SAD su danas optužile Iran za planiranje atentata na izraelskog ambasadora u Meksiku, što bi bio najnoviji pokušaj Teherana da sukob između dvije zemlje prenese u drugi region.
- Zavjera je osujećena i trenutno ne predstavlja prijetnju - rekao je neimenovani američki zvaničnik.
On je dodao da je zavjeru za atentat pokrenula 2024. godine Al-Kuds, elitna jedinica Revolucionarne garde u Iranu, a osujećena je ove godine.
- To je samo najnovija epizoda u dugom nizu smrtonosnih napada koje je Iran izvršio usmerenih na diplomate, novinare, disidente i svakoga ko se ne slaže sa njima, što bi trebalo da bude ozbiljna briga za sve zemlje sa iranskim prisustvom - dodao je američki zvaničnik.
Međutim, on nije pružio detaljne dokaze niti objasnio kako je zavjera osujećena.
Američke obavještajne službe su ranije navele da su iranski agenti tražili mete u Latinskoj Americi, gdje je Iran sklopio savez sa predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom.
Iranska misija pri UN, koju je kontaktirao AFP, odbila je da komentariše.
Izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova zahvalilo je Meksiku.
&nbsp;- Zahvaljujemo bezbjednosnim službama i agencijama za sprovođenje zakona u Meksiku što su spriječile terorističku mrežu koju podržava Iran, a koja je pokušala da napadne izraelskog ambasadora u Meksiku Einat Kranc Najger - navodi se u kratkom saopštenju.
Zavjera je navodno nastala poslije vazdušnih napada koji se pripisuju Izraelu u aprilu 2024. godine na konzularni aneks iranske ambasade u Damasku, u kojima je ubijeno nekoliko pripadnika Islamske revolucionarne garde.
Iran, dugogodišnji pristalica palestinske grupe Hamas, zakleo se na odmazdu i pokrenuo napad raketama i dronovima na Izrael.
Prošlog juna, Izrael je pokrenuo kampanju bombardovanja Irana, gdje je ubio visoke zvaničnike i naučnike povezane sa iranskim nuklearnim programom, kao i stotine civila.
Iran je uzvratio raketama i dronovima lansiranim na Izrael. Rat je trajao 12 dana. Američke snage su 22. juna, po naređenju predsjednika Donalda Trampa, bombardovale tri velika nuklearna postrojenja u centralnom Iranu.
Izraelska obavještajna služba je ranije optužila jedinice Al Kuds da kuju zavjeru protiv izraelskih i jevrejskih meta u inostranstvu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SAD optužile Iran za planiranje atentata na izraelskog ambasadora u Meksiku

Erika Kirk, udovica Čarlija Kirka, obratila se javnosti putem naloga njegove kompanije Turning Point USA, rekavši da će poslije njegovog ubistva njegova misija postati samo još jača i da neće dozvoliti da njegova zaostavština nestane.
Ona se zahvalila svima koji su uz njenog muža i njihovu porodicu bili proteklih dana - od ljudi koji su mu pritekli u pomoć kada je ranjen, preko njegovih zaposlenih, predsjednika SAD Donalda Trampa i potpredsjednika Džej Di Vensa, koji je avionom Air Force 2 prenio njegove posmrtne ostatke iz Jute u Arizonu.
- Prije dva dana moj muž Čarli otišao je da vidi lice svog spasitelja i boga. Čarli je uvijek govorio da, kada ga više ne bude, želi da bude upamćen po svojoj hrabrosti i vjeri. I u jednom od posljednjih razgovora koje je vodio na ovoj zemlji, moj muž je posvjedočio o svom gospodu i spasitelju, Isusu Hristu. Sada i zauvijek, on će stajati pored svog spasitelja, noseći slavnu krunu mučenika - rekla je ona.
Istakla je koliko je njen muž volio njihovu porodicu. &nbsp;
- Čarli je volio svoju decu, i mene je volio cijelim svojim srcem - i ja sam to znala. Svakog dana bi me pitao: "Kako mogu bolje da ti služim? Kako mogu da budem bolji muž? Kako mogu da budem bolji otac?". Svakog dana. Bio je tako dobar čovjek. On jeste dobar čovjek. Bio je savršen otac i savršen muž. Čarli je uvijek vjerovao da je Božji plan za brak i porodicu nešto apsolutno predivno - i bio je u pravu. To jeste bila najveća radost njegovog života. I iznova i iznova govorio bi svim tim mladim ljudima da pronađu svoje buduće supružnike, da postanu muževi i žene, očevi i majke. A razlog za to bio je što je želio da svi vi iskusite ono što je on imao - i što još ima - kazala je Erika Kirk.
Njen muž je, kako dodaje, pokazao najuzvišeniju i najistinitiju zavjetnu ljubav.
- Iskreno, nemam pojma šta sve ovo znači. Znam da bog zna, ali ja ne znam... Već sada vidim izliv ljubavi iz cijelog svijeta prema mom mužu. Čula sam svjedočanstva ljudi koje je Čarli inspirisao da se vjenčaju, da osnuju porodice, da potraže odnos s bogom, a to je najvažnije od svega - navela je ona.
Ton joj se promijenio i rekla je da „zli ljudi koji su odgovorni za ubistvo njenog muža nemaju pojma šta su učinili“.
- Ubili su Čarlija zato što je propovijedao poruku patriotizma, vjere i božje milosrdne ljubavi. Moraju ovo znati - ako ste mislili da je Čarlijeva misija bila snažna dok je bio živ, nemate pojma. Nemate pojma šta ste upravo pokrenuli širom ove zemlje i svijeta. Nemate pojma kakav ste plamen zapalili u ovoj ženi. Vapaji ove udovice će odzvanjati svijetom kao ratni poklič. Svima koji večeras slušate širom Amerike: Pokret koji je moj muž izgradio neće umrijeti. Ja neću dozvoliti da se to desi. I niko od nas neće dozvoliti da se to desi. Niko nikada neće zaboraviti ime mog muža - i ja ću se postarati za to - poručila je ona.
Kirk je navela da će se svi poslovni planovi koje je njen muž postavio narednih mjeseci i dalje ostvariti - od posjeta koledžima, do radio i podkast emsija.
Pozvala je mlade ljude da postanu dio Turning Point USA, kao i pastore i roditelje. Pozvala je svoje slušaoce koji nisu dio crkve da se priključe crkvi koja vjeruje u Bibliju, jer „njihova borba nije samo politička, već je prije svega duhovna“.
- Duhovna borba je stvarna. Može se osjetiti. Čarli je volio svog spasitelja cijelim svojim srcem i želio je da svako od vas upozna njega. Želio je da svi znaju: Ako priznate gospoda Isusa Hrista koji je vaskrsao iz mrtvih - bićete spaseni - kazala je Erika Kirk.
Obratila se svome mužu i rekla da neće dozvoliti da njegova zaostavština umre.
- Napraviću da Turning Point USA postane najveća stvar koju je ova nacija ikada vidjela. Obećavam. Čarli, volim te. Volim te, dušo. Počivaj u naručju našeg gospoda, dok te on prekriva riječima koje si cijelog života želio da čuješ: "Dobro urađeno, dobri i vjerni slugo". Neka vas bog blagoslovi i neka blagoslovi Ameriku - zaključila je ona.

