Ruski državni mediji navode da je pali sirijski predsjednik Bašar al Asad u Moskvi sa svojom porodicom, prenosi Sky news.
Pozivajući se na izvor u Kremlju, ruski državni medij TASS je rekao da je Asadu i članovima njegove porodice pružen azil u ruskoj prijestonici.
Bilo je mnogo spekulacija o tome gdje se Assad nalazi nakon izvještaja da je pobjegao iz Damaska prije nego što su pobunjenici stigli tamo jutros.
Rusija, jedan od najbližih Asadovih saveznika, potvrdila je ranije danas da je napustio Siriju, ali nije rekla gdje se nalazi, niti da li mu je Moskva dala utočište.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Asad sa porodicom u Moskvi, pružen mu azil

Sirijci danas slave širom te zemlje, Bliskog istoka ali i u evropskim gradovima.
Veliko slavlje uslijedilo je nakon što su pobunjenici poslije munjevite ofanzive preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Damaskom i time okončali brutalnu vladavinu porodice Asad, koja je vladala gvozdenom pesnicom od 1971. godine.
Svrgnuti vođa sirijskog režima Bašar al-Asad podnio je ostavku na mjesto predsjednika Sirije i napustio državu. Državna televizija Sirije objavila je ranije danas da je režim stranke Baas i porodice Asadovih srušen, kao i da su svi zatvorenici oslobođeni. 
 
U saopštenju ruskog Ministarstva vanjskih poslova se navodi da je situacija u Siriji dramatična i zabrinjavajuća i da su vođeni pregovori između Asada i snaga koje učestvuju u oružanom sukobu. 
 
- Kao rezultat pregovora, Asad je dao naređenje da se vlast prenese mirno, odlučio je da napusti funkciju i napusti zemlju. Rusija nije učestvovala u tim pregovorima - naveli su iz Moskve, prenosi Anadolija. 
 
U saopštenju se ističe da je Rusija u kontaktu sa svim opozicionim snagama u Siriji. 
 
- Pozivamo sve relevantne strane da prestanu s pribjegavanjem nasilju i politički rješavaju sve probleme. U tom kontekstu, Rusija je u interakciji sa svim opozicionim snagama u Siriji. Pozivamo na poštovanje stavova svih etničkih i vjerskih snaga u Siriji - navodi se u saopštenju. 
 
Iz Ministarstva vanjskih poslova su naveli da su ruske vojne baze u Siriji u visokom stanju pripravnosti i da nema ozbiljne prijetnje po sigurnost tih baza. 
 
U saopštenju se navodi i da su preduzete sve neophodne mjere kako bi se osigurala životna bezbjednost ruskih državljana u Siriji. 
 
Sirija je poprište građanskog rata od 2011. godine, a sukobi su ponovo intenzivirani od kraja novembra kada su antirežimske grupe preuzele kontrolu u Halepu. 
 
Antirežimske snage su nakon toga preuzele kontrolu u cijelom Idlibu, a potom i u drugim gradovima. 
 
Opozicione grupe počele su juče sa juga da ulaze u Damask i brzo su zauzele glavni grad Sirije, a svrgnuti Asad je navodno pobjegao i trenutno nije poznato gdje se nalazi.

1250x600

1084x550

Slavlje u Siriji, na Bliskom istoku i u evropskim gradovima poslije pada Asada

Nije ovo prica o papučama, već o tome ko gazi, po čemu i po kome. Ovo je priča o institucijama sistema koje ne služe da zaštite građane, već nečiju sujetu. Crna Gora je postala zemlja u kojoj su papuče jedne žene bolje štićene nego jedna novinarka. One dođu nešto kao štićena ličnost i valjalo bi razmisliti da im se da matični broj i pravo glasa.
Možda nijesmo demokratska zemlja, ali neka se zna da smo bar modno osviješteni i da smo oduvijek na usluzi samoproglašenoj eliti. Od dolaska “oslobodilaca” na vlast, jedna stvar postala je kristalno jasna – u Crnoj Gori sloboda se tretira kao incident. Ograničavaju nam pravo na okupljanje, hoće da nas prisluškuju kako bi nas zaplašili, a povez preko usta bio bi apsolutno primjeren mehanizam.
I ništa bolje ne ilustruje tu tendenciju od jednih papuča.
Ponosna vlasnica obuće, žena čije-se-ime-ne-pominje, jer može biti belaja, pokazala je visok nivo tankoćutnosti čim je uturila prijavu protiv novinarke. Nije da sam zla, ali se pitam đe su joj mjera i tankoćutnost bile kada je vrlo samouvjereno, iako bez ijedne formalne funkcije, čestitala nacionalni praznik ništa manje nego u ime Glavnog grada. “U ime Glavnog grada i u svoje lično ime”- moćno zvuči, a? E, ako ovo nije želja da se bude na pozornici ne znam šta jeste. A kad ste na pozornici morate biti primijećeni, je li tako? Sad bi ta ista gospođa da bude nevidljiva i da, kao gradonačelnikova stopanica, dobije status nedodirljivosti, bezmalo svetosti.
Institucije su joj, logično, izašle u susret i dodijelile ovo drugo. I eto drame - novinarka koja se usudila da primijeti nesklad između životnog stila i primanja gospođe gradonačelnikovice, saslušana je u policiji. I bas kad smo pomislili da je to to - još jedan farsični biser oslobodilačke vlasti i nova scena za dramski zaplet: Osnovno tužilaštvo iz Kotora saopštilo da nije tražilo saslušanje novinarke. Policija, kažu, sama da “vidi” ima li elemenata prekršaja.
E to je tačka đe farsa prerasta u društvenu tragediju. Nijesam pravnica, ali mi nešto govori da ako nas policija saslušava bez naloga tužioca - onda to nije država u kojoj zakoni vladaju. To je sistem u kojem se strah raspoređuje preventivno, s jasnom porukom: pazite šta govorite, još bolje -samo ćutite. Policija se ponaša kao modni sud. Ne po zakonu, već po ukusu povlaščenih. A to što tužilaštvo prilično kasno pokušava da opere ruke od toga, samo dodatno potvrđuje da sistem funkcioniše po principu instinkta poslušnosti.
Posljedice ne trpi samo samo tužena novinarka. One su poruka svima nama. Jer ako se ovakvi postupci normalizuju, ako se uzme zdravo za gotovo da novinari mogu biti saslušavani zbog stava, onda su svi građani potencijalni "prekršioci". I nije pitanje hoćemo li biti pozvani – već kada. Zato Danijeline Dior papuče nijesu samo par skupocjene, što ne znači i lijepe obuće, one su, ni krive, ni dužne, postale simbol moći koja hoće da uplaši, uguši, pregazi.
I zapamtite: U Crnoj Gori “prilike su take” da nijesu na meti oni koji zloupotrebljavaju moć, već oni koji tu zloupotrebu prepoznaju. A to je “opasan prekršaj" koji se ne oprašta.

