvaranju Zimskog kupa nacija u Pordenoneu.
Odbojkaši su savladali Egipat 3:1 (25:17, 23:25, 25:18 i 25:23), dok su odbojkašice selekciju iz iste države pobijedili 3:2 (26:24, 22:25, 25:15, 14:25 i 15:12).
U popodnevnom meču ekipa Miljana Boškovića izgubila je od Njemačke nakon velike borbe i preokreta, 3:2 (25:16, 17:25, 16:25, 25:20 i 15:9), dok su izabranice Milana Miloševića poražene maksimalnim rezultatom od rivalki iz iste države, 3:0 (25:19, 25:18 i 25:23).
U subotu obje crnogorske selekcije igraće sa &nbsp;Hrvatskom i nastaviti borbu za polufinale turnira.

Tag: artan-kurti