Udovica Čarlija Kirka: Neću dozvoliti da njegovo nasljeđe umre, ljudi koji su ga ubili ne znaju šta su uradili

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da posjeduje informacije o planiranju atentata na njega, te da, kako tvrdi, zna identitet osoba koje stoje iza tog plana. Prema njegovim riječima, za njegovu likvidaciju navodno je ponuđena suma od milion eura.
Na konferenciji za novinare u Banjaluci, Dodik je rekao da se, uprkos navodima o prijetnji, ne osjeća ugroženo.
- Ne osjećam se nesigurno. Štite me policije Republike Srpske i Srbije i osjećam se zaštićeno. Nemam straha, ali je zabrinjavajuće što neko uopšte razmišlja da izdvoji toliki novac za takve namjere - izjavio je Dodik.
On je naveo da bi, u slučaju da neko iz Republike Srpske pokuša nešto slično prema političaru iz Federacije BiH, „odmah uslijedila najstroža kazna“.
Dodik tvrdi da je, prema informacijama kojima raspolaže, u Konjicu organizovan sastanak na kojem je okupljena grupa ljudi, te da su angažovani „pucači iz Novog Pazara i osobe iz BiH s kriminalnom prošlošću“.&nbsp;
Prema njegovim navodima, plan je bio da se atentat izvede na teritoriji Srbije.
- Jedna od tih osoba iz Novog Pazara je, kako mi je poznato, trenutno u pritvoru, dok se druga nalazi u zatvoru u Rijeci - rekao je Dodik i dodao da očekuje da se što prije javno objave imena i motivi svih uključenih.
Poručio je da ne želi da dramatizuje situaciju, ali da očekuje da će se o svemu uskoro oglasiti nadležne bezbjednosne službe.

Dodik tvrdi da postoji plan za atentat: Za moju likvidaciju ponuđeno milion eura

Sedamnaestogodišnjak Nikita Kasap iz savezne američke države Viskonsin, optužen za ubistvo svojih roditelja, planirao je atentat na američkog predsjednika Donalda Trampa, navodi se u sudskom dokumentu FBI.
Prošlog mjeseca je tinejdžer iz Vaukeše optužen je da je počinio ubistvo svoje majke 35-godišnje Tatijane Kasap i očuha 51-godišnjeg Donalda Majera, te da je nakon toga živio s njihovim tijelima.&nbsp;
Istražioci sada tvrde kako je tinejdžer planirao i atentat na američkog predsjednika.
FBI optužuje Kasapa za urotu, pokušaj atentata na predsjednika, te pokušaj korištenja oružja za masovno uništenje.
Prema FBI-ju, istražioci su tokom pregleda Kasapovog mobilnog telefona pronašli "manifest" u kojem se poziva na atentat na predsjednika s ciljem izazivanja rasnog rata i stvaranja haosa.
Kasap je svoje planove dijelio s drugim osobama na TikToku i Telegramu, a identifikovao se kao sljedbenik grupe "Order of the Nine Angles", koju FBI opisuje kao neonacistički kult koji "zagovara nasilje i terorizam kako bi srušio vlasti i uništio modernu civilizaciju".
Prema dokumentima FBI-ja, Kasap je već djelimično platio "dron s mehanizmom za ispuštanje tereta", kojim je planirao bacati eksploziv, Molotovljeve koktele ili snažni otrov na mete, prenosi BiBiSi (BBC).
- Ubistvo roditelja očigledno je bilo pokušaj da osigura finansijska sredstva i slobodu potrebnu za sprovođenje svog plana - navodi se u izjavi pod zakletvom.
Kasap je uhapšen 28. februara nakon što se nije zaustavio na znak "stop" dok je vozio očuhov automobil u Kansasu, udaljenom gotovo 1.300 kilometara od mjesta gdje je živio. U automobilu je pronađen očuhov pištolj, lični dokumenti žrtava i čaure.
Sedamnaestogodišnjak je prvobitno optužen za neovlašteno korištenje vozila i krađu pokretne imovine, a nakon toga i za dva slučaja ubistva prvog stepena, dva slučaja skrivanja tijela, krađu imovine vrijednosti veće od 10.000 dolara i dva slučaja zloupotrebe identiteta radi finansijske koristi, objavili su zvaničnici u Vaukeši.
Tinejdžer se pojavio pred sudom 27. marta, kada je otkriveno da je tijelo njegove majke pronađeno u hodniku prekriveno dekama i peškirom, a tijelo očuha u kancelariji u prizemlju kuće, prekriveno hrpom odjeće.