Dior papuče i sloboda koja izmiče

Međunarodne kritike na račun Izraela zbog vojnih dejstava u Gazi postaju sve oštrije. Čini se da i njemačka savezna vlada polako gubi strpljenje sa vladom premijera Benjamina Netanjahua. U ponedjeljak je kancelar Fridrih Merc (CDU) u Berlinu sazvao svoj bezbjednosni kabinet kako bi razgovarali o situaciji stanovništva u Gazi koje gladuje, piše Dojče vele.
Nakon toga, Merc je između ostalog rekao da Izrael mora odmah, sveobuhvatno i trajno da poboljša katastrofalnu situaciju u Gazi.&nbsp;
- Mora brzo, bezbjedno i u dovoljnoj mjeri da obezbijedi humanitarnu i medicinsku pomoć civilnom stanovništvu koje pati. Potreban je sveobuhvatan, a ne samo kratkoročan prekid vatre u Gazi. Hamas to mora konačno da omogući. I izraelska vlada mora učiniti sve što je u njenoj moći da to postigne - istakao je Merc.
<h2>Vazdušni most iz Jordana</h2>
U bezbjednosnom kabinetu su, pored Merca i vicekancelara Larsa Klingbajla (SPD) i ministri spoljnih poslova, unutrašnjih poslova i odbrane, kao i šef kancelarskog ureda i predstavnici obavještajnih službi. Sastanak je služio usaglašavanju vlade oko zajedničkog jezika u sve žešćoj debati o ratu u Gazi.
Njemačkoj vladi je posljednjih dana postajalo sve jasnije da – zajedno s Francuskom i Velikom Britanijom – mora odlučnije da poradi na poboljšanju humanitarne situacije oko dva miliona ljudi u uskom priobalnom pojasu Sredozemlja. Merc je najavio da će, zajedno s vladama u Londonu i Parizu, u Jordanu organizovati avione iz kojih bi nad teritorijom Gaze bili bacani paketi sa humanitarnom &nbsp;pomoći.
U utorak je Merc u Berlinu primio jordanskog kralja Abdulaha II i razgovarao s njim i o vazdušnom mostu. Kancelar je rekao da su dva njemačka vojnа aviona tipa Erbas A400M već na putu za Jordan. Njihovi humanitarni letovi bi mogli da počnu najkasnije do predstojećeg vikenda.
<h2>Ljudi umiru na punktovima za isporuku pomoći</h2>
Sličnu akciju je u martu prošle godine pokrenula i prethodna vlada SPD, Zelenih i FDP. Humanitarne organizacije su takve letove više puta kritikovali kao nedovoljnu pomoć. I Merc je naglasio da bi bilo bolje da se ljudi ponovo snabdijevaju kopnenim putevima.
- Znamo da je to za ljude u Gazi samo mala pomoć, ali to je ipak doprinos, koji želimo da damo - rekao je Merc o vazdušnom mostu.
Posljednjih dana je Izrael, prema sopstvenim navodima, ponovo pustio oko 250 kamiona da pređu u Pojas Gaze. Stručnjaci procjenjuju da je dnevno potrebno najmanje 600 kamionskih isporuka.
Tokom dugih nedjelja prije ponovnog pokretanja akcija pomoći gotovo da nije bilo isporuka. Humanitarne organizacije su izvještavale o ljudima koji gladuju i koji su umirali čekajući pomoć na punktovima za isporuku, pa čak i o onima koji su tamo ubijeni.
<h2>„Državni rezon Njemačke“</h2>
U političkom Berlinu, bliskoistočni konflikt je svakodnevna tema. Za Njemačku je ona izuzetno osjetljiva: kao posljedica Holokausta i ubijanja šest miliona evropskih Jevreja tokom nacističke diktature, odbrana prava izraelske države na postojanje je postala dio njemačke državne politike i jasna smjernica za svaku poslijeratnu vladu.
Doduše, Merc ubrzo nakon stupanja na dužnost početkom maja rekao da više ne razumije koje ciljeve Izrael slijedi u Gazi.
Dok su druge države preduzimale konkretne korake protiv izraelske vlade, nova njemačka vlada je ostajala pri istoj formulaciji: Izrael ima pravo da se brani nakon smrtonosnog terorističkog napada Hamasa 7. oktobra 2023.
Kada je francuski predsjednik Emanuel Makron u petak najavio da želi da prizna palestinsku državu u septembru, iz Berlina je odmah stigla poruka da to za Njemačku ne dolazi u obzir. Merc je to ponovio početkom nedjelje.
- Za saveznu vladu, takva odluka ne predstoji. Priznanje smatramo ne prvim, već jednim od završnih koraka ka realizaciji rješenja o dvije države - kazao je Merc.
<h2>Merc najavljuje „dalje mere“ protiv Izraela</h2>
Tokom proteklog vikenda je postalo jasno da će njemačka vlada revidirati svoje uzdržano ponašanje. Merc je telefonirao s Netanjahuom, Makronom i britanskim premijerom Kirom Starmerom. Već u petak uveče su Njemačka, Francuska i Velika Britanija objavile zajedničku izjavu u kojoj od Izraela zahtijevaju da okonča rat u Gazi i odustane od aneksije teritorija na okupiranoj Zapadnoj obali.
Oštriji ton prema Netanjahuovoj vladi je i reakcija na nedavne ankete: u anketi javnog servisa ARD od juna većina ispitanika je izjavila da više nema povjerenja u Izrael.
Merc je najavio dalje „mjere u svjetlu događaja“ ako se Izrael ne pokrene sa trenutnih pozicija. Nije precizirao koje bi to mjere mogle biti. Moguće opcije uključuju obustavu isporuke njemačkog oružja ili suspenziju Sporazuma o pridruživanju između EU i Izraela.