FBI: Tinejdžer ubio roditelje i planirao atentat na Trampa

Više od 63.000 stranica dokumenata u vezi sa atentatom na američkog predsjednika Džona F. Kenedija 1963. godine objavljeno je u utorak, nakon naloga predsjednika Donalda Trampa, mnogi bez cenzurisanih dijelova koji su godinama zbunjivali istoričare i podsticali teorije zavjere. Američki Nacionalni arhiv i Uprava za evidenciju objavili su na svom sajtu oko 2.200 dosijea koji sadrže dokumente. Velika većina zbirke Nacionalnog arhiva, koja broji preko šest miliona stranica dokumenata, fotografija, filmova, zvučnih zapisa i artefakata vezanih za atentat, već je ranije objavljena. Direktor Centra za politiku Univerziteta Virdžinija i autor knjige „Kenedijevih pola vijeka“, Lari Dž. Sabato rekao je da će biti potrebno vrijeme da se svi dokumenti detaljno pregledaju. - Imamo mnogo posla pred sobom, ljudi jednostavno moraju to da prihvate – kazao je on. Tramp je najavio objavljivanje dokumenata u ponedjeljak prilikom posjete Centru Džona F. Kenedija za izvođačke umjetnosti u Vašingtonu, rekavši da će njegova administracija objaviti oko 80.000 stranica. - Imamo ogroman broj dokumenata. Imaćete mnogo za čitanje - rekao je Tramp. Prije utorka, istraživači su procijenili da je između 3.000 i 3.500 dosijea ostalo neobjavljeno, u cijelosti ili djelimično. Samo prošlog mjeseca FBI je saopštio da je otkrio oko 2.400 novih dokumenata vezanih za atentat. Potpredsjednik Fondacije Meri Ferel, koja čuva dosijee o atentatu, Džeferson Morli, rekao je u izjavi objavljenoj na društvenoj mreži X da je ovo „ohrabrujući početak“. On je dodao da je veliki dio „pretjerane klasifikacije trivijalnih informacija eliminisan“ iz dokumenata. Nacionalni arhiv je na svom sajtu naveo da će, u skladu sa predsjedničkom direktivom, objavljivanje obuhvatiti „sve dokumente koji su ranije bili uskraćeni zbog klasifikacije“. Međutim, Morli tvrdi da ono što je objavljeno u utorak ne uključuje dvije trećine obećanih dosijea, nijedan od nedavno otkrivenih FBI dokumenata, niti 500 dosijea Poreske uprave. - Ipak, ovo su najpozitivnije vijesti o objavljivanju JFK dosijea od devedesetih godina - rekao je Morli. Interesovanje za detalje u vezi s Kenedijevim atentatom bilo je intenzivno decenijama, uz bezbroj teorija zavjere o više atentatora i mogućoj umiješanosti Sovjetskog Saveza i mafije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320100336_0cf44bc1e152826b35e50ba381a051fe7aca95f967e4d45e9ef62b59c47ab838.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250320100336_0cf44bc1e152826b35e50ba381a051fe7aca95f967e4d45e9ef62b59c47ab838" data-rendition-name="original" width="1600" height="1230" loading="lazy" alt="Pripadnici Tajne službe stoje na bočnim stepenicama i prate predsjedničku limuzinu u kojoj se nalaze predsjednik Džon F. Kenedi (desno, zadnje sjedište) i prva dama Žaklin Kenedi (lijevo), kao i guverner Teksasa Džon Konali i njegova supruga Neli, u Dalasu, Teksas, 22. novembra 1963."> <figcaption>Pripadnici Tajne službe stoje na bočnim stepenicama i prate predsjedničku limuzinu u kojoj se nalaze predsjednik Džon F. Kenedi (desno, zadnje sjedište) i prva dama Žaklin Kenedi (lijevo), kao i guverner Teksasa Džon Konali i njegova supruga Neli, u Dalasu, Teksas, 22. novembra 1963. (Photo: AP Photo/Džim Altgens, arhiva)</figcaption> </figure>  Kenedi je ubijen 22. novembra 1963. godine tokom posjete Dalasu, kada je njegova povorka završavala trasu kroz centar grada, a pucnji su odjeknuli iz zgrade Teksaškog školskog depozitara. Policija je uhapsila 24-godišnjeg Lija Harvija Osvalda, koji je bio pozicioniran na snajperskom položaju na šestom spratu. Dva dana kasnije, vlasnik noćnog kluba Džek Rubi ubio je Osvalda tokom njegovog transporta u zatvor. Godinu nakon atentata, Vorenova komisija, koju je osnovao predsjednik Lindon B. Džonson radi istrage, zaključila je da je Osvald djelovao sam i da nema dokaza o zavjeri. Ali to nije zaustavilo mnoštvo alternativnih teorija tokom decenija. Osvald je bio bivši marinac koji je dezertirao u Sovjetski Savez prije nego što se vratio u Teksas. Dokumenti iz novih dosijea uključuju i dopis CIA-ine stanice u Sankt Peterburgu iz novembra 1991. godine, u kojem se navodi da je istog mjeseca jedan CIA-in zvaničnik stekao prijatelja među američkim profesorima tamo, koji mu je rekao da ima prijatelja koji radi za KGB. U dopisu se navodi da je KGB-ov zvaničnik pregledao „pet debelih tomova“ dosijea o Osvaldu i bio „ubijeđen da Osvald nikada nije bio agent pod kontrolom KGB-a“. Dopis dalje navodi da, kako je Osvald opisan u dokumentima, KGB-ov zvaničnik sumnja da bi ga iko mogao kontrolisati, ali je dodao da ga je KGB pažljivo i neprestano pratio dok je boravio u SSSR-u. Takođe, navedeno je da je Osvald bio loš strijelac kada je pokušavao gađati mete u Sovjetskom Savezu. Početkom devedesetih, savezna vlada je naredila da svi dokumenti povezani sa atentatom budu smješteni u jednu zbirku u Nacionalnom arhivu i Upravi za evidenciju. Kolekcija je trebalo da bude otvorena do 2017. godine, osim ako predsjednik ne odobri izuzetke. Tramp, koji je preuzeo funkciju 2017. godine, rekao je da će omogućiti objavljivanje svih preostalih dokumenata, ali je na kraju neke zadržao zbog, kako je naveo, moguće štete po nacionalnu bezbjednost. I dok su dokumenti nastavili da budu objavljivani tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena, neki su i dalje ostali tajni. Sabato je rekao da njegov tim ima „dugu, dugu listu“ osjetljivih dokumenata koje traže i koji su ranije imali velike dijelove zatamnjene. - Mora postojati nešto zaista, zaista osjetljivo zbog čega bi cenzurisali pasus, stranicu ili više stranica u takvom dokumentu. Neki se odnose na Kubu, neki na ono što je CIA radila, ili nije radila, u vezi sa Lijem Harvijem Osvaldom - rekao je on. Neki ranije objavljeni dokumenti otkrili su detalje o načinu rada obavještajnih službi u to vrijeme, uključujući CIA-ine telegrame i memorandume o Osvaldovim posjetama sovjetskoj i kubanskoj ambasadi tokom njegovog putovanja u Meksiko Siti, samo nekoliko nedjelja prije atentata. <h2>Dosijei otkrivaju više o CIA-i, ali još uvijek ne ukazuju na zavjere</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320100340_8727eb0f2fab281cded5d61faef41a50d1bdfb670768cca78d36a386dcf6bf0e.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250320100340_8727eb0f2fab281cded5d61faef41a50d1bdfb670768cca78d36a386dcf6bf0e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1046" loading="lazy" alt="Dio dosijea, datiran na 24. novembar 1963, u kojem se citira direktor FBI-ja Dž. Edgar Huver dok govori o smrti Lija Harvija Osvalda, fotografisan je u Vašingtonu, 26. oktobra 2017. (AP Photo/Džon Elsvik, arhiva)"> <figcaption>Dio dosijea, datiran na 24. novembar 1963, u kojem se citira direktor FBI-ja Dž. Edgar Huver dok govori o smrti Lija Harvija Osvalda, fotografisan u Vašingtonu, 26. oktobra 2017. (Photo: AP Photo/Džon Elsvik, arhiva)</figcaption> </figure>  Novootkriveni dokumenti vezani za atentat na Kenedija 1963. godine pružili su radoznalim čitaocima više detalja o tajnim operacijama SAD-a tokom Hladnog rata u drugim zemljama, ali ipak nijesu odmah dali naznake da su dugotrajne teorije zavjere o tome ko je ubio JFK-a tačne. Analize oko 2.200 dosijea koje je Nacionalni arhiv objavio na svom sajtu dolaze uz veliki oprez: do srijede niko nije imao dovoljno vremena da pregleda više od malog dijela njih. Početni pregled više od 63.000 stranica dokumenata pokazuje da neki nijesu direktno povezani sa atentatom, već se odnose na tajne operacije CIA-e, naročito na Kubu. - Ništa ne ukazuje na drugog napadača. Nijesam vidio nikakva spektakularna otkrića koja mijenjaju osnovnu priču o atentatu, ali još je rano - rekao je Filip Šenon, autor knjige o atentatu iz 2013. godine. On je ukazao na ranije objavljene dokumente o putovanju koje je Osvald krajem septembra 1963. godine obavio u Meksiko Siti. Zapisi pokazuju da je Osvald namjeravao da tamo kontaktira ambasadu Sovjetskog Saveza, nakon što je živio kao američki prebjeg u SSSR-u od oktobra 1959. do juna 1962. Šenon je rekao da je američka vlada možda zadržavala informacije o tome što je znala o Osvaldu prije atentata kako bi sakrila ono što opisuje kao moguću „nesposobnost i lijenost“ zvaničnika. - CIA je imala Osvalda pod prilično agresivnim nadzorom dok je bio tamo, i to samo nekoliko nedjelja prije atentata. Postoji razlog da se vjeruje da je otvoreno govorio o ubistvu Kenedija u Meksiko Sitiju i da su ljudi čuli kako to govori - rekao je Šenon. Spekulacije o takvim detaljima u vezi sa Kenedijevim atentatom bile su intenzivne tokom decenija, stvarajući bezbroj teorija zavjere o više napadača i mogućoj umiješanosti Sovjetskog Saveza, mafije i CIA-e. Novo objavljivanje dokumenata podstaklo je neobuzdane spekulacije na internetu i natjeralo ljude da hitno proučavaju dokumente i dijele online šta bi oni mogli značiti. <h2>Velika korist za istoričare Hladnog rata</h2> Najnovije objavljivanje dokumenata takođe predstavlja veliku korist za istoričare Hladnog rata. Vanredni profesor na Univerzitetu Kolumbija koji piše knjigu o Kenedijevom predsjedništvu, Timoti Naftali, rekao je da naučnici sada, kako se čini, imaju više detalja o američkim obavještajnim aktivnostima pod Kenedijem nego pod bilo kojim drugim predsjednikom. Na primjer, u oktobru 1975. godine, američki senatori su istraživali šta je CIA znala o Osvaldu, a u jednom memorandumu iz oktobra 1975. navedeno je da su smatrali da agencija „nije bila otvorena“. Verzija tog memoranduma objavljena 2023. godine skriva ime bezbjednosnog kontakta CIA-e za Osvalda u Meksiku, kao i identitet osobe koja je stajala iza „infiltracije kubanske ambasade“ tamo. Najnovija verzija pokazuje da je bezbjednosni kontakt bio predsjednik Meksika 1975. godine, Luis Ečevarija Alvares, koji je preminuo 2022. godine, i da je sama meksička vlada infiltrirala kubansku ambasadu. Takođe, Naftali je rekao da je prije najnovijeg objavljivanja vlada već učinila dostupnim kopije Džonsonovog predsjedničkog „dnevnog izvještaja“, koji je sadržavao visoko osjetljive strane obavještajne podatke iz dana nakon Kenedijevog atentata, ali sa velikim dijelom materijala redigovanim. Sada, rekao je, ljudi mogu pročitati ono što je Džonson tada pročitao.