Pomoć Njemačke za Gazu najkasnije do vikenda

U vremenu krize identiteta, istorija nije samo nauka koja proučava prošlost ljudskog društva, ona je važno bojno polje političkih sukoba. Upravo zbog toga se savremena Crna Gora suočava s intenzivnim pokušajima revizije istorijske istine. Ne radi se, međutim, o akademskoj debati ili novim naučnim uvidima, već o organizovanom političko-kulturnom projektu s ciljem mijenjanja karaktera države.
Kao što su nekadašnje ancien régime strukture imale tapiju nad istorijskom „istinom“, tako i današnje vlasti teže žele kontrolisati prošlost. Kad je Staljin uspostavljao totalitarizam u sovjetskoj Rusiji, među prvima je udario na istoričare.
Jer istorija je moćna. Ukoliko se njena reinterpretacija ne vrši u skladu s naučnom metodologijom, već postane oruđe političke agende, neminovno dolazi do identitetske i kulturne aproprijacije - prisvajanja tuđe istorije i teritorije. Dva rata koja danas potresaju svjetsku politiku - u Ukrajini i Palestini - pored vojno-strateških, imaju i duboke kulturno-istorijske i identitetske dimenzije. U multietničkim društvima, kulturna aproprijacija je posebno opasna. To je instrument koji razara tkivo zajednice jer napada temeljne vrijednosti na kojima se gradi kolektivni identitet. Upravo to se dešava u Crnoj Gori danas.
<h2>Identitet pod opsadom</h2>
Danas institucionalnim aparatom države upravlja politički front koji je 2006. godine bio protiv obnove crnogorske nezavisnosti. Oslanjajući se na izborni legitimitet, ali bez stvarne demokratske odgovornosti, ova struktura pokušava da izmijeni politički kurs Crne Gore i njeno građansko biće. A da bi se promijenio karakter Crne Gore uspostavljen 2006. godine, neophodno je konstruisati narativni okvir u kojem ta država nikada nije imala istorijsku opravdanost, te da njena nezavisnost nije proizvod istorijskog kontinuiteta, već greška savremenosti (bivše vlasti u Srbiji, kako to smatra Aleksandar Vučić), što je drži u konstatnoj stezi neizvjesnosti. U toj strategiji ključnu ulogu ima revizija prošlosti.
Revizija, kako je sprovodi aktuelna vlast pod političkim nadzorom Andrije Mandića i operativnog aparata beogradske nacionalističke agende, ne podrazumijeva korekciju istorijskih narativa na osnovu novih izvora i metodoloških pristupa. Naprotiv, riječ je o „sistematizovanom falsifikovanju“ istorijskih fakata, naročito onih koji se odnose na Drugi svjetski rat, skup događanja koji i dalje snažno oblikuje svjetsku i crnogorsku sadašnjicu.
<h2>Zašto Drugi svjetski rat?</h2>
Crna Gora je 1943. godine, kroz odluke Drugog zasijedanja AVNOJ-a, povratila svoju istorijsku subjektivnost koja joj je nasilno oduzeta 1918. godine. Iste godine, crnogorski borci i borkinje protiv nacifašizma, kao dio jugoslovenskog Narodnooslobodilačkoga pokreta, postali su priznati kao dio velike svjetske koalicije koju su predvodile SAD, Velika Britanija i Sovjetski Savez. Zato je antifašističko nasljeđe direktno uzidano u statiku savremene crnogorske državnosti - jer da nije bilo 1943, ne bi bilo 2006. godine. No, kako bi se promijenio identitetski karakter savremene Crne Gore, neophodno je omalovažiti antifašističko nasljeđe i svesti ga isključivo na „komunističko“, čime se otvara prostor za rehabilitaciju kolaboracionista i zločinaca iz Drugog svjetskog rata – primarno Draže Mihailovića i Pavla Đurišića.
U toj misiji, vlast u Crnoj Gori ima podršku i zvanične i „duboke“ srpske države, sa svim njenim propagandnim i podrivačkim kapacitetima: finansijskim, medijskim, vjerskim, obavještajnim i kulturnim. Ključne figure ovog projekta u Crnoj Gori, pored političkog pola koji predvodi Mandić, a programski uobličuje rektor Univerziteta Crne Gore (UCG), Vladimir Božović, su i visoki velikodostojnici Crkve Srbije (SPC): mitropoliti Joanikije i Metodije, te sveštenik Gojko Perović – svi dosljedni doktrinarni sljedbenici četničke ideologije, koji ovom projektu daju vjersko-kulturnu, pa i mesijansku dimenziju. Njihov cilj je jasan: delegitimizacija antifašizma kao temelja savremene Crne Gore i uspostavljanje novog ideološkog poretka, zasnovanog na nacionalističkom pravoslavlju, negaciji četničkih zločina i asimilaciji. Najotrovniji među njima svakako je Perović, koji ljudskopravaškom retorikom svjesno prikriva kolaboraciju četničkog pokreta i sveštenstva SPC-a u Crnoj Gori tokom talijanske i njemačke okupacije, dajući čitavom projektu fasadu legitimnosti.
<h2>Negacija zločina kao nacionalna politika</h2>
Revizionistička matrica se ne zadržava u okviru 1941-1945. godine. Ona ima direktne implikacije i na tumačenje ratova iz devedesetih. Isti političko-ideološki krug danas negira genocid u Srebrenici, relativizuje agresiju na Hrvatsku, obesmišljava masovne grobnice na Kosovu, promovišući teze o „građanskom ratu“ bez jasno definisanih agresora i žrtava. Time se dodatno truje crnogorsko društvo, koje ostaje „zarobljeno u konfliktu“, duboko podijeljeno po etnonacionalnim linijama i stavovima o ključnim činjenicama iz novije prošlosti. Jer kad jednoj zajednici uzmete prošlost, uređujete joj sadašnjost – a to pomenuta nomenklatura intenzivno radi već pet godina.
U tom kontekstu, jasno se pokazuje proročanska misao britanskog istoričara Erika Hobsbauma koji je upozorio da će istorija identiteta u ovom vijeku biti zloupotrebljavana kao heroin. Mi to gledamo uživo: istorija se ne koristi kao alat za razumijevanje i zbližavanje, već kao oružje za dominaciju. Najfreškiji primjer toga bila je resimbolizacija Trinaestojulske nagrade.
<h2>Otpor kroz civilni sektor</h2>
Aktuelna situacija nameće dužnost da postavimo suštinska pitanja: što da radimo i kako da se suprostavimo revizionizmu, kad su institucije okupirane, obrazovni sistem podložan paralelnim narativima, a mediji i kulturne ustanove pretvoreni u oruđa ideološke indoktrinacije? Jedina preostala brana jeste civilno društvo. Građanske inicijative, nevladine organizacije i nezavisni pojedinci i pojedinke imaju odgovornost da se suprotstave istorijskom inženjeringu i da afirmišu potrebu za istinskim suočavanjem s prošlošću.
Bez iskrenog suočavanja i prihvatanja odgovornosti, Crna Gora će ostati zaglavljana u limbu stagnacije - bez šanse za demokratsku obnovu i evropsku budućnost.
Primjer postratne Njemačke jasno pokazuje koliko je odgovornost transformativna. Nakon poraza 1945. godine, njemačko društvo se u više navrata - krajem četrdesetih, šezdesetih i devedesetih - odlučno suočavalo sa svojom nacističkom i komunističkom prošlošću. Bez tog procesa, Njemačka nikada ne bi mogla postati stub Evropske unije kakav je danas. Isto važi za nas: ako ne prihvatimo odgovornost za četničke zločine u Drugom svjetskom ratu i ulogu u ratovima devedesetih, Crna Gora ne može ni moralno ni politički pristupiti EU.
<h2>Kosti slobode nisu za potkusurivanje</h2>
Borba protiv revizionizma nije samo borba za istorijsku istinu. To je borba za očuvanje Crne Gore kao demokratske, građanske zajednice utemeljene na antifašističkoj borbi. U vremenu kad se "prebiranje kostiju" koristi za legitimizaciju novih političkih poredaka, ne smijemo zaboraviti da su upravo te kosti temelj slobode koju danas imamo, i koju možemo lako izgubiti ako je damo onima koji te kosti rovare, ispiraju vinom i traže „drugo poluvrijeme“!
Autor je istoričar, građanski aktivista i profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK).
Kolumna se objavljuje kroz projekat Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Prebiranje kostiju: Ko i zašto vrši reviziju istorije u Crnoj Gori?

Anketa koju je objavio američki portal Semafor pokazuje da čak dvije trećine građana Njujorka podržava stavove kandidata za gradonačelnika Zohrana Mamdanija o Izraelu i premijeru ove zemlje Benjaminu Netanjahuu.
Kako piše Semafor, 63 posto građana Njujorka smatra da je Mamdanijev stav da se Netanjahu treba uhapsiti ako dođe u ovaj grad ispravan.
Uz to, veliki broj Njujorčana smatra da Izrael čini genocid nad Palestincima u Gazi, te da bi Amerika trebala prestati da finansira Izrael.
Vrijedi istaći da je ova anketa sprovedena među osobama koje se smatraju glasačima Demokratske stranke, ali oni su u ogromnoj većini u Njujorku.
Uz to, anketa pokazuje da su demokratski političari koji nisu podržali Mamdanija izrazito nepopularni, te da je najpopularnija političarka u ovom gradu Aleksandrija Okasio-Kortez, kongresmenka iz Njujorka.
Podsjetimo, Mamdani je više puta naveo da bi on zatražio hapšenje Netanjahua, po nalogu Međunarodnog krivičnog suda, u slučaju da pobijedi na izborima te da premijer Izraela dođe u ovaj grad.
Osim toga, u debatama prije predizbora se "razišao" s drugim kandidatima po pitanju prve strane zemlje koje bi posjetili ako bi postali gradonačelnici.
Dok su svi redom navodili Izrael, Mamdani je rekao da bi ostao u Njujorku kako bi bio "dostupan svakom građaninu u svakom trenutku."
Izbori za gradonačelnika Njujorka zakazani su za novembar ove godine.

Dvije trećine građana Njujorka podržava hapšenje Benjamina Netanjahua

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice i vlasnica firme „GP Contour“, ponovo je u žiži javnosti, i to zbog poslovanja njene firme. Na društvenim mrežama ovih dana bukti rasprava nakon što su se pojavili podaci o poslovanju njene firme, ali i cijeni modnih detalja koje nosi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Sve je počelo kada je Mujović podnijela prijavu protiv novinarke TV E, Vesne Rajković Nenadić, zbog Facebook objave u kojoj se pominju papuče brenda Dior, koje ona nosi. Korisnici društvenih mreža tvrde da one koštaju oko 750 eura – što je, ispostavlja se, znatno više od prosječne mjesečne plate u firmi čija je vlasnica Danijela Mujović. &nbsp; Prema javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, a objavili su ih i korisnici na X-u, zaposleni u GP Contour tokom prošle godine primali su prosječnu neto platu od oko 470 eura. To je značajno ispod trenutnog zakonskog minimalca u Crnoj Gori, koji iznosi 600 eura. &nbsp; U firmi su, prema tim podacima, prošle godine radila četiri zaposlena, a prijavljeni dnevni pazar, kako navode na mreži X, a pozivajući se na podatke sa sajta CompanyWall, iznosio je svega 200 eura. Ovi brojevi dodatno podstiču sumnje javnosti i sve češće pozive nadležnim institucijama da ispitaju zakonitost poslovanja. &nbsp; - Kako je moguće da radnike plaća ispod svakog zakonskog minimuma i kako je uopšte našla četvoro ljudi koji su pristali da rade za tu platu?“ – pita se jedan od korisnika mreže X, čije su objave izazvale lavinu komentara. &nbsp; Pitanja se nižu: Da li se izdaju fiskalni računi? Da li su radnici prijavljeni na puni iznos zarade? Koliki je stvarni promet firme? &nbsp; Posebnu pažnju javnosti privukla je i informacija da je stalna imovina kompanije Danijele Mujović u 2024. godini porasla za 44.000 eura u odnosu na godinu ranije. U isto vrijeme, plate zaposlenih su – smanjene. Sve to dolazi u trenutku kada životni troškovi rastu, a prosječne plate na državnom nivou bilježe uzlazni trend. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e" data-rendition-name="original" width="1206" height="1299" loading="lazy" alt="Company Wall Mujović"> </figure>  Na društvenim mrežama se nižu komentari da finansijski pokazatelji firme ne ulivaju povjerenje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4" data-rendition-name="original" width="1206" height="1842" loading="lazy" alt="Company Wall Danijela Mujović"> </figure>  Na sajtu CompanyWall, kompanija Danijele Mujović nalazi se u kategoriji kompanija koje najgore posluju u okviru djelatnosti kojom se bave.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmimformer1%2Fstatus%2F1948978685307982329%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dior na nogama, minimalac za radnike: Finansijska bajka Danijele Mujović