Istoričari u potrazi za novim tragovima nakon objavljivanja dosijea o ubistvu JFK-a

Sjedinjene Američke Države optužile su u petak jednog Iranca u vezi sa navodnim planom koji je naručila elitna Revolucionarna garda Irana, s ciljem da ubije novoizabranog predsjednika Donalda Trampa, saopštilo je američko Ministarstvo pravde.
Farhad Šakeri je obavijestio vlasti da je 7. oktobra 2024. godine dobio zadatak da napravi plan za ubistvo Trampa, navelo je ministarstvo u izjavi. U izjavi se navodi da je Šakeri rekao vlastima kako nije namjeravao da osmisli takav plan u roku koji je postavila Revolucionarna garda.
Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Baghaei izjavio je u saopštenju koje su u subotu prenijeli iranski mediji da je tvrdnja „odvratan“ plan Izraela i iranske opozicije van zemlje, s ciljem da se „zakomplikuju odnosi između Amerike i Irana“.
Ministarstvo pravde opisalo je Šakerija (51) kao saradnika Revolucionarne garde koji živi u Teheranu. Navodi se da je imigrirao u SAD kao dijete i da je deportovan oko 2008. godine nakon osude za pljačku. Šakeri je u bjekstvu i vjeruje se da se nalazi u Iranu, naveli su tužioci.
Dva stanovnika Njujorka, Karlo Riveira i Džonatan Lodholt, koje je Šakeri upoznao u zatvoru, takođe su optuženi da su pomagali Šakeriju u planu za ubistvo američkog državljanina iranskog porijekla u Njujorku, opisanog kao otvorenog kritičara iranske vlade koji je ranije bio meta za ubistvo.
Tužilaštvo nije identifikovalo metu, ali opis odgovara Masihi Alinežad, novinarki i aktivistkinji koja je kritikovala iranske zakone o pokrivanju žena. Četiri Iranca su optužena 2021. godine u vezi sa planom da je kidnapuju, a 2022. muškarac je uhapšen sa puškom ispred njene kuće.
Riveira i Lodholt su zadržani u pritvoru do suđenja. Njihovi advokati nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar.

SAD optužile Iranca za plan ubistva Donalda Trumpa, saopštilo Ministarstvo pravde