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje izvršni direktor, funkcioner Demokrata Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora, funkcioner Demokratske narodne partije Zoran Lakušić nastavljaju sa čistkom, pa je juče uručen otkaz bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću. Na društvenoj mreži Fejsbuk Ognjenović je juče napisao da mu je uručen otkaz, optuživši menadžment kompanije da djeluje kao organizovana kriminalna grupa. Tvrdi i da lider DNP Milan Knežević stoji uz njih. OKG „Sestre“ Ponovio je da Radović „ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor“ i da je „zbog toga pokrenuo odmazdu prema kolegi Vladimiru Ružičiću“ i njemu. Optužio je troje kolega da godinama „izvlače“ novac iz Regionalnog vodovoda „kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. - Lakušiću smo smetali jer smo ukazivali na nezakonite radnje koje je preduzimao od kojih je najsvježije otkrivena nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (do sada otkriveno oko 55.000 eura)... – napisao je on, pored ostalog. Ognjenović skupinu koju je okrivio za otkaze njemu i Ružičiću naziva „OKG 'Sestre'“ (po vodoizvorištu Bolje sestre) i ističe da su im otkaze dali nezakonito. - ...na mjesto šefa Pravne službe dovela Bojanu Rajković Demokrate Budva koja je politikolog, a lažno se predstavlja da je dipl. pravnik, nezakonito u Revizorski odbor imenovala lica koja nemaju odgovarajuću struku (na čelo postavila Marka Milačića - Prava Crna Gora koji je politikolog) itd. Za sve ovo i još mnogo toga, podnijete su krivične prijave, pa će gospoda imati priliku da pokažu svoje pravničko znanje pred nadležnim organima – napisao je Ognjenović, između ostalog.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje"> <figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je 27. juna da je nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu Vladimiru Ružičiću uručen otkaz. Radović ga je, prethodno smijenio 10. marta i onda pokrenuo disciplinski postupak, kao i protiv Ognjenovića. - Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kazao je tada za Portal ETV Ružičić. Uvjeren je da mu se Radović osvetio zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora.&nbsp; I on je tada upozorio da je Radović na mjesto Ognjenovića, sporazumom o preuzimanju, na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa Bojanu Rajković.&nbsp; - Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kazao je Ružičić. &nbsp;Vlada ne reaguje U Regionalnom vodovodu bura se ne stišava od novembra prošle godine kada je Lakušić, odnosno Odbor direktora, nezakonito smijenio tadašnjeg izvršnog direktora Borislava Ivankovića i za vršioca dužnosti imenovali Krsta Radovića, iako nije ispunjavao uslove predviđene kompanijskim aktima. Ubrzo potom, 16. decembra Lakušić je podnio ostvaku koju Vlada do danas nije konstatovala, a Odbor direktora radi u punom kapacitetu. Grupa zapošljenih, ali i Ružičić i Ognjenović su se u više navrata obraćali otvorenim pismima premijeru Milojku Spajiću, te ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću (Demokrate) ali oni ignorišu i njih i probleme koji se gomilaju u ovom državnom preduzeću. Pisali smo u više navrata da je u partijskoj raspodjeli državnih preduzeća nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite Regionalni vodovod „pripao“ DNP-u Milana Kneževića. Ta partija je na čelo Odbora direktora delegirala Lakušića u maju 2021. godine od kada je nezakonito smijenio čak tri direktora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević"> <figcaption>UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Vlada ga, međutim, bez obzira na ozbiljne probleme s kojima se suočava Regionalni vodvod zbog njegovih nezakonitih odluka, ne dira, pa čak ni pošto je podnio ostvaku 16. decembra prošle godine.&nbsp; Zakon o privrednim društvima je decidiran u članu 171, koji precizira prestanak članstva u odboru direktora – pa u stavu jedan, tačka tri piše da mandat člana odbora direktora prestaje podnošenjem ostavke, a tačka sedam glasi da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava jedan ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. Sudeći prema činjenici da Odbor direktora Regionalnog vodovoda finkcioniše u punom kapacitetu, bez obzira na to što je predsjednik ovog tijela ostavku podnio prije sedam i po mjeseci, a to potvrdio i ministar Ćulafić u Skupštini Crne Gore 16. aprila, jasno je da Vlada iz nekog razloga još ne želi da konstatuje faktičko stanje i imenuje novi odbor. Prema saznanjima Portala ETV i premijer i njegov PES još ne reaguju, jer je Milan Knežević zahtijevao da mu se da vrijeme da nađe novo uhljebljenje za Lakušića. To mu, međutim, baš i ne ide lagano, jer je, kako saznajemo, odbijen na više adresa.&nbsp; Ne bune se ni Ćulafić i njegove Demokrate, jer im je Lakušić uposlio Radovića. A i Knežević preko Lakušića nastavlja da upošljava, pa je tako uspio da obezbijedi apanažu, kako smo pisali početkom jula, za saborca, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, politički propalog Marka Milačića, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crne Gore. Milačić je imenovan, iako nema znanje i kvalifikacije, u Revizorski odbor Regionalnog vodovoda, đe će primati naknadu 500 eura mjesečno.&nbsp; I dok se ministar Ćulafić ne glaska na dešavanja u Regionalnom vodovodu žestoko je reagovao na skandalozne događaje u Eko fondu, naravno, braneći partijske interese i partijskog druga, direktora ove institucije Draška Boljevića. Pa tako Ćulafić u oštrom saopštenju medijima poručuje kako Odbor direktora nije mogao smijeniti Boljevića, jer je mandat toga tijela prestao podnošenjem ostavke članice Odbora. Istina, ne poziva se na Zakon o privrednim društvima, već na Statut Eko fonda. I kategoričan je da je njenom ostavkom po sili zakona prestao mandat Odboru direktora koji se sada, kako je upozorio, lažno predstavlja kao organ upravljanja u ovoj instituciji. &nbsp; „Sila zakona“ tako se primjenjuje po potrebi i partijskim interesima. Pa će Lakušić u ostavci, izvjesno je, upravljati Regionalnim vodovodom dok mu Knežević ne nađe novi posao.