Navodni pokušaj atentata na bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa dok je igrao golf na Floridi potresao je predsjedničku kampanju koja je već bila poremećena nasiljem i otvorio pitanje kako je tako nešto moglo da se desi po drugi put za vrlo kratko vrijeme.
Agenti američke tajne službe otvorili su vatru u nedelju, 15. septembra popodne, na čovjeka koji je primijećen kako drži uperenu pušku kroz ogradu, krijući se u žbunju dok je Tramp igrao golf u svom klubu u West Palm Beachu. FBI je ovu situaciju opisao kao očigledan pokušaj ubistva predsjedničkog kandidata.
Na mitingu u Pensilvaniji u julu, Trampa je metak pogodio u uvo kada je naoružani napadač uspio da pristupi neobezbjeđenom krovu, ispalivši više metaka od kojih je jedan usmrtio Trampovog pristalicu, dok su dvojica teško povrijeđena.
Tajna služba štiti Trampa dok vodi kampanje širom zemlje, održavajući mitinge koji često privlače hiljade ljudi, ali manje pažnje je stavljeno na njegovu zaštitu kada nije u javnosti, često u svojim klubovima i imanjima.
Činjenica da postoje mjesta duž perimetra imanja na kojima su igrači golfa, uključujući Trampa, vidljivi onima koji stoje iza ograde, odavno je poznata organima za sprovođenje zakona. Dok je Tramp bio predsjednik, novinski fotografi su često mogli da snime njegove fotografije na imanju pronalazeći rupe u žbunju.
Trampov međunarodni golf klub, West Palm Beach, na koji često dolazi, udaljen oko 10 minuta vožnje od njegove rezidencije Mar-a-Lago. Jedan je od tri golf kluba koja poseduje na Floridi. Tramp često ruča i održava sastanke između rundi golfa na ovom imanju.
Tramp se upravo vratio sa Zapadne obale gdje je posjetio Las Vegasu i Jutu.
Šerif okruga Palm Bič Rik Bredšo rekao je tokom obraćanja medijima da su, pošto Tramp više nije na funkciji, sigurnosni protokoli oko golf igrališta olabavljeni.
- On nije aktuelni predsjednik. Da jeste, imali bismo cio ovaj golf teren okružen. Ali pošto nije, njegova sigurnost je ograničena na oblasti koje tajna služba smatra mogućim - rekao je on novinarima.
Zvaničnici za sprovođenje zakona pohvalili su rad agenata koji su zaduženi da štite Trampa. Jedan agent je uspio je da uoči cijev puške koja viri iz ograde koja okružuje teren za golf i „odmah je reagovao“, rekao je Bredšo.
Za razliku od drugih prošlih predsjednika i tipičnih VIP osoba koje žive u privatnim rezidencijama sa visokim ogradama, ili u zatvorenim zajednicama, Tramp ima svoju zvaničnu rezidenciju u svom klubu Mar-a-Lago u Palm Biču. Klub je otvoren za članove koji plaćaju članarinu, koji se druže sa bivšim predjsednikom tokom obroka i na događajima i mogu da pozovu svoje goste na imanje.
Klub je takođe popularno mjesto u Palm Biču gdje se dešava niz humanitarnih događaja, vjenčanja i slično na koja ponekad Tramp nenajavljeno svrati.
Portparol Tajne službe Entoni Đulielmi rekao je u objavi na društvenim mrežama da agencija blisko sarađuje sa FBI, šerifom okruga Palm Biča i drugim organima za sprovođenje zakona kako bi istražili šta se dogodilo.
Trampa će o istrazi danas lično obavijestiti vršilac dužnosti direktora Tajne službe Ronald Rou, kaže osoba upoznata sa planom koja nije bila ovlašćena da govori javno, prenosi AP.
Incident je odmah izazvao upiranje prstom i pozive na odgovore sa Kapitol Hila.
Lideri dvopartijske radne grupe koja je istraživala sigurnosne propuste u Pensilvaniji rekli su da prate situaciju i da su zatražili brifing od Tajne službe.
- Zahvalni smo što bivši predsjednik nije ranjen, ali ostajemo duboko zabrinuti zbog političkog nasilja i osuđujemo ga u svim njegovim oblicima - navodi se u zajedničkom saopštenju radne grupe.
U međuvremenu, guverner Floride Ron DeSantis, jedan od Trampovih rivala na predizborima Republikanske stranke, rekao je da će njegova savezna država sprovesti sopstvenu istragu.
- Ljudi zaslužuju istinu o tome šta se desilo i kako je osumnjičeni uspio da se približi na 500 metara od bivšeg predsjednika i sadašnjeg kandidata republikanaca - napisao je on u objavi na društvenim mrežama.
Predsjednik Džozef Bajden je u saopštenju rekao da mu je „laknulo“ što je Tramp dobro i dodao da u Americi „nema mjesta političkom ili bilo kakvom nasilju“.&nbsp;
Rekao je da je naložio svom osoblju da „nastavi da osigurava da Tajna služba ima sve resurse, sposobnosti i zaštitne mjere neophodne kako bi osigurala kontinuiranu sigurnost bivšeg predsjednika“.

Kako se mogao ponoviti navodni pokušaj atentata?

Najmanje jedna osoba poginula je danas u sniježnom nevremenu koje je pogodilo Roterdam.
Došlo je do niza saobraćajki, dok je na aerodromu Schiphol otkazano oko 450 letova.
U Roterdamu je 22-godišnji muškarac poginuo kada je njegov automobil udario u stub vijadukta, prenio je <a href="https://www.dutchnews.nl/2026/01/one-man-dies-drivers-warned-of-icy-road-conditions-at-weekend/" target="_blank">Dutcnews</a>. Služba Hitne pomoći pokušala je da reanimira muškarca, ali on nije preživio.
Pored Roterdama, zabilježene su i nezgode na autoputovima, gdje je bilo prevrnutih vozila, kao i onih koja su izletjela sa ceste.
Meteorolozi očekuju nastavak sniježnih padavina i jakih vjetrova.

Nevrijeme izazvalo haos u Holandiji: Stradao muškarac, otkazane stotine letova

Prohodno je na putu od Kolašina prema Beranama. Tim putnim pravcem se ranije nije moglo proći zbog snijega, dok je tunel Klisura bio zatvoren.
- Od 15.10 sati uspostavljen je saobraćaj naizmjeničnim propuštanjem na putu Kolašin - Berane preko tunela Klisura - obavijestili su iz AMSCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.0338%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Famscg-uspostavljen-saobracaj-na-auto-putu-i-prema-niksicu-totalna-obustava-od-kolasina-prema-beranama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Krenuo i saobraćaj na putu Kolašin - Berane, otvoren tunel Klisura

Zemljotres manje jačine, danas je u 15 sati i 35 minuta registrovan na četiri kilometra sjeverozapadno od Ulcinja.
- Jačina zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 2.9 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od IV stepena Merkalijeve skale (MCS) - saopštili su iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Žarište je locirano na dubini od 15 km.
Kazali su i da ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području.

Slabiji zemljotres kod Ulcinja

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Ekonomski učinak u godini za nama
- Upozorenje na obilne količine padavina za naredne dane, stiglo iz HMZCG&nbsp;
- Hrvatski istoričar <a href="https://etv.me/politika/trenutno-sve-ide-u-prilog-negaciji-istorije-i-na-mlin-mandicu-i-knezevicu-izbori-2027-bice-novo-crnogorsko-biti-ili-ne-biti">Goran Cvjetinović za Portal ETV</a> - Mandić zna šta treba činiti da bi došao do mjesta mandatara
- Pet dana žalosti u Švajcarskoj zbog tragedije u Kran Montani
Gost emisije je ekonomski analitičar Ratko Nikolić.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Ratko Nikolić

Cijene dionica na svjetskim berzama prošle godine su u prosjeku porasle oko 20 odsto, vrijednost zlata zabilježila je najveći godišnji skok u 46 godina, dolar je oslabio prema korpi valuta više od devet odsto, a cijene nafte oko 20 odsto.&nbsp;
Cijene dionica na berzama prošle godine su snažno ojačale, bez obzira na to što rast najvećih svjetskih ekonomija nije bio posebno impresivan i što je Vašington uveo carine na sav uvoz u SAD, prenosi SEEbiz.
MSCI indeks svih svjetskih berzi, koji obuhvaća dionice više od 2,5 hiljade kompanija, porastao je prošle godine 21 odsto i krajem godine dostigao rekordni nivo od 1.024 boda.
Pritom je na Wall Streetu Dow Jones indeks porastao oko 13 odsto, S&amp;P 500 oko 16,4 odsto, a Nasdaq 20,4 odsto.
U aprilu je S&amp;P 500 indeks bio na ivici tržišta medvjeda, jer je pao gotovo 20 odsto ispod rekordnog nivoa, nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo carine na gotovo sav uvoz u SAD. To je uzdrmalo svjetske berze, jer su se ulagači plašili trgovinskog rata između SAD-a i Kine, ali i EU.
Situacija se postupno smirila, Vašington je s nekim zemljama potpisao trgovinske sporazume, s nekima nije, a ta tema je vremenom pala u drugi plan.
Od maja do kraja godine berzanski indeksi su snažno porasli, najviše zahvaljujući nastavku euforije oko razvoja vještačke inteligencije, pa su najviše rasle cijene dionica tehnoloških kompanija.
Posljednjih mjeseci tehnološki sektor je vrlo nestabilan, jer se ulagači boje da su cijene dionica nakon dugotrajnog rasta previsoke, a dugovi kompanija preveliki.
Podršku najvećoj svjetskoj berzi pružilo je i smanjenje kamatnih stopa američke centralne banke.
Zbog slabosti tržišta rada Fed je od septembra do decembra kamatne stope smanjio u tri navrata, svaki put za po 0,25 procentnih bodova. Zahvaljujući tome nastavljena je vladavina bikova na tržištu, koja započela u oktobru 2022.
Evropske berze takođe su snažno porasle. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica ojačao je 16,6 odsto i dostigao je rekordne nivoe, iznad 590 bodova.
Po rastu je prednjačio madridski IBEX indeks, sa skokom od gotovo 50 odsto. Slijedio je italijanski FTSE MIB indeks s rastom od 31,5 odsto, što je njegov najveći skok od 1998. godine.
Njemački DAX indeks porastao je oko 23 odsto, zahvaljujući podsticajnim mjerama Vlade, od fiskalnih podsticaja do ulaganja u infrastrukturu.
Londonski FTSE indeks ojačao je oko 22 odsto, dok je najmanji rast zabilježio pariški CAC indeks, oko 10,5 odsto, zbog političke krize te rasta budžetskog deficita i javnog duga.
Na evropskim berzama najveći dobitnik je prošle godine bio finansijski sektor, s rastom od 67 odsto, zahvaljujući relativno stabilnom poboljšanju ekonomije, većem broju spajanja i preuzimanja te smanjenju kamata Evropske centralne banke.
Snažno je, 56.5 odsto, porastao i odbrambeni sektor, jer su članice EU najavile pojačana ulaganja u naoružanje zbog prijetnji iz Rusije.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica prošle godine je porastao 27 odsto, najviše od 2017. godine, uglabnom zahvaljujući rastu cijena dionica proizvođača čipova i drugih tehnoloških kompanija koje razvijaju vještačku inteligenciju.
Južnokorejski Kospi indeks skočio je 76 odsto, dok su cijene dionica u Šangaju porasle 18 odsto, a u Hong Kongu 28 odsto. Japanski Nikkei indeks ojačao je 26 odsto.
Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta prošle godine je pala 9,4 odsto, najviše od 2017. godine. To je posljedica smanjenja kamata Feda, smanjenja razlike između kamatnih stopa na dolar i druge važne valute, političke nesigurnosti, zabrinutosti ulagača zbog fiskalnog deficita, kao i pitanja nezavisnosti Feda s obzirom na stalne pritiske američkog predsjednika Donalda Trumpa na centralnu banku.