Uručen otkaz i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću

Kad cilj političke akcije nije moguće ostvariti poštujući zakon, onda – mijenjaj zakone. &nbsp; Upravo je to pozadina plana Demokrata Alekse Bečića koji su, u direktnom dogovoru sa Andrijom Mandićem, pripremili i brzinski predložili na usvajanje u parlamentu Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; I sve je to urađeno bez najave, bez javne rasprave, bez poštovanja procedura u Vladi, mimo bilo kakvog učešća nevladinih organizacija... Ali i bez ikakvih konsultacija sa međunarodnim partnerima. A sve pod plaštom ,,vetinga“ koji Demokrate zagovaraju u policiji. Ispada da su upravo izmjene zakona neophodne da se dovrši politički motivisan progon neistomišljenika i profesionalaca iz Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78" data-rendition-name="original" width="1131" height="895" loading="lazy" alt="PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepovića "> <figcaption>PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  DOBRE NAMJERE... U dopisu koji potpisuje poslanik Demokrata Duško Stijepović predlaže se da izmjene zakona budu usvojene po hitnom postupku, navodno radi dobrobiti društva u Crnoj Gori. &nbsp; &nbsp;- Donošenje ovog zakona zasniva se na strateškoj potrebi da se u temelje policijske službe ugradi princip lične i profesionalne odgovornosti kroz mehanizam sveobuhvatnog vetinga. Veting u policiji nije pitanje forme, već dubokog sadržinskog preokreta u načinu na koji država štiti javni interes, zakonitost i bezbjednost građana – piše, između ostalog, u obrazloženju za usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; Reklo bi se na prvi pogled, da Demokrate imaju dobre namjere. Međutim, čak i površna analiza predloženih izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima pokazuje da Bečićeva i Bogdanovićeva stranka predlaže – gaženje i zakona i Ustava Crne Gore. &nbsp; ...ILI ZLONAMJERA Tako se u prijedlogu za dodatak članu 214 navodi da će se, citiramo, ,,obustaviti svi disciplinski postupci protiv policijskih službenika koji donošenjem izmjena &nbsp;zakona nijesu pravosnažno okončani“. A onda se navodi da će se i na te disciplinske postupke - koji nijesu okončani – retroaktivno primijeniti odrebe novog zakona koje je će post festum biti usvojene. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a" data-rendition-name="original" width="737" height="905" loading="lazy" alt="KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima "> <figcaption>KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Zlonamjera ove odredbe je jasna: retoaktivnost je Ustavom zabranjena i to znaju i pravni laici. &nbsp; Ali, ovdje se ne radi o neznanju ljudi sa kupljenim diplomama, već je riječ o &nbsp;pokušaju da se u zakon, pošto-poto, ubaci neustavna odredba koja Demokratama omogućava efikasnije čišćenje politički nepodobnih u policiji. Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima negativne bezbjednosne provjere se uvode kao jedan od ključnih osnova za otkaz policijskom službeniku. Čak i onima kojima nije u disciplinskom postupku dokazana krivica, pa čak i onima kojima je do sada Disciplinska komisija Vlade usvojila žalbe zbog nezakonitih psotupaka Lazara Šćepanovića i ministra Danila Šaranovića. Upravo je neuspješnost dosadašnjeg vetinga jedan od motiva za Bečića i Demokrate da pokrenu akciju izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; SKANDALOZNI UPLIV POLICIJE U POLITIKU - Ako je nekome do sada bilo upitno šta znači vetig u režiji Demokratske Crne Gore, sada je ovim izmjenama i dopunama koje je predložio Duško Stijepović, poslanik Demokrata - sve jasno: dozvoljava se jedan neprimjeren i skandalozan upliv politike u policijske redove – ističe poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991" data-rendition-name="original" width="1080" height="724" loading="lazy" alt="IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza "> <figcaption>IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Napominje da se izmjenama i dopunama dozvoljava ministru unutrašnjih poslova da odlučuje bez bilo kakvih relevantnih dokaza da li neko može ili ne može ostati u redovima Uprave policije. Istovremeno, zaobilaze se izvještaji ANB, koji su do sada bili apsolutno neophodni. &nbsp; &nbsp;Zirojević navodi da, po izvorima te stranke, direktor ANB Janović nije prihvatio da za potrebe političke partije koje kontrološe bezbjednosni sektor ,,štanca bezbjednosne provjere”. &nbsp;&nbsp; &nbsp;-Ovo je u potpunosti skandalozno rješenje koje će, vjerujem, izazvati još gore reakcije i naših međunarodnih partnera. Uz izmjene Zakona o javnim okupljanjima i kada na sve to dodamo prijedlog izvjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, sasvim je jasno da se pokušava, pred kraj ovog zasijedanja, da se stavi šapa na bezbjednosni sektor – zaključio je Zirojević za Televiziju E. &nbsp; KAD ZNAČKA ,,NE DJELUJE” &nbsp; – Akcija ,,Značka“ kojom su još 2024. godine Šćepanović i Šaranović zamislili čišćenje nepodobnih u policiji odavno ne ide po planu. &nbsp; Naprotiv, do sada je Komisija za žalbe Vlade Crrne Gore osporila više od 40 rješenja, što znači da je skoro svaki treći postupak vođen mimo zakona. Pokazalo se da je &nbsp;policijskim službenicima presuđivano bez dokaza, na osnovu proizvoljnih ocjena. Često i nakon fabrikovanih, lažnih bezbjednosnih ocjena, kao u slučaju bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića ili nekadašnjeg komandira beranske policije Marjana Račića. &nbsp; U strahu da će se uskoro suočiti sa brojnim krivičnim prijava koje najavljuju advokati oštećenih policijskih službenika, Demokrate su smislile plan da kroz izmjene zakona urade ono što u zakonitoj proceduri desciplinskih postupaka nijesu mogli – da uruče otkaze svima koji su politički nepodobni. &nbsp; STRATEGIJA DEMOKRATA Plan Demokrata je da obustave sve disciplinske postupke koje su pokrenuli na osnovu bezbjednosnih provjera jer im ne ide kako su zamislili. Nakon usvajanja izmjena i dopuna zakona, da bez novih disciplinskih postupaka i na osnovu novih ovlašćenja za sve koje policijska Komisija da negativnu ocjenu – ostave bez posla. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kad su policijski službenici sa integritetom i iskustvom krenuli da ukazuju na bezakonje, da njihovi advokati, ali i mediji, ukazuju na brutalno kršenje procedura i oduzimanja prava na odbranu i izjašnjenje ti disciplinski postupci su krenuli da se odlažu. Zato je bilo potrebno hitno uvesti izmjene zakona, kako bi se omogućilo da čelnici policije upravljaju sudbinama policijskih službenika. &nbsp; Tako se iz jednog pravnog nasilja ulazi u još veće: do sad su pokretali disciplinske postupke, suspendovali policijske službenike bez krivičnog postupka. &nbsp; BOGDANOVIĆEVO PRIZNANJE To je danas u parlamentu nesvjesno priznao i Boris Bogdanović kada je otkrio da je samo protiv 42 policisjka službenika, od ukupno 150 procesuiranih, pokrenut disciplinski postupak zbog krivičnih prijava. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović"> <figcaption>NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sljedstveno tome, ostalih 110 policijskih službenika je na meti – političke odmazde partije koja kontroliše bezbjednosni sektor. &nbsp; Sada su Demokrate otišle korak dalje: ukoliko se usvoje ,,njihove“ izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, Bečićeva stranka koja upravlja bezbjednosnim sektorom moći će i bez disciplinskog postupka da ostvare ključni cilj - stvaranje partijski kontrolisane policije. &nbsp; - Veting, ovako kako je najavljen da se sprovodi u Crnoj Gori, bez promjene Ustava, zakona i bez pripreme Komisije koja će se baviti time – predstavlja direktno vršenje vlasti od strane partija. Demokrate to stvarno rade: postavljaju svoje ideološki bliske ljude u sektor bezbjednosti. To nije veting, to je direktan uticaj politike, odnosno stranaka na izvršnu vlast – ocijenio je za Televiziju E Aleksandar Olenik, advokat i građanski aktivista. &nbsp; PARTIJSKA SVEKONTROLA Uzaludna su upozorenja stručne javnosti. Uzaludne su i ocjene da ovakvo zakonsko rješenje ne poznaje uporedna praksa ni u okruženju, niti sličnog primjera ima u državama Evropske unije. &nbsp; I nije slučajno što se za ova protivzakonita i protivustavna rješenja Demokrate nije tražila saglasnost evropskih partnera iako je Crna Gora na evropskom putu. &nbsp; Demokrate su se, uz podršku Mandićeve Nove srpske demokratije, odlučile za skandaloznu partijsku zloupotrebu vlasti, da bi partijski ovladali policijom. Sad izmjenama zakona namjeravaju da legalizuju obustavljanje disciplinskih postupaka, da marginalizuju ulogu Agencije za nacionalnu bezbjednosti u pravljenju bezbjednosnih provjera i da, na kraju, ministar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović imaju pravo da određuju ko je bio vrijedan policijske značke, a ko ne zaslužuje da rad u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"'> <figcaption>POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Tako se uvodi - mimo zakona, mimo Ustava - kontrola jedne partije nad policijom, čak se ostvaruje i partijska kontrola nad sudbinama zaposlenih u Upravi policije i donose se presude o podobnosti mimo suda i mimo Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; Ukoliko se usvoje u crnogorskom parlamentu predložene izmjene i dopune Zakone o unutrašnjim poslovima Crna Gora će svoju policiju i bezbjednosni sektor podrediti jednoj partiji, odnosnu maloj ekipi u vrhu Demokrata. &nbsp; To bi bio povratak na vrijeme jednopartizma, a progon bez suda podsjeća na ono vrijeme iz ‘48. godine. Jedino što Crna Gora nema svoj Goli otok, makar za sada.

Srećna nova 1948!

Premijer Milojko Spajić izjavio je tokom premijerskog sata da neće odgovarati na pitanja - već da će ih samo slušati, a nakon kritika opozicije je izjavio da je imao samo najbolju namjeru da da opoziciji više prostora da se izrazi.
- Kada se izglasaju istorijske stvari kolegama iz opozicije je potrebno da izduše. Tu sam za Vas. Ja danas neću odgovarati na pitanja, saslušaću sve. Dajem Vam prostor da pokažete što umijete i razjasnite sve - poručio je isprva Spajić.
On je to rekao nakon što ga je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić pitao zašto on i Pokret Evropa sad (PES) ćute na sve agresivniji revizionizam i veličanja četničkog pokreta njihovih partnera iz vlasti.
Spajić na to nije odgovorio nego čestitao na izbornoj reformi koja je nedavno usvojena u parlamentu.
- Čestitam ime svih evropskih institucija koje su nam rekle svaka čast. I za to je bilo čak 84 odsto ovog parlamenta. To je istorijski uspjeh i nastavak jedne pozitivne tradicije koju smo pokrenuli dogovorom oko popisa - kada smo izašli iz rovova podjela iz jedne situacije gdje smo se svi gledali preko nišana i bili u strahu da sprovedemo popis... Ne govorim o jednoj administraciji niti upirem prstom u bilo koga. Država nije bila godinama sposobna da sprovede popis kako treba - a da ne dijeli dodatno društvo i da se građani ne tuku na ulicama, uspjeli smo u tome i EU je to prepoznala. Izglasali smo velike reforme tada u pravosuđu.. - naveo je Spajić.
Razumije, kaže, i naboj koji se stvorio.
- Kada se izglasaju istorijske stvari kolegama iz opozicije je potrebno da izduše. Tu sam za Vas. Ja danas neću odgovarati na pitanja, saslušaću sve. Dajem Vam prostor da pokažete što umijete i razjasnite sve - rekao je Spajić.
Nijedna, kaže, država nema toliki kapacitet za napredak.
- Crna Gora jeste heterogena država. Ako pogledate po popisu: mi smo jako heterogena država, kao i Vlada, ali idemo naprijed. Izglasali smo reformu. Ljudi u EU ne mogu da vjeruju što smo mi uspjeli da izglasamo poslije decenija nemogućnosti da se takve reforme dese. Saslušaću sve što imate da kažete. Pružam ruku, što god Vi danas rekli na konto bilo koga od nas. Sa strpljenjem ćemo saslušati ali ćemo željeti da opet zajedničkim snagama radimo - naveo je Spajić.
<h2>ODBIJENA KONSTRUKTIVNOST OPOZICIJE</h2>
Poslanik DPS-a Danijel Živković je ocijenio da Spajić pokazuje pravo lice javnosti, te rekao da će u narednom periodu imati probleme u funkcionisanju parlamenta.
- Vi ste danas u suštini odbili konstruktivnost opozicije. Do danas, što se tiče DPS-a, podržali smo i sva zakonska rješenja i nijesmo imali problem da suspregnemo partijske pred državnim interesima. Od danas ćete vidjeti kakvi će problemi nastupiti - poručio je Živković.
Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar je poručio potpredsjedniku Skupštine Borisu Pejoviću koji presjedava sjednicom da je zadužen da se poštuje Poslovnik - odnosno da Spajić odgovara na pitanja.
- Ne znam da li treba kao potpredsjednik parlamenta da ga zamolite da poštuje Poslovnik jer je to red ove kuće i ovog doma u kojem su članovi Vlade gosti. Valjda je elementarno pristojno da se red poštuje. Molim Vas da premijer da odgovor na pitanja da bi predstavnici poslaničkih klubova mogli da to komentarišu - rekao je on.
Pejović je odgovorio da su dobili pisani odgovor.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić pretpostavlja, kako je rekao, da će ovo biti praksa za sve naredne sjednice.
- Pitao sam očekuju li nas vanredni parlamentarni izbori kao put za izlaz iz ove anarhije u koju ste nas uveli. S obzirom da nijesmo imali premijera ovdje četiri mjeseca, napraviću kratku retrospektivu: Haos na crnogorskim plažama izazvan kašnjenjem tendera Morskog dobra koji je rezultirao dolaskom famoznog Mohameda Alabara, protesti u Ulcinju, tender za plaže, ponovljeni tenderi... U petak smo u sred turističke sezone imali ponovljene tenedere za pojedine plaže. Rezultat je 19.4 miliona eura manje prihoda, nebezbjedna kupališta... Sjednicu je trebalo da počnemo minutom ćutanja zbog češkog državljianina koji je stradao na Kraljičinoj plaži jer na toj plaži nema spasioca jer tender još nije okončan.. To su stvari koje su dovoljan razlog da posljednji put sjedite u ovom sastavu u skupštinskoj sali - istakao je on.
Imali smo, kako je rekao, pokušaj dijela većine da ugasi Fakultet za crnogorski jezik i književnost.
- Ono što je bio vrhunac aktuelne većine je prekrajanje crnogorske istorije veličanjem četničkog pokreta. Imali smo parastos Draži Mihailoviću na kojem je bio potpredsjednik Vaše Vlade niti od gospodina Budimira Aleksića je li bio u svoje ili ime Vlade. Postavlja se pitanje koliko još crvenih linija treba da se doživi u ovom mandatu da bi se nešto uradilo - dodao je Nenezić.
Imali smo, kako je istakao, onda Prijedlog zakona o javnim okupljanjima čiji je cilj bilo "disciplinovanje" građana koji protestuju.
- Da ne zaboravim ranjavanje građana iz skupštinskog vozila.. Dodjeljivanje Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću i vrhunac napad na predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića koji je bio politički motivisan - jer dolazi iz ljudi iz NSD-a - naglasio je Nenezić.
<h2>PROSTOR OPOZICIJI DA SE IZRAZI</h2>
Spajić je rekao da je u najboljoj namjeri htio da da opoziciji što više prostora da se izrazi.
- Nijesam imao nikakvu lošu namjeru. Ja sam tu da osudim svaku devijantnost u društvu sa koje god instance dolazile. Niko nema pravo da radi takvo pravo, ni iz crkve ili bilo kojih drugih instanci. Apsolutno nema dileme kako stoji Milojko Spajić ili PES po bilo kojoj od tema koje ste otvorili. Mi smo srž građanske demokratije - rekao je on.&nbsp;
Tu je, kaže, da odgovara na pitanja.
- Dali smo pismene odgovore. 32 zakona čekaju zadnja dva dana da se usvoje... Moram da kažem da iz toga gledajući samo sam htio da budem korektan i omogućim da se evropski zakoni usvajaju i da što brže idemo naprijed - rekao je Spajić.
<h2>DRŽAVNI INTERESI NE TRPE JER JE OPOZICIJA ODGOVORNA</h2>
Andrija Nikolić je Spajiću odgovorio da su oni, za razliku od ove vlasti, imali rušilačku opoziciju.