Svjetske berze lani solidno rasle

"Putinovo napadačko razmetanje pokazuje da je Rusija ta koja stoji na putu miru". Ovako glasi naslov članka koji je objavio "Njujork post", a koji je na društvenoj mreži "Truth" podijelio Donald Tramp.
Tramp je objavio link članka i citirao sam naslov u svojoj objavi.
Kako ljudi zaključuju u komentarima, Tramp se slaže sa svim onim što je napisano u gorepomenutom članku,
<h2>Tramp sprema kraj rata, Putin "pali požare"</h2>
Kako piše "Njujork post", raspoloženje je poslednjih dana bilo optimistično nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pristao na kompromis po mnogim tačkama mirovnog plana, a Tramp je rekao da je spreman da poseti Ukrajinu kako bi lobirao u parlamentu za teritorijalne ustupke.
- Kraj razornog rata bio je bliži nego ikada ranije - rekao je Tramp.
A onda je, kao po komandi, ruski lider Vladimir Putin ponovo izabrao laži, mržnju i smrt, piše ovaj list.
Putin je tvrdio da su Ukrajinci lansirali dronove kako bi ga ubili u jednoj od njegovih mnogobrojnih raskošnih rezidencija. Zbog toga, navodno, Rusi nisu imali drugog izbora nego da budu "rigidniji" u pregovorima, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
<h2>Vladimir Putin palata</h2>
Ironično je da Putin, koji već skoro četiri godine vodi brutalan rat, smatra da svako nasilje u njegovoj blizini zaslužuje posebnu osudu. Na kraju krajeva, Rusija je na Božić lansirala 131 dron na Kijev i druge gradove, ubivši sedam civila.
Prema pisanju ovog medija, Kremlj namerno gađa stambene zgrade i energetska postrojenja kako bi kaznio obične ljude u Ukrajini. Rusi otimaju djecu. Muče i pogubljuju zarobljenike. Štaviše, Moskva je više puta pokušala da ubije Zelenskog. Ali evo u čemu je stvar: napad dronom se vjerovatno nikada nije ni dogodio. Zelenski je to energično demantovao. Peskov je rekao da Rusi ne mogu da pruže nikakav dokaz i pozvao medije da "uzmu reč Kremlja zdravo za gotovo".
U članku koji je Tramp podelio stoji i sledeća rečenica:
"Kao i u Aljasci, Putinu je ponuđen mir, a on je umjesto toga pljunuo Americi u lice".
Dalje navode da Putin podržava korumpirani režim Nikolasa Madura u Venecueli, umešan u trgovinu drogom, i protivi se Trampovim operacijama tamo.
A nedavni izvještaj je utvrdio da je ruski teretni brod iz "senkovite flote", koji je prošle godine potonuo kod obale Španije, verovatno krijumčario nuklearne djelove u Sjevernu Koreju.
Širom svijeta, Rusija se suprotstavlja Trampovoj agendi. Odgovor ne bi trebalo da budu dodatni ustupci, već veći pritisak. Kijev je uradio svoj dio posla. Teret bi trebalo da bude na Putinu da se urazumi ili da se suoči sa strožim sankcijama i smrtonosnijim oružjem u Ukrajini.
- Uprkos prkosu, Putinovi postupci odaju pogoršanje unutrašnje situacije. Njegova ekonomija stagnira. Propaganda posrće dok se vojnici vraćaju bez udova. Njegova pobjeda nije ni blizu, niti je neizbježna. Poštedite nas njegovih krokodilskih suza i pojačajte pritisak - zaključuje se.

Tramp podijelio članak koji najoštrije osuđuje Putina

Rusija je saopštila da ima dokaze o navodnom ukrajinskom napadu na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina u Novgorodskoj oblasti i da planira da ih predstavi Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Rusko Ministarstvo odbrane je u saopštenju navelo da je informacije o meti napada dobilo sa memorijskog uređaja jednog od dronova koji su učestvovali u napadu.
"Tokom posebnog tehničkog pregleda bloka navigacionog sistema jednog od ukrajinskih dronova, koji je pogođen u noći 29. decembra u vazdušnom prostoru Novgorodske oblasti, ruske specijalne službe su uspjele da pronađu datoteku sa rasporedom leta koja je postavljena u njegovu memoriju", kaže se u saopšštenju.
Dešifrovanje podataka o ruti je, kako se navodi, pokazalo da je "krajnji cilj ukrajinskog napada dronom 29. decembra bio jedan od objekata rezidencije ruskog predsjednika u Novgorodskoj oblasti.
"Ovi materijali će biti poslani američkoj strani putem utvrđenih kanala", tvrdi rusko Ministarstvo, prenosi Anadolija.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u ponedjeljak da je Kijev izveo napad koristeći 91 bespilotnu letjelicu na Putinovu državnu rezidenciju u Novgorodu u noći 29. decembra.&nbsp;
Prema njegovim riječima, svi dronovi su uništeni i nije bilo prijavljenih žrtava ili štete od olupine.
Ukrajina je negirala pokretanje napada i optužila Moskvu da je ometala mirovne pregovore koje vode SAD s ciljem okončanja gotovo četvorogodišnjeg rata.
Komentirajući incident, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da mu se ne sviđaju vijesti i da nijesu dobre.

Moskva tvrdi da ima dokaze o ukrajinskom napadu na Putinovu rezidenciju

Rusija je danas saopštila da je izvukla i dekodirala fajl sa ukrajinskog drona oborenog ranije ove sedmice, za koji tvrdi da pokazuje kako je cilj bio ruska predsjednička rezidencija, i da će relevantne informacije predati Sjedinjenim Američkim Državama.
Moskva je u ponedjeljak optužila Kijev da je pokušao da pogodi rezidenciju predsjednika Vladimira Putina u ruskoj sjevernoj Novgorodnoj oblasti sa 91 dronom dugog dometa. Navodno je Rusija saopštila da će preispitati svoj pregovarački stav u tekućim razgovorima sa SAD o okončanju rata u Ukrajini.
Ukrajina i zapadne zemlje osporile su ruski izvještaj o navodnom pokušaju napada.
U saopštenju Ministarstva odbrane Rusije objavljenom danas na Telegramu stoji: “Dekodiranje podataka o rutiranju pokazalo je da je konačni cilj ukrajinskog napada dronom 29. decembra 2025. godine bila institucija u ruskoj predsjedničkoj rezidenciji u Novgorodskoj oblasti”.
- Ovi materijali biće preneseni američkoj strani preko utvrđenih kanala - dodaje se u saopštenju.
The Wall Street Journal je u srijedu izvijestio da su američki zvaničnici za nacionalnu sigurnost utvrdili da Ukrajina nije ciljala Putina niti neku od njegovih rezidencija u napadu dronom. Reuters nije mogao odmah potvrditi izvještaj.
Predsjednik SAD Donald Tramp je u početku pokazao razumijevanje prema ruskoj optužbi, rekavši novinarima u ponedjeljak da ga je Putin obavijestio o navodnom incidentu i da je bio “veoma ljut”.
Do juče, Tramp je djelovao skeptičnije, dijeleći na društvenim mrežama urednički članak New York Posta koji je optuživao Rusiju da blokira mir u Ukrajini.
Ukrajina je negirala izvršenje takvog napada i opisala optužbu kao dio ruske kampanje dezinformacija, namijenjene da stvori raskol između Kijeva i Vašingtona nakon vikend sastanka Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Tag: atentat