- A vi imate državno odgovornu opoziciju koja neće dozvoliti da trpi država i njen ključni nacionalni interes - jer ga je definisala ova politika - a ne vi. Vi ste sve vrijeme bili protiv. I danas ste stavili zastavice EU i mislite da je to krasno, a postali ste žrtva sopstvene projekcije. Uveli ste u Vladu sljedbenike velikodržavne politike i politike koja je proizvela genocid u Srebrenici i oni svaki dan provociraju podjele - istakao je Nikolić.
Danas je, kaže, neprskani fašizam svoje uporište našao u zakonima, medijima i drugim akcijama.
- Vi danas predlažete zakone koji su debelo antiustavni da bi zaštitili monopole u vlasti. Nema tužilaštva ni čelnika državne vlasti koje će napad na gradonačelnika svoditi na ličnu prirodu. Najodgovorniji za to ste vi - dodao je Nikolić.
<h2>NEINTERSOVANJE ZA BEZBJEDNOST OHRABRILO KRIMINALCE</h2>
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović je rekao da mu je žao što se dozvoljava da izvršna vlast ovako tretira Skupštinu.
- Mislim da je zaista ponižavajuće. Ja sam srećan što je došlo do izborne reforme iako ona nije kompletna... Isto tako da se složim da su sve pobjede ove vlasti ostvarene uz pomoć opozicije - istakao je on.
Spajića je pitao ostaje li pri ranijem stavu da ga bezbjednost Crne Gore ne zanima.
- Želim da kažem sljedeće: sami ste proglasili Dan žalosti. Vratili ste kriminalna ubistva na ulice Crne Gore. Vratili ste Crnu Goru tamo gdje nije bila prije dvije godine. Ni tada nije bila sjajna situacija, ali Vi ste svojim postupcima i neodgovornom politikom vratili Crnu Goru tamo gdje ne treba da bude. Izjavom da Vas bezbjednost ne interesuje ohrabrili ste svakog kriminalca - naveo je Abazović.
Ljudi se, kaže, više ubijaju od kad su pokrenuli akciju vraćanja oružja.
- Što ste očekivali kad ste na čelo ANB doveli pomorca? - pitao je on.
<h2>PARASTOS DRAŽI MIHAILOVIĆU</h2>
Šef poslanika DPS-a Andrija Nikolić je prethodno rekao da ga je sramota u njegovo ime.
- Jer Crna Gora nikad nije imala premijera tog kalibra neozbiljnosti, možete da se smijete, ali čini mi se da građani Crne Gore uviđaju sa kim imaju posla. O tome govore i vaši rezultati na izborima. Porazno je da ljudi bez trunke crvenila na licu nemaju skoposti da ustanu i izvine se. Dogovorimo se jedno, vi prepravite drugo u pet do 12. S takvim ljudima, nažalost, moramo da sarađujemo - naveo je on.
On je Spajića pitao zašto on i PES ćute povodom sve agresivnijeg revizionizma i veličanja četničkog pokreta od strane partnera iz vlasti.
- Građani treba da znaju da li podržavate ili osuđujete prisustvo Vašeg predsjednika Vlade na parastosu kvislinškom zločincu i saradniku Hitlerove koalicije Draži Mihailoviću. Treba da znaju da li je za predsjednika Vlade četnički pokret antifašistički ili nije - rekao je Nikolić.
<h2>KAŠNJENJE I PITANJA ZA SAMO JEDNU SJEDNICU</h2>
Poslije više od sat kašnjenja počela je sednica Skupštine Crne Gore, odnosno premijerski sat, na kojem će Milojko Spajić odgovarati na pitanja poslanika.
Zato je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), doktor Nermin Abdić je premijeru poručio da nikada više ne bi trebalo da mu se desi ova neozbiljnost.
- Mi smo svi ozbiljni ljudi i nijesmo ovdje da čekamo kad ćete Vi doći. Mi od 11 čekamo ovdje. Profesionalne obaveze sam odgodio da bih bio ovdje danas - rekao je on.
Istakao je da mu Vlada nije dostavila odgovor na pitanje.
- Nema odgovora na postavljena pitanja. Ako neko doživljava parlament, Vladu i državu kao zabavište - nama nije do toga - rekao je on.
<h2>Vlada nije dobila informaciju da će biti dva premijerska sata</h2>
Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović mu je rekao da Vlada nije dobila pitanja koja su postavljena na prethodnoj sjednici krajem juna (kada je premijerski sat odložen zbog Spajićevog puta) - a dogovoreno je da danas budu održana dva.
- Mislim da nikada se nije desilo da u jednom danu imamo dva premijerska sata - dodao je Pejović.
Abdić mu je odgovorio da nijesu oni krivi što premijerski sat nije održavan četiri mjeseca.
Šef kluba poslanika Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša je poručio da premijerski sat nijesmo imali u aprilu, maju i junu što je ustavna kategorija, te da je ova odluka donijeta u petak na sjednici kolegijuma.
- U petak smo imali sjednicu kolegijuma koje ćemo očigledno morati da snimamo jer ne mogu da vjerujem da jedno pričate na sjednici kolegijuma, a onda sad govorite drugo. Na kolegijumu koji je održan u petak dogovoreno je da se danas održi nastavak premijerskog sata jer ta sjednica nije zaključena. Premijerski sat je zakazan za 28. jul i ministarski sat za Danila Šaranovića. DPS je tražio da se prvo odgovara na pitanja sa premijerskog sata sa prošle sjednice, pa onda sa kraja juna.. - naveo je Mugoša.
Ne želi, kaže, da se neko poigrava jer ne gradi integritet od juče nego 46 godina.
- Nemojte, molim Vas, da pravite cirkus od institucija sistema. Imate najveću većinu ali nemojte da je zloupotrebljavate. Vladavina prava nije vladavina većine - nego prava - naveo je on.
Vlada, ispravio se Pejović, nije dobila informaciju da će biti održana dva premijerska sata.
<h2>Drugi premijerski sat</h2>
Revizija istorije, neispunjena obećanja, mjere za spas turističke sezone - samo su neka od ozbiljnijih pitanja koja čekaju premijera.
Od početka godine održan je samo jedan premijerski sat, od predviđenih tri po Poslovniku Skupštine. Posljednja zakazana sjednica za 27. jun odložena je zbog Spajićevog učešća na Međuvladinoj konferenciji u Briselu. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić istog dana kada je javnost obaviještena o datumu održavanja Međuvladine konferencije, sazvao je tu sjednicu posvećenu premijerskom satu.
Očekivano, „obrt“ se desio 25. juna kada je Mandić na sjednici Skupštine obavijestio poslanike da će premijerski sat biti pomjeren jer ga je Spajić još 18. juna informisao da neće moći da prisustvuje. To je izazvalo negodovanja u klupama opozicije, iz kojih su upućene kritike i na račun šefa Skupštine i premijera da sprečavaju kontrolu izvršne vlasti i da je na snazi klasično gaženje parlamentarne demokratije.
Za duže od godinu i po, koliko je u fotelji premijera, Spajić je bio na sedam sjednica posvećenih premijerskom satu iako je, prema Poslovniku Skupštine, bio u obavezi &nbsp;da ih održi 13.
Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se se sjednica održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasijedanja.